UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

SEMINARSKI RAD
DRUGI CIKLUS STUDIJA

PLANIRANJE RAZVOJA
ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA BIH KROZ
PRIMJENU FREKVENTNO REGULISANIH
ELEKTROMOTORNIH POGONA U RUDNICIMA

STUDENT

MIDHAT BAJRIĆ

MENTOR

DR.SCI. MIRZA KUŠLJUGIĆ

TUZLA, FEBRUAR 2018. GODINE

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1
2. PLANIRANJE RAZVOJA ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA BIH ....................... 2
3. ELEKTROMOTORNI POGONI (EMP) U RUDNICIMA ................................................ 4
4. PRIMJENA FREKVENTNE REGULACIJE U EMP ....................................................... 9
5. PROCJENA ENERGETSKE EFIKASNOSTI PRIMJENOM FR. REGULACIJE U
RUDNICIMA I NJEN ZNAČAJ ZA PLANIRANJE EE SISTEMA BIH ....................... 12
6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 17
7. LITERATURA ................................................................................................................. 18
 1. UVOD

Cilj ovog istraživačkog rada jeste upoznavanje sa nekim osnovnim znanjima iz područja
planiranja elektroenergetskog sistema kroz primjenu frekventne regulacije u industrijskim
elektromotornim pogonima.
Kroz ovaj rad dati su odgovori na sljedeća pitanja: Zašto je bitno planiranje elektroenergetskog
sistema? Koji su to bitni parametri koji se uzimaju u obzir kod planiranja elektroenergetskog
sistema? Zbog čega su asinhroni motor i frekventni regulator bitni za planiranje
elektroenergetskog sistema? Na koji način se primjenom frekventno regulisanih
elektromotornih pogona može uticati na planiranje elektroenergetskog sistema BiH?

1
 2. PLANIRANJE RAZVOJA ELEKTROENERGETSKOG
SISTEMA BIH

Elektroenergetski sistem uopšteno čine proizvodnja, prijenos, distribucija i potrošnja električne

energije. Nakon što se električna energija proizvede u elektranama, ona se uz pomoć prijenosne
i distributivne mreže prenosi do krajnjih potrošača.
Dakle, ako bismo uopšteno htjeli planirati razvoj elektroenergetskog sistema, morali bismo
istovremeno planirati razvoj elektrana za proizvodnju električne energije (bilo da se radi o
elektranama na fosilna goriva ili na obnovljive izvore), prijenosne mreže i pripadajućih
transformatorskih stanica naponskog nivoa ≥110kV, distributivne mreže i pripadajućih
distributivnih transformatorskih stanica naponskog nivoa do 110kV i krajnjih potrošača.
Vlasništvo nad energetskim potencijalom BiH je u rukama entiteta - Federacije Bosne i
Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS). Entiteti su većinski vlasnici elektroprivrednih
preduzeća, a time i većine rudnika, hidroelektrana i termoelektrana.
Elektroprivredna preduzeća u vlasništvu entiteta u BiH u skladu sa usvojenim pravilnicima rade
na razvoju i planiranju svih bitnih faktora koja čine elektroenergetski sistem. Riječ je o razvoju
i planiranju proizvodnih kapaciteta (elektrana), distributivne mreže i pripadajućih distributivnih
transformatorskih stanica, te rudnika, kao jednim od najvećih potrošača električne energije u
BiH. Ovdje treba napomenuti da nisu samo rudnici potrošači električne energije i da nisu svi
rudnici u koncernu elektroprivrednih preduzeća, ali su svakako jedan od najvećih potrošača
električne energije.
Osim elektroprivrednih preduzeća, a od 2005. godine, upravljanjem sistemom prijenosa
električne energije u BiH, a u svrhu osiguranja kontinuiranog snadbijevanja električnom
energijom krajnjih kupaca radi Nezavisni operator sistema u BiH (NOSBIH).
Prema podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK), u 2013. godini
je u BiH proizvedeno 16.303 GWh električne energije, a ukupna potrošnja je iznosila 12.559
GWh. Višak električne energije proizveden je i u prethodne četiri godine i to je količina
električne energije koja se može plasirati na tržište, pri čemu se može očekivati određeni profit
što bi svakako doprinijelo većem ulaganju u elektroenergetski sistem, a time i bržem razvoju
elektroenergetskog sistema.
Obzirom da je BiH od davnina bogata prirodnim resursima kao što su ugalj i voda, a da se danas
i sve više ulaže u obnovljive izvore energije kao što su vjetar i sunce, postavlja se pitanje koliko
je stabilan elektroenergetski sistem BiH? Da li je uopšte elektroenergetski sistem u BiH
dovoljno razvijen obzirom na bogatstva koja imamo na raspolaganju?
Odgovor na gore postavljena pitanja bi glasio: Elektroenergetski sistem jeste stabilan u smislu
prenosne mreže, ali nije stabilan u smislu proizvodnih kapaciteta i eksploatacije prirodnih
bogatstava, odnosno nije dovoljno dobro razvijen.

2
Obzirom da tema ovog istraživačkog rada nisu prizvodni kapaciteti, u nastavku ćemo
maksimalnu pažnju posvetiti eksploataciji prirodnih bogatstava, rudnicima, odnosno
potrošačima električne energije u rudnicima.
Već dugi niz godina u rudnike koji su pod koncernom elektroprivrednih preduzeća ne ulaže se
na pravilan i reprezentativan način ili se nikako ne ulaže. Uzimajući u obzir činjenicu da su svi
elektromotorni pogoni po rudnicima predimenzionisani i da su motori koji ih pokreću velike
snage, te da se većina tih motora pokreće direktnim priključenjem na napon, postavimo sebi
nekoliko pitanja: Koliko dugo takvi pogoni mogu izdržati? Koliko takvi pogoni troše električne
energije, a koliko bi optimalno trebalo da troše? Kolika se ušteda električne energije može
ostvariti optimalnim korištenjem elektromotornih pogona u svim rudnicima koji su u koncernu
elektroprivrednih preduzeća? Da li bismo kroz ulaganja i optimizaciju pogona u rudnicima
dobili stabilnije eksploatisanje rudnih bogastava i stabilnije parametre za izradu plana razvoja
elektroenergetskog sistema BiH?
Kako bismo skrenuli pažnju na značaj rudnika kao izvora rude iz koje najvećim dijelom, kroz
razne procese, dobijamo električnu energiju, kazat ćemo da su rudnici u elektroenergetskom
sistemu isto što i temelji stambene zgrade. Iz temelja ne možemo ostvariti veliku korist, ali ti
isti temelji drže na sebi cijeli objekat. Isto tako, rudnici nisu profitabilna preduzeća kao što su
termoelektrane, ali su rudnici temelj procesa proizvodnje električne energije u
termoelektranama.
Jamska proizvodnja, koja je zastupljena u FBiH, je jako nesigurna za radnike, a s obzirom na
današnje cijene uglja, istovremeno je i neprofitabilna. Uprkos modernim tehnologijama, taj
problem imaju i zemlje članice Evropske unije koje planiraju potpuno prestati sa ovim načinom
eksploatacije uglja. U Njemačkoj, koja je među najvećim rudarskim industrijama u Evropi,
rudarske jame će biti potpuno zatvorene do 2018. godine. Takva strategije u BiH se još uvijek
ne razmatra.
Prema podacima koje je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije objavilo u
Strateškom planu i programu razvoja energetskog sektora FBiH, tržišne rezerve uglja iznose
327 miliona tona od čega lignita 187 miliona tona i mrkog 140 miliona tona.
Na području RS-a ukupne eksploatacione rezerve uglja iznose 578 miliona tona, od toga 353
miliona tona lignita i 225 miliona tona mrkog uglja.
Ugalj kao primarni energetski resurs u FBiH/BiH ima stratešku i nezamjenjivu ulogu. Koristi
se za proizvodnju električne energije u termoelektranama (preko 90%) dok se ostatak koristi u
druge komercijalne svrhe.
Cilj ovog istraživačkog rada jeste da kroz rezultate optimizacije rada rudarskih pogona,
sačinimo jake temelje na kojima će se bazirati proizvodnja električne energije, a samim tim
damo preciznije parametre za izradu plana razvoja elektroenergetskog sistema. Osim toga, cilj
je da kroz analizu dođemo do informacije kolika se ušteda u novcu i energiji može ostvariti
optimizacijom rudarskih pogona, što će za posljedicu imati stabilniji elektroenergetski sistem i
svakako njegov brži razvoj.

3
 3. ELEKTROMOTORNI POGONI (EMP) U RUDNICIMA

Elektromotorni pogon je elektromehanički sistem koji pokreće, održava, upravlja i regulira

radnim mehanizmom ili strojem. Elektromotorni pogoni se u pravilu sastoje od elektromotora,
radnog mehanizma, prijenosnog uređaja, pretvaračkog uređaja i upravljačkog uređaja.
Elektromotori su najčešće trofazni asinhroni motori, odnosno elektromagnetni pretvarači
energije, koji pretvaraju električnu energiju u mehaničku (motorski režim) ili obrnuto
(generatorski režim) u skladu sa zakonom elektromagnetne indukcije.
Kada je stator priključen na trofazni izvor napona, tada magnetna polja svakog od namotaja
zajedno čine simetrično obrtno magnetno polje. Amplituda obrtnog polja je konstantna i 1,5
puta je veća od amplitude magnetnog polja jedne faze. Trofazno magnetno polje se obrće
brzinom koja je data izrazom:
𝑓 ∙ 60 1
𝑛0 = [ ]
𝑝 𝑚𝑖𝑛
gdje je : f - frekvencija, 𝑛0 - sinhrona brzina, p - broj pari polova.

Brzina zavisi od broja pari polova (p) i od frekvencije (f) napona napajanja. U normalnom radu,
brzina rotora 𝑛𝑛 je manja od brzine obrtnog polja 𝑛0 .

Klizanje, je razlika između brzine obrtanja obrtnog polja i brzine obrtanja rotora. Klizanje se
često izražava u procentima od sinhrone brzine i obično iznosi između 4 i 11 %.

𝑠 = 𝑛0 − 𝑛𝑛
𝑛0 − 𝑛𝑛
𝑠= ∙ 100 %
𝑛0
Magnetna indukcija (B) se definiše kao odnos magnetnog fluksa (M) i površine poprečnog
presjeka (A). Sila se može izraziti kao:
Φ ∙ 𝐼𝑤 ∙ 𝐼
𝐹=
𝐴
Sila na šipke kroz koje protiče struja je, dakle, proporcionalna magnetnom fluksu (M) i struji
(Iw).

𝐹~𝑀 ∙ 𝐼𝑤
U rotorskim šipkama napon se indukuje preko magnetnog polja. Ovaj indukovani napon
uzrokuje pojavu struje u rotorskim šipkama, jer su one kratko spojene. Pojedinačne sile na šipke
rotora zajedno uzrokuju moment na vratilu motora.

4
 Slika 1. Momentna karakteristika asinhronog motora

Veza između momenta motora i brzine obrtanja ima karakterističan izgled koji varira sa
konstrukcijom rotora. Moment motora rezultuje pojavom sile koja okreće vratilo motora.
Sila se pojavljuje, na primjer, na obodu zamajca priključenog na vratilo motora. Sa silom F na
obodu i poluprečnikom zamajca r, moment motora iznosi:

𝑇 =𝐹∙𝑟
Rad koji izvrši motor se može izračunati kao:

𝑊 =𝐹∙𝑑
gdje je d put koji je prešlo opterećenje pokretano motorom i može se izraziti kao:

𝑑 = 𝑛 ∙ 2𝜋 ∙ 𝑟
gdje je: n broj obrtaja rotora.
Rad se, također, može izračunati i kao umnožak snage i vremena za koje je ta snaga djelovala

𝑊 =𝑃∙𝑡
Stoga je moment dat jednačinom:
𝑊 𝑃∙𝑡∙𝑟 𝑃 ∙ 9950
𝑇 =𝐹∙𝑟 = ∙𝑟 = = (𝑡 = 60 sek)
𝑑 𝑛 ∙ 2𝜋 ∙ 𝑟 𝑛

Ova jednačina daje vezu između brzine obrtanja (n), momenta (T) i snage motora (P).
Jednačina omogućava jednostavan i brz račun za n, T i P za tačku koja odgovara radnoj tački
(nr, Tr i Pr). Radna tačka je obično nominalna radna tačka motora i jednačina se može
transformisati kao:
𝑃𝑟
𝑇𝑟 =
𝑛𝑟

5
 𝑇 𝑃 𝑛
gdje je: 𝑇𝑟 = 𝑇 ; 𝑃𝑟 = 𝑃 ; 𝑛𝑟 = 𝑛 .
𝑛 𝑛 𝑛

Slika 2. Momentna i strujna karakteristika asinhronog motora

Motor uzima električnu snagu iz električne mreže. Pri konstantnom opterećenju, snaga uzeta iz
mreže je veća od mehaničke snage na izlazu zbog postojanja gubitaka u motoru. Veličina koja
daje vezu između ulaza i izlaza mašine je stepen korisnosti motora, η.
𝑃2
𝜂=
𝑃1
Karakteristična vrijednost stepena korisnosti motora je između 0.7 i 0.9 u zavisnosti od veličine
mašine i broja polova.

6
 Slika 3. Gubici asinhronog motora

Gubici u motoru se dijele na četiri grupe: gubici u bakru, gubici u željezu, gubici usljed
ventilacije i gubici usljed trenja.
Motor je projektovan za napon konstantne vrijednosti i konstantne frekvencije. Magnetizacija
motora zavisi od odnosa napona i frekvencije. Ako ovaj odnos između napona i frekvencije
raste, tada je motor premagnetisan, a ako opada, motor je namagnetisan manje od onoga što
može da podnese. Magnetno polje nedovoljno namagnetisanog motora je slabo, a moment koji
motor u tom režimu razvija je mali i ovo sigurno vodi ka situaciji u kojoj motor nije više u
mogućnosti da se okreće ili ne može da startuje. Druga mogućnost je da start motora traje
predugo, što izaziva termičko preopterećenje motora.
Premagnetisani motor je termički preopterećen tokom svog rada. Višak snage koji se dovodi za
magnetizaciju se pretvara u toplotu i ovo može da ošteti izolaciju motora. Kako su trofazni
asinhroni motori prilično robusni, to će se problem premagnetizacije odraziti samo kao zastoj
procesa, ali neće oštetiti mašinu.
Prethodno obrazloženje je jedan od najbitnijih razloga zašto danas u rudnicima imamo
predimenzionisane pogone.
Zamislite transportnu traku koja vrši transport uglja iz kopa do klasirnice uglja udaljene
nekoliko kilometara. Sam transportni sistem je jako robusan i težak, još ako na sebi transportuje
ogromne količine uglja, onda za pokretanje takvog sistema treba izabrati motor velike snage,
po najviše iz razloga da ne dođe do termičkog oštećenja motora prilikom pokretanja trake. Kad
se transporter pokrene, za održavanje te brzine trebamo motor upola manje snage, a to dalje
znači da jako puno energije rasipamo, obzirom da u rudarskim elektromotornim pogonima nije
čest slučaj frekventne regulacije. Ovdje treba napomenuti da start ovako predimenzionisanih
pogona najčešće pravi značajan udarac na elektroenergetsku mrežu, obzirom da motor iz mreže
vuče i do nekoliko puta veću struju od nominalne struje motora.
Sa različitom frekvencijom napajanja moguće je upravljati brzinom motora bez dodatnih
gubitaka i udaraca na mrežu. Obrtna brzina magnetnog polja se mijenja sa frekvencijom. Brzina

7
motora se mijenja proporcionalno sa obrtnim poljem. Da bi se moment motora održao
konstantnim, potrebno je vršiti promjenu napona napajanja sa promjenom frekvencije.
Za dato opterećenje slijedi:

𝑃 ∙ 9950 𝜂 ∙ √3 ∙ 𝑈 ∙ 𝐼 ∙ 𝑐𝑜𝑠𝜑 ∙ 9950 𝑈

𝑇= = =𝑘∙ ∙𝐼
𝑛 60 𝑓
𝑓∙ 𝑝

𝑈
𝑇~ ∙𝐼
𝑓
Za konstantan odnos napona napajanja motora i frekvencije, magnećenje u nominalnom radnom
opsegu motora je također konstantno.

Slika 4. Momentna karakteristika frekventno regulisanog asinhronog motora

U dva slučaja magnećenje nije idealno: na početku, na malim frekvencijama, gdje se zahtijeva
dodatno magnećenje, i u slučaju da se radi sa promjenjivim opterećenjem gdje se mora
omogućiti da promjena magnećenja odgovara opterećenju. Drugi slučaj se danas uspješno
prevazilazi korištenje DTC (direct torque control) koja je detaljnije objašnjena u poglavlju koje
govori o frekventnim pretvaračima.
Dakle, sa primjenom frekventne regulacije u elektromotornim pogonima, moguće je vršiti
regulaciju brzine asinhronog motora (samim tim smanjiti potrošnju električne energije) i vršiti
upravljanje asinhronim motorom na način da se obezbijedi optimalan rad elektromotornog
pogona.

8
 4. PRIMJENA FREKVENTNE REGULACIJE U EMP

Statički frekventni pretvarači su elektronski uređaji koji omogućavaju upravljanje brzinom

trofaznih motora pretvarajući mrežni napon i frekvenciju, koji su fiksne vrijednosti, u
promenljive veličine. Dok su principi ostajali isti, mnogo toga se promijenilo od pojave prvog
frekventnog pretvarača, koji je sadržavao u sebi tiristore, do pojave današnjeg mikroprocesorski
upravljanog pretvarača. Zbog sve većeg učešća automatike u industriji, postoji konstantna
potreba za automatskim upravljanjem.
Većina statičkih frekventnih pretvarača koji se danas koriste u industriji za regulaciju ili
upravljanje brzinom trofaznih motora su pravljeni na osnovu dva principa:

 frekventni pretvarači bez međukola (poznati kao direktni pretvarači),

 frekventni pretvarači sa promenljivim ili konstantnim međukolom.
Invertori sa međukolom imaju određene prednosti u odnosu na direktne invertore, kao što su:

 bolje upravljanje strujom

 redukciju viših harmonika
 neograničenu izlaznu frekvenciju (ali ograničenje postoji u upravljanju i korištenju
samih elektronskih komponenti. Frekventni pretvarači za visoke izlazne frekvencije su
u najvećem broju slučajeva izvedeni sa međukolom).
Direktni invertori su nešto jeftiniji od invertora sa međukolom, ali imaju tu manu da posjeduju
lošiju redukciju viših harmonika.
Često se poistovećuju termini ‘upravljanje’ i ‘regulacija’. Ovi termini imaju svoje tačne
definicije – prije svega zbog razvoja na polju automatike. Termini ‘upravljanje’ i ‘regulacija’
zavise od tipa pogona. Kod ‘upravljanja’ brzinom, motoru se šalje signal od koga se očekuje da
će prouzrokovati odgovarajuću brzinu motora. Kod ‘regulacije‘ brzine iz procesa se dobija
signal kao povratna informacija o brzini pogona. Ako brzina ne odgovara zahtjevima, signal
koji se šalje motoru se generiše automatski sve dok brzina motora ne bude na zadatoj
vrijednosti.

9
 Slika 5. Komponente frekventnog regulatora

Ispravljač je spojen sa glavnim mono/tro-faznim AC napajanjem i generiše pulsirajući DC

napon. Postoje dva osnovna tipa ispravljača - kontrolisani i nekontrolisani.
Postoje tri tipa međukola:

 konvertuju ispravljački napon u direktnu struju

 stabiliziraju (peglaju) pulsirajući DC napon i stavljaju ga na raspolaganje invertoru
 konvertuju konstantan DC napon ispravljača u promjenjiv AC napon

Invertor, koji generiše frekvenciju napona na motoru. Alternativno, neki invertori mogu
također konvertovati konstantan DC napon u promjenjiv AC napon.
Upravljačko kolo, koje šalje i prima signale iz ispravljača, međukola i invertora. Dijelovi
regulatora koji se kontrolišu zavise od dizajna samog regulatora.
Danas u svim automatizovanim pogonima standardno se koristi trofazni asinhroni motor sa
frekventnim pretvaračem. Nevezano za njegove mogućnosti da koristi dobru osobinu trofaznih
motora, puna kontrola brzine je često osnovni zahtjev zbog vrste samog pogona.
Koristeći frekventni pretvarač dobijamo još niz prednosti:
Štednja energije. Energija se može uštedeti ako brzina obrtanja motora odgovara zahtjevima
pri bilo kom momentu opterećenja. Ovo se odnosi prije svega na pogon pumpi i ventilatora gdje
je utrošena energija srazmjerna kvadratu brzine. Tako pogon koji radi sa polovinom brzine
uzima samo 12,5% nominalne snage.
Optimizacija procesa. Podešavanje brzine u procesu proizvodnje pruža brojne prednosti. To
uključuje povećanje proizvodnje, dok smanjuje troškove održavanja i utrošak materijala i
habanje.
“Mekan” rad mašine. Broj startovanja i zaustavljanja mašine može se sa punom kontrolom
brzine dramatično smanjiti. Korišćenjem soft-start i soft-stop rampi, naprezanja i udarci mašine
se mogu izbjeći.

10
Manji troškovi održavanja. Frekventni pretvarači ne zahtjevaju održavanje. Kada se koriste
za upravljanje motorima, radni vijek pogona se povećava. Na primjer, u sistemima za
navodnjavanje, gdje pojava vodenih čekića koji direktno zavise od motora pumpe nestaje tako
da su izbjegnuti kvarovi na ventilima.
Poboljšano radno okruženje. Brzina pokretnih traka može da se podesi na tačno zahtjevanu
radnu brzinu. Na primjer, transporter za transport uglja od drobilice do separacije pravi daleko
manje buke ako se brzina transportera uskladi sa proizvodnjom, odnosno sa količinom uglja na
traci. Ako se brzina ventilatora može podešavati, tada se buka u blizini ventilatora može
smanjiti kao i promaja.
Direct torque control (DTC). Direktno upravljanje momentom motora u mnogome olakšava
i pospješuje optimizaciju elektromotornih pogona. Kao primjer elektromotornog pogona gdje
direktna kontrola momenta dolazi do izražaja, navest ćemo transportnu traku uglja koja iz jame,
sa dubine od nekoliko stotina metara, transportuje ugalj na površinu zemlje. Ugalj koji se u jami
utovara na traku, u zavisnosti od eksploatacionih uslova, uglavnom je promjenjive vlažnosti i
težine. Osim toga, najčešće je uz ugalj prisutno i jako puno zemlje ili kamena. Ukoliko je
ovakva traka sastavni dio elektromotornog pogona koji je upravljan sa frekventnim pretvaračem
koji ima mogućnost direktne kontrole momenta, onda će se u zavisnosti od težine materijala na
traci, brzina motora povećavati ili smanjivati za nekoliko procenata, a sve s ciljem da se
zadovolje predefinisani parametri pogona. Kako bi se izbjeglo pucanje trake, dodatno
zagrijavanje motora, ili u konačnici zastoj pogona, frekventni regulator u vrlo kratkom
vremenskom periodu „preuzima“ sa motora informaciju o momentu motora koji je direktno
zavisan od opterećenja, te u skladu s tim ubrzava proces čime se rasterećuje transportni sistem,
odnosno smanjuje brzinu motora čime se popravlja optimizacija pogona. U nedostatku DTC
kontrole, za nešto slično, morali bismo imati cijeli sistem automatike i senzora koji bi
informaciju o količini materijala na traci i njegovoj težini davali frekventnom regulatoru, a na
osnovu čega bi on upravaljao asinhronim motorom elektromotornog pogona. Ovdje treba
napomenuti da DTC kontrola motora ne znači da će se motor kada na traci nema materijala
zaustaviti, niti da će raditi sa nominalnom brzinom kada je u jami velika proizvodnja. DTC
kontrola radi male promjene, dovoljne da ne dođe do zastoja pogona zbog nedovoljno velikog
momenta motora ili prekomjernog zagrijavanja motora.
ID run. Automatskom identifikacijom motora frekventni regulator se upoznaje sa svim
karakteristikama motora. Identifikacija motora se toplo preporučuje od strane proizvođača
frekventnih regulatora, a najviše iz razloga što motori tokom svoje eksploatacije gube kvalitetu
istaknutu na natpisnoj pločici. Tokom identifikacije motora frekventni regulator vrti motor oko
dvije minute različitim brzinama pri čemu sa motora kupi informacije o gubicima i stepenu
korisnosti. Nakon što je obavljena identifikacija motora, moguće je upravljati motorom u skoro
idealnim okolnostima.

11
 5. PROCJENA ENERGETSKE EFIKASNOSTI PRIMJENOM
FR. REGULACIJE U RUDNICIMA I NJEN ZNAČAJ ZA
PLANIRANJE EE SISTEMA BIH

Obzirom da se u rudnicima najčešće nalazi jako puno različitih potrošača električne energije,
za procjenu energetske efikasnosti u rudnicima primjenom frekventne regulacije, za potrebe
ovog istraživačkog rada, bazirat ćemo se isključivo na pogon ventilatora.
Svaka rudarska jama mora imati siguran sistem ventilacije kako bi se do svake zone jame
mogao dovesti čist zrak sa dovoljno kisika, što je neophodno za neometano eksploatisanje rude
i rad uposlenika.
Postoje dva tipa ventilacionih sistema. Sistem ventilacije koji upuhuje svjež vazduh u jamu
direktno kroz ventilator i sistem ventilacije koji izvlači zrak iz jame pri čemu se na ulazu u čelo
jame stvara razlika u pritisku u jami i izvan nje, što uzrokuje uvlačenje svježeg vazduh u jamu
iz okoline čela. Drugi sistem ventilacije je danas puno zastupljeniji od prvog iz više razloga.
Ventilacija, odnosno dotok čistog i svježeg vazduha u sve zone jame, predstavlja jedan od
najbitnijih faktora prilikom projektovanja rudarskih jama. Prije nego su se pojavili frekventni
regulatori, kako bi se osigurao siguran i neometan rad ventilacionog sistema, za takve pogone
su se uglavnom birali asinhroni motori koji su bili za nekoliko stepeni predimenzionisani u
odnosu na stvarne potrebe pogona. Obzirom da su kod takvog pogona motori
predimenzionisani, oni su najčešće i dan danas u pogonu i pokreću ventilatore koji upuhuju ili
izvlače zrak iz jame.
Obzirom da se u rudnicima najveća pažnja posvećuje količini eksploatisanog uglja, sve do
danas kada na raspolaganju imamo i obnovljive izvore energije, malo ko se pitao koliko je
realno isplativ taj proces proizvodnje uglja. Poznata je činjenica da mnoge zemlje članice EU
ali i one koje to nisu a žele postati, u nekom narednom periodu moraju fosilna goriva zamijeniti
obnovljivim izvorima energije. Postavlja se pitanje, koliko je realno da se tako drastična
promjena desi u BiH?
Znamo da smo bogati rezervama uglja. Znamo da imamo veliki broj termoelektrana koje rade
na fosilna goriva. Znamo da je sve aktuelnija priča o izgradnji novih pogona u postojećim i
novim termoelektranama. S druge strane, znamo da se malo ili skoro nikako ne ulaže u rudnike.
Zašto bi neko gradio nove termoelektrane ukoliko nam rudnici nisu sigurni za eksploataciju?
Da li je razlog neulaganja u rudnike globalna ekonomska kriza ili se jednostavno nema prava
vizija isplativosti ulaganja u rudnike? Može li se iz postojećih pogona izvući i više od
maksimuma a pri tome stvoriti rezerva u novcu koja bi se uložila u nabavku nove, efikasnije
mehanizacije?
Sve su ovo pitanja na koja ovaj istraživački rad može dati odgovor ukoliko naiđe na
razumjevanje kod vladajućih struktura i elektrodistributivnih preduzeća.

12
Prije nego krenemo u detaljniju analizu procjene mjera energetske efikasnosti, navest ćemo
neke pretpostavke koje nisu daleko od stvarne slike na terenu. Kao što smo već kazali,
rudnicima je primarni cilj eksploatacija uglja, pa svi rudnici u BiH uglavnom ne vode brigu o
nekim parametrima sistema iz kojih bi mogli izvući ulazne informacije za jedan ovakav
istraživački rad. S tim u vezi, analizu za ovaj rad radit ćemo za Federaciju BiH, a na osnovu
sljedećih pretpostavki:

 Ukupan broj ventilacionih sistema po rudniku: 2 sistema

 Ukupan broj rudnika koji koriste slične ventilacione sisteme: 5 rudnika
 Ukupan broj ventilacionih sistema u Federaciji BiH: 10 sistema
 Ukupan broj radnih sati jednog sistema ventilacije po radnom danu: 20 sati
 Ukupan broj radnih dana u godini po jednom ventilacionom sistemu: 350 dana
 Ukupan broj radnih sati ventilacionog sistema u godini: 7.000 sati
 Ukupan broj radnih sati za sve ventilacione sisteme: 70.000 sati
 Procijenjena snaga motora po ventilacionom sistemu: 110kW
 Preuzeta energija iz mreže na godišnjem nivou po ventilacionom sistemu: 770.000kWh
 Preuzeta energija iz mreže na godišnjem nivou za sve sisteme: 7.700.000kWh
 Cijena električne energije po kWh za rudnike (pretpostavka): 0,13KM/kWh
 Iznos preuzete električne energije na godišnjem nivou za jedan sistem:100.100,00KM
 Iznos preuzete električne energije na godišnjem nivou za sve sisteme: 1.001.000,00 KM
 Pretpostavka da su navedeni ventilacioni sistemi u funkciji 20 godina
 Trošak ventilacionih sistema za prethodnih 20 godina: 20.020.000,00 KM
 Pretpostavka da će ventilacioni sistemi raditi još 5 godina
 Trošak za električnu energiju za narednih 5 godina: 5.005.000,00 KM

Postavlja se pitanje, da li je moguće trošak za električnu energiju u narednim godinama smanjiti

kako bi se dio novca mogao planirati za modernizaciju nekih sistema? Odgovor bi glasio: Da
moguće je i to na sljedeći način:

Da bi rudari neometano eksploatisali rudu na dubini od nekoliko stotina metara ispod nivoa
zemlje, neophodno je da imaju dovoljnu količinu svježeg vazduha, ali u isto vrijeme protok tog
istog vazduha ne smije biti prevelik zbog stvaranja promahe. Kako bi se zadovoljili svi
parametri za neometano eksploatisanje rude, u starim sistemima se uz pomoć klapni regulisao
protok zraka. Regulacija se vršila ručno uz konsultacije sa rudarima, te se u cijelom sistemu
najmanje brige vodilo o rasipanju energije.

Kako bismo dali što bolju procjenu, koristit ćemo se realnim primjerom jednog ventilacionog
sistema u rudniku mrkog uglja Kakanj, a na osnovu kojeg smo dali gore navedene pretpostavke.

Ventilator koji je izvlačio vazduh iz jame u kojoj se vršila eksploatacija uglja, pokretao je uz
pomoć elastičnog remena trofazni asinhroni motor nominalne snage 110kW. Ostali parametri
motora istaknuti na natpisnoj pločici za spoj u trokut su In=160A; Un=500V, cosf=0,86;
h=94,5%; nn=1485 rpm.

13
Motor je u zatečenom stanju radio sa nominalnom brzinom od 1485 obrtaja po minuti, bio je
vezan u trokut obziron na IT sistem mreže u rudniku, razvijao je snagu od 110kW, te iz mreže
vukao struju od 160A. Klapne su bile otvorene na 80%.

Ovakav sistem je za pretpostavljenih 350 dana u godini, radeći na nominalnim parametrima

potrošio oko 770.000kWh odnosno oko 100.100,00KM samo na električnu energiju. Za ovu
analizu nećemo se koristiti troškovima na održavanju motora kojih je sigurno u preoteklih 20
godina bilo.

Elektromotorni pogon po informacijama koje smo dobili sa rudnika, na sličan način je radio
zadnjih 20 godina.

Držeći se pretpostavkom da su klapne cijeli životni vijek bile otvorene na 80%, dolazimo do
logičnog zaključka da se oko 20% utrošene energije na ovaj pogon uzaludno izgubilo. Naravno,
klapne su u početku eksploatacije navedene jame bile otvorene na 50% pa su se dodatno
otvarale kako se jama širila. Ovo u konačnici znači da se rasulo mnogo više energije od onoga
što mi pretpostavljamo. Međutim, kako bi skrenuli pažnju na značaj frekventne reguacije u
rudarskim elektromotornim pogonima, dovoljno će biti zadržati se na našoj pretpostavci.
Na elektromotorni pogon ventilacije rudarske jame ugrađen je frekventni regulator ACS880
proizvođača ABB, snage 110kW, nominalnog napona 500V i nominalne struje od 180A. Sa
ventilacionog otvora je ukljonjen sistem žaluzina. Kako bismo ispoštovali odgovarajuće
strujanje svježeg vazduha u jami, bilo je neophodno smanjiti brzinu asinhronog motora na 1320
rpm. Procentualno prikazano, smanjili smo brzinu za cca 11%. Kako moment motora kod
ventilatora zavisi od kvadrata brzine, u tom slučaju snaga motora zavisi od kuba brzine.

𝑃𝑛 = 𝑘 ∙ 𝑛𝑛3

Pri navedenoj brzini asinhronog motora, uzimajući u obzir i elastični remen koji je pokretao
ventilator, ispoštovana je brzina strujanja vazduha u jami. Sa brzinom od 1320 rpm motor je
razvijao snagu od:

𝑃 = 𝑘 ∙ 𝑛3 = 𝑘 ∙ (0,88 ∙ 𝑛𝑛 )3 = 0,68 ∙ 𝑘 ∙ 𝑛𝑛3 = 0,68𝑃𝑛

𝑃 = 74,96𝑘𝑊

Dakle, bez klapni i sa ugrađenim frekventnim regulatorom elektromotorni pogon opterećuje

mrežu sa snagom od 67,54 kW. U ovom slučaju nema rasipanja energije oko klapni, te se sva
proizvedena energija pretvara u strujanje svježeg vazduha kroz jamu.
Treba napomenuti da je investicija nabavke i ugradnje frekventnog regulatora iznosila oko
12.500,00 KM bez PDV-a.

14
Ako bismo poredili stanje utroška energije prije ugradnje frekventnog regulatora i stanje posle
ugradnje frekventnog regulatora, došli bismo do sljedećih zaključaka:
Utrošena energija na godišnjem nivou prije: 770.000 kWh ili 100.100,00 KM
Utrošena energija na godišnjem nivou posle: 524.720 kWh ili 68.213,60 KM
Uzimajući u obzir vrijednost investicije, dolazimo do zaključka da se investicija isplatila za oko
5 mjeseci.
Ako bismo posmatrali period od narednih 5 godina, dolazimo do zaključka da bi se sa
ugradnjom frekventne regulacije samo na ovom pogonu uštedilo oko 146.932,00 KM.

Vratimo se sada našim pretpostavkama od ranije i pokažimo koliku uštedu u novcu bi mogli
ostvariti ukoliko bi na svih 10 ventilacionih sistema ugradili frekventne regulatore sa kojim bi
regulirali protok zraka kroz jame i iz upotrebe izbacili klapne.

 Ušteda na godišnjem nivou po jednom ventilacionom sistemu: 29.386,40 KM

 Ušteda na godišnjem nivou za sve ventilacione sisteme: 293.864,00 KM
 Ušteda na petogodišnjem radu jednog ventilacionog sistema: 146.932,00 KM
 Ušteda na petogodišnjem radu svih ventilacionih sistema: 1.469.320,00 KM

Treba napomenuti da su uštede u električnoj energiji na ventilatorima i pumpama iste obzirom

da su momentne karakteristike oba pogona kvadratnog oblika. Uštede kod transportnih sistema
su manje ali ne i zanemarive.

Osim toga, treba naglasiti da jedan rudnik ima najmanje 20 ventilacionih sistema različitih
snaga. Mi smo pretpostavku radili za tri ventilaciona sistema za svaki od 5 rudnika snage od po
110 kW. Ukupna energija koju iz mreže vuku ventilatori u rudnicima sigurno je veća od
pretpostavjene. S tim u vezi, ušteda u energiji i novcu koja se može ostvariti je sigurno dosta
veća. Ako svemu tome dodamo i veliki broj pumpi koje čine sastavni dio svakog rudnika ,
dolazimo do zaključka da se sa frekventnom regulaciom elektromotornih pogona u rudnicima
može postići puno toga.

Povrat investicija je do pola godine ili u slučaju transportnih sistema godina do dvije. Dakle,
možemo konstatovati da je povrat investicije izuzetno brz.

Iznos uštede je dovoljno velik da se u kratkom periodu može modernizovati kompletan pogon
ili čak uložiti u nabavku nove mehanizacije.

Bitno je napomenuti da sa frekventnom regulacijom u rudnicima ne činimo samo uštedu u

električnoj energiji. Sa frekventnom regulacijom produžavamo životni vijek elektromotornog
pogona. Mašinski dijelovi pogona se manje habaju, manje trpe udarce. Frekventni regulatori ne
zahtjevaju održavanje, pa je samim tim i održavanje samog elektromotornog pogona svedeno
na minimum. Dakle, možemo kazati da su uštede mnogostruke.

15
Za detaljnu analizu, valjalo bi pobrojati sve ventilacione sisteme u jednom rudniku, sve pumpne
i transportne sisteme u tom istom rudniku, te na osnovu tačnih ulaznih tehničkih i komercijalnih
parametara, napraviti analizu za jedan konkretan rudnik, pa onda aproksimirati na druge rudnike
i cijelu državu. Navedeno istraživanje treba uzeti sa određenom rezervom, ali svakako da može
poslužiti kao osnov za detaljnija istraživanja i analize.

Ukoliko bi se napravilo detaljnije istraživanje, mogli bi dobiti odlične ulazne parametre koje bi
u konačnici mogli iskoristiti za planiranje razvoja elektroenergetskog sistema BiH. Dosadašnja
istraživanja bazirana su na pretpostavci da će određeni elektromotorni pogon raditi narednih
nekoliko godina, te da će proizvesti određenu količinu uglja. Da će ta određena količina uglja
biti dovoljna da se proizvede određena količina energije, a da će ta energija biti dovoljna da se
opskrbi određen broj korisnika. Međutim, u slučaju da u rudniku jedan elektromotorni pogon
strada, te da njegova popravka traje dug vremenski period, kompletan sistem bi se mogao
urušiti. S druge strane, brze i interventne popravke pogona iziskuju ogromna ulaganja što
drastično poskupljuje proizvodnju.

Optimalno bi bilo frekventno regulisati što veći broj pogona, napraviti uštede koje bi rezultirale
modernizaciji pogona i stabilizaciji proizvodnje u samom elektroenergetskom sistemu.

Samo na taj način mogli bi se postaviti temelji planiranja razvoja EES BiH, te dobiti na vremenu
potrebnom za pronalaske alternativnih izvora energije.

16
 6. ZAKLJUČAK

Primjenom frekventne regulacije u elektromotornim pogonima u rudnicima širom BiH moglo

bi se uštedjeti dovoljno novca koji bi se u konačnici mogao investirati u nove i modernije
pogone.
Primjenom frekventne regulacije u elektromotornim pogonima u rudnicima u BiH produžio bi
se životni vijek pogona, te bi se osigurala stabilnija i bezbjednija proizvodnja uglja.
Ukoliko bi se napravilo detaljnije istraživanje procjene energetske efikasnosti u rudnicima kroz
primjenu frekventne regulacije, mogli bismo dobiti odlične ulazne parametre koje bi u
konačnici mogli iskoristiti za planiranje razvoja elektroenergetskog sistema BiH.
Za detaljnu analizu, valjalo bi pobrojati sve ventilacione sisteme u jednom rudniku, sve pumpne
i transportne sisteme u tom istom rudniku, te na osnovu tačnih ulaznih tehničkih i komercijalnih
parametara, napraviti analizu za jedan konkretan rudnik, pa onda aproksimirati na druge rudnike
i cijelu državu.
Na osnovu ovog istraživačkog rada, procjenjuje se da sa primjenom frekventne regulacije u
rudarskim elektromotornim pogonima možemo ostvariti dovoljnu uštedu koja u konačnici mora
rezultirati modernizaciji pogona.
Povrat investicija je do pola godine za ventilatore i pumpe ili u slučaju transportnih sistema
godina do dvije. Dakle, možemo konstatovati da je povrat investicije izuzetno brz.

17
 7. LITERATURA

1) Aleksandar Nikolić, „Uticaj rada frekventnog regulatora napona 690V na povećanje

sadržaja viših harmonika u pogonu kompresora“, Institut elektrotehnike „Nikola Tesla“
Beograd, 2009;
2) ABB, Technical guide No.4 – Guide to variable speed drives, 2011;
3) Stanko Stankov, Nikola Danković, „Regulacija elektromotornih pogona na srednjem
naponu“, Elektronski fakultet u Nišu, 2017;
4) ABB, DTC – A motor controltechnique forall seasons, Finland 2014;
5) Marko M. Rosić, „Redukcija talasnosti momenta kod direktne kontrole momenta
asinhronog motora primenom komparatora sa više nivoa“, doktorska disertacija, Beograd
2016;
6) SIEMENS, Planning of Electric Power Distribution – Technical Principles, Germany, 2016;
7) NOS BiH, Indikativni plan razvoja proizvodnje 2018 – 2027, Mart 2017;
8) CIN BiH, Energetski potencijal u BiH, Januar 2015;

18