Zavrsni Rad-Automatizirano Mjerenje Napona I Struja U Svrhu Ocjene

UNIVERZITET U
SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI
AUTOMATIZIRANO MJERENJE NAPONA

I STRUJA U SVRHU OCJENE
KVALITETE ELEKTRINE ENERGIJE
ZAVRNI RAD MASTER STUDIJ
KANDIDAT:
Edis Osmanbai
UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET
AUTOMATIZIRANO MJERENJE NAPONA I

STRUJA U SVRHU OCJENE
KVALITETE ELEKTRINE ENERGIJE
ZAVRNI RAD MASTER STUDIJ
Mentor:
Prof. dr. Salih Sadovi, dipl. el. ing.
Osmanbai
Kandidat:
Edis
Saetak
Tema rada je Automatizirano mjerenje napona i struja u svrhu
ocjene kvalitete elektrine energije. U okviru rada uraen je i praktini
dio, gdje su napravljena mjerenja. U svrhu analize mjerenja napravljen je
program u programskom paketu Visual Basic 6.0. Kroz analizu mjerenja
analizirana je kvaliteta elektrine energije. Kroz poglavlja rada navedeni su
i analizirani svi bitni pojmovi koje obuhvata tema rada. Ogranienja i bitni
pojmovi za kvalitetu elektrine energije opisani su preko vaeih standarda
i normi. Opisan je pojam akvizicije podataka, te osnove teorije signala.
Takoer, navedeni su i opisani su mjerni ureaju i akvizicijska kartica koji
su koriteni u praktiom dijelu rada.
Kljune rijei: Akvizicijske kartice, mjerni ureaji, akvizicija podataka,
kvaliteta elektrine energije, Software-ska analiza
Abstract
The topic of this paper is "Voltage and current testing for the
purpose of evaluating the quality of electrical energy". The paper also
includes a practical section with measurements. For the purpose of
analysing the measurements a program was made in Visual Basic
6.0.program package. By analysing the measurements, one can study the
quality of electrical energy. All important terms covered by the topic of the
paper are both listed and analysed throughout different chapters. The
limitations as well as important terms for quality of electrical energy are
described according to current standards and norms. The terms data
acquisition and the basics of signal theory are described in the paper.
Measurement device and acquisition card used in practical section of the
paper
are
also
listed
and
described.
Key words: acquisition cards, measurement device, data acquisition,
quality of electrical energy, software analysis
Sadraj
UVOD...........................................................................................................6
Postavka zadatka.........................................................................................8
POGLAVLJE I
1.
2.
3.
DEFINICIJE KARAKTERISTINIH POJMOVA...............................................9

NORME I STANDARDI...........................................................................15
KARAKTERISTIKE I OGRANIENJA NAPONA U NN I SN MREI...............17
POGLAVLJE II
4.
UTJECAJ POTROAA NA KVALITETU ELEKTRINE ENERGIJE................21

4.1. Utjecaj transformatora na kvalitetu elektrine energije.................25
4.2. Efektivne vrijednosti napona i struje, sange signala......................26
5.
ANALIZA KVALITETE ELEKTRINE ENERGIJE.........................................28
POGLAVLJE III
6.
FOURIJER-OVA TRANSFORMACIJA.........................................................30
6.1. Furijerova transformacija................................................................32
6.2. Diskretna Fourier-ova transformacija.............................................34
6.3. Algoritam brze Fourier-ove transformacije-FFT..............................35
6.3.1. Brza Fourier-ova transformacija sa decimiranjem po vremenu 36
6.3.2. Brza Fourier-ova transformacija sa decimiranjem po frekvenciji
37
6.4. Nepoeljne pojave..........................................................................38
6.4.1. Aliasing.....................................................................................38
6.4.2. Curenje (leakage).....................................................................38
POGLAVLJE IV
7.
AKVIZICIJA PODATAKA..........................................................................40
7.1. Prikupljanje podataka.....................................................................40
7.2. Mjerenje elektrinih signala............................................................42
7.3. A/D konvertor.................................................................................43
POGLAVLJE V
8.
MJERNI TRANSFORMATORI I SENZORI ZA MJERENJE.............................46

8.1. Naponski djelitelji i strujni senzori..................................................46
8.1.1. Naponski djelitelj.........................................................................47
8.1.2. Mjerenje struje pomou otpora shunt-a.......................................47
8.1.3. Mjerni transformatori...................................................................48
8.1.3.1. Strujni transformatori............................................................48

8.1.4. Senzori na Hall-ovom efektu.......................................................50
8.1.5. Rogowski zavojnica.....................................................................51
8.1.6. Impulsni transformatori...............................................................53
9.
Personal Measurement Device PMD-1608FS.....................................54

9.1. Karakteristike PMD-1608FS............................................................56
9.2. Uspostavljanje veze izmeu PMD-1608FS i programskog jezika
Visual Basic.............................................................................................57
POGLAVLJE VI
10.
ANALIZA REALNIH MJERENJA U PROGRAMU Visual Basic 6.0.............60
10.1.
10.2.
10.3.
10.4.
10.5.
10.6.
PODEENJE KARTICE PMD-1608FS...............................................60

PRIMJER 1....................................................................................62
PRIMJER 2....................................................................................64
PRIMJER 3....................................................................................66
PRIMJER 4....................................................................................68
PRIMJER 4....................................................................................69
11. ZAKLJUAK........................................................................................71
LITERATURA................................................................................................73
UVOD
Dananji svijet skoro u potpunosti funkcionie na odlukama koje se
zasnivaju na prikupljanju podataka i njihovoj daljoj analizi. U
svakodnevnom ivotu, a posebno u profesionalnom, vrlo esto mjerimo
odreena obiljeja kao osnovicu za donoenje odluka u radnom ili drugom
procesu. Mjerljiva obiljeja zato nazivamo veliinama. Pojave, odnosno
veliine koje ih karakteriziraju, mogu biti kontinualne ili diskretne u
vremenu ili/i prostoru. Izmjerenu vrijednost veliine u nekom trenutku
nazivamo podatkom. Informacija o nekoj pojavi, odnosno ponaanju
prirodnog ili tehnikog ureaja ili sistema, moe biti prikazana u
analognom ili digitalnom obliku. Digitalni sistemi upravljanja u pravilu
sadre A/D i D/A konvertore za povezivanje s objektom upravljanja , koji
najee sadri kontinualne procese. Pri tome A/D konvertor ima funkciju
impulsnog
elementa,
a D/A konvertor funkciju
rekonstruktora
(ekstrapolatora).
Mjerenjem i obradom elektrinih veliina provodi se monitoring za svu
elektrinu opremu. Monitoring je od izuzetne vanosti za svaki elektrini
ureaj i svako postrojenje, jer se njime prati stanje opreme ili dijelova
postrojenja. Mjerenjem elektrinih veliina formira se slika o kvaliteti
elektrine energije (Power quality), kao i praenje kvalitete elektrine
energije. Pojam kvalitete elektrine energije je relativo mlad pojam u
elektroenergetici (20-tak godina).
Tokom devedesetih godina 20. stoljea pristupilo se organizaciji
elektroprivrede, tako da se cjelokupan elektroprivrdni sistem prilagodio
novoj
organizaciji
temeljenoj
na
ekonomiji
slobodnog
trita.
Elektroprivreda jedna je od vodeih grana, u kojoj i kratkotrajni poremeaj
u opskrbi elektrinom energijom izaziva veoma osjetljiv zastoj
svakodnevnih aktivnosti, a dugotrajni je nezamisliv zbog dalekosenih
nepovoljnih posljedica u drutvu. Da bi sistem funkcionisao, on mora biti
pod stalnim nadzorom s razliitih aspekata, meu kojima je jedan od
najvanijih upravo kvaliteta elektrine energije. Termin kvaliteta
elektrine energije je postao ope koriteni termin kada govorimo o
performansama napajanja elektrinom energijom. Odgovarajui nivo
kvalitete elektrine energije osnovni je zahtjev na sve dijelove
elektroenergetskog sistema, a najvei utjecaj na kvalitetu elektrine
energije ima distributivni sistem, odnosno mrea. [L1.]
Pojam kvalitete elektrine energije, za razliku od kvalitete veine
drugih roba teko je mjerljiv. Prema tome ne postoji jedinstvena definicija
kvalitete elektrine energije. U dananjim trinim uvjetima najvaniji
6
kontrolori kvalitete elektrine energije upravo su potroai, pa bi stoga

praktina definicija kvalitete elektrine energije mogla glasiti: odsutnost
svake nepravilnosti u bilo kojoj veliini, koja bi prouzroila kvar ili
nepravilno djelovanje potroaa. Jo jedna od definicija za kvalitetu
elektrine energije podrazumjeva: obiljeje elektrine energije u odreenoj
taki elektroenergetskog sistema promatrano u usporedbi s referentnim
tehnikim parametrima. Referentne vrijednosti tehnikih parametara se
odreuju na temelju viegodinjih iskustava steenih analizama stanja u
elektroenergetskim mreama (razne norme i preporuke). Uz to tehnike
norme ne reguliraju kvalitetu elektrine energije u cjelini, nego napon,
struju, frekvenciju i druge tehnike veliine koje je mogue egzaktno
mjeriti. [L1.]
Tehnike karakteristike elektrine energije isporuene kupcu se
promatraju preko napona napajanja: frekvencije, veliine napona,
promjene napona, treperenje napona (flicker-i), propadi napona,
kratkotrajni prekidi napona, dui prekidi napona, privremeni mreni
prenaponi izmeu faznih vodia i zemlje, impulsni prenaponi izmeu faznih
vodia i zemlje, nesimetrija napona, naponi viih harmonika, naponi
meuharmonika, signalni naponi.
Kroz poglavlja rada navedene su osnovne definicije karakteristinih
pojmova, interesantnih za kvalitetu elektrine energije, potom su obraeni
standardi i norme koje definiu ogranienja gleda kvalitete elektrine
energije. Nadalje, navedeni su karakteristini potroai koji imaju lo
utjecaj na kvalitetu elektrine energije, te je opisan njihov utjecaj kroz
harmonike, flicker-e, itd. Glavna tematika rada je mjerenje napona i struja
pomou akvizicijske kartice, te analiza izvrenih mjerenja, koja obuhvata
proraune efektivnih vrijednosti, harmonijsku analizu, snage signala,
faktora distorzije, itd. Takoer, u radu su opisani pojmovi akvizicija
podataka, akvizicijske kartice, senzori za mjerenje (mjerni transformatori,
naponski djelitelji, itd). Glavni matematiki alat za analizu izvrenih
mjerenja je Fourier-ova transformacija, koja je opisana u radu. Mjerenja su
dobivena iz praktinog rada, koji je detaljno opisan, a program za analizu
mjerenja napravljen je u programskom paketu Visual Basic 6.0. Uraeno je
pet primjera, a rezultati i analiza mjerenja navedeni su u poglavlju 11.
Postavka zadatka
Naziv rada: AUTOMATIZIRANO MJERENJE NAPONA I STRUJA U SVRHU
OCJENE KVALITETE ELEKTRINE ENERGIJE
Kratak sadraj:
Kod odreivanja veliina potrebnih za procejunu kvalitete elektrine
energije potrebno je imati na raspolaganju digitalizirane vrijednosti oblika
napona i struja. Oblici napona i struja na visokom naponu uzimaju se preko
mjernih transformatora, dok se na niskom naponu ove veliine uzimaju
preko naponskih djeljitelja i strujnih senzora (impulsni transformatori,
Rogowski zavojnice, entovi, Hall efekt senzori, ...). Digitalizirani oblici
napona i struja se softverski obrauju radi dobijanja podataka o kvaliteti
elektrine energije.
Postavka zadatka:
Definirati karakterisitine veliine napona i struja potrebne za ocjenu
kvalitete elektrine energije. Akvizicijske kartice: A/D konverzija, vrste
akvizicijskih kartica, potrebna brzina kartice. Prijenos digitaliziranih
podataka u memoriju raunala. Softverske analize mjerenih podataka.
Naponski djelitelji i strujni senzori. Prikljuci na mjerene transformatore.
Automatizirana obrada podataka.
POGLAVLJE I
U poglavlju I naveden je set definicija koje opisuju sve bitne pojmove
vezane za elektroenergetski sistem i pojam kvalitete elektrine energije.
Sve definicije su navedene prema vaeim normama i standardima za
kvalitetu elektrine energije. U ovom poglavlju navedene su sve vaee
norme i standardi koji definiu ogranienja gleda kvalitete elektrine
energije. Iz standarda navedena su ogranienja na karakteristina obiljeja
napona, unutar kojih se zadovoljava kvaliteta elektrine energije prema
vaeim standardima. Ogranienja su uzeta iz standarda EN50160, koji je
vaei za podruje Europe.
1. DEFINICIJE KARAKTERISTINIH POJMOVA

Potroa kupac elektrine energije, koji elektrinu energiju nabavlja od
nekog isporuitelja elektrine energije.
Isporuitelj elektrine energije drutvo koje elektrinu energiju
dobavlja preko neke javne mree.
Mjesto predaje mjesto prikljuka postrojenja, ureaja, potroaa na
javnu mreu.
Frekvencija - je broj perioda naponskog vala u sekundi. U europskim
elektroenergetskim sistemima iznosi 50 Hz.
Veliina napona - je definisana kao efektivna vrijednost napona na
mjestu predaje elektrine energije. Referentna vrijednost je odreena
nazivnim naponom mree.
Opskrbni napon (Supply voltage) elektrina vrijednost napona na
mjestu predaje mjerena u odreenom trenutku, tokom odreenog
vremenskog intervala.
Nazivni napon mree Un (Nominal voltage of the system) napon na
koji se oznaava ili prepoznaje neka mrea i na koji se svode odreene
pogonske osobine.
Dogovoreni opskrbni napon Uc (Declared supply voltage) u
normalnom sluaju jednak je nazivnom naponu mree Un. Kada na osnovu
dogovora izmeu isporuitelja i potroaa elektrine energije napon na
mjestu predaje odstupa od nazivnog napona, radi se o dogovorenom
opskrbnom naponu Uc.
Normalni pogonski uvjeti (Normal operating condition) pogonsko
stanje u mrei pri kojem je pokrivena potranja za elektrinom energijom,
pri kome se obavljaju sklapanja i pri kome se smetnje otklanjaju pomou
automatskih zatitnih sistema, a da pri tome ne postoje vandredne
okolnosti zbog vanjskih utjecaja ili veih ogranienja kapaciteta opskrbe.
9
Promjena napona (Voltage variation) - povienje ili snienje efektivne

vrijednosti napona, uobiajeno kod promjena ukupnog optereenja u nekoj
mrei ili nekom dijelu mree.
Treperenje napona - (Flicker) - vidom uoljivo treperenje izazvano
svjetlosnim podraajem s vremenskim kolebanjem svjetlosne gustoe.
Slika 1.1. Treperenje napona (flicker) [L4.]

Jakost treperenja (Flicker severity) - intenzitet smetanji zbog
svjetlosnog treperenja koji se po UIE-IEC postupku za mjerenje treperenja
ocjenjuje i utvruje pomou sljedeih veliina:
Kratkotrajna jakost treperenja (Pst) mjerena tokom vremenskog intervala
od deset minuta (st-short time),
Dugotrajna jakost treperenja (Plt), koja se na osnovu niza od 12 vrijednosti
Pst tokom vremenskog intervala od 2 sata rauna prema jednaini (lt-long
time):
P =
12
i =1
P3sti
(1.1 .)[L 2.]
12
Propad napona (Supply voltage dip) - naglo, kratkotrajno smanjenje

opskrbnog napona na vrijednost izmeu 90% i 1% dogovorenoga
opskrbnog napona Uc, nakon kojeg se ponovno uspostavlja predhodna
vrijednost. Trajanje propada napona iznosi (prema dogovoru) izmeu 10
ms i 1 min. Dubina propada definisana je kao razlika izmeu najmanje i
efektivne vrijednosti napona za vrijeme propada i dogovorenog napona Uc.
Promjene napona pri kojima se napon ne smanjuje ispod 90 %
dogovorenog napona Uc ne smatraju se propadima. [L2.]
10
Slika 1.2. Propad napona

Najvaniji uzrok pojave propada napona je kratki spoj i zemljspoj, zbog
toga to ovi dogaaji dovode do najozbiljinijih padova napona i uglavom
prekida napajanja. Drugi veliki uzronik pojave propada napona je
uputanje u rad optereenja sa velikom strujom uputanja. Startanje
velikih induktivnih optereenja imaju na mreu znatno vei utjecaj sa
stanovita pada napona.
Uputanje u rad transformatora dovodi do trenutnog pada napona i
sporijeg eksponencijalnog uspostavljanja napona. Dva glavna uzronika
pojave pada napona poslije kvara su ponovno ubrzanje indukcionih motora
i ponovno magnetiziranje jezgri transformatora. Ovom efektu posebno su
naklonjeni neoptereeni i slabo optereeni transformatori, ali se efekat
takoer javlja i kod veoma optereenih transformatora. Propadi napona
poslije kvara izazvani ponovnim ubrzanjem indukcionih motora se
uglavnom javljaju u niskonaponskoj distributivnoj mrei, dok se propadi
napona izazvani ponovnim magnetiziranjem jezgre javljaju na svim
naponskim nivoima. Mogue je razlikovati sljedee mjere za smanjenje
propada napona:
Smanjenje broja kratkih spojeva, znai smanjenje broja njihovih

pojava, ali takoer i duinu trajanja prekida. Neki primjeri smanjenja
kvarova su:
~ zamjena dalekovodnih linija kabelskim,
~ koritenje specijalnih uadi za dalekovodne linije,
~ implementiranje striktnog potkresavanja drvea,
~ ugradnja dodatnih zatitnih uadi,
~ poboljanje odravanja i broja pregleda.
Smanjenje vremena iskljuenja kvarova, se postie smanjenje
vremena trajanja kvara. Ova redukcija je posebno potrebna u
distributivnim sistemima.
Promjena sistema tako da kratak spoj izaziva najmanje posljedice na
potroae.
11
Ugradnja opreme za ublaavanje posljedica propada napona na

prikljuku prema osjetljivim potroaima je nejee koriteni nain
za smanjenje propada napona.
Unapreenje opreme sa stanovita osjetljivosti na propade napona.
Primjeri opreme za ublaavanje posljedica propada napona su:

Ureaj za neprekidno napajanje (Uninterruptible Power Supply-UPS) najee koriteni ureaj za zatitu niskonaponske opreme (raunari
itd.) od padova napona i prekida. Ureaj je opremljen unutranjom
baterijom za napajanje u sluaju prekida.
Statiki prenosni prekida je ureaj koji iskljui optereenje sa
napajanja i prikljuenje na drugo napajanje za nekoliko milisekundi,
to je manje od jedne poluperiode to je odgovarajue za prelazak
na drugo napajanje.
Set motor-generator je klasino rjeenje sa velikom opremom. Jasno
je da nisu pogodni za urede, ali buka i zahtjevi odravanja nisu
prepreka za njihovo koritenje u industriji. [L3.]
Treba imati na umu da ove mjere mogu biti veoma skupe, posebno za
prijenosne sisteme i da njihova cijena moe biti vea od cijene moguuh
posljedica kratkih spojeva.
Prekid opskrbe (Supply interruption) - stanje pri kojem je napon na
mjestu predaje manji od 1% dogovorenog napona Uc. Razlikuju se sljedei
prekidi opskrbe:
~ planirani prekidi opskrbe o kojima se, radi omoguavanja obavljanja
planiranih radova u mrei, potroai unaprijed obavjetavaju i
~ sluajni prekidi opskrbe koji su izazvani trajnim ili prolaznim
smetnjama, oni se uglavnom pojavljuju u vezi s drugim smetnjama.
Slika 1.3. Prekid napona
12
Povremeni previsoki napon (Temporary power frequency

overvoltages) je relativno dugotrajan, obino nekoliko perioda
frekvencije, i obino nastaje zbog sklapanja ili smetnji.
Slika 1.4. Prenaponski valni oblik

Tranzijentni (prijelazni) previsoki napon (Transient overvoltages)
kratkotrajni titrajni ili netitrajni previsoki napon, koji je u pravilu jako
priguen, a trajanje je nekoliko milisekundi ili manje. Prijelazni prenapon je
visokofrekvencijska promjena napona u trajanju kraem od jedne periode.
Tranzijentne previsoke napone obino izazivaju atmosferska pranjenja,
sklapanja ili pregaranja osiguraa.
Slika 1.5. Tranzijentni napon

Napon viih harmonika (Harmonic voltage) sinusni napon, ija je
frekvencija cijelobrojni umnoak (redni broj) frekvencije osnovnog
harmonika. Vrijednost viih harminika napona moe se odrediti:
pojedinano, njihovim amplitudama (Uh) svedenim na amplitudu
osnovnog harmonika U1=UN, gdje je h redni broj vieg harmonika
napona,
zajedniki, pomou ukupnog sadraja viih harmonik - THD U (total
harmonk distortion), a koji se izraunava prema jednaini:
13
U
100
( h)2 U (1.2 .)
h=2
N
THDU =
40
Slika 1.6. Naponski vii harmonici

Napon meuharmonika (Interharmonic voltage) je sinusni napon,
ija je frekvencija izmeu frekvencija viih harmonika, tj. ija frekvencija
nije cjelobrojni umnoak frekvencije osnovnog harmonika.
Nesimetrija (asimetrija) napona (Voltage unbalance) - stanje u
trofaznoj mrei pri kojem nisu jednake efektivne vrijednosti napona izmeu
faznih vodia i neutralnog vodia, ili uglovi meu uzastopnim fazama.
Mjeri se kao odstupanje u odnosu na idealni trofazni sistem, kod kojega su
amplitude napona sve tri faze jednake, a fazni uglovi su tano 120 .
Slika 1.7. Nesimetrija napona

Slijedei niz definicija daju uvid u razliite aspekte kvaliteta elektrine
energije:
14
Kvaliteta napona - predstavlja devijaciju oblika napona od njegovog

idealnog sinusoidalnog oblika sa konstantnom amplitudom i frekvencijom.
Uinak energetskog sistema prema potroau.
Kvaliteta struje - predstavlja devijaciju oblika struje od njenog idealnog
sinusoidalnog oblika sa konstantnom amplitudom i frekvencijom, ali
takoer, u fazi sa naponom. Uinak potroaa prema energetskom
sistemu.
Kvaliteta snage - je kombinacija kvaliteta napona i struje, ukljuuje
interakciju izmeu energetskog sistema i optereenja.
Kvaliteta napajanja - predstavlja tehnike zahtjeve sadrane u kvaliteti
napona plus netehniki zahtjevi u izvrenju dunosti isporuioca energije
prema potroau.
Kvaliteta potronje - je komplementaran termin kvaliteti napajanja,
sadri tehnike zahtjeve
sadrane u kvaliteti struje plus netehniki
zahtjevi u izvrenju dunosti potroaa prema isporuiocu.
2. NORME I STANDARDI
Tehnike norme ne reguliraju kvalitetu elektrine energije u cjelini, nego
napon, struju, frekvenciju i druge tehnike veliine koje je mogue
egzaktno mjeriti. Model sistema upravljanja kvalitetom elektrine energije
pokazuje da kupac ima vanu ulogu u utvrivanju zahtjeva kao ulaznih
podataka.
U svijetu se primjenjuju razliite norme kojima se definie kvaliteta
elektrine energije:
IEEE 11591995 (Amerika i neke druge zemlje);
IEEE 5191992 Recommended Practices and Requirements for
Harmonic Control in Electrical Power Systems;
EN 501601994 (Europa): 1999 Voltage characteristics of
electricity supplied by public distribution systems; CENELEC, 1999;
IEC 610004302000 (Meunarodna norma);
IEC 6100032 Ed 2.0 (2000): "Electromagnetic compatibility
(EMC), Part 3-2: Limits Limits for harmonic current emissions
equipment input current < 16 A per phase;
IEC 6100034 Ed 1.0 (1998) "Electromagnetic compatibility (EMC),
Part 3-4: Limits Limitation of emission of harmonic currents in lowvoltage power supply systems for equipment with rated current
greater than 16 A;
IEC 6100036 Ed 1.0 (1996) Electromagnetic compatibility (EMC),
Part 3: Limits, Section 6: Assessment of emission limits for distorting
loads in MV and HV power systems Basic EMC publication;
15
Europska norma EN 50160 slubeno je u upotrebi od maja 1995. godine.

Ova norma obrauje i odreuje osnovne zahtjeve na kvalitetu elektrine
energije u srednjonaponskim SN i niskonaponskim NN mreama. Normom
se reguliu elektromagnetske smetnje u takama (mjesto prikljuenja i
predaje) NN i SN. U tim se takama valni oblik, amplituda i stalnost napona
definiu parametrima koji su funkcijski ovisni o jaini mree koja se
iskazuje: snagom kratkog spoja u taki prikljuenja, postojeim
elektromagnetskim smetnjama u mrei koje uzrokuju okolni potroai kao i
potroai u drugim dijelovima mree i na drugim naponskim nivoima,
nelinearnostima elemenata elektroenergetskog sistema i karakteristikama
potroaa (nelinearnosti i druge osobine potroaa). Cilj norme EN 50160
je propisati karakteristike napona napajanja u odnosu na valni oblik, visinu,
frekvenciju i simetriju kod trofazne mree na mjestu prikljuka potroaa.
Norma ne zadaje stvarne granine vrijednosti, nego postavlja one
vrijednosti koje ne smiju biti premaene tijekom 95% vremena
promatranja. Mjeri se, ovisno o mjerenoj veliini, 10-sekundna ili 10minutna srednja vrijednost mjerene veliine. Mjerenje traje jednu sedmicu.
Norma EN50160 obuhvata sljedee tehnike parametre i njihova
ograninja, frekvencija, veliina i kolebanje napona, treperenje napona,
propadi, prenaponi, prekidi napona, nesimetrija napona, naponski
harmonici, signalni naponi. [L1.]
Standard
se
primjenjuje
samo
u
sluaju
normalnog
rada
elektroenergetskog sistema, a ne primjenjuje se u specifinim uvjetima na
koje isporuilac elektrine energije ne moe utjecati i u kojima neke
karakteristike napona odstupaju od zadanih vrijednosti. Lista specifinih
uvjeta data je u Tabeli 2.1.
Tabela 2.1. Lista specifinih uvjeta
UVJET
PRIMJER
Iznimni vremenski uvjeti i druge Oluja, klizanja zemlje, zemljotres,

prirodne katastrofe
lavina, polplava
Utjecaj tree strane
Sabotaa, vandalizam
Djelovanje javnih institucija
Prinudna
mjera
sigurnosnih razloga
Industrijsko djelovanje
Nedostatak radne snage, trajk

16
vlade
radi
Via sila
Neposredna ratna opasnost, rat
Nedostatak elektrine energije kao Redukcija elektrine energije, prekid

posljedica vanjskih dogaaja
meunarodnih prenosnih puteva
IEC 61000-3-2 define granice harmonijskih struja koje oprema emitira u

javnu distributivnu mreu, a odnose se na elektrinu ili elektroniku
opremu prikljuenu na niskonaponsku javnu distributivnu mreu nazivne
struje do 16 A po fazi. Potroai se dijele u 4 klase (A, B, C i D) i za svaku
klasu se definiu ogranienja:
A simetrini trofazni i svi ostali potroai, osim onih klasa B, C i D;
B prijenosni potroai i aparati za varenje koji nisu profesionalna
oprema;
C rasvjetna tijela ukljuujui startere;
D potroai struje "specijalnog valnog oblika" i radne snage P600
W.
IEC 61000-3-4 definie granice harmonijskih struja koje oprema emitira u
javnu distributivnu mreu, a odnose se na elektrinu ili elektroniku
opremu prikljuenu na niskonaponsku javnu distributivnu mreu
jednofazno s nazivnom strujom veom od 16 A. Namijenjena distributeru
da procijeni potroae to se tie emisije viih harmonika, te da odlui da li
su potroai, gledano s aspekta harmonijskog izoblienja, prikladni za
prikljuak na elektroenergetsku mreu.
IEC 61000-3-6 daje principe kojima se treba voditi prilikom odreivanja
uvjeta prikljuenja velikog potroaa s teretima koji bi mogli izazvati
harmonijska i meuharmonijska izoblienja u srednje i visokonaponskoj
elektroenergetskoj mrei na koju se prikljuuju.
IEEE 519-1992 ameriki standard po pitanju viih harmonika i kvalitete
elektrine energije openito na svim naponskim nivoima, od niskog
napona, pa sve do napona veih od 161 kV. U taki prikljuka potroaa na
elektroenergetski sistem odreuje granice strujnih viih harmonika koje
potroai ili potroako postrojenje smiju emitirati u distributivnu
elektroenergetsku mreu na koju su prikljueni. Granice strujnih harmonika
koje potroa smije emitirati u mreu ovise o naponskom nivou te snazi
kratkog spoja na mjestu prikljuka. [L4.]
17
3. KARAKTERISTIKE I OGRANIENJA NAPONA U NN I SN

MREI
Pokazatelji kvaliteta elektrine energije koji se odnose na napon napajanja
su:
frekvencija,
amplituda,
valni oblik,
simetrija u trofaznim mreama.
Mrena frekvencija - za NN (niski napon) mree, pri normalnim
pogonskim uvjetima desetosekundna srednja vrijednost osnovne
frekvencije u nekoj mrei mora biti u sljedeim opsezima:
~ kod mrea povezanih s elektroenergetskim sistemom: 50 Hz 1 %
(tj. od 49,5 Hz do 50,5 Hz), tokom 99,5 % svake sedmice (tokom
cijele godine), odnosno: 50 Hz + 4 % / -6 % (tj. od 47 Hz do 52 Hz) u
preostalih 0,5 % svake sedmice.
~ kod mrea nepovezanih s elektroenergetskim sistemom (npr. mree
u tzv. otonom radu) ostaje je sve isto: 50 Hz 2 % (tj. od 49 Hz do
51 Hz ) tokom 95 % sedmice, odnosno: 50Hz 15 % (tj. od 42,5 Hz
do 57,5 Hz ) u preostalih 5 % svake sedmice.
Za SN (srednji napon do 35 kV) mree ogranienja su ista kao i za NN
mree.
Vrijednost napona napajanja - nominalni nazivni napon Un za
niskonaponske NN javne mree je:
~ za trofazne mree s etiri vodia: Un = 230 V izmeu faznih vodia i
neutralnog vodia,
~ za trofazne mree s tri vodia: Un = 230 V izmeu faznih vodia.
Za SN mree veliina napona napajanja utvrena je dogovorenim
naponom Uc.
Spore promjene napona - za NN mree, pri normalnim pogonskim
uvjetima, bez uzimanja u obzir prekida opskrbe, 95 % desetominutnih
srednjih efektivnih vrijednosti opskrbnog napona svakoga sedminog
intervala (bilo kojeg) mora biti u opsegu: Un 10 %. Preostalih 5 % desetominutnih srednjih efektivnih vrijednosti opskrbnog napona svake
sedminog intervala mora bili u opsegu: Un +10 % / -15 % (tj. maksimalno:
253 V, a minimalno: 199,5 V).
Za SN mree definisana su ista ogranienja (u postotcima).
Brze promjene napona - veliine brzih promjena napona - brze
promjene napona uglavnom su izazvane promjenama tereta u
postrojenjima potroaa ili sklapanjima u mrei. U NN mreama, pri normalnim pogonskim uvjetima brza promjena u pravilu ne prelazi 5 %
18
nazivnog napona. Meutim, pod odreenim okolnostima mogu se vie puta

dnevno pojaviti kratkotrajne brze promjene napona do 10% Un.
Za SN mree, pri normalnim pogonskim uvjetima brza promjena napona u
pravilu ne prelazi 4% dogovorenog napona Uc. . Meutim, pod odreenim
okolnostima mogu se vie puta dnevno pojaviti kratkotrajne brze promjene
napona do 6% Uc.
NAPOMENA: Promjena napona koja dovodi do napona napajanja manjeg od
1% Un, smatra se prekidom napajanja.
Jakost treperenja (fliker, eng. flicker) - za NN mree, pri normalnim
pogonskim uvjetima dugotrajna jakost treperenja zbog promjena napona
ne smije tokom bilo koje sedmice u godini prelaziti vrijednost: Plt = 1.
Za SN mree ogranienja su ista.
Propadi napona - propadi napona nastaju preteito zbog kvarova u
postrojenjima potroaa ili u javnoj mrei. Propadi napona praktino su
nepredvidivi, izrazito sluajni dogaaji. Njihov je godinji broj veoma
razliit, ovisno o vrsti mree i o posmatranoj taki mree. Osim toga njihov
raspored tokom godine moe biti vrlo neravnomjeran. Za NN mree,
orijentacijske vrijednosti:
~ Oekivani godinji broj propada napona moe pri normalnim
pogonskim uvjetima biti od nekoliko desetaka do hiljada. Veina
propada napona kraa je od 1 s, a dubine propada manje su od 60 %
Un. Meutim, pojedini propadi mogu biti dueg trajanja i vee dubine
propada. U nekim se mreama vrlo esto, zbog sklapanja tereta u
postrojenjima potroaa, mogu pojavljivati propadi napona dubine
izmeu 10% i 15% Un. [L2.]
Za SN mree vrijede ista ogranienja.
Kratki prekidi opskrbnog napona - za NN mree, orijentacijske
vrijednosti: pri normalnim pogonskim uvjetima kratki prekidi napona
napajanja pojavljuju se u koliini od nekoliko desetaka do vie stotina
godinje. Trajanje oko 70 % kratkih prekida opskrbe mora biti krae od
jedne sekunde.
Za SN mree ista su ogranienja.
Dugi prekidi napona napajanja - sluajni prekidi opskrbe veinom su
izazvani vanjskim dogaajima ili zahvatima, koje isporuitelj elektrine
energije ne moe sprijeiti. S obzirom na velike razlike u vrstama
postrojenja i strukturama mrea u razliitim dravama i s obzirom na
nepredvidive uticaje treih strana i vremenskih (ne)prilika, nije mogue
navesti tipine vrijednosti broja pojavljivanja i i trajanja dugih prekida
napajanja.
Za NN mree, orijentacijske vrijednosti: ovisno o mjestu, moe se pri
normalnim pogonskim uvjetima godinje pojaviti manje od 10 pa do preko
50 dugih prekida napona, trajanja preko tri minute. Orijemacijske
19
vrijednosti za prolazne prekide napajanja nisu navedene, jer se o tim

prekidima napajanja unaprijed obavjetava.
Povremeni previsoki naponi izmeu faznih vodia i zemlje povremeni previsoki napon (mrene frekvencije) u pravilu se pojavljuje pri
kvaru u javnoj mrei ili u nekom postrojenju potroaa. On nestaje kad se
smetnja otkloni i iskljui. Za NN mree, pri normalnim pogonskim uvjetima
ti previsoki naponi mogu, zbog pomaka zvjezdita trofaznog sistema,
dosegnuti vrijednost linijskog napona.
Orijentacijske vrijednosti: pod odreenim okolnostima kratki spoj na strani
vieg napona transformatora mree moe na strani nieg napona izazvati
previsok napon (prenapon) za vrijeme dok tee struja kratkog spoja. Ovi
prenaponi u pravilu ne prelaze efektivne vrijednosti od 1,5 kV (ali mogu
biti i znatno vei).
Za SN mree, oekivana vrijednost prenapona zavisi od naina uzemljenja
mree. U mreama s kruto ili polukruto uzemljenim zvjezditem prenapon
u pravilu ne prelazi 1,7 Uc. U mreama s neuzemljenim zvjezditem ili s
kompenzacijom zemljospoja, prenapon u pravilu ne prelazi 2,0 Uc.
Tranzijentni (prelazni) prenaponi izmeu faznih vodia i zemlje tranzijentni prenaponi za NN mree obino ne prelaze vrnu vrijednost od
6 kV. Meutim, povremeno se pojavljuju i vie vrijednosti. Vremena porasta
su u irokom opsegu: od milisekunde do znatno krae od mikrosekunde.
Energija tranzijentnog prenapona vrlo je razliita i ovisi o uzroku
prenapona. U odnosu na prenapon izazvan sklapanjima, prenapon
induciran atmosferskim pranjenjem vie je vrne vrijednosti, ali manje
energije. To je zato to sklopni prenaponi u pravilu traju due.
Nesimetrinost napona - za NN mree, pri normalnim pogonskim
uvjetima desetminutna srednja efektivna vrijednost inverzne komponente
napona ne smije, kod 95 % srednjih vrijednosti svakog sedminog
intervala, prelaziti 2 % odgovarajue direktne komponente. U nekim
potroakim postrojenjima sa djelimino jednofaznim ili dvofaznim
prikljucima, pojavljuju se na trofaznim mjestima predaje nesimetrije do
oko 3 %.
Najee se kao mjera nesimetrije trofaznog sistema napona koristi faktor
naponske nesimetrije (Voltage Unbalance Factor - VUF). Ovaj faktor
definie se preko inverzne komponente napona Ui i izraava u procentima
direktne komponente napona Ud. Naponska nesimetrija se odreuje na
osnovu relacije:
VUF=
Ui
100( )
Ud
20
Napon vieg harmonika - za NN mree, pri normalnim pogonskim

uvjetima 95 % desetminutnih srednjih efektivnih vri jednosti napona
svakoga pojedinog vieg harmonika ne smije ni u jednom sedminom
intervalu prelaziti vrijednost iz tabele 3.1. Rezonancije mogu kod pojedinih
viih harmonika izazvati vie napone. Osim toga, ukupni sadraj viih
harmonika (THD, eng. total harmonk distortion, ukupno harmoniko
izoblienje) napona napajanja, koji se izraunava uz uzimanje u obzir svih
viih harmonika do 40. vieg harmonika, ne smije prelaziti vrijednost od 8
% Un.
Vrijednosti nisu navedene za vie harmonike (iznad 25. vieg harmonika),
jer su one obino vrlo male, a osim toga su i izrazito nepredvidive s
obzirom na rezonanciju.
Tabela 3.1. Vrijednosti pojedinih viih harmonika (h) napona na mjestu
prikljuka, do 25. Vieg harmonika, u postotk nazivnog napona Un. [L2.]
Neparni
vii Neparni
vii Parni
vii
harmonici
harmonici
harmonici
koji nisu umnoak koji su umnoak
od 3
od 3
redni br. h
%Un
6,0
5,0
3,5
3,0
Uh u redni br. h
%Un
5
5,0
7
1,5
11
0,5
13
0,5
17
U h u redni br. h
%Un
3
9
2
2,0
15
4
1,0
21
6 do 24
0,5
2,0
19
1,5
23
1,5
25
1,5
Za SN mree ogranienja su identina kao i za NN mree.
21
Uh u
POGLAVLJE II
U poglavlju II opisani su karakteristini potroai koji imaju izraen
utjecaj na kalitetu elektrine energije. Takoer, naveden je nain na koji ovi
ureaji naruavaju kvalitetu elektrine energije. Od posebnog znaaja su
vii harmonici, iji su uinci na elektrine ureaje raznoliki, i u manjoj ili
veoj mjeri imaju lo utjecaj na ureaje. Opisan je utjecaj pojedinih
harmonika na razliite elektrine ureaje. U ovom poglavlju taker su
navedene matematike formule za proraun efektivnih vrijednosti struje i
napona, te izrazi za proraun snaga signala, faktora distorzije. Takoer
navedena je i filozofija, nain na koji se provodi analiza elektrine energije.
4. UTJECAJ POTROAA NA KVALITETU ELEKTRINE

ENERGIJE
U elektroenergetskim sistemima sve je znaajniji udio ureaja
energetske elektronike u prijenosnoj i distributivnoj mrei. Oni povlae
nelinearnu struju koja rezultira i nelinearnim funkcijama padova napona
to u konanici uzrokuje izoblienja napona i propagaciju smetnji unutar
sistema. Ti se padovi napona zatim zbrajaju na osnovni sinusoidalni val
napona napajanja uzrokujui njegovo izoblienje ime se naruava
kvaliteta napajanja ostalim potroaima prikljuenim na istu mreu.
Naponska izoblienja takoer imaju utjecaj na distributivni sistem i
promjenljiva su uzdu napojnog voda. Vrlo visoka izoblienja napona mogu
uzrokovati viestruke prolaze sinusoide napona kroz nulu. Ovo moe
uzrokovati pogreku na ureajima i opremi, gdje se prolaz napona kroz
nulu uzima kao referentna veliina za vremensku proradu pojedinih
sklopova. Naponska izoblienja imaju vrlo mali utjecaj na rad nelinearnih
potroaa spojenih izmeu faze i nule ili izmeu faza. S druge strane
naponska izoblienja uzrokuju ozbiljan problem za trofazne motore. Peti
harmonik ima negativan slijed faza i proizvodi negativan moment kod
22
motora. Ovaj moment tjera motor u suprotnu stranu vrtnje, time zahtjeva
jai osnovni harmonik da savlada negativni moment, a to dodatno
zagrijava motor. Najvaniji razlog za potiskivanje petog harmonika u
industrijskom trofaznom sistemu napajanja je negativni utjecaj na trofazne
motore. [L13.]
Zbog svoje ovisnosti o uvozu energije te globalnog poveanja emisije
staklenikih plinova, Europska Unija inicirala je promicanje obnovljivih
izvora energije. Upravljivi energetski poluvodiki elementi se znatno
koriste u opremi za ukljuivanje obnovljivih izvora energije na mreu. Takvi
sistemi znaajno uzrokuju izoblienje napona. Sve vea penetracija
obnovljivih izvora energije, to ujedno znai i vei udio distribuirane,
vremenski ovisne i elektroniki upravljive proizvodnje elektrine energije
te rastui udio potroaa koji u sebi sadre ureaje energetske elektronike,
dovodi do sve veih problema sa kvalitetom elektrine energije.
Vjetroelektrane imaju znatan utjecaj na kvalitetu elektrine energije.
Osnovni problemi uzrokovani vjetroelektranama su:
Problemi
Uzorci
Promjena napona
Promjena brzine vjetra
Prekomjerna
struja
Udar vjetra
Emisija flicker-a
Dinamike
vjetroturbine
Emisija flicker-a
Ukljuenje/Iskljuenje
vjetroturbine
Pad napona
Struja uklopa generatora
Harmonici
Energetski pretvarai
operacije
Vjetroelektrane utjecaj na kvalitetu elektrine energije ogleda se kroz:

iznos napona u stacionarnom stanju (injektiranjem snage u mreu
dolazi do poveanja napona na mjestu prikljuka vjetroelektrane),
23
dinamike promjene napona flicker-i (uzrokovane turbulencijama

vjetra),
tranzijenti uzrokovani sklapanjem (uglavnom uzrokovani sklapanjem
kondenzatorskih baterija),
injektiranje viih harmonika struje u mreu (posljedica rada
energetskih pretvaraa). [L3.]
Ureaji energetske elektronike generiu karakretistini spektar harmonika

ovisno o strukturi samog pretvaraa (broju pulseva). Broj pulseva
pretvaraa je broj nesimultanih komutacija (promjena stanja voenja
poluvodikih elemenata u energetskom pretvarau). Energetski pretvarai
se grade tako da se eliminiraju parni harmonici u stacionarnom stanju.
Parni harmonici se javljaju uglavnom za vrijeme dinamikih prijelaznih
stanja.
Konvertori istosmjernih sistema visokog napona (High voltage direct
current-HVDC) su znaajan izvor viih neparnih harmonika reda 5,7,11 i
13. Generisanje zavisi od interne eme veza, ugla paljenja tiristora i
aktivne snage prijenosa.
Tiristorski kontrolisani reaktori (Thyristor controlled reactor TCR), kada su
fazni uglovi pozitivnih i negativnih strujnih polutalasa jednaki postoje samo
neparni harmonici struje. Vrijednosti harmonika ovise od ugla paljenja
(pokazuje za koliko vremenski kasni paljenje u poreenju sa prirodnom
takom prolaska napona kroz nulu). Kod uravnoteenih trofaznih jedinica,
sa tiristorskim mostovima povezanim u trougao nema neparnih harmonika
djeljivih sa brojem tri.
Reaktori sa samozasienjem (Self saturated reactor SSR) generiu
harmonike struje pri svim optereenjima zanemarivih vrijednosti u veini
praktinih prorauna. U uravnoteenim pogonskim uvjetima za sluaj
trofaznih jedinica postoje samo neparni harmonici tipinih vrijednosti 3%
za sedamnaesti i 2% za devetnaesti, za ostale ispod 1%. U sluaju
nesimetrinosti napona napajanja javljaju se vee vrijednosti harmonika i
zavise od vie faktora (konstrukcioni parametri, karakteristike sistema na
mjestu prikljuka).
Reaktori kontrolisani istosmjernom strujom (Direct current controlled
reactor DCCR) kod uravnoteenih uvjeta rada na primarnom namotu
reaktora javljaju se vrijednosti harmonika vrijednosti 4% peti, 2% sedmi i
0.3% sedamnaesti. Kod neuravnoteenih pogonskih uvjeta moe se
pojaviti i struja treeg harmonika 5-6%.
Statiki kompenzatori koriste se za kompenzaciju reaktivne snage kod
ureaja gdje se oekuju znatnije i bre oscilacije reaktine snage
(elektrolune pei, kranovi ...).
Elektrina vua Prisutni svi neparni harmonici, jednofazni teret
nesimetrija. Pri zaletu su prisutni i parni harmonici.
24
Prijenos elektrine energije preko netransponiranih vodova i trostupni

transformatori sa otvorenim namotom spojenim u trokut (reim praznog
hoda) uzronici su nesimetrije napona. [L3.]
Efekti nesimetrije trofaznog sistema napona u elektroenergetskom sistemu
su negativni i odnose se na elemente mree i potroae. Utjecaj
nesimetrije prevenstveno se ispoljava kroz pojavu parazitnog zagrijavanja
trofaznih elektrinih maina do kojeg dolazi radi poveanja gubitaka.
Elektrolune pei koriste se najee u eljezarama. Predstavljaju vrlo
neugodan potroa, gleda kvalitete elektrine energije. Ovaj potroa je
uzronik brzih kolebanja napona (flicker-a), potom nesimetrija, harmonika,
te takoe se karakterie loim faktorom snage. Karakterie ih dominacija
2,3,4,5 i 7 harmonika u poetku topljenja metala, a u kasnijoj fazi
rafiniranja are iezavaju parni harmonici 2 i 4 reda.
U praksi naponi i struje se u toku vremena mijenjaju po periodinim
nesinusnoidalnim zakonima (sloeno periodine funkcije vremena). Razlozi
za manje ili vie odstupanje od sinusnoidalnih funkcija su razliiti, kao to
su nehomognost magnetnog polja generatora, nelinearnost karakteristika
potroakih elemenata. Harmonijska analiza sloeno-periodine funkcije
napona pokazuje da je svaki harmonik idealna sinusoida ija je frekvencija:
f N =N f 1 (4.1 .)
, gdje je:
N-red harmonika,
f1-frekvencija osnovnog harmonika, reda N=1.
Dakle, naponom vieg harmonika oznaava se sinusni napon sa

frekvencijom koja je viekratnik osnovne frekvencije. Amplitude napona
viih harmonika su meusobno razliite, s tim da se sa poveanjem reda
harmonika (vee N) amplitude harmonika smanjuju. [L14.]
Naponski harmonici tvore, ovisno o njihovom redu, simetrine trofazne

sisteme:
direktni h=3n+1 (n=0,1,2...),
inverzni h=3n-1 (n=0,1,2...),
nulti za h=3n (n=0,1,2...).
Harmonici se mogu podijeliti i na slijedei nain:
parni harmonici (N paran broj),
neparni harmonici djeljivi sa 3 (N djeljivo sa 3),
neparni harmonici koji nisu djeljivi sa 3 (N nije djeljivo sa 3). [L3.]
Nepovoljni efekti zavise od tipa i lokacije izvora harmonika kao i od
karakteristika elektroenergetske mree:
25
paralelna i serijska rezonancija (lokalno prekomjerne struje i

prenaponi),
oteenje kondenzatora, kablova i kablovskih spojnica,
negativan utjecaj na TK i MTK (mrena telekomanda) sisteme,
poveani gubici, zagrijavanje i smanjenje ivotoj dobi opreme,
greke u registraciji brojila,
pojava mehanikih oscilacija obrtnih maina,
interferencija sa mikroprocesorima, zatiti i upravljnju.
Vii harmonici mogu biti uzronici paralelne rezonancije, koja predstavlja

vrlo veliko izoblienje napona. Vii harmonici utiu na poveanje gubitaka i
dodatno zagrijavanje (kod asinhronih motora, sinhronih motora,
energetskih transformatora, energetskih kondenzatora, elektroenergetskih
vodova i kabela). Takoe, mogu dovesti do krive prorade zatitnih ureaja,
zatim preoptereenje neutralnog vodia, kao i smanjenje tanosti mjerenja
mjernih ureaja. [L14.]
Trei harmonik struje moe da bude uzronik preoptereenja neutralnog
vodia. Najvei problem treeg harmonika jeste to je istofazan u sve tri
faze, te umjesto da se poniti on se sabira.
Slika 4.1. Utjecaj treeg harmonika na valni oblik [L4.]
4.1. Utjecaj
transformatora
energije
na
kvalitetu
elektrine
Ukljuenje neoptereenog transformatora je uobiajena operacija u

elektroenergetskom sistemu. esto ukljuenje rezultira time da
transformator povue veliku struju ukljuenja, koja na kraju padne na
vrijednost male struje magnetiziranja transformatora. Vrijeme koje je
potrebno da struja ukljuenja padne na vrijednost struje magnetiziranja
zavisi od otpora i reaktanse strujnog kruga, ukljuujui i transformatorsku
26
reaktansu magnetiziranja. Kako je magnetna induktivnost transformatora

velika, vrijeme opadanja vrijednosti struje ukljuenja na vrijednost struje
magnetiziranja moe biti veliko. Struja ukljuenja uzrokuje privremene
naponske propade zbog impendanse mree izmeu izvora i transformatora
koji se ukljuuje. Ako je snaga kratkog spoja u MVA na transformatorskim
sabirnicama mala (ili je impendansa izvora velika), onda rezultujui
naponski propadi mogu biti znaajni. Naponski propad se reducira sa
opadanjem struje ukljuenja. Kratkotrajni naponski propadi izazvani
kvarovima ili visokim vrijednostima struja ukljuenja su nazvani naponski
propadi. Tipini naponski propad je smanjenje sistemskog napona na
vrijednost izmeu 0,1 p.u. i 0,9 p.u. mrene frekvencije u trajanju od
polovine ciklusa do jedne minute. Sve do prije nekoliko godina, naponski
propadi izazvani kvarovima i strujama ukljuenja su bili malih posljedica.
Kod transformatora karakteristina je pojava harmonika struje pri
ukljuivanju neoptereenog transformatora. Zbog geometrijske nesimetrije
magnetskih jezgri trofaznih transformatora pojavljuju se parni i neparni
harmonici (specijalno drugi i etvrti harmonik, znaajnih vrijednosti i kratko
traju 1-2 sec poslije ukljuenja veih transformatora). Od viih harmonikih
komponenti u struji ukljuenja najvei procenat zauzima drugi harmonik,
koji iznosi vie od 50 % osnovnog harmonika u prvoj periodi nakon
ukljuenja. Takoer, veliki procenat struje ukljuenja neoptereenog
monofaznog transformatora ini i trei harmonik. Napon treeg harmonika
zbog zasienja transformatora ima svoj maksimum u blizini onog trenutka
u vremenu u kojemu osnovni napon ima svoj maksimum. Rezultat toga je
da je vrni napon zbir veliine osnovnog napona i veliine napona treeg
harmonika. Transformator koji je u zasienju e proi kroz veliko termalno
optereenje. To bi lako moglo dovesti do prevremenog ispadanja ovog
transformatora.
K- faktor predstavlja mjeru za utjecaj viih harmonikih lanova u struji

na transformator. K-faktor transformatora opisuje kako transformator
podnosi dodatno zagrijavanje (gubitke) izazvane viim harmonikim
lanovim u struji. Rauna se iz struje tereta prema jednaini:
n
K= I h h ( 4.1 .1.)[ L5.]

2
h=1
27
Ih - struja h-tog harmonika (p.u.),

h - broj vieg harmonika.
Standardne vrijednosti K-faktora su: 4, 9, 13, 20, 30, 40, 50. Na temelju Kfaktora rauna se smanjenje raspoloive snage transformatora zbog
dodatnih gubitaka.
Slika 4.1.1. Ovisnost smanjenja optereenja transformatora o porastu Kfaktora tereta [L5.]
4.2. Efektivne vrijednosti napona i struje, sange signala

Na slici 4.2.1. prikazan je valni oblik na kome su naznaene
karakteristine veliine za mjerenje signala. Matematike formule za
proraun ovih veliina date u ispod slike. Signal sa slike je valni oblik struje
koju iz mree povlai raunar.
Slika 4.2.1. Karakteristine vrijednosti prikazane na valnom obliku [L6.]
28
Srednja vrijednost struje moe se predstaviti sljdeim izrazom:

T
I SR=
1
|i(t)|dt( 4.2 .1.)
T 0
Efektivna vrijednost struje predstavlja se sljdeim izrazom:
1
I ef =
i(t )2 dt= I 20+ I21 + I 22+ ( 4.2.2 .)
T 0
Efektivna vrijednost napona (RMS) U rms (root mean square) predstavlja se
sljdeim izrazom:
1
U eff = u(t)2 dt = U 20 +U 21 +U 22 +(4.2 .3.)
T 0
Proraun aktivne snage signala mogu je pomou izraza:
P= U n I n cos n ( 4.2 .4 . ) [ L7.]

n=0
Proraun reaktivne snage signala mogu je pomou izraza:
Q= U n I n sin n ( 4.2.5 .)
n=1
Proraun prividne snage signala mogu je pomou izraza:

S=U ef I ef = U 20 +U 21 +U 22 + I 20 + I 21+ I 22 +(4.2.6 .)
Ugao
za proraun snaga P i Q dobije se pomou relacije (6.6.) koja je

definisana u nastavku. Ugao n se rauna kao razlika uglova u i i ,
koji odgovaraju uglovima za naponski signal u i strujni signal i , a
raunaju se iz relacije (6.6.).
Snaga izoblienja ili faktor distorzije D rauna se iz izraza:
D= S P Q (4.2 .7 .)[ L 7.]
2
Faktor harmonijskog pomaka (harmonic displacement factor)

se iz izraza:
=
P1
P +Q + D
2
1
2
1
( 4.2.8 .)[ L7.]
29
rauna
Slika 4.2.1. jasno slikovito predstavlja navedene snage, te njihove

promjene usljed djelovanja viih harmonika.
Slika 4.2.1. Fazorski dijagram snaga signala uslijed harmonijskog

izoblienja [L 7.]
5. ANALIZA KVALITETE ELEKTRINE ENERGIJE

Donedavno pristup mjerenja se temeljio na mjerenju kvalitete
elektrine energije tek nakon nekog nepovoljnog dogaaja u mrei, ili bi se
izvodila povremena mjerenja, nije se sistemski pristupalo analizi i obradi
izmjerenih podataka. Danas je evidentna potreba za uvoenjem aktivnog
pristupa problematici kvalitete elektrine energije koji e omoguiti
predvianje ozbiljnih problema vezanih za kvalitetu prije nego se dogode.
Sistemi za praenje kvalitete elektrine energije sastoje se od mjerne
opreme, komunikacijskih veza i raunra za pohranu i obradu podataka.
Mjerne veliine (struje i naponi) se prikupljaju i obrauju u skladu s
propisima za kvaliteti elektrine energije. Mjerenja mogu biti trajna,
periodika ili interventna. Rezultati mjerenja su tvrdnja da li kvaliteta
elektrine energije na promatranom mjestu u mrei zadovoljava ili ne
zadovoljava propise (EN 50160).
Trajno praenje kvalitete elektrine energije instalirano na mjestu predaje
elektrine energije potroaima je nepraktino radi velikog broja mjernih
mjesta na niskom naponu. Mjerna mjesta u srednjenaponskoj mrei
smjetena su na ulazu u distributivnu mreu na sekundarnoj, moe i
primarnoj, strani transformatora u 110/x kV i 30/x kV transformatorskim
stanicama, zatim na prikljuku vanih potroaa i proizvoaa (npr.
vjetroelektrane). U niskonaponskoj mrei mjerna mjesta su smjetena na
prikljuku vanihpotroaa i onih koji to zahtijevaju, te u sklopu brojila
elektrine energije. [L13.]
Periodiko i interventno mjerenje kvalitete elektrine energije je
povremena mjerenja kvalitete elektrine energije radi provjere stanja u
srednje ili niskonaponskoj mrei. Interventna mjerenja se rade na temelju
30
pritubi ili zahtjeva potroaa. Sedmina mjerenja prema zahtjevima

norme EN 50160. [L4.]
Princip rada suvremenih ureaja za mjerenje parametara kvalitete
elektrine energije svodi se na mjerenje napona i struje odreenim
uzorkovanjem signala. Tako dobijeni podaci prolaze A/D pretvorbu i odlaze
u radnu memoriju odakle se alju procesoru koji ih potpuno ili djelomino
obrauje. Obraeni se podaci zatim pohranjuju u flash memoriju ureaja ili
nekom komunikacijskom opremom alju u bazu podataka. Pohranjeni
podaci se mogu prebaciti na raunalo, gdje se mogu prikazivati ili po
potrebi dodatno obraivati pomou prikladne programske podrke. Blok
shema opisanog mjerenja prikazana je na slici 5.1.
Slika 5.1. Blok shema mjerenja pomou akvizicijske kartice
POGLAVLJE III
Detaljan opis alata matematike analize Fourier-ova transformacija,
pomou koje se izvodi harmonijska analiza periodinih signala, navedena
je u poglavlju III. Posebna panja posveena je diskretnoj Fourier-ovoj
transformaciji (DFT), jer je ovaj model koriten za analizu mjerenja koja su
napravljena u praktinom dijelu. Iste rezultate mogue je dobiti i brzom
Fourier-ovom transformacijom, s tim to je ona mnogo bra od diskretne
Fourier-ove transformacije, i obavezno se koristi za mjerenja s velikim
brojem uzoraka (semplova). U ovom poglavlju opisane su pojave koje
mogu dati krivu sliku analiziranog signala, npr. uslijed male frekvencije
uzorkovanja aliasing, te curenje (leakage).
31
6. FOURIJER-OVA TRANSFORMACIJA
Fourier-ov red je alat matematike analize primjenom kojeg se
periodina funkcija razvija u zbroj harmonika koji su izraeni
trigonometrijskim funkcijama. U praksi se naponi i struje u toku vremena
mijenjaju po periodinim nesinusnoidalnim zakonima. Razlozi za manje ili
vee odstupanje od sinusnoidalnih zakona mogu biti razliiti, kao to su
nehomogenost magnetnog polja generatora, nelinearno optereenje itd. Iz
matematike je poznato da se svaka periodina funkcija, koja ispunjava
Dirichlet-ove uslove, moe predstaviti pomou Fourier-ovog reda.
Periodina funkcija f(t) sa periodom TP, moe se predstaviti: f (t)=f (t T P )
Dirichleto-ova teorema:
1. funkcija f(t) na [a,b] je neprekidna ili na intervalu (a,b) ima samo
konaan broj prekida prve vrste,
2. funkcija f(t) ima na [a,b] samo konaan broj maksimuma i
minimuma, tj. segment [a,b] se moe razloiti na konaan broj
djelova na kojima je f(t) monotona, tada Fourier-ov red te funkcije
konvergira za sve vrijednosti t [a , b] , tj.
b
f (t) dt<
a
Ako su zadovoljeni ovi uslovi, onda se f(t) moe izraziti trigonometrijskim

Fourier-ovim nizom.
f ( t )=
a0
+ a cos ( n 0 t ) + bn sin ( n 0 t ) (6.1.)
2 n=1 n
, gdje je
0 =
2
Tp
, Tp period date periodine funkcije f(t) za koju vai:
f (t)=f (t+ T p )
Fourier-ovi koeficienti a0, an i bn mogu se odrediti sljedeim jednainama:
2
a0 =
Tp
2
an =
Tp
2
bn =
Tp
t0 +T p
f (t) dt (6.2.)
t0
t0 +T p
f (t) cos ( n 0 t) dt n=0, 1,2, (6.3 .)
t0
t0 +T p
f (t) sin ( n 0 t)dt n=0, 1,2, (6.4 .)
t0
32
Ovakav zapis nam omoguuje prikazivanje dobivanih vrijednosti amplituda

i frekvencija svih valnih oblika iji zbroj sainjava zadanu funkciju, a to
nazivamo frekvencijskim spektrom.
a0
lan
predstavlja istosmjernu DC komponentu niza i ona je srednja
2
vrijednost funkcije f(t) na zadanom periodu. lan an cos ( n 0 t ) + bn sin ( n 0 t )
predstavlja n-ti harmonik. Prvi harmonik dobije se za n=1. On se obino
zove fundamentalni (osnovni) harmonik sa osnovnom frekvencijom 0. Za
n=2 imamo drugi harmonik i tako redom. Fourier-ovim nizom se osnovna
funkcija f(t) predstavlja kao suma DC komponente, te funkcija ije su
frekvencije cjelobrojni umnoak osnovne frekvencije i reda harmonika.
Slika 6.1. Suma osnovnog, drugog i treeg harmonika
Trigonometrijski niz za funkciju f(t) moe se napisati i u obliku:
f ( t )= A0 + A n sin ( nt+ n ) (6.5 .)

n =1
, gdje je:
A 0=a0
A n= a 2n+ b2n
33
n=
{(
arctg
an
|bn|
sgn an bn =0
2
(6.6 .)
sgn bn + ( 1sgn b n ) b n 0
2
Svaki lan u relacijama 6.5. se naziva harmonik, lan A0 predstavlja nulti

A 1 sin ( t+ 1 )
harmonik, lan
je prvi ili osnovni harmonik krune
frekvencije , a preostali lanovi su harmonici vieg reda, dva, tri i tako
dalje.
6.1. Furijerova transformacija

Spektralna analiza je osnovna metoda za prebacivanje signala
snimljenih u vremenskoj domeni u frekvencijsku domenu. Analizom signala
u frekvencijskoj domeni mogue je otkriti razliite kvarove. Prebacivanje u
frekvencijsku domenu predstavlja prikaz spektra frekvencija snimljenog
signala i odgovarajuih amplituda. Osnova metode je Fourier-ova
transformacija.
Kada se signal mjeri nekim osciloskopom, on se vizualizira u vremenskom
domenu. Meutim, kada je frekvencijski sadraj signala od interesa, tada
je opravdano posmatrati signal u frekvencijskom domenu. U
frekvencijskom domenu slika 6.1.1. (b), na horizontalnoj osi je frekvencija.
Karakteristika u frekvencijskom domenu pokazuje kolika koliina energije
signala je prisutno na svakoj frekvenciji.
Slika 6.1.1. a) Signal u vremenskom domenu, b) Signal u frekvencijskom

domenu
Signal koji je funkcija vremena sa periodom

predstaviti u obliku integrala:
F ( j ) = f ( t ) e jt dt (6.7 .)
34
do
+ , moemo
, gdje funkciju F(j) nazivamo kompleksnim Fourier-ovim likom funkcije

f(t), Fourier-ova transformacija ili Fourier-ov integral.
Inverzna Fourier-ova transformacija predstavlja se izrazom:
1
f ( t )=
F ( j ) e jt d(6.8 .)
2
Fourier-ova transformacija predstavlja kompleksnu funkciju koja se moe
prikazati kao suma realne i imaginarne komponente.
F ( j ) = { F ( j ) } + jIm { F ( j) }=|F ( j )| e
j ( )
( 6.9.)
F ( j ) = f ( t ) e
jt
dt + f ( t ) e jt dt(6.10 .)
, koristei Euler-ov obrazac dobije se:
F ( j ) = [ f (t ) cost + f ( t ) sint ] dt j [ f ( t ) sint f ( t ) cost ] dt ( 6.11 . ) [ L 8.]
, iz predhodnog izraza mogu se uoiti realna i imaginarna komponenta:
F ( j ) = [ f ( t ) cost + f ( t ) sint ] dt(6.12 .)
F ( j ) = [ f ( t ) sint f ( t ) cost ] dt
Analogno izvoenjem izraza 6.11. za Fourier-ovu transformaciju, dobije si i

izraz za inverznu Fourier-ovu transformaciju:
1
1
f ( t )=
F ( j) cost F ( j ) sint ] d+ j
[ F ( j) sint + F ( j) cost ] d ( 6.13 . ) [ L 8.]

[
2
2
6.2. Diskretna Fourier-ova transformacija

Ulazna funkcija diskretne Fourier-ove transformacije (engl. Discrete
Fourier Transform, DFT) mora biti definisana diskretnim vrijednostima,
t=k T 1 , i analizira se na ogranienom intervalu. S obzirom da je ulazna
funkcija konana sekvenca realnih i kompleksnih brojeva, DFT je idealna za
procesiranje informacija pohranjenih u raunaru. DFT ima vrlo veliko
podruje primjene, posebno u obradi signala i otklanjanju umova, viih
35
harmonika. Ova transformacija uzima digitizirane podatke iz vremenskog

domena, i rauna njihovu predstavu u frekvencijskom domenu.
Fourier-ova transformacija F(j) funkcije f(t) data je izrazom:
+
F ( j ) = f ( t ) e jt dt (6.14 .)
Da bi se odredila numerika vrijednost ovog integrala, jedan od naina je

da se beskonane granice zamjene konanim, a integral zamjeni kao suma
i izrauna za sve vrijednosti . Da bi se ovo napravilo potrebno je da se
funkcija f(t) predstavi pomou dvije funkcije: zvijezdasta funkcija f*(t) i
izvedena periodika funkcija fT(t). Interval uzimanja uzoraka zvjezdaste
1 =
funkcije je T1, emu odgovara frekvencija
2
T1
. Izvedena periodika
funkcija ima period T0, emu odgovara frekvencija

kolinik T0 i T1 neki cijeli broj N, odnosno:
T0
=N
T1
0 =
2
. Ako je
T0
, onda se uzorci spektra
zvjezdaste funkcije F*(jm0) mogu izraziti pomou uzoraka izvedene

periodike funkcije fT0(kT1).
Izmeu uzoraka funkcije fT0(t) uzetim u takama t=kT1 (pri emu je
kontinualno vrijeme zamjenjeno diskretnim), k=0,1,...N-1, i uzoraka
spektra funkcije f*(t), uzetih u takama m ,
0 =
2
T0
, postoji jedinstvena
veza, koja se moe izraziti na jedinstveni nain: iz Poason-ove sumacione

formule, gdje se vrijednost uzorka uzima za t=kT1, i ako je zadovoljeno
NT1=T0 (N-cijeli broj): [L9.]
n=
f T ( k T1)=
0
1
F ( jn0 ) e
NT 1 n=
Ako uvedemo smjenu
jnk 2
N
( 1=N0 ) (6.15 .)
j
W N =e
2
N
, gdje je N eksponent broja 2. Svaki put
kada budemo rjeavali sekvencu dijelit emo je na dva dijela, pa e nam

biti potrebno samo da izraunamo
N
2
teinskih faktora WN, dobije se
izraz: [L9.]
n=
1
f T ( k T1)=
F ( jn0 ) W N nk (6.16 .)
NT 1 n=
0
Takoer, moemo definisati i izraz za inverznu diskretnu Fourier-ovu

transformaciju:
36
1
f T ( k T 1)=
N
0
N 1
F ( jm 0 ) W mk
N (6.17 .)
m=0
, te izraz za direktnu diskretnu Fourier-ovu transformaciju:

N 1
F ( jm 0 ) = W mk
N f T ( k T 1 ) (6.18 .)
k=0
Dva posljednja izraza 6.17. i 6.18. u potpunosti definiu vezu izmeu

uzoraka izvedene periodine funkcije i uzoraka spektra zvjezdaste funkcije.
Uzorci izvedene periodike funkcije f T (k T 1) mogu se posmatrati kao
0
diskretni signal obiljeen sa x (k ) , pri emu je x (k ) periodiki signal sa
periodom N: x ( k + N )=x (k ) . Uzorci spektra zvjezdaste funkcije F ( jm 0)

mogu se posmatrati kao diskretni signal obiljeen sa X ( m) , pri emu je
X ( m ) periodiki signal sa periodom N:
slijedi:
x ( k )=
1
N
X ( m+ N )= X (m) . Iz izraza 6.18.
N 1
X ( m ) W mk
N ( 6.19.)
m=0
N1
X ( m )= x ( k ) W mk
N (6.20)
k=0
Posljedni izrazi 6.19. i 6.20. definiu diskretnu Fourier-ovu sekvencu DFS ili
diskretni Fourier-ov red. Prednost ovakvog rauna u odnosu na Fourier-ovu
transformaciju je to nema integriranja, nego samo mnoenje i sabiranje.
[L9.]
6.3. Algoritam brze Fourier-ove transformacije-FFT

Za raunanje koeficienata diskretne Fourier-ove sekvence (DFS) na
raunaru obino se koristi algoritam brze Fourier-ove transformacije (Fast
Fourier Transform-FFT). Po ovom algoritmu potreban je manji broj
mnoenja nego na osnovu relacija za DFS.
Algoritam brze Fourier-ove transformacije (FFT) izvodi se u dvije varijante:
Brza Fourier-ova transformacija sa decimiranjem po vremenu (engl.
Decimation In Time, DIT),
Brza Fourier-ova transformacija sa decimiranjem po uestanosti
(engl. Decimation In Frequency, DIF).
37
6.3.1. Brza Fourier-ova transformacija sa decimiranjem po

vremenu
Neka je data sekvenca x (k )
sa periodom N. Sutina je da se ova
sekvenca moe podjeliti na dva dijela: prvi dio ine lanovi sa parnim k,
obiljeeno kao x (2 k) . Drugi dio ine lanovi sa neparnim k i tu sekvencu
obiljeimo sa
x (2 k +1) . Duine ovih sekvenci su
sekvenci se ponovo dijeli na dva dijela sa periodom
N
. Svaka od ovih
2
N
, itd, sve dok ne
4
ostanu sekvence perioda N=2.

Primjer 6.3.1.1.[L9.] Pogledajmo dekompoziciju diskretne Fourierove sekvence sa periodom od N=8 na dvije diskretne Fourier-ove sekvence
sa periodom
N
=4 , a zatim dekompoziciju tih sekvenci na po dvije
2
(parnu i neparnu) sekvence sa periodom
N
=2 . Neka su lanovi
4
sekvence:
{ x ( 0 ) , x (1 ) , x ( 2 ) , x ( 3 ) , x ( 4 ) , x ( 5 ) , x ( 6 ) , x (7)}
PARNI
NEPARNI
{x (0) , x (2), x (4) , x (6) }

{ x(1) , x (3) , x(5) , x( 7)}
PARNI
NEPARNI
PARNI
NEPARNI
{ x(0), x (4 )}
{x (2) , x (6)}
{x (1), x (5)}
{x (3), x (7) }
lanovi date sekvence podijeljeni su prvo na parne i neparne. Grupa
parnih lanova ponovo je podjeljena na parne i neparne, kao i grupa
neparnih lanova. Ponovnim dijeljenjem dobiju se etiri grupe od po dva
lana.
Dijelei x (k ) na x ( 2 k ) i x (2 k +1) , na osnovu relacije 6.20 je:
N
1
2
N
m
mk
a ( k ) W mk
1(6.21 .)
N + W N b ( k ) W N k=0,1, ,
2
k=0
2
2
N
1
2
X ( m )=
k=0
Ako uvedemo smjenu:

N
1
2
mk
A ( m )= a ( k ) W N (6.22 .)
k=0
38
N
1
2
mk
B ( m )= b ( k ) W N
k=0
, onda se izraz moe predstaviti u obliku:

( m ) +W mN B ( m ) m=0,1, , N 1(6.23 .)[ L 9.]
X ( m )= A
2
Izraz 6.23. predstavlja izraz za brzu Fourier-ovu transformaciju (FFT).
Dakle, Fourier-ov red originala sekvence sa periodom N, moe se
izraunati pomou diskretnog Fourier-ovog reda originala dvije sekvence
sa periodom
N
.
2
6.3.2. Brza Fourier-ova transformacija sa decimiranjem po

frekvenciji
FFT sa decimiranjem po uestanosti, kao i FFT sa decimiranjem po
vremenu, koristi se za vrijednosti perioda N koje imaju oblik 2r , gdje je r
cijeli realan broj. Znai, sekvencu x (k ) sa periodom N moemo podijeliti
na dva dijela sa istim brojem lanova, a potom svako od tih sekvenci
ponovo dijelimo na dva dijela, itd. sve dok ne ostanu sekvence sa
periodom N=2.
U optem sluaju sumiranje po k, u relaciji 6.20, se dijeli na dva dijela:
mk
N
N
1
2
mk
N
x ( k ) W = x ( k ) W + W
k=0
m
N
N 1
x ( k ) W mkN ( 6.24 .)
k=
N
2
N 1
( m) =
X
k=0
Ovaj izraz se moe predtaviti i sljedeim izrazom:

N
1
2
)]
N
X ( m )= x ( k ) +(1)m x k +
W mk
N (6.25 .)
2
k =0
Relacija 6.25. analizira se za dva sluaja:
kada je m paran broj,

kada je m neparan broj.
m - paran broj, m=2r, r=0,1,...N/2-1. Izraz 7.25. poprima sljedei oblik:

39
N
1
2
)]
N
rk
X ( 2 r )= x ( k ) + x k +
W N (6.26 .)
2
k=0
2
m - neparan broj, m=2r+1, r=0,1,...N/2-1. Izraz 7.25. poprima sljedei

oblik:
N
1
2
)]
N
X ( 2 r+ 1 )= x ( k )x k +
W rkN (6.27)
2
k=0
2
Koritenjem algoritma brze Fourier-ove transformacije sa decimiranjem po

Nlog2 N
frekvenciji, kao i sa decimiranjem po vremenu, zahtjeva
mnoenja. To znai da FFT sa decimiranjem i po vremenu i po uestanosti
bra od diskretne Fourier-ove transformacije (DFT), koja zahtijeva
mnoenja.
(N1)2
6.4. Nepoeljne pojave

6.4.1.
Aliasing
Aliasing (udvajanje) je pojam koji opisuje posebnu pojavu pri

analogno digitalnoj A/D konverziji, a posljedica je nedovoljne uestalosti
uzorkovanja nekog analognog signala.
6.4.1.1. Nyquist-ova teorema uzorkovanja
Nyquist-ova teorema uzorkovanja defnie nominalno uzorkovanje da
bi se izbjegao aliasing i glasi: frekvencija uzorkovanja trebalo bi da bude
najmanje dva puta vea od najvee frekvencije signala. Ili matematiki
napisano, f s 2 f c , gdje je fs frekvencija uzorkovanja (sampliranja), a fc
predstavlja najveu frekvenciju sadranu u signalu.
Aliasing e se izbjei ako je efektivna brzina sampliranja vea od
dvostrukog opsega signala koji se mjeri. esto su efekti aliasing-a
oigledni, naroito ako korisnik ima neku predstavu o frekvencijskom
sadraju signala kojeg analizira. Tako se spektralne linije mogu pojaviti i na
mjestima gdje ne egzistiraju frekvencijske komponente. Aliasing
frekvencijske komponente esto mogu zavarati i nisu poeljne u
mjerenjima.
40
6.4.2.
Curenje (leakage)
DFT i FFT rade na konanoj duini vremenskog intervala sa ciljem da

se procjeni Fourier-ova transformacija. Sa valnim oblikom kao na slici
6.4.2.1., zapis podataka u konanom vremenu predstavlja stvarni valni
oblik vrlo dobro, tako da e FFT rezultat vrlo dobro aproksimirati Fourier-ov
integral.
Slika 6.4.2.1. a) valni oblik koji tano uzima jedan vremenski zapis
b)kada se replicira, tranzijenti nee biti uvedeni
Meutim , oblik i faza valnog oblika mogu biti takvi da se unese tranzijent
kada se valni oblik replicira za sva ostala vremena izvan osnovnog
intervala FFT transformacije, kao to je to pokazano na narednoj slici
6.4.2.2. U ovom sluaju FFT spektar nije dobra aproksimacija za Fourierovu transformaciju.
Slika 6.4.2.2. a) Valni oblik koji ne uzima tano vremenski zapis

b) kada se replicira, uvode se vrlo otri tranzijenti, prouzrokujui curenje u
frekvencijskom domenu
41
POGLAVLJE IV
U poglavlju IV naveden je uvod u teoriju signala, vrste signala. Ovi
pojmovi su bitni za korektno mjerenje razliitih signala. Bitan pojam u radu
je akvizicija podataka, koja je opisana u poglavlju IV. A/D i D/A konvertori
koji su bitni sa povezivanje signala iz vanjskog okruenja (fizike veliine) s
raunarom koji radi s digitalnim signalima. Za efikasnu i korektnu akviziciju
potrebno je da se pri mjerenju uzme dovoljan broj uzoraka, koja se
odreuje na osnovu frekvencije signala, periodu na kome mjerimo, itd.
7. AKVIZICIJA PODATAKA
Signali u prirodi imaju analogni oblik. Kako bi ih bilo mogue obraditi na
raunaru potrebno ih je konvertovati u digitalni oblik. Postupak
digitalizacije naziva se A/D (analogno / digitalna) konverzija. Proces
suprotnog uinka naziva se D/A (digitalno/analogna) konverzija. Jedna od
definicija pojma akvizicijskih podataka moe biti: elektronski instrument, ili
grupa meusobno povezanih elektronskih hardware-skih komponenti,
namjenjenih za mjerenje i kvantizaciju analognih signala i prihvatanje
digitalnih, u cilju digitalne analize ili obrade i preduzimanje povratnoupravljakih akcija.
7.1. Prikupljanje podataka

Analogni signal je kontinualan neprekidan. Tokom promatranog
vremena moe imati razliite vrijednosti. Promjena moe biti opisana
neprekinutom matematikom funkcijom u kojoj se promatrana veliina
signala mijenja tijekom vremena. Digitalni signal je diskretan, pa se
kontinualni signal posmatra u strogo definisanim vremenskim periodima.
42
Svaki uzorak ima odreenu vrijednost koju je mogue prezentirati brojem u

eljenom obliku binarni zapis.
Slika 7.1.1. A/D i D/A konverzija

Prikupljanje podataka predstavlja zapisivanje izmjerenih podataka, uvjeta u
kojima je snimanje izvreno (optereenje stroja, temperature, naponi itd.).
Nain zapisivanja podataka prvenstveno je odreen daljom obradom
podataka, odnosno operacijama koje e se na zapisanim podacima
izvravati. Prikupljeni podaci moraju biti tani, kvalitetni i sa to manje
umova i smetnji. Mnogi dijagnostiki sistemi vre zapisivanje podataka
tokom dueg vremenskog perioda. Takav nain zapisivanja omoguuje
kvalitetno praenje stanja kao i razvoj eventualnih kvarova i neispravnosti.
U tom je sluaju vrlo vano da se podaci zapisuju sistematski i trajno. Kod
nekih je postrojenja ispitivani objekt fiziki udaljen od mjesta na kojem se
vri obrada podataka i dijagnostika, te prilikom zapisa veliina treba imati
na umu i nain na koji e se podaci prenositi (strujni signali, optika..), te se
ponekad na licu mjesta vre djelomine obrade. Na primjer, u okolini u
kojoj postoje smetnje vrlo se esto podaci na licu mjesta digitaliziraju i u
tom se obliku vri dalja obrada. Pri tome je vrlo vano pretvorbu izvriti na
kvalitetan nain, sa dovoljnim brojem i rezolucijom uzoraka, da se ne
izgubi na kvaliteti snimljenog signala.
Osnovni elementi jednog sistema za akviziciju podataka su:
senzori i pretvarai,
povezivanje (kabliranje),
kondicioniranje signala,
hardware za akviziciju,
raunar ukljuujui operativni sistem,
software za akviziciju podataka.
Pretvarai i senzori ostvaruju interfejs izmeu realnog svijeta sa jedne i

DAS-a (Data Acquisition System) sa druge strane, konvertujui fizike
fenomene u elektrine signale koje zatim prihvata hardware za
kondicioniranje i akviziciju. Pretvarai mogu da obave bilo koji tip mjerenja
fizike veliine i generiu elektrini signal. Osnovne funkcije senzora su
43
prihvatanje signala od relevantnih parametara procesa i konvertuje

energiju iz jedne fizike forme u drugu.
Povezivanje (kabliranje) se odnosi na fiziko povezivanje pretvaraa i
senzora sa hardware-om za kondicioniranje signala i/ili hardware-om za
akviziciju podataka. Kada je kondicioniranje signala i/ili hardware za
akviziciju podataka udaljen od raunara tada se kabliranjem ostvaruje
fizika veza izmedju ova dva hardware-ska elementa i host-a. Kabliranje je
po dimenzijama najvea fizika komponenta, i podlona je efektima
spoljanjeg uma, a posebno uticaju smetnji od industrijskih postrojenja.
Kondicioniranje signala podrazumjeva konvertovanje elektrinih signala
generisanih od strane pretvaraa u oblik koji je prihvatljiv od strane
hardware-a za akviziciju podataka, posebno A/D konvertora koji konvertuje
primljeni signal u eljeni digitalni format. Takoer, da bi poboljali tanost
veine mjerenja, koristimo kondicioniranje signala. Osnovni zadaci koje
obavlja blok za signal kondicioniranje su:
filtriranje,
pojaanje,
linearizacija,
izolacija.
Hardware za akviziciju se moe definisati kao komponenta DAS-a koja

obavlja sljedee funkcije:
procesiranje i konverzija ulaznih analognih signala u digitalni format,

prihvatanje digitalnih ulaznih signala,
procesiranje digitalnih signala i konverziaj u analogni format,
generisanje digitalnih izlaznih signala.
Hardware za akviziciju ne moe raditi bez softvera. Za programiranje

hardware-a postoje tri dostupne opcije: direktno programiranje hardware-a
za akviziciju, korienje drajverskih rutina vrlo niskog nivoa, korienje offthe-shelf aplikacionog softvera tipa LabVIEW, kao i mnogi drugi.
Uloga software-a je preuzimanje podatka koje raunar prima kao sirove
podatke i prikazivanje u formi koju korisnik moe razumjeti. Software
manipulira podatcima tako da se mogu pojaviti ili kao prikaz na grafu ili u
izvjetaju. Software takoer kontrolira DAQ (Data Acquisition System)
sistem, informiui DAQ ureaj kada da prikuplja podatke, kao i sa kojih
kanala da prikuplja podatke.
7.2. Mjerenje elektrinih signala
44
Elektrini energetski domen podataka obuhvata tri forme elektrinih

signala, a to su:
analogna forma : amplitude struje i napona predstavljaju relevantan

odziv,
vremenska forma : vremenski odnos izmeu nivoa signala se koristi
da opie neku veliinu,
digitalna forma: racionalan broj predstavlja mjereni podatak.
Mjerenje podataka u analognom domenu se svodi na mjerenje amplitude

struje ili napona. Signal u ovom domenu je kontinualno promenljiva
veliina koja se moe neprekidno procenjivati u vremenu ili diskretno
mjeriti u bilo kom trenutku. Analogni signali mogu se predstaviti u obliku:
naelektrisanje, napon, struja, snaga.
Mjerenje podataka u vremenskom domenu sastoji se u odreivanju
promjene vrijednosti signala u odreenim vremenskim trenucima. Najei
oblici procjene vrijednosti signala su:
odreivanje frekvencije periodinih talasnih oblika,

odreivanje vremenskog perioda izmeu dva impulsa,
odreivanje fazne razlike mjerenog talasnog oblika u odnosu na
referentni talasni oblik.
Slika 7.2.1. Prikaz analognog i digitalnog signala

Osnovna tri pod-domena koja pripadaju vremenskom domenu su:
frekvencija,
irina impulsa,
fazna razlika.
U digitalnom domenu podatke ine signali koji imaju samo dva nivoa:
visoko (digitalna 1) i nisko (digitalna 0). Standardno, ovi signali
predstavljaju kodirani oblik cjelobrojnih brojeva ili standardnih znakova.
Postoje tri glavne forme digitalnih signala:
serijski podaci - predstavljaju se nizom impulsa koji se prenose

kanalom,
45
paralelni podaci - predstavljaju skup impulsa koji se simultano

prenose po veem broju kanala.
brojaki impulsi - frekvencija impulsa predstavlja relevantan
podatak.
Prijelaz iz jednog domena u drugi predstavlja proces mjerenja koji se moe

razmatrati kao skup ulananih interdomenskih prelaza tj. konverzija ili
kondicioniranje. Za prijelaz signala ili skupa podataka iz jednog domena
podataka u drugi potrebno je ugraditi posebna kola ili odgovarajue
elektronske sklopove. Ugradnjom elektronskih sklopova i posebnih kola
unose se inherentne greke tj. pogorava se tanost i linearnost, unosi se
dodatno kanjenje signala, smetnje, harmonici.
7.3. A/D konvertor

Svaki analogni ulaz se sastoji od A/D konvertora. A/D konverzija je proces
akvizicije podataka iz realnog svijeta u digitalnu formu. Tri glavne
karakteristike A/D konvertora su:
brzina akvizicije,
ulazni opseg,
vertikalna rezolucija / preciznost
Brzina akvizicije mjeri se u broju uzoraka po sekundi. Brzina akvizicije od
10 Muzoraka/s znai da u jednoj mikrosekundi A/D konvertor uzme 10
uzoraka.
Ulazni opseg definie opseg u voltima u kojem se oekuje mjerni signal. Na
primjer to moe biti, 0-10 V, -5 do +5 V (-/+ 5 V). Isto kao za voltmetar, to
je taj opseg manji, pazei da mjerni signal nee iz njega izai, rezultati
mjerenja su precizniji. Na primjer rezultati akvizicije mjerenja napona
baterije 1,5V su precizniji sa ulaznim opsegom od -/+ 2 V nego sa -/+ 20 V.
Ako mjerni signal se nalazi van ulaznog opsega onda dolazi do saturacije.
Svaki A/D konvertor ima apsolutni naponski maksimum na ulazu (na
primjer -/+ 25 V). Ako se taj napon pree konvertor moe nastradati.
Vertikalna rezolucija (preciznost) - jedinica mjerenja vertikalne rezolucije je
bit. Za biranog ulaznog opsega, vertikalna rezolucija definie koliko
razliitih koraka A/D konvertor moe da razlikuje u tom opsegu. Tim
podatkom se moe izraunati teoretska preciznost konvertora. Na primjer
vertikalna rezolucija od 8 bita znai da A/D konvertor moe da razlikuje:
2^8 = 256 koraka. Tu cifru sada treba povezati sa ulaznim opsegom, na
primjer:
Za ulazni opseg : - 5 do +5 V, A/D konvertor razlikuje 256 koraka meu +5
-5 = 10 V.
46
Njegova teoretska preciznost je: 10 / 256 = 40 mV.

Za ulazni opseg -/+ 10 V, A/D konvertor razlikuje 256 koraka meu +10
-10 = 20 V.
Teoretska preciznost je 80 mV.
Ali postoji i praktina preciznost koja je funkcija takozvanih offset error
(fiksna greka ovisna od hardware) i gain error (hardware-ska greka
funkcija ulaznog opsega). Praktina preciznost se dobije kad se saberu te
dvije greke. Tipine vertikalne rezolucije : 8 bits, 12 bits, 16 bits.
Podaci mjerenja koje A/D konvertor prenosi softveru su kodirani u
digitalnom formatu. Naprimjer za vertikalnu rezoluciju od 8 bit, A/D
konvertor moe da razlikuje 256 koraka, to znai da u softveru svaki
podatak je kodiran od 0 do 255. Kad se ta cifra uporedi sa ulaznim
opsegom onda se moe tano izraunati realni napon mjerenog podatka.
Na primjer za ulazni opseg -/+ 5 Volti, i vertikalnu rezoluciju 8 bits: [L10.]
Digitalna
vrijednost
Realni
napon
-5 V
64
-2.5 V
128
0V
192
+2.5 V
255
+4.9 V
A/D pretvarai pretvaraju analognu veliinu (napon) u ekvivalentnu

digitalnu vrijednost. Ulazni napon u intervalu [0, U REF] pretvara se u
digitalnu vrijednost [0, 2N-1], gdje je N rezolucija pretvaraa. Osnovni
parametri A/D pretvaraa su rezolucija (broj bitova-semplova) i brzina
pretvorbe (broj uzoraka/s semplova/s). Proces A/D konverzije sastoji se iz
dva stupnja, odabiranje, te kvantovanje i kodiranje. U procesu odabiranja
analogni signal se prevodi u diskretni oblik. Pri tom se vri odabiranje
vrednosti analognog signala u ekvidistantnim vremenskim trenucima.
Razlika izmeu dva susjedna trenutka odabiranja se naziva period
odabiranja T. Frekvencija odabiranja je Fs=1/T.
47
Slika 7.3.1. Sempliranje signala

Prilikom prikupljanja podataka potrebno je da je zadovoljen Nyquist-ov
kriterij, mora se prikupljati sa brzinom koja je najmanje dva puta vea od
brzine signala koji se prikuplja, da bi dobili pouzdane frekvencijske
podatke. Ukoliko elimo da mjerimo signal frekvencije od 50 Hz, potrebna
je brzina sampliranja od najmanje 100 S/s (semplova/sekundi). U praksi, se
oekuje da brzina sampliranja bude 5 do 10 puta vea od oekivane
frekvencije koja se mjeri. Osim brzine sampliranja, treba da se odredi i broj
samplova koje treba prikupiti. Uzeemo naprimjer da deset perioda
(ciklusa) mora biti akvizirana. U sluaju 50 Hz (0,02 sekunde), ako je brzina
sampliranja 250 S/s, potrebno je da prikupimo 50 taaka. Ovo je zbog toga
to sampliramo sa oko 5 puta veom brzinom od frekvencije signala
(brzina sempliranja 250 S/s), dakle treba nam 10 5=50 samplova (za 10
perioda). Broj taaka koje prikupljamo odreuje broj frekvencijskih korpi
u koje se spremaju podatci. Uz vie korpi, frekvencija koju mjerimo moe
se uklopiti u jednu korpu umjesto u nekoliko. Veliina svake korpe je
brzina samplovanja podijeljena sa brojem prikupljenih taaka. Ako
sampliramo s 250 S/s, i prikupimo 50 taaka, imaemo korpe u intervalu
od 5 Hz. Pravilo je da se semplira 5 do 10 puta bre od frekvencije signala,
i da se prikupi 10 ili vie perioda (ciklusa).
POGLAVLJE V
48
U praktinom dijelu rada, napravljena su mjerenja na potroaima

koji su interesantni gleda kvalitete elektrine energije. Za ostvarenje
ovoga mjerenja, potrebno je na akvizicijsku karticu dovesti napone i struje
ija vrijednost nee otetiti karticu. U tu svrhu koriteni su strujni mjerni
transformatori, te djeljitelji napona. U poglavlju V opisana je oprema za
mjerenje, razliiti mjerni transformatori, razliiti senzori za mjerenje, itd.
Takoer, strateki bitan ureaj za ostvarenje praktinog rada je i
akvizicijska kartica PMD-1608FS, koja je koritena za prikupljanje podataka
za obradu u raunaru. Ova kartica, kao i njene karakteristike detaljno je
opisana u tekuem poglavlju.
8. MJERNI TRANSFORMATORI I SENZORI ZA MJERENJE

Osnovni zadatak senzora jeste da pretvaraju fizike fenomene u signale
koji predstavljaju ulaze hardware-a za akviziciju podataka. Postoje dvije
vrste senzora na temelju karaktera izlaznog signala, analogni i digitalni.
Digitalni senzori proizvode izlazni signal koji predstavlja digitalni prikaz
ulaznog signala i ima vrijednosti amplitude signala u diskretnim
vremenskim trenutcima. Primjeri digitalnih senzora su prekidai i enkoderi
poloaja. Analogni senzori proizvode signal koji je proporcionalan ulaznom
signalu i koji ima kontinualnu amplitudu u vremenu. Analogni senzori
tipino mjere temperaturu, pritisak, ubrzanje, itd. Karakteristike senzora,
relevantnih za izbor u odreenoj primjeni su:
izlaz senzora (strujni 0-20 mA, 4-20 mA, naponski signali, 10 V),
propusni opseg senzora, tj. propusni opseg mjerenog signala.
8.1. Naponski djelitelji i strujni senzori

Strujne senzore openito moemo podijeliti u nekoliko grupa:
Shunt (otporni)
~ izlazni napon proporcionalan ulaznoj struji,
~ struja: istosmjerna / izmjenina
Klasini strujni transformator (magnetski)
~ izlazna struja proporcionalna ulaznoj struji
~ struja: izmjenina
Hall osjetnik (poluvodiki)
~ izlazni napon proporcionalan ulaznoj struji
49
Magnetootporni senzor (poluvodiki)

~ izlazni napon proporcionalan ulaznoj struji
Magnetooptiki osjetnik (optiki)
~ intenzitet svjetla proporcionalan ulaznoj struji
8.1.1. Naponski djelitelj

Naponski senzori sastoje se od naponskog djelitelja sa kojeg se uzima
izlazni signal. Izlazni signal je napon izravno proporcionalan primarnom
naponu. Poznavanjem prijenosnog odnosa izraunava se vrijednost
primarnog napona. Naponski senzori se proizvode u skladu sa IEC 60044-7
standardom. Naponski djelitelj preko otpornika prikazan je na slici 8.1.1.1.,
kao i odnos ulaznog i izlaznog napona preko otpornika. Otpornici su spojeni
u seriju, a izlazni napon koji se mjeri uzima se s otpornika R2 .
Slika 8.1.1.1. Naponski djeljitelj

Karakteristike naponskih senzora:
nema pojave zasienja,

pojava istosmjerne komponente struje nema utjecaja na naponski
djelitelj,
senzor moe ostati prikljuen i tokom ispitivanja postrojenja
naponom radne frekvencije,
jedan naponski djelitelj pokriva podruje od 0 do 24 kV nazivnog
napona.
8.1.2. Mjerenje struje pomou otpora shunt-a

Signale pogonskih struja, u svrhu mjerenja, potrebno je prilagoditi
mjernim ureajima. U te svrhe koriste se strujni transformatori i shunt-ovi.
Princip mjerenja struje padom napona na otporniku-shunt-u je
50
jednostavan, mjeri se pad napona koji stvara struja prolaskom kroz

otpornik.
Slika 8.1.2.1. Mjerenje struje pomou otpora shunt-a [L10.]

Nazivne struje koje ovaj ureaj podnosi su reda nekoliko mA do nekoliko
kA, dok su nazivni naponi reda 50-100 mV.
Prednosti mjerenja struje pomou shunt-a ogledaju se kroz jednostavnost
izvedbe, to se istie kroz male dimenzije i mase. Potom velika linearnost u
irokom podruju frekvencija, mogunost mjerenja istosmjerne i
naizmjenine struje, niska cijena, te nema efekta ferorezonancije i
zasienja, jer nema eljezne jezgre. Meutim, mjerenje struje pomou
otpornika podrazumjeva i nedostatke. Nedostaci mjerenja struje pomou
2
shunt-a su toplotno optereenje
I R , i gubitci na R, to ga ini
neprikladnim za mjerenje velikih struja, budui da se pri velikim strujama
na shunt-ovima razvijaju veliki gubici koji mogu stvarati potekoe prilikom
konstrukcije shunt-a. Nedostatak je i emitovanje parazitnog induktiviteta
koji moe uzrokovati znatan fazni pomak. Ovakav nain mjerenja ne
obezbjeuje galvansku izolaciju sa mjernim krugom, to moe dovesti do
oteenja osjetljivih mjernih ureaja. Osim toga daju relativno male
signale. Taker, podloni su usljed starenja da mijenjaju karakteristike.
8.1.3. Mjerni transformatori

Mjerni transformatori se upotrebljavaju za transformaciju napona ili
struje na iznos prilagoen mjernim i zatitnim ureajima. Ujedno slue za
izoliranje mjernih instrumenata od visokog napona u mjernom krugu.
Mjerni transformatori sastoje se od jezgre izraene od magnetskog
materijala, te od primarnog i sekundarnog namota koji su meusobno
odvojeni i izolirani. Primarni namot se spaja u mjerni strujni krug, a
sekundarni na mjerni instrument ili zatitni ureaj. Radi sigurnosti
sekundarni namot mora biti pouzdano uzemljen.
51
8.1.3.1. Strujni transformatori

Predstavljaju komercijalni nain mjerenja visokih naizmjeninih struja.
Mjerni transformatori u idealnom radu transformiraju vrijednost mjerene
veliine u stalnom prijenosnom odnosu i bez faznog pomaka izmeu
primarne i sekundarne vrijednosti. Stvarni mjerni transformator ima otpor
namotaja, rasipni magnetni tok i gubitke u eljezu. U visokonaponskim
ureajima strujni transformatori slue i za izoliranje mjerne opreme od
visokih napona, galvanska izolacija, gdje se i ogleda prednost ovih ureaja.
Ovim se omoguava mjerenje struja velikih vrijednosti. Takoe prednosti
se ogledaju kroz veliku osjetljivost i nisku temperaturnu ovisnost, te
potpunu zatitu od korozije i bez zahtjeva za odravanje. Od strujnih
mjernih transformatora, kao i od naponskih, zahtijeva se to stalniji
prijenosni oodnos i mali fazni pomak. Nedostaci mjerenja na ovaj nain su
zasienje strujnih transformatora, a usljed zasienja jezgre dolazi do
izoblienja struje. Takoer, podloni su uticaju vanjskih magnetnih polja.
Slika 8.1.3.1.1. Shema strujnog mjernog transformatora

Strujni se transformatori susreu u niz izvedbi koje ovise o namjeni i
radnim uvjetima. U mnogim postrojenjima mjerni transformatori su stalno
ugraeni i u nekim se sluajevima mogu koristiti za dijagnostike svrhe. Za
kontrolna mjerenja, kao i u sluajevima kada nije mogue iskoristiti
ugraene transformatore, koriste se strujna klijeta. Strujna klijeta su
posebna izvedba strujnih mjernih transformatora koja omoguavaju
prikljuenje bez potrebe za prethodnim prekidanjem strujnog kruga.
Graena su tako da se eljezna jezgra moe rasklopiti i njome se obuhvati
vodi kroz koji protjee struja. Taj vodi predstavlja primarni namot
strujnog transformatora, dok je sekundarni omotan oko same jezgre.
Strujnim je klijetima mogue brzo izvriti niz mjerenja, budui da se
jednostavno prebacuju sa jednog vodia na drugi. To ih ini vrlo
pogodnima za dijagnostika mjerenja u pogonskim uvjetima.
52
Slika 8.1.3.1.2. Strujna klijeta

Podjela strujnih transformatora po principu rada:
induktivni strujni transformatori,

optiki transformatori koji koriste Faraday-ev efekt,
konvencionalni transformatori s naponskim ili optikim izlazom,
transformatori koji koriste zavojnice Rogowski-og,
transformatori koji koriste Hall-ov efekt.
Strujni transformatori su proizvedeni u skladu sa IEC 60044-1 standardom.

Za mjerenje istosmjernih struja i struja niske frekvencije koriste se
"istosmjerni transformatori" zasnovani na principu Hallove sonde.
8.1.4. Senzori na Hall-ovom efektu

Ploicom od poluvodia (Hall-ov sloj) tee stalna struja I. Na obje
njene slobodne strane spojene su elektrode s kojih se odvodi Hall-ov
napon. Ukoliko se ploica izloi okomito na magnetsko polje u njenoj
unutranjosti dolazi do kretanja nositelja naboja okomito na smjer struje.
Zbog stvorene razlike naboja izmeu elektroda tj. izmeu kontaktnih ploha
nastaje napon iji se iznos mjeri u milivoltima. Taj napon naziva se Hallovim naponom. Ukoliko se magnetsko polje prekine, za vrijeme tog prekida
na elektrodama Hall-ova elementa nema napona.
53
Slika 8.1.4.1. Princip rada Hall-ove sonde
Slika 8.1.4.2. Hall-ova sonda i shematski prikaz
8.1.5. Rogowski zavojnica

Rogowski zavojnica je zavojnica sa vazdunim torusnim jezgrom.
Rogowski zavojnice rade na vrlo jednostavnom principu, mjerenje struje
pomou ovih zavojnica ostvaruje se mjerenjem napona induciranog u
torusu zavojnice. [L11.]
54
Slika 8.1.5.1. Shematski prikaz Rogowski zavojnice

Napon induciran za n zavoja:
U n=n A
dB
(8.1 .5 .1.)
dt
Jakost polja oko ravnog vodia na udaljenosti r za
U n=
B=
0 I
2r
nA 0 di
(8.1 .5.2 .)
2r dt
Izlazni napon
U= U n dt
nakon integracije ima oblik
U=
nA 0
2 rI
Na osnovu Faradey-evog i Amper-ovog zakona dobije se da je inducirani

napon:
u ( t ) =M
di
(8.1 .5.3 .)
dt
M meusobni induktivitet izmeu Rogowski zavojnice i provodnika. Iz

ovog izraza lahko se moe zakljuiti da je napon na izlazu zavojnice
proporcionalan izvodu mjerene struje.
Postoji vie naina dobijanja signala proporcijalnog mjerenoj struji:
Elektrino integriranje,
~ Analogno integriranje pomou operacionog pojaala,
~ Pasivno integriranje,
~ Integriranje pomou digitalnog integratora,
Samointegriranje zavojnice,
Matematiko integriranje integriranje signala pomou podaktovne
akvizicijske kartice.
55
Na frekvencijama do nekoliko desetina kHz zavojnica se ponaa uobiajeno

i vrenje prorauna i mjerenja je jednostavno. Raunanje induktivnosti i
otpora zavojnice na visokim frekvencijama predstavlja vrlo sloen zadatak.
Na visokim frekvencijama do izraaja dolaze: skin efekat, meusobni uticaj
namotaja, kapacitivnost zavojnice. Za proraun parametara zavojnice se
obino koriste kompjuterske simulacije. Osjetljivost Rogowski pretvaraa
se definie kao odnos napona na izlazu pretvaraa i mjerene struje:
Rs h o =
V izl
(8.1.5 .4 .)
i
Dok na niskim frekvencijama ona se moe izraunati pomou izraza:

Rs h o =
M
(8.1 .5 .5 .)
RC
Rogowski zavojnice su veoma osjetljive na interferenciju sa drugim

magnetnim poljima. Problem se moe znaajno umanjiti vraanjem drugog
kraja ice kroz centar namotaja zavojnice, uniformnim namatanjem ice,
koritenjem zatitnog oklopa. Postoje dva naina konstrukcije Rogowski
zavojnica, fleksibilne i nefleksibilne. Osnovne karakteristike Rogowski
zavojnica su:
lagane i kompaktne (jednostavno postavljanje i na nepristupanim

mjestima),
linearnost (ne ulaze u zasienje) jednostavna kalibracija i vrenje
preliminarnih testiranja,
precizno mjerenje struja koje sadre jednosmjernu komponentu,
nema jezgre,
savitljiva, rastavljiva izvedba,
prijenosni mjerni instrument,
zahtjeva elektrini integrator.
Kombinovanje razliitih zavojnica i integratora omoguava izuzetno

prilagodljiv sistem za mjerenje struja. Rogowski pretvarai omoguavaju
mjerenje struja reda miliampera, kao i one reda megaampera. Ovako
dobre osobine, razlog su zbog kojeg Rogowski zavojnice imaju iroku
primjenu u razliitim oblastima. Primjeri primjene Rogowski zavojnica su:
testiranje kratkih spojeva, praenje kvaliteta lemljenja, zatita asinhronih
elektromotora, praenje pranjenja u izolaciji, elektromagnetni lanseri,
ureaj za testiranje gromova.
56
8.1.6. Impulsni transformatori

Implusni transformatori su transformatori sa eljeznom jezgrom
namjenjeni prijenosu kratkih implusa (od s do desetak ms). Koriste se za
sluajeve kada je potrebno izvriti promjenu amplitude implusa ili
promjenu polariteta implusa. Takoer, kariste se na mjestima gdje je
potrebna galvanska izolacija. Ovaj transformator se ponaa kao da ima
manji induktivitet L i manju magnetnu permeabilnost, nego kad se
prijenose sinusni signali. Za izradu impulsnih transformatora biraju se
materijali sa uskom pravougaonom petljom histereze, a jezgre se prave od
tankih izoliranih ploa.
9. Personal Measurement Device PMD-1608FS

PMD-1608FS je akvizicijska kartica pomou koje su izvrena sva
mjerenja u praktinom dijelu zadataka. Radi se o USB kartici, ime je
obezbjeeno jednostavno povezivanje sa raunarom, radi dalje obrade
podataka. Kartica podrava sve Windows operativne sisteme.
Slika 9.1. PMD-1608FS kartica [L12.]

Led lampica na kartici ukazuje na trenutno stanje kartice:
Stalno svijetli kartica konektovana na raunar,

Blinka kontinualno u toku je transakcija podataka,
Blinka tri puta uspostavljena veza sa raunarom,
Blinka sporo analogni ulaz je podeen na hvataljku.
Na obje strane kartice nalaze se prikljuci (pinovi). Na jednoj strani (sa

slike 9.2.) pinovi od 1 do 20, i obuhvataju sljedea obiljeja:
Osam analognih ulaza (CH0 IN do CH7 IN),

Jedanaest analogni uzemljenja (AGND),
Jedan izlaz za klaibraciju (CAL).
57
Pinovi od 21 do 40 su:
Osam digitalnih I/O prikljuaka (DIO0 do DIO7),

Jedan vanjski triger izvor (TRIG_IN),
Jedan vanjski broja counter (CTR),
Jedan izvor napona (PC +5V),
Jedan sinhronizator multi-unit synchronization (SYNC),
Osam prikljuaka za uzemljenje (GND).
Slika 9.2. Obiljeja prikljuaka na kartici [L12.]

Svako mjerenje zahtjeva dvije ice, jedna ide na analogni signal (CH# IN),
a druga na uzemljenje (AGND). ica sa CH# IN nosi mjerni signal. Ulazni
naponi su u rasponu 10 V , 5 V , 2 V , 1 V .
Digitalni I/O prikljuci su svi na USB +5 V. Ako je prekida prebaen na +5
V, DIO# ita vrijednost je TRUE (1), a ako je prekida prebaen na GND,
DIO# ita FALSE (0).
Slika 9.3. Logika digitalnih I/O izlaza

Power terminal (pin 39) uzima napajanje preko USB, i na izlazu daje 5V.
Najvea dozvoljena struja koja moe proi kroz PMD 1608FS ureaj je
500 mA (ujedno ogranienje raunara). Kartica preko USB povlai 150 mA.
Kalibracioni prikljuak CAL koristi se samo za kalibriranje (badarenje)
PMD-1608FS kartice. Kalibriranje se iskljuivo konrolie softwere-ski
58
pomou InstaCal. Broja (counter CTR)

Maksimalna frekvencija je 1MHz. [L12.]
ima
rezoluciju
9.1. Karakteristike PMD-1608FS

Analogni ulaz
Parametri
Karakteristike
Tip A/D, rezolucija
16-bit
Broj kanala
8 jednostrano
Konfiguracija ulaza
Zasebno
kanalu
Metod sempliranja
Simultano
Opseg
napona
ulaznog
A/D
po
15 V max
Ulazna impedansa
100 Mohm
Sempliranje
0.6 S/s do 50kS/s
Propusna mo
100 kS/s za sve kanale
Izlaz kalibracije CAL
0.625 V, 1.25 V, 2.5 V,

5.0 V
Odstupanje CAL-a
0.5%,
max
59
1.0%
32
bits-a.
Struja CAL-a
5 mA max
Tabela 9.1.1. Apsolutna vrijednost odstupanja kalibracije

Vrijednost
Odstupanje
(mV)
10 V
5.66
5V
2.98
2V
1.31
1V
0.68
Tabela 9.1.2. Karakteristike digitalnog I/O

Digitalni tip
CMOS
Broj I/O
8 (DIO0 do DIO7)
Ulazni
napon
visoki 2.0 V min, 5.5 V

max
Ulazni
napon
niski 0.8 V max, -0.5 V

min
Izlazni
napon
visoki 3.8 V min
Izlazni
napon
niski 0.7 V max
Tabela 9.1.3. Karakteristike brojaa (Counter)
60
Broj kanala
Rezolucija
32 bita
Max
frekvencija
ulazna 1 MHz
Ulazni visoki napon
4.0 V min, 5.5 V

max
Ulazni niski napon
1.0 V max, -0.5 V

min
9.2. Uspostavljanje
veze
izmeu
programskog jezika Visual Basic
PMD-1608FS
Nakon to spojimo karticu na raunar (LED lampica ukljuena), pomou

USB kabela, potrebno je u programu InstaCal provjeriti da li je kartica
instalirana na PC. Potom otvorimo Visual Basic, te u project dodamo modul
CBW.BAS (u njemu se nalazi funkcija za prepoznavanje kartice).
Slika 9.2.1. CBW modul za povezivanje s karticom

U prostoru za deklaraciju javnih varijabli deklarisati varijablu:
Const BoardNum = 0
U proceduri kada se forma uitava napisati sljedee linije koda:
Private Sub Form_Load()
Result = cbDeclareRevision(CURRENTREVNUM)
Result = cbErrHandling(PRINTALL, DONTSTOP)
PortNum% = AUXPORT
Direction% = DIGITALOUT
Result = cbDConfigPort(BoardNum, PortNum, Direction)
BitNum = 0
BitValue = 0
61
Result = cbDBitOut(BoardNum, PortNum%, BitNum, BitValue)

nCH = 3
N = 2048
NumPoints& = N * nCH
MemHandle& = cbWinBufAlloc(NumPoints&)
End Sub
Ovdje smo ujedno definisali broj uzoraka (semplova) 2048, kao i broj
kanala 3.
Tabela 9.2.1. Dogovor za koritenje varijabli pri programiranju:

Varijabla
Kratak opis varijable
BoardNum
Broj USB kartice
Chan
Broj analognog kanala
Range
Analogni Ulazni/Izlazni opseg
DataValue
Numeriki podatak mjerenja
EngUnits
Analogni podatak mjerenja
PortNum
Broj digitalnog porta. Jedan port

ima 4 ili 8 digitalnih kanala
BitNum
Broj digitalnog kanala
Direction
Definie da li je digitalni port

ulazni ili izlazni.
BitValue
Vrijednost
digitalnog
ulaznog/izlaznog kanala.
62
Mjerenje na analognom ulazu ostvaruje se pozivanjem funkcije:

cbAIn(BoardNum, Chan, Range, DataValue)
Kada pozovete ovu funkciju, varijabla DataValue e dobiti numeriku
vrijednost mjerenja.
Pozivanjem slijedee funkcije:
cbToEngUnits(BoardNum, Range, DataValue, EngUnits)
, varijabla EngUnits e dobiti analognu (ininjersku) vrijednost podatka.
Pozivanjem slijedee funkcije ininjersku jedinicu prevodimo u numeriki
podatak:
cbFromEngUnits(BoardNum, Range, EngUnits, DataValue)
, varijable DataValue e dobiti numeriku vrijednost.
Slanje podatka na analogni izlaz ostaruje se pomou funkcije:
cbAOut(BoardNum, Chan, Range, DataValue).
Definisanje digitalnog porta kao ulazni ili izlazni izvodi se preko slijedee
funkcije:
cbDConfigPort(BoardNum, PortNum, Direction).
Digitalni ulaz:
cbDBitIn(BoardNum, PortNum, BitNum, BitValue).
Kada pozovete ovu funkciju, varijable BitValue e dobiti vrijednost 0 ili 1, u
ovisnosti da li ste poslali signal na ulaz.
Digitalni izlaz:
cbDBitOut(BoardNum, PortNum, BitNum, BitValue).
Kada pozovete ovu funkciju (BitValue = 1), na digitalnom izlazu dobit emo
signal.
63
POGLAVLJE VI
Poglavlje VI obuhvata opis praktinog dijela rada. Navedena je
shema mjernog kruga, te su opisana podeenja kartice, broj potrebnih
semplova itd. Kartica je koritena kao A/D konvertor, za skupljanje
podataka o struji i naponu za raunar, te kao D/A konvertor za upravljanje
paljenjem releja pomou raunara. U ovom poglavlju analizirani su i
rezultati koji su dobijeni u programu koji je napravljen u svrhu obrade i
analize napravljenih mjerenja. Program je napravljen u programskom
paketu Visual Basic 6.0.
64
10.
ANALIZA REALNIH
Visual Basic 6.0
MJERENJA
PROGRAMU
Sva mjerenja su napravljena pomou akvizicijske kartice PMD-1608FS.

Kartica je povezana za raunar USB kabelom, i preko akvizicijske kartice
pomou programskog paketa Visual Basic prikupljeni su izmjereni podaci u
Excel datoteku. U svrhu obrade i analize podataka napravljen je i program,
takoer u Visual Basic-u.
10.1.
PODEENJE KARTICE PMD-1608FS
Izmjereni signali su industrijske frekvencije 50 Hz. U harmonijskoj

analizi u razmatranje je uzeto do 40-og harmonika (po standardu
EN50160). To nadalje znai da nam je od interesa frekvencija do
40 50=2000 Hz . Da bi se zadovoljio Nyquist-ov kriterij uzimamo pet puta
veu brzinu sempliranja, to znai 5 2000=10000 Semplova /sekundi . Vrijeme
mjerenja, odnosno ukupan period uzimanja uzoraka je 10 perioda. Jedan
1
T = =0.02 s , pa za deset perioda se
f
ima ukupno vrijeme uzimanja uzoraka od 0.2 s. Broj taaka (uzoraka) na
10000 0.2=2000 . Nadalje, moe se odrediti
posmatranom periodu je
period za frekvenciju f=50 Hz iznosi
0.2
= 104 s . Akvizicijska
2000
kartica ima mogunost da uzima 2n uzoraka. Potrebno je izabrati n, tako
da imamo dovoljan broj uzoraka za razmatrani signal (u naem sluaju
2000 ). U razmatranom primjeru podeavamo karticu za n=11, tj. za
211=2048 uzoraka. Prema tome vremenski korak uzimanja uzoraka je
vremenski korak izmeu dva uzorka
t=
0.2
=0.00009765625 sekundi.
2048
Za izvedbu mjerenja realizirana je elektrina shema slika 10.1.1., koju
sainjava izvor napajanja, jedan relej s prekidakom funkcijom, strujnim
mjernim transformatorom (0.25 V/A), naponski djeljitelj i akvizicijska
kartica PMD-1608FS.
t=
65
Slika 10.1.1. Elektrina shema mjernog sistema

SSD relej je koriten kako bi se izmjerile prilike pri ukljuenju i iskljuenju
potroaa. Manipulacije ukljuenja i iskljuenja su programski upravljane
preko digitalnih I/O izlaza na kartici. Dio programa koji daje signa za
ukljuenje i iskljuenje releja:
Private Sub cmdUkljuci_Click()
BitNum = 0
If BitValue = 0 Then
BitValue = 1
Else
BitValue = 0
End If
Result = cbDBitOut(BoardNum, PortNum%, BitNum, BitValue)
End Sub
Naponski djeljitelj sastoji se od etiri otpornika R L1 = 827 k, RL2 = 5.58 k,
R01 = 825 k, R02 = 5.58 k.
Na mjesto prikljuka spajani su razliiti potroai za analizu. Potroai su
izabrani tako daimaju izraen utjecaj na kvalitetu elektrine energije, s
namjerom harmonijske analize. Analizirano je pet primjera:
KFL sijalica, 15 W, 120 mA, 220-240 V,

50 Hz.
Konvencijalna sijalica (arna nit) 100 W, 230 V UKLJUENJE.
Transformator P: 230 V/0.511A, S: 12V/8.33A, 50 Hz, S=100VA - PH
UKLJUENJE.
Transformator P: 230 V/0.511A, S: 12V/8.33A, 50 Hz, S=100VA
TERET SIJALICA 12 V, 21W UKLJUENJE.
66
Transformator (manje nominane snage

predhodnom primjeru) stacionarni reim.
od
transformatora
Podaci svih mjerenja (napon i struja) snimljeni su u Excel datoteku,

odakle su uitavani u program radi analize. Nakon uitavanja Excel
datoteke u programu, mogue je napraviti proraun kojim se ispisuju
efektivne vrijednosti napona i struje, vrijednost svih harmonika i
subharmonika (u % osnovnog harmonika) za napone i struje, THD
vrijednost za harmonike i subharmonike za naponski i strujni signal, redni
broj najveeg harmonika i njegova vrijednost, kao i podaci o promjeni
prividne snage rezultirane viim harmonicima u signalu. Takoer, program
rauna frekvenciju signala, koja se ne smije uzeti kao realna, jer se prema
standardu EN50160 frekvencija mjeri na periodu od 10 minuta, a u naem
primjeru imamo period mjerenja tek 10 perioda, to odgovara 0.2 sekunde
vremena. Dostupan je i grafiki prikaz napona i struje i viih harmonika do
40. Izgled programa (proraunskog frame-a) prikazam je na slici 10.1.2.
Slika 10.1.2. Izgled forme programa
10.2.
PRIMJER 1
KFL sijalica, 15 W, 120 mA, 220-240 V,
50 Hz
Ovaj potroa je interesantan gleda kvalitete elektrine energije,

zbog prisustva elektronike koja u velikoj mjeri uzrokuje pojavu viih
harmonika. Upravo ova elektronika stvara velike utede u potronji
elektrine energije, a s druge strane naruava kvalitetu elektrine
67
energije. Izgled struje koju iz mree povlai ovaj potroa u velikoj mjeri
odstupa od idealne sinusoide. Ovakav oblik je rezultat invertora u sijalici,
pomou kojih se ostvaruju utede elektrine energije. Oblik struje
prikazan je na slici 10.2.1.
Slika 10.2.1. Oblik struje KFL sijalice

Tabela 10.2.1. Rezultati mjerenja
Veliina:
Vrijednost
:
Uef (V)
232.555
Ief (A)
0.127
Red. br. max naponskog harmonika
Vrijednost max naponskog harmonika 2.37

(%U1)
THDu (%U1)
2.738
THDsub (%U1)
0.745
Aktivna snaga signala P (W)
15.611
Reaktivna snaga signala Q (VAr)
-8.922
Prividna snaga signala S (VA)
29.568
Faktor distorzije D
23.473
68
Lamda ( )
29.919
Naponski oblik, kao i naponski harmonici za razmatrani primjer prikazani

su na slici 10.2.2..
Slika 10.2.2. Naponski oblik i naponski harmonici

Za analizu kvalitete elektrine energije interesantni su naponski harmonici.
Vrijednost najvie izraenog harmonika iznosi 2.37 %U 1. Radi se o petom
harmoniku. Prema standardu EN50160 dozvoljena vrijednost petog
harmonika je 6 %U1, to je u ovom sluaju i zadovoljeno. THDu (ukupno
naponsko harmonijsko izoblienje) ima vrijednost 2.738 %U1. Prema
standardu EN50160 vrijednost THDu ne smije prijelaziti vrijednost od 8
%U1, to je u ovom sluaju zadovoljeno. Ovaj potroa uzrokuje jo i sedmi
harmonik (1.27 %U1), prema standardu EN50160 dozvoljena vrijednost 5
%U1. Potom deveti harmonik 0.12 %U 1 (prema EN50160 dozvoljeno do 1.5
%U1), te trinaesti harmonik 0.39 %U1 (prema EN50160 dozvoljeno do 3
%U1). Ove harmonike kao to je ve reeno u najveoj mjeri uzrokuju
invertori u KFL sijalici. Vano je napomenuti da ova sijalica takoer podie
napon na mjestu prikljuka (oko 1 V). Iz rezultata za snage uoava se
da je reaktivna snaga Q negativna, to ukazuje na kapacitivni karakter i
opravdava podizanje napona na mjestu prikljuka.
10.3.
PRIMJER 2
Konvencijalna sijalica (arna nit) 100 W, 230 V UKLJUENJE

Konvencijalnu sijalicu karakterie preteno aktivna otpornost.
Ovakav potroa karakteriziraju veliki toplotni gubici, to rezultira malom
efikasnou i maloj ekonominosti. Napravljeno je mjerenje u uslovima
ukljuenja sijalice (programski pomou releja). To znai da se radi o
dinamikom prijelaznom reimu ukljuenja, te je stoga za oekivati pojavu
69
parnih harmonika. Ovaj primjer je razmatran da se pokae uteda KFL

sijalice u odnosu na konvencijalnu. Na Slici xx predstavljen je oblik struje
ukljuenja konvencijalne sijalice. Uoava se vea vrijednost struje prilikom
ukljuenja (prijelazni reim).
Slika 10.3.1. Struja ukljuenja konvencijalne sijalice

Veliina:
Vrijednost
:
Uef (V)
230.399
Ief
0.573
(A)

(%U1)
THDu
(%U1)
3.535
THDsub (%U1)
Aktivna snaga signala P
9.813
(W)
70
120.362
-6.977
132.079
Faktor distorzije D
53.937
Lamda ( )
52.141
Oblik struje koju povlai konvencijalna sijalica je u velikoj mjeri

sinusoidealan (ako se izostavi prijelazni reim). Stoga, za ovaj potroa nije
uveliko karakteristino prisustvo strujnih harmonika kao kod KFL sijalice.
Na Slici 10.3.2. lijevo strujni harmonici za konvencijalnu sijalicu, a desno
strujni harmonici za KFL sijalicu.
Slici 10.3.2. Strujni harmonici, lijevo za konvencijalnu sijalicu, a desno za

KFL sijalicu
Za sluaj ukljuenja konvencijalne sijalice (prijelazni reim) karakteristina
je pojava parnih harmonika, drugi harmonik 1.47 %U 1 (prema standardu
EN50160 dozvoljena vrijednost do 2 %U 1). Trei harmonik ima vrijednost
1.37 %U1. Peti harmonik ima vrijednost 2.12 %U1. esti harmonik ima jako
izraenu vrijednost 0.51 %U1 (prema standardu EN50160 dozvoljena
vrijednost do 0.5 %U1).
Iz izmjerenih podataka moe se zakljuiti da je struja koju povlai
konvencijalna sijalica preko etiri puta vea od struje koju povlai KFL
sijalica, time je uteda potroene energije oita. Uteda energije za KFL
sijalicu naruito je oita kroz prividne snage za rad ove dvije sijalice.
Naime prividna snaga konvencijalne sijalice S = 132.079 (VA) je znatno
vea od S = 29.568 (VA), to ju ima KFL sijalica.
71
10.4.
PRIMJER 3
Transformator P: 230 V/0.511A, S: 12V/8.33A, 50 Hz, S=100VA PRAZAN HOD

Provedena su mjerenja za jedan monofazni transformator nominalne
snage S=100 (VA). Ovaj primjer je interesantan gleda kvalitete elektrine
energije, jer transformatori manje snage u praznom hodu imaju izraenu
karakteristiku zasienja, to uveliko utjee na pojavu harmonika, naruito
strujnih. Ukljuenje neoptereenog transformatora zahtjeva jako veliku
struju ukljuenja, koja nakon prijelaznog procesa opada na malu struju
magnetiziranja. Struja ukljuenja razmatranog transformatora prikazana je
na slici 10.4.1.
Slika 10.4.2. Struja ukljuenja transformatora u praznom hodu

Na Slici 10.4.2. uoava se da je struja ukljuenja, ak 20 puta vea od
stacionarne vrijednosti struje (struje magnetiziranja transformatora).
Vrijeme koje je potrebno da ova struja dostigne stacionarnu vrijednost
ovisi od otpora i reaktanse strujnog kruga. to je vea vrijednost
induktiviteta transformatora to je vrijeme dostizanja stacionarne
vrijednosti struje vee. Takoer, primjetan je utjecaj krive zasienja na
strujni oblik. Utjecaj krive zasienja je vei za transformatore manjih
snaga.
72

Veliina:
Vrijednost
:
Uef (V)
231.742
Ief (A)
0.694

(%U1)
THDu
(%U1)
3.388
THDsub (%U1)
7.135
Red. br. max strujnog harmonika
Vrijednost max strujnog harmonika 60.832

(%U1)
(W)
20.151
67.919
160.898
Faktor distorzije D
144.461
Lamda ( )
6.415
73
Reaktivna snaga transformatora Q je pozitivna, to ukazuje na induktivno

optereenje. Prividna snaga S iznosi 160.898 (VA), i treba napomenuti da
je ovo ustvari prividna snaga signala, a poto razmatramo prijelazni reim
ova snaga ima veliku vrijednost. Posmatrani transformator je nominalne
snage 100 (VA) (za nominalno optereenje). Mjerenja u prijelaznom reimu
nisu objektivna, realna, jer se mjeri na malom periodu (0.2 sekunde), gdje
prijelazni proces ima znatan utjecaj na mjerene parametre i efektivne
vrijednosti.
Za ovaj primjer posebno su izraeni strujni harmonici, a najvie drugi
(prijelazni reim), koji ima vrijednost ak 60.832 %U 1. Od parnih strujnih
harmonika, znatnu vrijednost ima i etvrti harmonik 16.2 %U 1. Od neparnih
strujnih harmonika izraen je trei harmonik 35.98 %U 1. Naponski
harmonici su u okviru dozvoljenih vrijednosti, istaknuti su peti harmonik
2.36 %U1, kao i sedmi harmonik 1.47 %U 1. Na Slici 10.4.3. nalaze se svi
naponski i strujni harmonici za ovaj primjer.
Slika 10.4.3. Naponski i strujni harmonici
10.5.
PRIMJER 4
Transformator P: 230 V/0.511A, S: 12V/8.33A, 50 Hz, S=100VA

TERET SIJALICA 12 V, 21W UKLJUENJE
Utjecaj krive zasienja je manje izraen kod pokretanja s
optereenjem, a i harmonici imaju manju vrijednost. Oblik struje je
prikazan na slici 10.5.1.
.
Slika 10.5.1. Struja ukljuenja transformatora s optereenjem

74

Veliina:
Vrijednost
:
Uef (V)
231.664
Ief (A)
0.353

(%U1)
THDu (%U1)
3.47
THDsub (%U1)
8.659
Vrijednost max strujnog harmonika 42.315

(%U1)
(W)
38.603
39.293
81.67
Faktor distorzije D
60.297
Lamda ( )
26.166
Iz podataka za snage primjetno je poveanje aktivne snage (zbog

optereenja na sekundaru transformatora), te znatno smanjenje reaktivne
snage.
75
Vrijednosti strujnih harmonika su smanjene, drugi strujni harmonik iznosi

42.315 %U1, a kod praznog hoda 60.832 %U1. Od naponskih harmonika,
kao i u predhodnom primjeru su najistaknutiji peti harmonik 2.22 %U 1, kao
i sedmi 1.43 %U1, i ove vrijednosti su u okviru dozvoljenih. Naponski i
strujni harmonici prikazani su na slici 10.5.2.
10.6.
PRIMJER 4
Transformator stacionarni reim

Kroz ovaj primjer je pokazano da u stacionarnom reimu iezavaju
parni harmonici, te izraenost utjecaja krive zasienja na oblik struje, to
se vidi na slici 10.6.1. Ovaj transformator je manje nominalne snage od
transformatora u predhodnim primjerima, te je utjecaj kriva zasienja na
strujni oblik vie izraen.
Slika 10.6.1. Struja transformatora u praznom hodu, stacionarni reim
76

Veliina:
Vrijednost
:
Uef (V)
229.239
Ief (A)
0.025

(%U1)
THDu
(%U1)
2.488
THDsub (%U1)
1.844
Vrijednost
(%U1)
max
strujnog
harmonika 39.234
(W)
1.886
4.863
5.72
Faktor distorzije D
2.35
Lamda ( )
18.94
77
Mjerenja u stacionarnom reimu pokazuju stvarne, realne vrijednosti, jer

nema velikih odstupanja uslijed prijelaznog procesa. Efektivna struja ima
malu vrijednost 0.025 (A), i ona predstavlja struju magnetiziranja. Takoer,
vrijednosti snaga su relativno male, jer nema optereenja (prazan hod).
Reaktivna snaga je dominantna, jer je transformator u praznom hodu.
Naponski i strujni harmonici prikazani su na slici 10.6.2. Na njima se jasno
vidi iezavanje parnih harmonika (stacionarno stanje). Vrijednosti svih
harmonika su u okviru dozvoljenih vrijednosti.
11.
ZAKLJUAK
U radu je analizirana problematika automatiziranog mjerenja napona i

struje, te drugi pojmovi koji su usko vezani za automatizirano mjerenje,
kao to su akvizicijske kartice, A/D - D/A konverzija, mjerni transformatori i
senzori za mjerenje. Mjerenja su napravljena u svrhu analize kvalitete
elektrine energije. U radu su opisani svi parametri kvalitete elektrine
energije, te njihova ogranienja kroz vaee standarde i norme.
Za analizu mjerenih podataka napravljen je program u programskom
paketu Visual Basic 6.0, gdje je napravljen proraun svih bitnih
parametara, efektivna vrijednost napona i struje, frekvencija signala,
snage signala, faktor distorzije, kao i proraun naponskih i strujnih
harmonika. Za proraun harmonika koriten je matematiki alat diskretna
Fourier-ova transformacija (DFT), koja je opisana u radu. Mnogo bra i
kompleksnija metoda je brza Fourier-ova transformacija (FFT), koja znatno
ubrzava proraun. Za harmonijsku analizu napravljenih mjerenja koritena
je DFT, jer se radi o relativno malom broju mjerenih taaka 2048, pa
proraun ne traje dugo.
78
Koritena je akvizicijaska kartica PMD-1608FS, koja za eksperimentalna

mjerenja ima izuzetno veliku brzinu sempliranja 50 kS/s. Za mjerenja u
radu koriteno je 211=2048 uzoraka, to je sasvim dovoljno za mjerene
signale (50Hz, 10 perioda, 40-ti harmonik, itd.). Akvizicijska kartica, kao i
njena podeenja su detaljno opisani u radu.
Napravljena su mjerenja razliitih potroaa u razliitim reimima, da bi se
pokazao utjecaj razliitih potroaa na kvalitetu elektrine energije.
Mjerenja su napravljena na KFL sijalici, konvenvijalnoj (arna nit) sijalici,
transformatoru (prazan hod, optereen). Mjereni su signali u stacionarnom,
kao i u prijelaznom reimu (ukljuenje). Treba napomenuti da je period
mjerenja signala kratak (0.2 sekunde), te da rezultati pri prijelaznom
reimu nisu realni, ali su tani za posmatrani signal. Iz istog razloga, period
od 0.2 sekunde je kratak za taan proraun frakvencije (mjeri se 10 minuta
po standardu EN50160).
Posebno zanimljiva mjerenja bila su mjerenja za potroae KFL sijalica i
konvencijalna sijalica. KFL sijalica je poznata kao tedna sijalica, pa se
mjerenjima nastojalo pokazati uteda KFL sijalice u odnosu na
konvencijalnu. Ova uteda nije zanemariva i oituje se kroz aktivnu snagu,
gdje je ova snaga oko 8 puta vea za konvencijalnu sijalicu. Uteda
elektrine energije je rezultat struje koju ovaj potroa povlai iz mree,
koja ima izrazito nesinusoidalan oblik. Ovakav oblik struje je rezultat
invertora u sijalici, koji ujedno imaju izrazito lo utjecaj na kvalitetu
elektrine energije, kroz vie harmonike. Izraeni su neparni strujni
harmonici, a naruito trei. Bitno je napomenuti da KFL sijalica podie
napon na mjestu prikljuka.
Za kvalitetu elektrine energije posebno su interesantni transformatori
male snage, jer imaju izraeniju krivu zasienja. Mjerenja su napravljena za
transformator u praznom hodu, optereen transformator, kao i za
ukljuenje transformatora. Prazan hod transformatora je interesantan, jer
je u praznom hodu izraena kriva zasienja, koja znatno utjee na strujni
oblik, a time i na pojavu viih harmonika. Izraeni su neparni strujni
harmonici, naruito trei, a od naponskih harmonika peti. Analizirano je i
ukljuenje transformatora, prijelazni reim. Pri prijelaznom reimu izraeni
su parni harmonici, najvie drugi. Uoljiva je i velika struja ukljuenja koja
je potrebna za magnetiziranje transformatora, a u stacionarnom reimu
ona ima malu vrijednost struje magnetiziranja (prazan hod). Kada je
transformator optereen manje je izraena kriva zasienja, te je potrebno
due vrijeme za ulazak u stacionarno stanje zbog veeg ukupnog otpora
transformatora.
Pojam kvaliteta elektrine energije posljednih godina zauzima izuzetno
bitnu ulogu u elektroenergetskom sistemu. Kako je danas elektrina
energija postala roba, kojom se trguje na otvorenom tritu, ona mora
79
ispunjavati zadane kriterije kvalitete. Sve ira primjena energetske

elektronike, posbno u distributivnim mreama, dovodi do raznih problema
uzrokovanih izoblienjem napona i struje. Budui da su novi ureaji sve
osjetljiviji na kvalitetu elektrine energije raste interes za razvoj sistema za
nadzor kvalitete s kojima se mogu predvidjeti problemi vezani za kvalitetu
elektrine energije prije njihovog nastajanja.
Detekcija i klasifikacija poremeaja u kvaliteti elektrine energije danas
predstavlja izrazito vano pitanje. Brza i korektna identifikacija ovih
poremeaja je od kljunog znaaja kako u kompanijama za snabdjevanje
elektrine energije, tako i za same kupce. Automatizirana mjerenja
omoguavaju pouzdanije upravljanje elektroenergetskim objektima i
mreom, daju mogunost breg lociranja kvara, znatno smanjuju vrijeme
potrebno za manipulacije i beznaponske pauze, pri emu smanjuju
trokove odravanja. Mogue je imati 24-satni nadzor elektrine opreme.
Vii harmonici poveavaju ukupne gubitke u mrei smanjujui efikasnost
sistema pa se primarna oprema mora dimenzionirati za vee snage. Pored
toga oni kvare elektrinu energiju koja se u liberaliziranom tritu
elektrine energije smatra robom koja mora zadovoljiti odreenu kvalitetu.
Problem viih harmonika u elektroenergetskim mreama se stoga ne smije
zanemarivati. U moderno vrijeme moemo zaboraviti da e niskonaponska
mrea biti s malim iznosima izoblienja napona. Moderni ureaji zbog
uteda na energiji ukljuuju gotovo uvijek pretvarae koji svojim
izvedbama predstavljaju nelinearna troila. Ova nelinearnost generira vie
harmonike koji se moraju analizirati i vrijednovati.
Ukratko se moe ponoviti da je interes za analizu kvaliteta elektrine
energije u posljednje vrijeme u stalnom porastu zbog sljedeih razloga:
elektrina i elektronika oprema postaje sve vie osjetljiva na

poremeaje u naponu,
elektrina i elektronika oprema sve vie generie poremeaje u
naponu,
kvalitet elektrine energije ima naroit znaaj u uslovima
deregulisanog trita i
razvojem savremenih mjernih ureaja, danas se kvaliteta elektrine
energije relativno jednostavno moe mjeriti i memorisati.
LITERATURA
80
[L1.] - Marijana ivi urovi Vitomir Komen Renato ui,

Researching and
defining the quality of electrical energy
conditions,;
[L2.] - Henryk Markiewicz - Antoni Klajn, Voltage Disturbances
Standard EN 50160 ,Copper Development Association, IEE Endorsed
Provider;
[L3.] Kvaliteta elektrine energije, biljeke s predavanja,
red.prof.dr. Mensur Hajro, ETF Sarajevo;
[L4.] Irena agovac, dipl. ing. HEP-ODS d.o.o. Elektra Zagreb,
Openito o kvaliteti elektrine energije, zakonska regulativa i
sustavi za nadzor;
[L5.] - Mate Lasi, Kvaliteta elektrine energije i negativno povratno

djelovanje troila na mreu;
[L6.] - Ken West, Harmonics - True RMS The Only True
Measurement, March 2001;
[L7.] - Ewald F. Fuchs, Mohammad A.S. Masoum, Power Quality in
Power Systems and Electrical Machines, March 2008;
[L8.] - Steven T.Karris, Orchard Publication , Signals and Systems
with MATLAB Computing and Simulink Modeling, Third Edition;
[L9.] - doc. dr. Melita Ahi - oki, dipl.el.ing., prof. dr. Branislava
Perunii, dipl. el. ing., Analiza signala i sistema, Sarajevo 1999.,
Borac - dd Tranik;
[L10.] Automatizirano mjerenje i upravljanje , biljeke s
predavanja, red. prof. dr. Salih Sadovi, ETF Sarajevo;
[L11.] - Sanda Plesli, eljko Andrei, Application of rogowski coil in
fast pulsed-current measurements of capillary discharge;
[L12.] - PMD-1608FS - Personal Measurement Device, User's Guide;
[L13.] Barry W. Kennedy, Power Quality Primer;
81
[L14.] David Chapman, Harmonics Causes and Effects, Copper

Development Association, March 2001;
[L15.] Jan Desmet, Harmonics Selection and Rating of
Transformers, Hogeschool West-Vlaanderen & Gregory Delaere,
Labo Lemcko, November 2005;
82

Zavrsni Rad-Automatizirano Mjerenje Napona I Struja U Svrhu Ocjene

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zavrsni Rad-Automatizirano Mjerenje Napona I Struja U Svrhu Ocjene

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U

AUTOMATIZIRANO MJERENJE NAPONA

AUTOMATIZIRANO MJERENJE NAPONA I

DEFINICIJE KARAKTERISTINIH POJMOVA...............................................9

UTJECAJ POTROAA NA KVALITETU ELEKTRINE ENERGIJE................21

ANALIZA KVALITETE ELEKTRINE ENERGIJE.........................................28

MJERNI TRANSFORMATORI I SENZORI ZA MJERENJE.............................46

8.1.3.1. Strujni transformatori............................................................48

Personal Measurement Device PMD-1608FS.....................................54

ANALIZA REALNIH MJERENJA U PROGRAMU Visual Basic 6.0.............60

PODEENJE KARTICE PMD-1608FS...............................................60

kontrolori kvalitete elektrine energije upravo su potroai, pa bi stoga

1. DEFINICIJE KARAKTERISTINIH POJMOVA

Promjena napona (Voltage variation) - povienje ili snienje efektivne

Slika 1.1. Treperenje napona (flicker) [L4.]

Propad napona (Supply voltage dip) - naglo, kratkotrajno smanjenje

Slika 1.2. Propad napona

Smanjenje broja kratkih spojeva, znai smanjenje broja njihovih

Ugradnja opreme za ublaavanje posljedica propada napona na

Primjeri opreme za ublaavanje posljedica propada napona su:

Slika 1.3. Prekid napona

Povremeni previsoki napon (Temporary power frequency

Slika 1.4. Prenaponski valni oblik

Slika 1.5. Tranzijentni napon

Slika 1.6. Naponski vii harmonici

Slika 1.7. Nesimetrija napona

Kvaliteta napona - predstavlja devijaciju oblika napona od njegovog

Europska norma EN 50160 slubeno je u upotrebi od maja 1995. godine.

Iznimni vremenski uvjeti i druge Oluja, klizanja zemlje, zemljotres,

Djelovanje javnih institucija

Nedostatak radne snage, trajk

Neposredna ratna opasnost, rat

Nedostatak elektrine energije kao Redukcija elektrine energije, prekid

IEC 61000-3-2 define granice harmonijskih struja koje oprema emitira u

3. KARAKTERISTIKE I OGRANIENJA NAPONA U NN I SN

nazivnog napona. Meutim, pod odreenim okolnostima mogu se vie puta

vrijednosti za prolazne prekide napajanja nisu navedene, jer se o tim

Napon vieg harmonika - za NN mree, pri normalnim pogonskim

4. UTJECAJ POTROAA NA KVALITETU ELEKTRINE

Promjena brzine vjetra

Struja uklopa generatora

Vjetroelektrane utjecaj na kvalitetu elektrine energije ogleda se kroz:

dinamike promjene napona flicker-i (uzrokovane turbulencijama

Ureaji energetske elektronike generiu karakretistini spektar harmonika

Prijenos elektrine energije preko netransponiranih vodova i trostupni

Dakle, naponom vieg harmonika oznaava se sinusni napon sa

Naponski harmonici tvore, ovisno o njihovom redu, simetrine trofazne

paralelna i serijska rezonancija (lokalno prekomjerne struje i

Vii harmonici mogu biti uzronici paralelne rezonancije, koja predstavlja

Slika 4.1. Utjecaj treeg harmonika na valni oblik [L4.]

Ukljuenje neoptereenog transformatora je uobiajena operacija u

reaktansu magnetiziranja. Kako je magnetna induktivnost transformatora

K- faktor predstavlja mjeru za utjecaj viih harmonikih lanova u struji

K= I h h ( 4.1 .1.)[ L5.]

Ih - struja h-tog harmonika (p.u.),

4.2. Efektivne vrijednosti napona i struje, sange signala

Slika 4.2.1. Karakteristine vrijednosti prikazane na valnom obliku [L6.]

Srednja vrijednost struje moe se predstaviti sljdeim izrazom:

Efektivna vrijednost struje predstavlja se sljdeim izrazom:

P= U n I n cos n ( 4.2 .4 . ) [ L7.]

Proraun reaktivne snage signala mogu je pomou izraza:

Proraun prividne snage signala mogu je pomou izraza:

za proraun snaga P i Q dobije se pomou relacije (6.6.) koja je