STRUJNI ZAŠTITNI RELEJI

VRSTE KVAROVA
Razlikujemo:
1. Poprečne kvarove,
2. Uzdužne kvarove.

1. Poprečni kvarovi su:

1.1. Preskoci na izolaciji,
1.2. Proboji krute, tekuće ili plinovite izolacije, koji mogu biti:
 Trajni proboji izolacije, oštečeno mjesto nije u stanju da izdrži napon.
Potrebna je popravka izolacije .
 Prolazni proboji, nakon isključenja luka se gasi, staza se dejonizira i
izolacija (uglavnom kod zračnih vodova, ili kod SF6 plinova primjenjenih
kao izolacioni medij) se regenerira . Nakon toga je moguče ponovno
uključenje.

3. Po broju obuhvačenih faza kvarom:

 3 – polni kvar bez spoja sa zemljom,
 3 – polni kvar sa spojem prema zemlji
 2 – polni kvar, spoj dvava vosdiča,
 2 – polni kvar, spoj dva vodiča međusobno sa spojem jednog prema
zemlji,
 2 – polni kvar, spoj dva vodiča preko zemlje.
 1 – polni kratki spoj sa zemljom u mreži sa direktno uzemljenom
neutralnom
točkom,
 1 – polni kratki spoj sa zemljom u mreži sa neutralnom točkom
uzemljenom
preko otpora,
 1 – polni zemljospoj u mrežama sa izoliranom neutralnom točkom,
 1 – polni zemljospoj u mrežama sa kompenziranom strujom zemljospoja,
zvjezdište uzemljeno preko prigušnice (Petersenke).
 Spojevi među zavjima iste faze u transformatorima.
Svi kvarovi mogu biti popračeni manjim ili većim prijelaznim otporom na mjestu
kvara (el.luk i prijelazni otpori stupova, dijelova u postrojenju i sl.)

Posljedice kvarova su :
 Zbog velikih udarnih struja kvara nastaju velika dinamička naprezanja opreme.
 Nastaju razaranja zbog toplinskog djelovanja struje kvara (el. Luka).
 Nastaju termička naprezanja svih elemenata sustava, koja dovode do ubrzanog
starenja izolacije i materijala.
 Nastaju povišeni naponi koraka i dodira na mjestu ulaska i izlaska struje kvara iz
zemlje,
 Pojava prenapona u zdravim fazama kod zemljospojeva u mreži sa neuzemljenom
neutralnom točkom.

Podjela nadstrujnih zaštita prema vrsti štičenja odnosno djelovanja se vrši na:
1. Zaštita od kratkih spojeva, vodova i transformatora može biti:

1
 a) neusmjerena,
b) usmjerena

2. Zaštita od preopterečenja vodova i transformatora može biti:

c) neusmjerena,
d) usmjerena

3. Zemljospojna zaštita može biti:

a) usmjerena
b) neusmjerena

Proračun podešenja zaštita

Za izbor podešenja nadstrujnih zaštita potrebno je poznavati:
1. Konfiguraciju mreže.
2. Parametre štćenih vodova, odnosno kabela: dužine (km) , omski otpor R(/km,
induktivni otpor X(/km) uz to je za izračun struje zemljospoja potrebno
poznavati kapacitete prema zemlji zračnih vodova i kabela C (F/km).
3. Parametre transformatora koji napajaju razmatrani dio mreže.
4. Parametre uređaja za kompenzaciju reaktivne energije.
5. Maksimalnu struju kratkog spoja IK max. Za kvarove u osnovnoj i rezervnoj zoni.
6. Minimalnu struju kratkog spoja IK min. za kvarove u osnovnoj i rezervnoj zoni.
7. Maximalnu pogonsku ( očekivanu) struju Ipog. max.
8. Minimalni očekivani pogonski napon Upog. min.
9. Koeficijent grananja struja kod kvara.
10. Parametara izvora napajanja dijela sustava koji razmatramo.
11. Prijenosne omjere i karakteristike SMI i NMT.
12. Zahtjeve u pogledu brzine eliminiranja kvara.
13. Zahtjevi u pogledu selektivnosti djelovanja.
14. Zahtjeve u pogledu raspoloživosti, sigurnosti zaštita i redudanciji.
15. Zahtjeve u pogledu osjetljivosti zaštita.
16. Tretmana neutralne točke mreže u galvanskoj vezi i koordinacija sa
zemljospojnim zaštitama.

Trenutni prekostrujni releji:

su predviđeni za brzu zaštitu od velikih struja kod bliskih kratkih spojeva, za ispravno
podešenje zaštite je potrebito poznavti maksimalnu struju kratkog spoja
Selektivnost se postiže podešenjem
Nacrtati sliku ?????

Prekostrujni releji:

Zaštita od grubih preopterečenja i struja kratkih spojeva

Selektivnost se postiže vremenskim stupnjevanjem:

2
 vremenski interval , odabire se u ovisnosti vrsti izvedbe a
time i o točnosti ponovljivosti podešenog vremena djelovanja kao i od naćina
podešavanja na uređaju.
Osjetljivost se postiže podešenjem:

, gdje je:

- minimalna struja kratkog spoja kod kvara na kraju rezervne zone ( ),

- koeficijent osjetljivosti (1.4 – 1.8),
- prijenosni omjer strujnog mjernog transformatora (ST).

Sigurnost da zaštita neće djelovati nepotrebno se izkazuje relacijom:

, gdje je:

- koeficijent sigurnosti (1.1 – 1.2),

- koeficijent spoja strujnih mjernit transformatora (1 za spoj u zvijezdu i
za spoj sekundara u trokut),
- maksimalno dozvoljena struja u pogonu,
- omjer otpuštanja zaštitnog releja (0.85 – 0.95).
Za ispravno izračunavanje podešenja zaštita potrebno je poznavati slijedeće velićine:
, , , , u vremenu ,

Vremenske karakteristike: vremena djelovanja

: neovisno o veličini struje pri ćemu je , :strujno zavisno
o veličini struje pri ćemu je , odnosno:

, pri ćemu koeficijenti i definiraju vrstu vremenske

karaktristike:
 normalno zavisna je definirana sa: , ,
 vrlo zavisna je definirana sa: , ,
 ekstremno zavisna je definirana sa: , ,