5.

ZAŠTITA ELEKTRIČNIH MREŽA

5.1. KVAROVI l NENORMALNA POGONSKA STANJA U POGONU ELEKTRIČNIH

MREŽA

Električne mreže kao dio elektroenergetskog sistema služe za prenos električne energije od
izvora do potrošačkih područja, za međusobno povezivanje dijelova elektroenergetskog
sistema ili velikih sistema u jedinstven sistem, te za razdiobu električne energije unutar
potrošačkih područja, sve do svakog pojedinačnog potrošača. Prema naponskim nivoima,
mogu se podijeliti na:
1. niskonaponske mreže —NN napona 380/220 V, u industriji i 500 V;
2. srednjonaponske mreže — SN napona 6 kV u industriji i 10, 20 i 35 kV za distribuciju
električne energije;
3. visokonaponske mreže — VN napona 110, 220 i 400 kV;
4. mreže vrlo visokih napona — VVN, 500, 750 kV i više.

U ovisnosti o izvedbi, mreže mogu biti nadzemne (dalekovodi) i podzemne (kablovi).

Osnovna karakteristika električnih mreža je njihova rasprostranjenost na velikim područjima.
Tako je npr. u 1983. godini u SFRJ bilo u pogonu 2648 km vodova 400 kV, 5952 km vodova
220 kV i 13667 km vodova 110 kV. Vodovi prolaze manje ili više nepogodnim terenima i u
pogonu su izloženi mnogobrojnim vanjskim utjecajima.

Zbog toga su električne mreže dio elektroenergetskog sistema na kojem se pojavljuje

relativno velik broj kvarova. Do kvarova dolazi zbog previsokih električnih naprezanja
izolacije izazvanih atmosferskim prenaponima (udarci groma u vod), zbog previsokih
mehaničkih naprezanja (preveliki dodatni tereti leda i snijega na vodičima dalekovoda i na
stubovima, oluje s nenormalno velikim brzinama vjetra kombinirane s atmosferskim
pražnjenjima, s ledenom kišom i si.), zbog prljanja izolacije, naročito u industrijskim područji-
ma i u blizini termoelektrana, zbog mogućeg premoštenja ili oštećenja izolacije stranim
predmetima ili životinjama (izraslo granje drveća, nanesena grana prilikom oluje, ptice,
oštećenja kablova kod zemljanih radova i si.), kao i zbog pogrešnih manipulacija u
postrojenjima (npr. uključenje dalekovoda uzemljenog u trasi ili u susjednom postrojenju).

Prolazni kvarovi posljedica su atmosferskih pražnjenja (preskocima na izolaciji

prilikom udara groma u vod ili stub), odskakivanja vodiča dalekovoda kod opadanja leda,
premoštenja izolacije predmetima koji sagore zbog električnog luka, te preskoka na zaprljanoj
izolaciji kad se prilikom jutarnje rose ili magle ovlaži). Nakon isključenja dalekovoda zračna
izolacija se regenerira, strani predmet sagori tokom trajanja luka, površina izolatora se osuši i
si. tako da se dalekovod može uključiti odmah nakon njegovog ispada iz pogona.

Prema broju faza obuhvaćenih kvarom, oni mogu biti:

 tropoloni i dvopolni kratki spojevi bez spoja sa zemljom,
 tropolni, dvopolni i jednopolni kratki spojevi sa zemljom u mrežama s efikasno
uzemljenim zvjezdištem mreže,
 zemljospojevi jedne faze u mrežama s izoliranim ili kompenziranim zvjezdištem.

1
 U donjoj tabeli dat je pregled kvarova u prenosnoj mreži 110, 220 i 400 kV SFRJ u
1983. godine. Vidi se da je broj kvarova na vodovima relativno velik. U odnosu na statičke
podatke drugih evropskih zemalja u našim mrežama javlja se veći broj kvarova. To je
posljedica geografskog položaja naše zemlje.

Naponski nivo 110kV 220 kV 400 kV

Broj prolaznih grešaka Ukupno 1478 542 170
Po dalekovodu 2,25 4,44 4,7
Na 100 km 10,8 9,1 6,4
Broj trajnih grešaka Ukupno 87 29 7
Po dalekovodu 0,13 0,24 0,19
Na 100 km 0,64 0,49 0,26

Atmosferska pražnjenja u pojedinim našim područjima su vrlo intenzivna, a postizanje

zadovoljavajućeg otpora uzemljenja na kraškim terenima je gotovo nemoguće. Osim toga, na
pojedinim područjima javljaju se katastrofalni dodatni tereti (led, snijeg) kombinirani s
olujama što dovodi do rušenja stu-bova dalekovoda projektiranih za blaže uslove. Učestali,
kvarovi mogu biti i posljedica neodržavanja dalekovoda, npr. zbog nemogućnosti dužeg
isključenja jedinog dalekovoda koji napaja potrošačko područje.
Kratki spojevi na dalekovodima praćeni su velikim strujama kratkog spoja (3—30 kA) koje
djeluju razarajuće na mjestu kvara, negativno utječu na stabilan prenos električne energije i
termički naprežu vodove i uređaje u pro strojenjima. Zbog toga se postavlja zahtjev za što
bržim isključenjem kod pojave kvara. Time se sprečava i prerastanje prolaznih u trajne
kvarove, jer u kratkom vremenu od 0,1 do 0,4 s ne dolazi do pregaranja užadi ili izolators-kih
lanaca i pada vodiča na zemlju, niti do račvrščavanja materijala i izgaranja izolacije kod
kablova.

Navesti iznose struja ks 1pol 2 I 3pol ks teza zemlj proracun struja itd iy Koncara I
Stefaninija perjunit metoda ityd

Pored kvarova u pogonu električnih mreža, javljaju se i opasna pogonska stanja koja bi mogla
da dovedu do kvara ukoliko se pravovremeno ne bi poduzele mjere za uklanjanje takvog
poremećaja. Opasna pogonska stanja su:
T- preopterećenja dalekovoda i kablova prilikom ispada vodova koji paralelno prenose
energiju,
zemljospoj u SN mreži s izoliranim ili kompenziranim zvjezdištem. Zbog visokih prenapona
može doći do proboja ili preskoka na izolaciji u zdravim fazama što dovodi do dvopolnog ili
tropolnog kratkog spoja preko zemlje.

Zaštitni uređaji električnih mreža mogu se podijeliti na:

zaštite sa stepenastom vremenskom karakteristikom (osigurači, preko-strujna vremenski
nezavisna ili zavisna zaštita, usmjerena prekostrujna zaštita distantna zaštita),
diferencijalne zaštite (uzdužna i poprečna diferencijalna zaštita),
zaštite sa faznom komparacijom i korištenjem telekomunikacionih kanala.