1.

2 KVAROVI I OPASNA STANJA U EKTROENERGETSKOM SUSTAVU

UVOD
U planiranju razvoja gos poda rst
va z e mljej eda n od najvaž
nij
ihs egmena taj e
planiranje razvoja EES-a. Razvoja i eksploatacije EES-at eme l
jnesuz a
daćest
ručnjakak oji
suz aduž eniz anj egovrad. Pred EES se postavljaju sve oš t
rizahtj
eviupogle
du: kvantitete,
kvaliteta (odr žavanja frekvencije i napona u dozvoljenim granicama), kontinuiteta
(održa nju ne pr
e kinut
ostiu ops krbiskva li
tetnom e l
e ktr
ičnom e ne
rgi
jom), smanjenju
troškovaproizvodnje i podizanju stupnja s igurnos tiir
a spoloživos
ti.

Eleme ntikoj iutjećunapos tupakpla niranjas u:

1. Por as tučeš ćae l
ektričnee ne
rgije, u ukupnim energetskim potrebama zemlje.
2. Ogr ani čenju u iznalaž e
njanov ihr as položi
v ihelektroenergetskih izvora..
3. Koncentri ranjus vev ećihsnaga izvora na pogodnim lokacijama (termoelektrane,
hidroelektrane, nuklearne elektrane, plinske i dizel elektrane).
4. Potrebi za prijenosom proizvedene e lektri
čnee ne r
gi jenav eli
k eudal jenost
i.
5. Pov eć anju zahtjeva na pr i
jenos nemoguč nos t(ekonomska isplativost- t roš kov
i
prijenosa)i,š todov odidorada prijenosnog sustava sve bl ižegr ani cistabi
lnost i
.
6. Pov eč anju zahtjeva potrošačaupogl e dune pr ekidnosti- kontinuiteta napajanja.
7. Pos tav l
janjus veoš tri
jihzahtj
ev anak vali
tetui spor učenee l.energije.
8. Uv eć anjuz ahtjevaupogl edukv antiteta–r as polož ivek olič
inee l
.e ne r
gijeit
d.

Elektroenergetski sustav gledano uc ij

eli
nij evr
losložensus t
avičinega :
.
1. Proizvodnja (HE, TE, NE, DE, PE, SE i dr.).
2. Pr i
jenos ( zrač niik abe k
skiv odov i
,t ransformatorske stanice, rasklopna
postrojenja visokog napona i vrlo visokog napona).
3. Distribucija (vodovi i kabeli, transformatorske stanice, rasklopna postrojenja
visokog, srednjeg i niskog napona).
4. Pot r
ošač i( nar azi
nis rednjegini s
k ognapona).

Proizvodnja, prijenos i distribucija elektr

ič neener gijesus lož e
nitehnič
kot ehnološki
procesi. EES je t ehnol oškivr losložen, obzirom na je dnovr e me nos tproi
zvodnjeipot r
oš nj
e
električnee nr g
ijekao i sve procese potrebne da bi udaljeni pot rošačoduda l
jenepr i
ma rne,
dobio potrebnu e lektričnue ne rgi
juuž eljenoj količ
ini i kvaliteti.
Sva kapr omjenas tanja,na ročit
ove ćipor e
me ćajiine izbj ež
n ikvar
ovinapoj edinim
elementima EES-a imaju za posljedicu nastanak prijelaznih procesa putem kojih se
prijelazi iz jednog stanja u drugo.

U radu EES-a razlikujemo s

li
jede
ćastanja:
A) Nor malnireži
mr ada
B) Pore mećenirežimr ada
C) Hav ari
jskirež
imr adaEES-a

U s l
oženi m sustavima sa velikom koncentracijom energije, pojava kvara ima za
posljedicu ozbiljne prekide u snabdjevanju energijom, a analogno tome su sve duž a
vremena potrebna za otklanjanje kvarova, u odnosu na sustave kojima se prenosi manja
snaga.
Una toč svih mj era preduzetihuc i
ljus ma njenjas tupnja ovisnost
ip ot
rošačao
prekidima u napajanju, stupnj ovisnosti i dalje raste sa rastom snaga u prijenosnim

1
sustavima i time pos t
a vl
jasveve ć
ez a ht
jeve prema stupanju sigurnosti rada pojedinih
elemenata EES-a.
Dakle, u velikim sustavima seoč ekujedaiur eđaj
iz az a
š t
it
u (releji) budu“ bol j
ih
pe r
formans i
” ,uodg ova ra
jućems tupnju.Us t
varnostitonaravnoz naćidas eut je
c ajkva r
au
sist
e mu sve denat akvu mj eru,d anena st
anu š t
etnepos ledi
c eve će g obuj manina
postrojen
jimani tibiloka kvaopa snostpol judeiliži
votinj
e.Ovoje mog uč eostvariti jedino
us lučaj
u da s e us voj
iti odgovarajuć a konc e
pc i
jaz ašti
ta,s a br i
ž l
jivo oda bra n
im
eleme nt
ima ,kojać ene prest
anopokr ivatiproizvodne,prij
enosneidi st
ributivnes sstave.

Re lejna za štita is i
stems ka a utoma tika ima juz a datak da os iguraju ispravno
funcioniranje sustava u nor mal nomr eži
mu r adakr ozodr ž a
va njepa rame taras us t
ava
unutara propisanih ili dogovorenih granica. Pri tome glavnu ulogu imaju sustavi regulacije
napona i frekvencije.

1.NORMALNIREŽI M RADAEES-A
Podnor ma lni
mr e žimom-rada EES-a u cijelosti i svih njegovih elemenata
smataraser ežimr adapr ikojems e:
1. Ods tupanjeodnomi nalnognaponak odpot r ošačak r ećuupr eporućeni
m(napr .
5%) ili propisima dozvoljenim (na pr. 10%) granicama. U = ±(5 10)% .
2. Odstupanje frekvencije od nominalne vrijednosti nalazi u pre poručenimgranic
ama
(0,1%).
3. Strujnaopt erećenj a,tempe r
atura,tlakov ii
lidr ugipar ametripoj edini
helemenat
a
sustava nalaze se u granicama trajno dozvoljenih vrijednosti
4. Temperatura pojedinih elemenata elektroenergetskog sustava je dozvoljenim
granicama..
5. Snage i smjerovi tokova snaga u dozvoljenim granicama i smjerovima..

Svakapr omjenaue l
ektr
oe ner
ge t
skom s ustavu(napr .uključ enjeil
ii z lazakizpogona
gene r
a t
ora
,ukl j
uč enjaii sklj
učenjapot rošača,ukl juči
vanjeii sklj
uč i
va nj
epr i
jenosnih
vodova i transformatora u trafostanicama, u povezanom EES-u ima za posljedicu
narušavanje ba lansa pr oizvodnje ipot rošnje,pr omjenu t okova e ne r
g i
je,promje nu
parametara EES-a i s tim povezanu promjenu padova napona i frekvencije.
Promjenes tanjavr šes eput em prijelaznih procesa kod kojih dolazi do promjene
napona, struje i s njima povezanih snaga i impedancija, te dovodi i do promjene
fr
ekve ncij
e.Sveovee lektr
ičneve lići
nekor i
stes eka okr iterij
iz adj el ovanjezašti
tnih
uređaja.

U održ avanjunor malno gre ž

imar adaEES-a osnovnu ulogu ima:
1. pravovremeno i pravilno planiranje razvoja i izgradnje EES-a, tako da se ne pojave
“u skag rl
a”up roi
z v
o d
n i
mp r
ijeno snimid is
tri
b uti
vnimk apac i
tetima,
2. pravilno dimenzioniranje(projektovanje) prijenosnih i distributivnih vodova i
tran sf
orma tora u TS v is
o k
i/sred njiis rednji
/niskin apon,t akod as eo mo gući
na pajanjek ra j
nji
hp otrošačak valit
e t
n i
mn ap onom ik odi sključeninih po j
edinih
elemenata sustava,
3. au toma t
skar egulac i
janap onaue lektranama ,transforma t
orskims tanicamaimr eži
,
4. automatska regulacija frekvencije u elektranama i razmjene snagaeme đ up ojedini
m
dijelovima sustava.

Pred za
šti
tneu r
eđ ajeuno rma lnomr eži
mur adapo s
tavljasez ahtj
evdab uduizabran i
po deš enita
k odaned j
elu junepotrebnopr ipromj enio ptrećenjailikonfiguraci
jemr ež
e, pri
prijelaznim procesima ili kod prolaznih smetnji. Iz tih razloga je opravdano razmotritri

2
p
odr
učj
a k
oleban
ja ka
rak
ter
is
ti
čni
h mj
eni
h ve
li
či
na iu
tvr
dit
iza
htj
eve so
bzi
rom n
a
p
ode
šen
jaza
šti
ta
.

1 .
1Na ponk a ok r
it
erijz ad j
elovanjez ašt
ita
Un orma lno mr ež imur ad atij
e kom da nad ola
zid op romj eno pt
e r
ećenjaist i
me
povezanih promjena padov an apona,takod as ena po nk r
e ć
eup odručjuizme đuUmax. i Umin.
oko tzv. srednje vrijednosti napona ½(Umax. + Umin.). Pored laganih promjena napona za U
izazvanihv eći
mi lima njimu klj
uč i
vanjem ve ćegbr ojama njihp otr
o šaća
,mo gunastat
ina gle
promjene napona Up,z bogu klj
uč i
van j
av elik iht r
o š
ilan as labod i
me nzi
on i
r a
nim
dovodima..
Br z epro mj enemog ub i
tip e
riod i
čnea mp itu daUf s ad u ž
imi /
il
ikr a
ćimt raj
a njem,
nepo voljnes u,j eri zazi
v ajuf i
ziološkes me t
n j
ena stalek a
op osljedicatreper
e nj
ar asvjet
ei
mo guu tjec at
in ara dn ekihp ot
rošača.Pe r
iodičnostk ole
ba nj
aj era zl
ičit
aur a
sponu( 0,525)
Hz .Ovef luktac i
jen apon ai l
i“ fl
ikere”u zr
okujun ekeka tegori
jep ot
rošača,kaonapr .
elektr
o l
u čn epeč iume tal
u rgij
i,automatiz ava r
enjeid r.

U trofaznom s ime tričn oms ust

avusu: IURI = IUSI = IUTI, sljedi da je: ∑Uf=0
odnosno IURSI = IUSTI = IUTRI=UlL = 3  UF
Obzirom sustav s ime tričan
,p roi
ti
ćed asuinverzna i nulta komponenta napona jednake nuli,
isto se odnosi i na struje:
U i 1 ( U R a 2U S aU T ) O I i 1 ( I R a 2 I S aIT ) O
3 3
U 0  ( U R U S U T ) O
1 I 0  ( I R I S I T ) O
1
3 3

Kri
teri
jzad jelovanj
enad naponsk
eza
šti
tej
e:d
asep
ode
šav
adan
edj
el
ujen
epo
tre
bnok
od
maksimalnog pogonskog napona
ks 
U pog .maks .
U pr  , gdje je: U pr proradni napon na releju
a pu
k s koeficijent sigurnosti (1,051,2)
a omj ero tp uštan j
a(0,85 0,95)
pU prijenosni omjer naponskog mjernog transformatora
Vreme n s
ko z
ate
zanj
e djel
ovanj
ap ode
šava s
en atr
aja
njev e
ćeod vr
emena t
raj
anj
a
pri
jel
azn ogproc
esa uk
lju
čujuć
ip o
tre
bnov ri
je
me z
ad jel
ova
njea
uto
matsk
er e
gula
cij
e
napona.

Krit
erijzad jel
ova nj
ep od na po ns
kez aš ti
tej e:da ne djeluje nepotrebno kod minimalnog
pogonskog napona Upog.min. u vremenu trajanja kolebanja napona
U pog . min .
U pr  , gdje je: U pr proradni napon na releju
ks a p u
k s koeficijent sigurnosti (1,051,2)
a omj ero tpuš tanja(1,051,15)
pU prijenosni omjer naponskog mjernog transformatora
Vremensko zatezanje djelovanja podesiti na dulje od vremena trajanja prijelaznog procesa
uklj
učuj
ućip ot
rebn ovr i
jemez ad j
elovan jeau t
oma t
sker egul
aci
jena pona .

Nul tak omponent

ana ponak a ok ri
teri
jzadjel
ovanj eza št
ite:
U normalnom pogonu pojavljuje se izvjestan iznos nulte komponente napona na
priklj
u č
n ic
a mar el
ej
a ,kojije u zroko vann etoč
no š
ćun apon skih mje r
niht ran sformatora.
Izvjesne nulte komponenete napona u primarnom naponu nastaju zbog nesimetrije napona, a

3
naroč it
oz b
ogp oja vetre čeg harmonika koji je istofazna, tako da se u punom iznosu prijenosi
na relej,š
toimaz ap osljedicu daseiun orma ln omr ežimur adap ojavlj
uje(2 do 5)% napona
nulte komponente.
Pro r
a dninapontrebadaj ev ećiodtzv.“lažn en ultek omp onente:
k U 0L.
U 0 pr  s ,v
reme
nskaz
adr
škat
rebad
ajeve
ćao
dvr
eme
nad
jelovanja zemljospojnih
a p u
z
ašt
it
aumr
eži
.

I
nv erznako mp one ntana ponak a ok riterijzad j
e lovanjezaštit
e:
U n o r
ma l
no m pog onut ako đers ej av lj
a ma lip os
tota
k (13%)Un inverzne
komponente napona na stezaljkama releja, nastale zbog izvjesne male nesimetrije primarnog
napo
nailin et
o č
nostifilt
e ra.Proradnav r
ijed nostn aponat r e
b adajev eć ao dovogn apona,da
unormalnomr e
žimur adan eb idol
a zilod od jelova njaz aš t
it
e,tj.
:
ks U i . pog .
U i . pr  ,v
reme
nsk
aza
drš
kat
rebadaj
epo
deš
enat
akodab
udei
zna
dvremena
a p u
dje
lovanj
az a š
ti
taodn e
simetr
ičn
ihkrat
kihs
poje
vaumr e
ži.
Ukolik
os ez ahtj
evadaz aš
ti
tekojet
rebadadje
luj
unan u
ltuiin
verznukomp o
nent
un a
pona
budup odeše nevrloo s
jet
lj
ivo,tad
aj epotr
ebno d
ab udup ri
klj
učenep r
eko f
il
te
rk oj
i
propuš
taj
us a
mo n apono snov
nef rek
venc
ij
e odnos
nok o
ji“upij
aju” v
išeharmoni
čke
komponente.

1.2St rujak aok ri

terijzad j
elovanjez ašti
ta
Un orma l
n omr e
žimur adaEES-a struja kroz pojedine elemente EES-amo žes e
kretati od nule (prazan hod) do nazivne. Fazni pol
ožajs
tr
ujeuo dnosunan a
po nć eo visit
io
prirod ip otr
oša čaiot okovimae nergi
jeup ovezano
ms ustavu(radna energija, induktivni
potro šačiilikapa cit
ivnoo pterećenje).Uno rma lnomreži
mur adapr ij
ela
z niproce siobzirom
na struju mogu biti polagani (postepenr astst
ru j
e)inagl
i(ukl
jučenjep o
trošača).

Zai z
bo rpo de š
e nj
az aštit
e, kojimaj ekr it
erijzad jelovanjemj ernave li
činas tr
u je
,
mo g ub it
ivr lon eugo dnip r
ij
e laznip rocesin astal
ip riukjučen j
upr ig ušn ica,t r
ansforma t
o ra
,
velikih asinkronih motora, velikih kapaciteta (kondenzatorskih baterija i sl). Ovi prijelazni
proc esispa daj
uun orma l
nirežimr a daEES-ai akosemog up ojavit
is trujemn ogostr
uk ove će
od nazivnih.
Prijel
aznip roc esimog ui ma t
ivrlon eugodnep osl
jedicen ak ore ktanr adur eđ aja za
zaštitu,takop r
iu ključenjuu činskht ransforma t
ora,o v
isnoon j
eg ovo jve li
č i
niiot ren utku
uključe nj
a ,struj
amo žep opr
imi tv rlov eli
kei znosei do 20xIn. U narednoj tablici su date
orijentacij
on e ve l
ičine s t
ruj
a pr iu klj
uč en j
ut r
an sf
orma torau o dn osu na nazivnu, za
tra
n sforma toresc il
ind r
ičnimn a mo taj
imaio rijent
iranimlimov ima .Amplituda struje tijekom
proc esau k lj
učenjao padap oe ksp nenci
jaln omz akonun ap olov i
n upr v ob i
tnevr i
je dn ost
i
nakon 8 –10 perioda ( 160 –200 ms) kod trafoa 500 –1000 kVA, a nakon 10 –60 perioda
(200 –1200 ms) kod trafoa 1 –10 MVA, a kod velikih trafoa mo ž epo trajatiiznatnod už e
.
Up rocsuuk l
jučenja,z bogzasiče njazasičen j
aj ezgre,st
rujama gnetiziranjai mav i
soks adrž a
j
drugog harmonika (100 Hz). Ukoliko zbog bilo kakve smetnje napon poraste za (20 –30)%
višeo d Un ,tada struj
ama gn eti
ziranjamo žepo r
as t
ii na (10 –100) xIn, pritom se zbog
zasičen j
ap o j
avljuj
epe tiharmo nikf =250Hz .
azivna snaga Str
u j
ako
duk
lju
če njanxIn
(kVA) vanjski unutarnji namotaj
namotaj
1000 8,4 14
5000 6,0 10
10000 5,0 10
55000 4,5 9

4
 Ko du kl
juče
n j
akond
enzat
ors
kihbate
rij
an a
staj
evr
lovel
ikist
ruj
niudar
ac,p
osebiceveliki,
ak
os eu i s
tomi l
ib l
is
komp ost
roje
nju nal
azevečuk l
juč
enek ond
enzat
ors
keb aterij
e.
u
Ugradnjom prigšn
icaur edsak ondenz
ators
kimbate
rij
amaog ra
nič
avase iznos struje
ukl
jkučenja
.

Pr
ekost
rujnazaš
tit
a–tre
badad j
el
ujenais
klj
učenj
etokas tr
u j
eka d aon apre ma šip ode š e
nu
ve
li
či
n uIpr.Sobzi
romn apri
li
keun or
ma l
nomr e
žimur adat rebaj ep o
de s
itit ako da ne
dj
el
ujenepotr
ebn
oko dmaks
imalni
hvel
iči
napogons
kestruje, mora biti:: Ipr.> Ipog.maksr.
k sp 
k s I pog .maks
I pr . 
a pi
gdje je: I pr proradna struja na releju,

k sp koeficijent sprege strujnih transformatora ( kod spoja u zvijezdu iznosi 1 a u trokut 3)

k s koeficijent sigurnosti (1,11,2)
a omj e rotp uštan j
a(0,85 0,95)
p i prijenosni omjer strujnog mjernog transformatora
Danadstru jnaz a štitan eb in ep otrebnod j
e lova
lakodv el
iki
hs t
ruj
au kl
juč
enjamotor
ail
i
t
ran
sfo
rma toramog usepr imjenitirješ enj
a:
 a k oj ep rimj en j
en azaštitas at r
enutn imdje
lovan
jem,tadapror
a d
nas t
ruj
atr
ebada
bu d epo d e šenan av ećuv e l
ičinuv ećuodi zn
osap r
vea mpli
tudest
rujeukl
juč
enj
a
Iukl.maks., tj. na proradnu struju iznosa:
k sp 
ks I uklj .maks
I pr . 
a p i
 ak oj eprimjenjenaz ašt
itako j
ad j
elujesavreme nskomz adrš
ko m, t
adas ep od eš ava
tako d aned jel
ujen epot
re b
nok odma k s
imalneve li
činepog o
nskes tr
uje Ipog.maksr bez
struje naj
ve č
egmo tora
,uv ečanuzastruj
uu kl
jučenjatogamo tora.
 k odz ašt
itan a SN i zvodima s a veli
kim bro jem transfor
ma tora mo ž es ez a
sp r
iječavanje ne po tr
ebnihi sklj
učenjau sl
jedu darni
hs t
ruja( t
e š
ko u k ljučiv anje
izvoda), primjeniti produženjevreme nadjel
ovanj azašt
it
a,n aba zidetekcijep o jave
drugog harmonika nastalog o dst
rujeu kl
juč
en j
atr an
sfor
ma t
ora,zav r
ijemed okt r
aje
p r
o cesuključenja( p o
stojikaomog učnostkodnek ihsuvremenihz ašt
it
a).

Pods trujnazašti
ta–treba da djeluj enai skl
juče nj
et o kas tr
ujek
adaonaopadneis
pod
po d eše neve
li
čineIpr.Pr
imj enju jeser ij
etko.So b
z iromn ap ri
li
keunor
maln
omr e
žimura
da
trebaj ep odes
ititakodan ed jeluj
ene potrebnok odmi n ima l
nevel
ič
inapog
onskest
ruj
e
Ipog.minr. Toznačida mora biti ispunjen uvjet: Ipr.< Ipog.min.
k  I
I pr .  sp pog .min
ks 
a pi
gdje je: I pr proradna struja na releju,

k sp koeficijent sprege strujnih transformatora (kod spoja u zvijezdu iznosi 1 a u trokut 3)

k s koeficijent sigurnosti (1,11,2)
a omj e rotp uštan j
a(1,051,15)
p i prijenosni omjer strujnog mjernog transformatora

1.3 Zašt
it
ep rikl
jučenenanul tuk omp onentus truje
U nor malnom r eži
mur adaEES-a nulta komponenta struje treba da bude jednaka nuli.
Zbog ne r
a vnotežesust
ava, nejednakih karakteristika strujnih transformatora i postojanja
višihharmoni kaustruj
iunor ma lnom pogonu se pojavljuje mali iznos nulte struje I0nb.
Re lejs
emor apodesit
inave l
ičinus t
rujedjelovanj eve ćuodstruje nebalansa I0nb.

5
 k I
I O . pr .  s O .nb
a pi
Ukoli
koj epot rebnodas ez ašti
tapode sivr
loosj
etl
ji
vo(is
podvri
jednosti 0,1 In) potrebno
jedai maug rađenf ilterkoj ipr opuš
tas a
moos novnival
a(50 Hz),aods tranjujet reč
i
harmonik 150 Hz. iz struje nulte komponente.

1.4 Zašt
itep ri
klj
uč enenai nv erznuk omp one ntus truje
Inve z
nak omponent ast
rujeunor malnom ur avnot eženom r ežimur adaEES-a je u idealnom
slučajujedna kanuli.U re a
lnom s l
uč ajuz bogne uravnoteženos tisus ta
vaipoj a
vei zvj
esne
ne s
ime t
rijepr i
ma rnihs t
rujamož ese i u normalnom pogonu trajno pojaviti izvjesna
komponenta inverzne struje iznosa Ii.nb.=(3 –6)%·I n.U ve ćemi z nosus emož epojavit
i
kratkotr
ajnopr iproc es
uukl jučenjapot rošača,a kopol ovipr eki dačaneukl jučujuidealno
sinkrono, odnosno kod prekida jedne faze i sl. Proradnu struju treba podesiti naiznosve ć
i
ks 
k sp .I i .nb .
od struje nebalansa. I i . pr . 
a p i
1.5 Di fer
enc ij
alnest
rujnez ašt
ite
Pri
nc i
pradaov i
hz ašt
itaset e me lj
in au spo red bi(diferenciji-razlici) struja na ulazu i
izlazui zšt
iče nogobjekta(unor maln omr ad umo rabi tizadovo l
jen1 .KZ, tj
. ΣI=0 ). U normalnom
pogonu sekundarne struje koje ulaze u diferencijalni relej su jednake i njihova razlika je
jednaka nuli.
Zbogn ej
edna kost
ikarakte ri
sti
kamj e rnihs t
rujniht ran s
forma t
o r
a ,ne jedn ak i
ho p t
ereče njana
sekundaru, nejednakih prijenosnih (tranzijentnih) karakteristika i zbog nekih drugih razloga
javlja se i
zv jesn
as t
rujan er
avn oteže -nebalansa Id.nb.=(1 –15)% In, tako da se minimalna
v e
ličinapror adnedif
erenc ija
lnes t
ru jepo de ša
vao bičn our as ponuId.pod>(10 –50)%In.

Ko dd if
erenci
jal
nihz a
štitat reba s prij
ećitine po t
re bnod jel
o vanj
ez ašti
tek od
uklj
učen j
av eli
kihindukti
vit
e t
a( t
ransforma tora,p r
igušnicaid r.
),j ers epov ečanas t
ruja
uklj
učen j
aj a
v l
jasamos ajedn es tranei t eček rozd i
ferenc ij
alnir e l
ej.Zas pri
jećavanje
nepotr
eb nogd j
elovanj
aprip r
ijel
a znom pr oc e
suuk l
jučenjako jisadr živ el
ikpo st
otaks t
ruje
drugog harmonika 100 Hz primjenjuje se d j
elomi čnab loka dai sključen j
aza svo vrijeme
postoj
anjad rugog harmonikau i zno sui znadp odešenog ,kr a
tk ospo j
n ičlanr elej
ak ao
rezer
vnaz ašt
itatr
ebad ao s
tane stalno aktivan na pojave velikih struja evenualnog kvara u
ti
jekuuk l
jučenj
a

1.6 Snag akaok rit

erijz
ad jelo
vanj
ezašti
te.
Iznos radne i jalove odnosno prividne snage rijetko se koristi kao kriterij za
djelova
n jeuređajaza za
štitu.

Un o
rma l
nor ežimur adap o vezanogEES-a smjerovi snaga se mogu mjenjati u
ovi
snost
io dukl
jučenj
aiz vor
aio dk on f
iguraci
jemr eže.
Smjersnagas ek or
ist
ič ešćekaojedan od kriterij za djelovanje nekih vrsta usmjerenih
zaš
ti
ta.Dan eb idol
az i
lod onepotrebnog djelovanja usmjerenih čl
ano vazaš ti
ta: distantne,
pre
kostr
ujneid r.kodp ola
ganihilib rzi
hp r
ij
elaznihr ež
imak odk oji
hd ola
z id op ro mje ne
smij
erasnage,smjerničlanovisere dovitop o
b uđujutek nakon pobude osnovnog mjernog
čl
ana.Zbogtogao va
jkriter
ijnij
ezan imlji
vz ap r
ije
laznepr oceseun orma lnomr ež imur ada.

6
1.7 Ot porkaokr iterijz
ad j
elov
a nj
ez a
šti
te
Un orma lnomr eži
mur adaelementi EES-a (generatori, vodovi, transformatori) imaju
relativno mali otpor, ve
zanisuus e
rij
uiza klju
čenis urelati
v nov el
iki
mo t
po r
o mp otr
o ša ča
.
Op ć enit
omj e renaimp eda
nsanamj est
uug radnjerelejaov isiooo tporup o t
rošačao dn osnoo
preno šenojsn azinapr omatr
anoms ust
avu:
U2 U2 P jQ U2 
P U2  Q
Z mj . Rmj . X mj .     2  j ,
S P jQ P jQ P Q 2 P 2 Q 2
U2  P U2 
Q
Rmj .  2 , X mj .  2 , gdje su: P,Q,S –aktivna, reaktivna i prividna snaga (W, VAr. VA),
S S
U –linijski napon ( V).
NMT
Umj
Unor ma lnom re ži
mur a
dana
stoj
iseda
Z< Imj Zv dalekovodpr i
je nosiš
tomanj
ereakt
ivnes
nag
e
A1 (kut reda ±150).
Zpot
Tijekom sporih ili brzih prijelaznih procesa
relejst
alnomj er
ive liči
nui mpe da nce.U
jX
normalnom r ežimur adapog onskai mpe danca
Zpog. s
ekre ćeupodr ućjuodZpog.=∞(prazan
Zvoda
hod) do vrijednosti minimalne pogonske
Zks impedance Zpog. min. kod maksimalnog
20
opt ere
čenjavodapr imi nima lnompog onskom
?k
10
Zpog.min naponu, (šrafir
a nopodr uč je).
Zpog.
U pog . min .
? pog f.o Z pog . min . 
O 3
I pog .maks .
R
Kao kriterijzad j
e lova
njer elej
amo žeseu zet
i
iznos mjerenog otpora. Na slici je prikazana
impedanca relativnog dugog voda. Da relej ne
bi nepotrebno djelovao i u normalnom pogonu
kodp ovečan
ogopt
ere
ćen
javodamoramo kao dodatni kriterij k
oristijoši fazni pol
ožaj
impedance t
akodamini
mal
nap o
gonskaimp edansane ćeuć iuz o nud jel
ovan j
ar ele
ja
(prikazanu crtkanu poligonalnu karakteristiku releja)

Održav
anje no rma lnogr e žimar adaEES-a se ostvaruje putem:
1. Automatske regulacije napona (ARN).
2. Automatske regulacije frekvence (ARF).
3. Automatske regulacije snaga i snaga razmjene (ARP).
Su sta
vz ašti
ta mo rabi
tit ak ok o nci
pirana ip odešenad an ed j
elu j
en e potr
eb nok od
maksimalnih pogonskih struja, minimalanih pogonskih napona i kratkotrajnih prijelaznih
procesa (na pr. z
ale
tamot
o ra,u kl
jučenj
at ransf
ormatora,uklj
učenjak ond e
n zatorskeb a t
e r
ij
ei
sl.).

2.POREMEĆENIREŽI M RADAEES-A
Poremeće nr ežimr ad ana stajek adad o đed oo ds t
upa njap ojed in
ihpa
r ame t
araod
zadanih g r
aničnih ve ličinaz a no rma l
a nr ežim r a da ( o
ds t
u pa njefrekvencije, napona,
preoptereć
enjepo jedinihe leme natas u s
tava,g ubit
aks tabilnostiid r.)p ričemumog unast
ati
opasna pogonska stanja za pojedine elemente sustava i sustava u cijelosti.

7
 Uo vomr ežimur ad av el
ikuu logui mas ust
a va ut
oma ts
k eregulacij
e i automatike, koji
djel
o vanj
ima( au t
oma tsker egulacij
ena ponaif rekve ncij
e ,a
utoma tsk
imuk ljučen j
emr eze rve,
pod f
r ekventnima u t
oma tskimr as
tereće njem idr .)trebadad ove d
us ustavun o r
ma l
a nre žim
rada.
Zadataks ustavaz aštit
ej ed aomog ućisustavu za iz
vjesnovr i
jemepor emeće nre žim
rada i da djeluju sustavi za regulaciju i automatiku i da pri tome signalizira pogonskom
osobl jun enor ma l
no du g por eme ćenr ež i
m r ada , a ukoliko bit akavr ežim po tra j
ao
nedoz vol
jenodug odai sključiug roženie le ments ustava.

Up
o remeće nomr ež i
mur ad aEES-a nastaju:
1. previsoki ili preniski naponi
2. kratkotrajni prekidi napona
3. n esime t
rič n inapon i
4. str
u jap r
e o p te
reće nja
5. nesime tr
ijao pt
ere ćenja
6. suprotan smijer aktivne ili reaktivne snage
7. smanjenje mjerene impedance kod propterć e
njaii
zra
zit
olo
šihn
apo
nsk
ihpr
il
ik
a.

Up
o remećenr ežimr a daEES-ak aocje
linemo žeses vr
sta
tii:
1. sman jenj
ei l
ipo već anjeuč esta
lost
i-frekvencije,
2. gubitak stabilnosti dijelova EES-a ist imn as
tanakpo
već
aneo
sci
lac
ij
est
ruj
e,
napona i snage uz opasnost od potpunog raspada EES-a.

3.HAVARI JSKIREŽI M RADAEES-a

nastupa kod pojave kvarova na pojedinim elementima sustava (kratki spojevi na
kl
dalekovodima, generatorima, transformatorima, ras opni
mapa
rat
imai
lipot
roš
ači
ma ).

U radu EES-amor as er ačunatismog ućnoš ćupoj avekva ranapr aktičkis vakom e l

eme ntu
elektroenergetskog sustava, kojima uzrok mogu biti:
1. Pr evi
sokae l
e ktr ičnana prezanjaz akoj aizola ci
janijedi menz i
oni ra
na(a t
mos f
erski
prenaponi i dr.),
2. Gr eškeuma t
e rija l
imaodkoj ihsug rađenipojedini elementi sustava,
3. Ne izbj
e žnamog uć nostna st
ankapr e moštenjai zolacij
eda le kovodai lipostr
ojenja
stranim predme t ima ,ži
votinjamai lipt i
cama ,
4. Pr l
janj
e povr ši ne i zolaci
jez bog j akiha e
roza gađenja( i
ndus tr
ijske oblasti,
termoelektrane , blizina mora i dr.),
5. Pr evel
ika me ha nička na pre za
nj a( na. pr . ve liki doda tni t eretil e
da na
daleekovodima, oluje i dr.),
6. Oš tećenj
aka be ls kihmr ežana st
alakodi zvođe njazeml jani
hr a dova ,
7. Po grešni
hmni pul aci
jaupos trojenji ma( uključenjeuz eml j
enogda l
ekovoda ,i
sklj
uč -
enjer a
s t
avljač apodt er
e t
om,ne s
inkr onoukl jučenjege nerat
or ai lidalekovodaidr .
,
8. Su viševi s
okeve l
ičineiline dovol j
e nodug ogt raj
a njarazni hopa snihpog onskih
stanjaupor eme ć enom r eži
mur adaz bogza taj
enjaz a š
ti
tnihur eđajailinerea
g i
ranja
pogonskog osobl janaupoz orenje( s ignal)ods tranez ašt
ite.

Nas
tal
ek var
ovemož emopodi j
elitina:
1. Kratke spojeve, j
e dnopo lne
,međufa
z ne
,tr
ofa
zneivi
šestruke
2. Zemljospojeve, je dnos t
rukeivi
šes
truke
3. Spojeveme đuz a vojimai st
efaz
e,
4. Prekide pojedinih faza
5. Me haničkekvarove.

8
 Ve ći
nakva rovauEES-u rezultira trenutno ili nakon relativno kratkog vremena kratkim
spoj em.Toj euj e dnona j
č ešć iina jopasnijioblikha varij
skogr ežimar ada. Posljedice
kratkog spoja mogu biti vrlo neugodne, kako za elemente sustava na kojemu se pojavio
kvar, tako i za sustav u cijelini. To su:
1. Vr loj ako t ermi čkor a zara njenamj estu pojavekva ra,j ers ekodkr at
kihs pojeva
poj avlj
uj us trujer edaodne koli
kodo50kA koj et ekuput eme l
ektričnogl ukaiu
kratkom vremenu mogu potpuno razoriti mjestokva r
a.Na r
oč i
tos une ugodniiopa sni
kratki spojevi unutar namotaja generatora, transformatora i motora jer pored izolacije i
na mo taja,mož edoć idona g orj
eva njaaktivnogž elj
ezaš t
opr eds ta
vljavr lotež akkva ri
zahtjeva dugotrajni popravak ili kompletnu zamjenu.
2. Ve l
ikame ha ničkana pre zanj aut r
e nutkupoj aveudarnes t
rujekr atkogs poja,koj amog u
dovesti do lomova konstrukcijskih dijelova, eksplozije oklopa ili pucanja potpornih i
provodnih izolatora.
3. I z razi
tipa dovina ponanave l
ikom podr uč j
uuokol inimjesta kvara ometaju normalan
ra d potroš ačai liiz azivaju dj el
ova nje podna ponski
hz ašti
ta ii spa depot rošačai z
pogona.
4. Kr a t
kis poj evi,na roč itot ropol ni,i majui zrazi
tone gati
va nut jecajnas tbilnostr ada
EES-a i ukoliko se brzo ne eliminiraju, mogu dovest idod je l
omi čnihi lipot punih
raspada sustava.
5. Kodne sime tričnihkr atkihs pojevapoj avljujus evrlove l
ikeve li
činei nverzneinul te
komponente struje. Dok j eut j
eca jdir
ektneii nverznekompone nteogr aničens amona
ur eđajee lektroe nerge t
s kogs us
tava ,nulta komponeneta struje zatvara se kroz zemlju
kao povratni vod i uzrokuje jake elektromagnetske utjecaje (inducirani napon) na
bl is
kim me talnim di jelov i
ma .Ovina ponimog udi r
ektnougr oz i
tiur eđaje(TTvodo ve)
ili se metalnim dijelovima mogu dovesti daleko vana neposredne zone utjecaja. Na
mjestima ulaska i izlaska iz zemlje nulta komponenta struje stvara potencijalne linije i
opasne tzv. napone koraka i dodira.

Zbogs vihna vedeni h poj ava,pr edzaš

ti
tnutehni
kupostavlja s e zahtjev da se kratki
spojevi eliminiraju vrlo brzo (reda 0,1 –0, 5)
s,sel
ekt
ivno,adaz aštit
abudeidovol j
no
os jetl
jivaikodmi ni
ma lni
hve li
činapoj avekvara
.
Ka omj erneve ličine,z avi
snoodvr s tekvar
a,semogukor i
st
itiodg ova raj
uć eranijena vede
( struje, naponi, snaga, smjer, otpori).

Ka rakt eri
sti
čnemj erneele
ktričnevelićine ,koj es ekori
st
ez adj elovanjez a šti
tni
h
ure
đajaiur eđajaa utoma tskeregul
a c
ijeis usta vaa ut oma ti
kes u:na pon,s tr
uja,s naga,
impedancija, frekvencija iodgovaraj
uč esi
me trič nekompone nt
e. Pored toga koriste se i
neel
ektri
čneve l
iči
ne:br oj,okre
taj
a,temperatura, tlak i dr.

Odl učujućuulogukod ha vari

js
kogrežimar a
dau smanjenju posljedica imajuzaštit
ni
uređa j
i.Svojim br
zim ise l
ekti
vni
m djelovanje
mt rebadai zdvojee l
e me ntukva ruod
ostalog zdra
vogsust
ava.Ut i
jekunast
alogpor e
me ća
jaipr i
jel
aznogproc esakojipr
itomei
nakon t ogana s
taj
eodlučujućuu l
ogui majus ust
ava ut
omati
keir egulacij
eis ustavne
automa tikekoj
ibisvoj
im djel
ovanj
emtr e
ba l
idovest
is ust
avunor malani l
iba rpor
eme ćen
režimr ada.

Us l
ijede ćemi zl
aga
nj uć ebi t
ir a
zmot
reni bitni elementi koji ut
ječ
unai
zbori
projektiranje sustava z
ašt
it
ei automatike.

9
2. Optimalno vrijeme i skl j
uč enjakvar a
Nat eme lj
eus ta
tisti
č kihpoda t
a kasakupl je
ni hz apos l
jednj ihl 0do30g odina se da
zključitidas uš t
etenapos trojenji
mapr ouz rokova nekva r
ovi makoj is ui sklj
uč eniu
vremenu manjem od l00ms, znatno manje od onih koje kod kojih s ukva roviisklj učen iu
vremenu ve ć em odl 00ms .Be zbrojnea nali
zekva r
ovakoj es uvr še nepot vrđujuova j odnos,
aka opos l
jedicatog ajedas vemo dernekonc epc i
jez aštitepr edviđa judas ekva riskl j
uč iu
vreme nuod80do120mspr ić e
mu,z avis
noodpr ekida čas na g
ekoj is ekor i
ste,os t
aje10
do40msz aradz aštit
nihr el
e ja .
Kaopr imjerr e
če nom,z ami s
limodaje nastao kvar na sabirnicama nekog vrlo
sna žnog2 20kV pos t
rojenja ,koj epretsta
vljač vorištetriju220kV- evropskih sustava i da
prekonj egara diine kae lektr anave l
ikes nag e.Us ljedpa davodi čadoš loj edot r
opol nog
kratkog spoja na jednoj sekciji sabirnica i do jednofaznog zemljospoja u susjednoj
sabirničkojs ekcij
i.Kva rj ei s klj
uč e
nuvr eme nuod80ms ,dj ejstvom s tati
čkes abi rničke
za š
titeč i
jejevr i
jemei znos ilo12ms .Oš te
ć enjas ubi laog raniče nanal om sa moj ednog
izolatora,št
oj eii zazval
okvar, a to je ujedno bio i jedini dio koji je trebalo zamjeniti, tako
daj evr i
jemepr ekidapog onabi los vedenonami nimum.Sl i
č nai skustvas at r
opol nim
kratkim spojem dobijena su i na jednom postrojenju 10 kV velike snage, gdje je kvar
takođe ri s
ključ e
n u vr eme nu ma njem od l 00 msig dj eč a k ni jebi l
o potr ebno ni št
a
popr avlj
a t
initimj enjat
i.Ova kvipr i
mj er
ipotvr đujudas evr ijemedol 00msmož eus vo j
iti
ka one ophodnoz aisklj
uče njekva ra.

3. Zahtjevi koji se postavljaju pr

emauređaj
imaz az
ašt
it
u i automatiku u cilju
smanjenja opasnih pogonskih stanja u EES-u

Za štitamor abi t
it ako ko ncipi r
ana ipode še na danedj elujene pot rebno kod
maksimalnih pogonskih struja, minimalanih pogonskih napona i kratkotrajnih prijelaznih
procesa ( na pr. zaleta motora, uključ enjat r
a nsfor ma t
or a,ukl j
uče njakonde nzat
orske
baterije i sl.). Odz a štit
eipr ipada j
uč ea utoma ti
ke,z ahtjevas e:
1. Reduciranje trajanja stresova na EES,
2. Tr ajnona dz i
ranjeka r
a kteri
stičnihe lektričnihi lidr ugihve l i
činaš ti
č enogobj ekta.
3. Da ne djeluje nepot r
ebnopr i
jene goš toa utoma taskar eg ula c
ijai l
ipog ons koos oblje
sa nirapor emeća j,dai nicirarada ut oma tike.
4. S ma lom vr eme nskom z adrškom s i
g na l
izira pog ons kom os obl jui/il
iu u c entar
upr avl janj aopr ekorače njudoz vol j
e nihve lići
na .
5. Signalizira opsna pogonskia stanja, u cilju poduzimanje mjera za njihovo otklanjanje
(put em pog onskogos obl jaililoka lnea utoma tike),kr ajnjamj erajei skl
juče nješ t
iče
nog
objekta.
6. Dai s ključ ištičeniobj ekata kos edos eg nug r aničnodopuš t
e nevr ije
dnos tipoi znosui
trajanju, jer bi upr oti
vnommog l
odoć idopor e me č aj
ar adair azaranjae l
eme na t
aEES
7. Reduciranje ionizacije, r azar
a njais vođe nj aistognaš toma njiobuj amkroz,
8. Velika vlastita brzina djelovanja z ašti
tauvremenu (4 –40 ms), brzim eliminiranjem
por eme č ajai /
ili isklj
uč enjem kvara reducirara: razinu ionizaciju, trajanje kvara i da
time obujam razaranja i negativnog djelovanja na ostali dio EES-a svede na najmanju
mog uč umjeru. Sve potrebne mjere, z aštit
aia utoma t
ika, trema, da poduzime u vrlo
kratkom vremenu od (10 –100)ms do (10 –100)s.
9. Smanjenje utjecaja kvara napot rošače ,ć es epos t
ićia koz a št
itadjeluje maksimalno
se lektivnoii skl j
uč ina jmanjidi oEES-a.
10. Ra s
pol ož ivostis igurnos tura dukodkva rovauos novnojir ezervnojz oniš t
iče nj
a.
11. Da ima zahtjevanuos je t
lji
vos tikodmi nima l
ni hvr ijednos timj ernihve l
ićina .
12. Ekonomi čnostpr iizbor ukonc eptaz aštit
ai automatike.
13. Fleksibilnosti i adaptabi lnostinadr ugeur eđaje .

10
14. Jednos t
avnos tuodr žavanj uipr ovje r
if unkciona lneis
pra
vnosti
.
15. Selektivnosti i uvjete postizanaj selektivnosti.
16. Sigurnos t
idj elova nja,redunda n ciji(rezervis a dr
žanojudrug
ime l
eme
nti
ma)
.

4. Te
hni
čkiparametri koj
ipr
ipr
oje
kti
ranj
uut
ječ
unai
zborz
ašt
it
ai automatike

Pripr oj ektira
njuz ašt
it
aoba veznovodi tir ačunaot omedas ukva rovineiz
bježna
pojavaimog uć ina svim elementima EES-aidai zme đuos tal
ognastaju i zbog:
1. Koncentracije izvora velikih snaga na pogodnim lokacijama (termoelektrane,
hidroelektrane, nuklearne elektrane, plinske i dizel elektrane).
2. Potrebe za prijenosom veliki hk o l
ičinae lektričnee ne rgijenave čei livelikeudalj
enosti
.
3. Pove č a
nja zahtjeva upog leduo drža vanjas t
a bilnos tisus t
ava, koji radi svebližegranic
i
stabilnosti prijenosa.
4. Pove č a
nih zahtjeva pot rošačaupog leduos t
va renjane prekidnogna pajanja.
5. Sve viš i
h napona i s vevećih snaga izvora, a time i s v eve č i
hs trujais nagakratkog
spoja, koje pos tavljajusveoš t
rij
ez ahtjevenaz aštit
e, automatiku i dimenzioniranje
uređa je.
6. Sv ejev ečav reme nsk akonstantamr e žeT L R ,z bogč e gaje
7. Jednosmjerna komponenta s adrža na u struji kratkog spoja je s vei zr
že nij
au
tranzijentnom periodu, pa je stoga potrebno usuglasiti parametre strujnih mjernih
transforma toras az a htjevimaz ašt
ita, koje napajajumj ernom ve lič
inom.
8. Prijelazni procesi u strujnim (poj a vaz a si
čenjama gne tskogma t
e ri
ja l
a)ina ponskim
mj ernimt ransforma torima( vrmens koka šnjenjeupr i
je nosuipoj a vai zobličenjau
prijenosu signala).
9. Pr isustvovišihhar moni kau: normalnom pogonu, pr ipor e me ća
jimaikva rovima .
10. Prisustvo serijske i paralelne kompenzacije dugih prijenosnih vodova.
11. Sv es loženijiobl ikmr eže(z amka stiobl ikmr e že,gra na njevodova ,vodovis aviše
krajeva).
12. Je dnovre menos tz aht je
vaz ave li
kom br zinom dj elova nj azašti
taiz apostizanjem
maksimalne selektivnosti djelovanja, postavl jaj
unaz aštit
et ežakiopr e čanz ahj
e v.
13. Os j
etl
jivostz ašti
tat re badaj eš t
ove ć a.
14. Zahtjeva se maksimalna si gur nos
tur aduz a
štit
a, zbog vrl oskupihis l
ož eniheleme nata
EES-a.
15. Potrebna je us uglaš e nostzahtjeva sa parametrima opreme koja ulazi u sustav za š
tit
e:
sap osebnim os vrtom nai zbormj e r
niht r
ansforma t
or a,pr ekidača, izvora napajanja,
automatike i regulacije postrojenja, telekomunikacije i dr.

5. Kriteriji za djel
ovanj ez ašt
ita
Zaš tit
at rebadadj e luj
epr inastankupor eme čajaur aduEES-a, kada dođedopr omj e
ne
kara kterist
ičnihve l
i ći
nava ndopuš t
enih granica:
1. Prekomjernog porasta struje odnosno st r
ujnogpr eopt
ere čenja,
2. Odstupanja na ponaugr anic a
mave ćimi lima nji
moddoz volje neΔU.
3. Odstupanje frekvencije u granicama već imi l imanjim oddopuš tne Δf .
e
4. Na stanka ne nor malniht okova e l
ektrične e ne
rgije( P-aktivne, Q-reaktivne) po
iznosu i smjeru.
5. Previsoke temperature pojedinih elemenata EES-a ,zbogpor as tast
ruj
eopte rečenj
ai
zbogne dovoljnoghl ađenja.

6. Čimbeni
cikojiodređuj
usvojstva releja odnosnour
eđaj
azaz
ašt
it
u
Svoj
st
varel
ejasli
jedei
zče
triteme lj
neč i
njeni
ce:

11
 1. relejmor aot kritipor e
me ćaj,
2. pror eme ćajs epr os t
ornoogr aničava j e rtrebai s
klj
uč i
tisamokvar
om pog ođe
ni
element sustava,
3. por eme ćajs evr eme nskiograničavaje rješ t
etakojana st
ajenakva
rom pogođeno
m
mj estuve ća,š t
okva rduljetr
a j
e,
4. releji djeluje neispravno zbog kvarova u njima samima.

Sv
ostv
ar eleja,odnos nour eđajz
azaš
ti
tus
u:
1. osjetljivost,
2. selektivnost,
3. pouzdanost,
4. rezerva,
5. fleksibilnost primjene,
6. raspol ož i
vos t
7. eke onomi čnost.

1. Osjetljivost
Re lejj edovol jno os j
etljiv ka daj ošs igurno dj el
ujepr ioč ekivanojna j
ma njoj
vr i
jednos timj ere
neve l
ičine.i sl
.).
Za štitatre badaj edovol jnoos jet
lji
vanami nima lnevr i
j e
dnosti kod kvara nastalog
u osnovnoj i rezervnoj zoni djelovanja, a treba da bude neosjetljiva na maksimalne
vr i
jednos tikodpor e
me ćajai likva rava nz onedj e l
ova njaza š
ti t
eilikodkva ranakoj ine
treba da djeluje.
Pri realizaciji ovog zahtjeva javljaju se problemi zbog:
1. Ve liki hstrujaoptereč enjai l
ipr ipor emeč aji
mauEES-u,
2. Po treba nj e ni
z ak ni vo pr or adnih vrijdnos t
iz bog tog as ej avl
jaj
u pot eškoč e
razlikova nj aods tr
ujane ba l
ans az boggr ešakamj erni
ht ransfor
ma t
oraifiltera,
3. Ut jeca jvišihharmoni ka( ti
pič no150Hz ),
4. Utjecaj struje magnetiziranja i struja prijelaznih procesa,

Naj
ma nj
emj ereneve l
ićines emog u poj avitikod s t
a njas l
abihizvora
,uslj
edz na
tna
pr
omj enekonf iguracij
e,s ma nje
nj ubr oj
auz eml j
e niht oča ka,kodparale
lnogra
davodova,
us
lj
e dpove čanog otpora na mjestu kvara (luk, prijelazni otpor
5. Vr l
odug iijakoopt erečeniv odovi ,
6. Mog učnostpojaveve likihpr ij
elazni hot por anamj est
ukvara,
7. Slabi zvorizaz aštit
ei l
ivi šepa ralelnihvodovaii zvorakoj
inapajaj
umjest
okvara
(
me đuna pajanja).

2. Selektivnost
Re l
ejs el
e ktivno djel
ujeu koliko i
sključikj varsamo na upr a
vo pog ođenom
eleme nt
umr eže.Be zobz i
ranaobl ikmr e
ž eodz ašti
tesez aht
jevadai s
klj
učitisa mo
elemente na kojima se je pojavio kvar. Toznačidanes mijeis
ključi
tikvarnas usj
ednim
elementima elektrenergetskog sustava. Selektivnost se osigurava primjenom
odgova r
a j
uč ega l
g ori
tmaš t
ičenja,i zborom odgova ra
juči
hur e
đa j
a,pravil
nom primjenom
odgova r
a j
uč ei z
ve dbeipr i
ncipamj erenja(
nads t
rujnirel
ej,dif
erenci
jalni
,dist
antni....) i
ispr
avnimpode šenj i
ma ,uodnosunavr stust
ičenja
..

Velike probleme u postizanju zahtjevane selektivnosti djelovanja stvaraju:

1. Ve likes trujeopterečenjakodkoj i
hz a št
itanet re badadj elujeivi sokaz a
htj
evana
osjetljivost kod kvara ( na.pr. kod I> z ašt
it
a ,Z< z aštit
aikodz e
mlj
ospoj
nih
zaštita)

12
 2. Visoko frekventni tranzijenti kod primjene kriterija smjera,
3. Bliski kratki spojevi sa potpunim slomom napona, kodus mjer
eni
hz ašt
it
adovodi
dopot e š
koć aukor ekt nom mj erenjusmj er
a ,
4. Dugi kratki spojevi i paral
elnivodovikodpr i
mj enedi s
tantnihz a
šti
ta,
5. Razlikovanje maksimalnih pogonskih od minimalnih struja kratkog spoja,
6. Utjeca jnesime tr
ičnogopt r
e čenja(napr .uc i
klus u1polnog APU-a),
7. Jednovremenost u zahtjevu z ave li
kom br zinom is ele
ktivnoš č
udjelova
njazaš
ti
ta
.

3. Pouzdanost
Relej je pouzdan a komuj epouz danos tve ćaodpouz da nos tibil
okoje gur eđajail
idij
ela
postrojenjauš t
ičenompodr učju.Stupa njpouz da nostiseodr e đujenaos novut ogada:
 relej mora djelovati pri pojavi kvara (ne smije zatajiti),
 r el
e jne smi j
ene želj
e nodj elova t
i( neselekti
vnodj elova tinit
idj e l
ovatikadanema
kvara).
Ma tema t
skade finici
japouz da nostijevj erojatnostus pješni hdj el
ovanja,kojes eog l
edau
dvije komponente:
 osjetljivost otkrivanja kvarova, uz najpovoljnije uvjete djelovanja,
 s i
gur nos tdjel
ova nj
,koj ajeovi snaos t
upnj uz amr š enos tii
zvedbez aš
tite
,atimeuz
ma njei l
ivi š
eus pješnoodr žava nje.

Pokazatelji pouzdanosti su:

 uč e stanos
tz a
ka z i
va njar
e l
eja,
 s r
e dnjevr i
jemei zme đudvauz a s
topnazakazivanja –kvara,
 srednje vrije trajanja popravke kvara.

4. Rezervno djelovanje-redundanca
seog ledaut omedar eleji skl
juč
ikva
rnas
usj
ednom e
leme
ntuEES-ač
ijir
ele
jni
je
djelovao iz bilo kojeg razloga.

5. Prilgodljivost –fleksibilnost u primjeni

j
emog uč nostkoj ut rebadai mar e lejdas emož eug
radi
tinabi
lokoj
emj
est
ouEES-u, za
z
ašt
it
ui stovrsnogur eđa j
a.

6. Raspol
oži
vost
Za št
itamor ausvakom t
renut
kudabudefunkcionalno ispravna tj. r aspol ož i
vaza sigurno
djelovanje us
lučaj
unas
tankakva
raza koji je namjenjena, nesmije da zataji.

7. Ek
ono
mič
nos
t

Pr
oblemikoj is emoguj avit
ipr ipr ojekt i
ranj uz ašt i
ta:
1. U postizanju zahtjevane selektivnosti i brzine,
2. Visokofrekventni tranzijenti u trenutku kvara,
3. Zasičenj eus t
rujni
m mj ernimt rans f
ormatorima (SMT),
4. Tranzijenti u NMT,ka šnjenj a,fa znimomj eraj i
.
5. Brzina dj e lovanja prekidač a ma l
a u odnos u na z
ašt
it
e iz
aht
jeva
no vr
ij
eme
is
ključe nja.

U djel
ovanj uz ašti
tamogu nastati problemi zbog:
1. Mog uči
hg rje š
akaikvar
ovanaur eđaj
imaz az a
šti
tu,kao i zbog:
2. Gr j
eš a
ka u s tr
ujni
m ili na ponski
m mj e r
nim t r
ans forma tor
ima (
nedos
tat
ak
informacije),

13
 3. Grje
š a
kauukr ug ovimapomoć nogna pajanj
a ,
4. Zasi
č e
njastrujni ht ra
nsfor
ma t
orai liz bogt ranzina t
a,
5. Grje
š a
kaui s ključ nimkrugovi
ma ,
6. Nepovoljni
hus lovapr iporeme ćaju u sustavu (njihanje, gubitak sinhronizma),
7. Zbog z at
ajenjai linepotr
ebnog dj e lovanjai z vr
šnih or ga na ( prekidači
,s e
rvo-
mehanizmi i dr.)
8. Utj
ec a
jat ra nzij e
ntnih prenapona i lie le
ktroma gnetnih pol ja na s t
ati
čke i l
i
mikroprocesors kez aš
ti
te.

Za neke dijel oves ustavapos tavlja

jus eoš trij
iz ahtj
evnapouz da nos tdj e
lova
nja
,az
ane
ke
na sigurnost, dok se pojedine elemente zahtjeva ispunjenje oba kriterija.

POSTUPAK PRI PROJEKTIRANJU SUSTAVAZAZAŠTI

TUI AUTOMATIKU

1. Donoš
enj
eodl
ukeoodr
eđi
vanj
epot
rebnogs
tupnj
azaš
tit
e

Odluka o tome koliko sen ovcamož eutr

ošit
inaz ašt
it
udonosi se u odnosu na
vri
jednostštić
e nog objekta,je prvi korak koji se mora poduzima prije usvajanja
koncepcij
ez a
štitnogsustava.Tasumas emož eiz
računat
ipri
mjenom računavjerovatnoće,
uodnos unae l
imi ni
ranjerizi
kakojes ežel
ipr e
uzeti
,tj
.odre
đivanj
ems tupnj
avj erovatnoće
poja
vekva r
auodnos unavi s
inupr emij
e( osi
guranj
a)zapokr i
vanj
et roš
kaot klanjanja
posl
jedicakvarakojas eplaća,odn
o snonac j
enuz a
štit
e

Ucil
juel
imini
ranjar i
zika,n
ajpres emoraustanovit
ika
kvajevjerovat
noćadaćese
odr
eđenikvar
ovidesi
tinaš ti
ć e
nom pos t
roje
nju.Ovdjes emogukori
st
itistat
is
ti
čkipodac
i
el
ekt
ropri
vre
dnihpoduzeća,me đunarodnihorgani
zacij
a(IEC,CIGRE).
Napri
mjer
,vjerovatnoćapojavekva r
anane kom 110kVvoduuEvr opii
znosi2do
4kvarana100kmvodag odišnje
.

Ove cifre ostaju u stvari konstantne i za primjenu u drugim dijelovima svijeta, pod
uvjetom da su uporedivi geografski, klimatski ili radniuvj eti
.Sličnes tati
sti
kepos t
oj eiz a
generatore, transformatore i druge dijelove postrojenja.

Kads ej e
dnom us tanovivj erovatnoća,mož es ei z
računatiioč ekiva navr i
jedn ost
št
etekoj abina s
taleus l
jedkva raz aj ednuodr eđe nuvr st
uz ašti
te ,a kos euzme u obzir
vri
jemekoj ejepr oteklodoi sklj
učenjakva ra(vrijemeodna s
tankakva rapadopr ekidanj a
st
rujeg re
šket j.vlasti
tovrij
e mer eleja,plusvr i
jemepr ekidačapl usvr ijemepot r e
bnoz a
gašenjeluka)
.Ovom i znosumor ajus edoda tijošit roškovima t
erijala i radne snage, zatim
tr
oškovius l
jedi zgublj
enee l
e ktr
ičnee ne r
gij
eie ve ntua l
notroškovina s t
a l
iz bogopa snosti
poljudskež i
voteipr ekidatehnološkihpr ooesa(va ljaonic
euč eličana ma ,računa rski centri
it
d).Akos eovar ačunicaizve dezadvi jeraz l
iči
tekonc pci
jez aš
tites ar azl
ič i
tim vl asti
tim
vremenima ,dobijenar azl
ikaut roškovi madi rektnoj es raz
me rnas ma njenjur iz i
kakoj i
nast
a j
eupot rebom pode s
nije,od nos no bržeko nce pci
je,as a
mi zborj e dnei lidr ug e
koncepcij
ez avisiisklj
uč i
voodr ačunavj e
rova t
noč e.Ova kavpr ilazni jeuvj etova ns amo
važnošćuš t
iće
nogpos t
rojenj
ane goiva žnošćupot roša č
akojisunanj e gapr iključe ni.

Takonapr imjer,s a svimj emog uć

edaj ejednos
trukivodod110kV,koj ims e
napaja neki grad ili industrijski pogon, mnogovažni
jiodnekog220i l
i400kVvodakojije
samo jedan od tri takva voda u paraleli.
U ovi m pr ocjena ma va ž
anč inbeni
k pre
dstavl
jar el
ati
vna veli
čina š
ti
ćenog
postr
oj enj
aupor eđe njus as na gom kojus ust
avpre
nosi.

14
2.Odr eđivanjenajpovol
jnijekonc epc i
jez ašt
it
e
Na kondobi j
anjaiznosas reds t
avakoj ać es ena mj enj
enit
izana bavkuz aš
ti
tni
h
ure
đa j
a,mor as eodredit
ikoj aćes et ehničkakonc epc i
jaz ašt
it
aprimeniti
.Po z
natoje,
te
me lj
emr e
čenog pod2)ivr ij
emei s kl
jučenjakvara.Sa dać evjer
ojat
nobitimogučedase
iz
radivišea l
ter
nati
vazavisnoodz na čajapos t
roje
nja.
Da nassekorist
estati
čkimjer nisist
emiz ašt
it
e,g djeseodnj ihzaht
evaradivažnos
ti
si
stemar a
ds avišekri
teri
ja,post
ojanjeugr ađenoguredjajaz aispi
ti
vanjeisl
.

Sustaviz ašti
tes astoj
es eodz a
št i
tnogr elej
nogur eđajais vihpr ateći
hur eđaja
,
str
uj nih is ignalnih kr ugova ,pomoć na na paja
nja,koj imog u ut j
e c
a t
ina i s pra
vn os
t
djelova nj
a,t j
.naz atajenjei l
ine po t
rebnodj el
ova njez ašt
ita.Kodpr ojektiranj
as emor a
obra ti
tipažnjanas vee l
eme ntes ust
avaz aš t
ite,anes amonas a mz ašti
tnir elej
.
Pripr oje
ktiranjuz a š
titapr ojekt
antt rebauz etiu obz irs vee leme ntez a
šti
tnog
sustava, odnosno investitor treba kroz projektni zadatk projektantu dati jasne i potpune
zahtjeve u pogledu svih elementa sustava.

3. Pr
oje
kti
ranj
esus
tavaz
ašt
it
eprovodi se u koracima:

1. Izboru vrsteur eđa

jaz az aš ti
tumor abitiusukladus avr stom št
iće
nogobj e
ktaimjest
om
ugradnje, mjestom objekta u okviru EES-a, konfiguracijom mr ež
euk ojojsenala
zi
štić
eniobj ekt,na č
inom uz e mljenj
ane utr
alnetoč kemr e
že ,z
ahtj
evimaupog l
edubrz
ine
isklj
uče nj
akvarova u osnovnoj i rezervnoj zoni, potrebnoj os jet
lj
ivostizaš
ti
tau
sukladu sa vrstom kvara ili opasnog pogonskog stanja.

2. Izboru nači
naza postizanje zahtjevanog stupnja pouzdanosti u dje
lov
anjazašt
ite
:
dalj
inskailokal
nare
ze rvaus ukladus auvjetimaimog učnost
imapos ti
zanj
arez
ervnog
djel
ova nj
airiz
ici
mazbo gzataje
njai linepot
rebnogdj el
ova nj
az ašt
ita
.

3. Definiranju osnovni hpa r

amet
raz a
šti
tnoguređa
janateme
ljupodat
akaoš t
iće
nom
objektu imj erni mt r
ansf
orma
tori
manakoj esezašt
it
apri
klj
učuj
e( s
truj
a,napon,
otpornosti, s
mi je r
,snage
,učes
tanos
t,opsez
ipodeša
vanj
avre
me ns
kihčla
nova,ka oi
drugi parametri).

4. Defi
nir
anj
uvrs
teipar
ame
tar
aur
eđa
jal
oka
lnea
utoma
tikeius
ugl
aša
vanj
eza
htj
evas
a
za
šti
tni
muređa
jima
.

5. Definiranju potrebitih signala, za svjetlosnu signalizaciju za sustav lokalne registracije

idalji
ns kogpr ij
e nos apoj edinač ni
hi lig rupnihs i
gna la.

6. Definiranju zahtjeva na: ur e đajeikrugove pomoć nogna pa

janj
a, potrebnog stupnja
redundancije u na pa j
anjuj ednos mj e
rnim ina izmj eni č
nim naponi ma inj ihovih
parametara ( naz
ivnina poni ,doz vol j
enaods tupanjana pona ,s
adržajvišihha r
moni kai
dr.), broja akumulatorskih baterija, napojnih jedinice i dr.,

7. Izboru pot rebni hte le

komuni kaci
oni hur eđa jasustava za prijenos informacija, njihovih
karakteristika i potrebitog stupnja sigurnosti.
8. Definiranju z a htj
e vaipa rame tarai zvršnihor gananakoj edj elujez ašti
ta( broj,s t
ruja
uključenja ,na pondj el
ova nja ,t
rajanjena logaz aisključenjei liuključenjeisl.).

9. Pror
ačunkara
kter
ist
ični
he l
ekt
rič
nihvel
iči
nazasvakuvr
stuzašt
it
eu nor
ma l
nom,
pore
me ć
enom iha
vari
jskomrež
imuradaz
ama ks
ima
lniimi
nima
lnir
ežimr
ada.

15
10. Analizu doz voljeni
hg raničnih ve l
ičinai njihovog trajanja u sukladu s vrstom i
parame tr
imakonkr e
tnogš t
iće nogobj ektazapojedinevr steopasnih pogonskih stanja,
kva rovaiodr eđivanjepode š enjaus ukla
dus az ahtj
e vimas el
ekti
vnostidjelova nja.
Kontrola s obzirom na osjetljivost kod kvarova na kraju osnovne i rezervne zone
djelovanja.

11. Provjeru projekta( shemadj elovanja)us mi slupr ovjerei spra

vnos tis pojaz ašt
itnog
uređajanamj e
r nestruj
neina pons ket ransforma toreime đutra
ns f
orma tore, naročitoj e
tov ažno kod di ferencij
alnez aštit
et ransforma tor a,zaštites abi
rnica,kod s mje rnih
zašti
tai dist
antnihz ašt
itaje bitno da budu struje i naponi da budu pravilno orijentirani
po smjeru odnosno faznom stavu.

12. Provjeru kr ug
ovadj
elova
njaz
ašt
it
anai
zvr
šneor
gane
,si
gna
liz
aci
ju ir
egi
st
rac
iju
djelovanja.

4. Sust
avzašt
it
es esast
ojiod:
1. Mj er
nihst
rujni
hina pons
kiht r
ansf
ormat
orail
ipr et
vara
čapr
ekokoj
ihs
epot
rebne
el
ekt
ri
čneil
ineel
e kt
ri
čneveli
činedovodenaza
šti
tniuređa
j.

2. Odg ova r
a j
učegur eđa jaz az ašt
ituus uk l
adus ana mj e nom,t ez ahtjevima u svezi sa
ostvarenjem potrebite selektivnosti djelovanja, brzine i osjetljivosti djelovanja.

3. Spoj
nihkabe
leiz
me đure
lej
nihimj
erni
htra
nsfor
matorakoj
iimaj
uzada
tak damj ernu
vel
iči
nuuš t
ovjernij
em obl
ikuibezutj
ecaj
araznihmogučihsme
tnj
iprosljede na
zaš
ti
tniur
eđaj
.

4. Ure
đaja i strujnh krugova zapomoćnonapaj
anj
e(je
dnosmj
erni
m ina
izmj
eni
čni
m
na
ponom)mj erni
hpr et
varača
,zaš
ti
tnogr
ele
jaii
zvr
šni
hčla
nova.

5. Ure đa j
ii istrujni krugovi –izvora na
izmj
eni
čnogna
pona
,is
pra
vlj
ačiia
kumul
atorske
baterije.

6. Izvršnič lanovis ustavaz ašt

it
e:pomoć nirelej
iis klopnici
,i s
kl juč
nis vic ipre kidača,
svici za aktiviranje servomehanizama kod pnumatskih pogona ( zaustavljanje turbine,
aktiviranjekoč enjaa grega
taidr.)ure
đa j
izaa kt
ivi
ranjes i
gnalno - al
armni hur eđa j
ais l.

7. Susta
vz a povez
iva
nje s dr
ugim zaš
ti
tni
m ur
eđaj
ima u post
roj
enj
ui li pute m
te
lekomuni
kaci
oni
huređa
jasasus
tavi
mazašt
it
eus
uje
nimpost
roj
enji
mai objektima.

8. Sus
taviz
asi
gna
liz
aqc
ijuir
egi
st
rac
ijudj
elova
njaz
ašt
it
a.

9. Lokalnaaut
omati
kapovez
anasadjel
ovanjemzaš
ti
tnogur
eđa
ja(zaš
ti
tniur
eđajakt
ivi
ra
dj
elovanj
eautomat
ikei
lia
utomat
ikauje
ć enanapara
metr
eil
ilog
ikudjel
ovanj
azaš
tit
a.

5. Ekonomski efekti od ispravnogpr oj

etiranjazašti
ta:
Efekt
iul oženihsredst
avauur eđajezaš
tit
es eočit
ujuut omuda:
1. Us luča j
uha vari
jenekogode lemenataEES-a troš
kovinabavke novog ili popravke
ošt
e čenogsu z natnove će odc i
jenes r
edstavautrošenihzanabavku u ugradnju
dostatnih z
ašti
takojesumog l
espri
jećit
iiliumanji
tištetu.

16
 1. Dobro projektirana za št
itasmanjuj
es tr
esoveu EES ipr odužavaž i
vo tnu dob
opreme ( na r
oć it
or otaci
nihstr
ojevait
ransforma t
ora )
.
2. Dobr okonc ipir
anaz ašt
itaomogučavaradiubl i
z i
nite rmi čkihg rani
caiubl izini
granica stabilnosti EES-a,štoznaćida ne treba investirati u nove objekte ili se
investi
cijamož eodg odi
tizanekovri
jeme.

Za pr oma t
ranimode le f
eka tuvođe nj
a vr l
o br z i
hz ašti
tas e ogleda u pove čanj
u
mog učnostipri
jenosave či
hkol ičinael
.ene r
gije.
Nepotreban ispad proizvodne jedinice zaht jevaa nga žir
anj
ema njee konomični
h
je
dinica( na.
pr.uključ ivanjepl inski
he l
e kt
ranai l
ikupova njehavarijskee nerg
ijeod
drugihproizvođačaili od drugih EES-ma. Razlika u cijeni možebiti2-4 puta.

Teš
ko j
eoc je
nitistvarnu š t
etu uči
nje
nu gospodarstvu zbog prekida u opskrbi
pot
roša
čael.e
nergi
jom kao i zbog ne
ispor
učeneelekt
ri
čnee ne
rgij
eštoovi siostr
ukturi
ika
rakte
rupotr
ošač
a .

Zaključak j eda:z a
šti
tutrebap
rve
nst
veno pr
oje
kti
rat
iioda
bra
tit
ako daz
adovol
ji
sl
ij
ede č
ez aht jeveupog ledu:
1. brzine,
2. selektivnost,
3. osjetljivosti,
4. pouzdanosti i
5. sigurnosti.

Det
alj
nom anali
zom mogusegrubooc j
eni
tiiekonoms
kiefekt
izavarij
ant
narj
eše
nja
za
šti
te,o
dnosnori
zic
iko
jimogunast
atiusl
učaj
uizbor
asi
roma
šnij
ekonf
igur
aci
jez
ašt
it
e.

Zašt
itu na
roći
to pos
kupl
juj
ujednovr
emeniošt
rizaht
jevina pou
zda
nos
tdj
elova
njai
si
gurnost(
udvost
ruča
vanj
eil
iut
rost
ruč
ava
njesus
tavaza
štit
a.
)

17