HRVATSKI OGRANAK ME UNARODNE

ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE HO CIRED

1. savjetovanje
ibenik, 18. - 21. svibnja 2008.

SO1 14

Samir Keitoue, dipl. ing.

Kon ar-Institut za elektrotehniku d.d.

Alen Keller, dipl. ing.

Kon ar-Institut za elektrotehniku d.d.

skeitoue@koncar-institut.hr

akeller@koncar-institut.hr

Ivan Murat, dipl. ing.

Kon ar-Institut za elektrotehniku d.d.

dr.sc. Antun Mikulecky, dipl. ing.

Kon ar-Institut za elektrotehniku d.d.

imurat@koncar-institut.hr

amikul@koncar-institut.hr

dr.sc. Miroslav Poljak, dipl. ing.

Kon ar-Institut za elektrotehniku d.d.
mpoljak@koncar-institut.hr

SUSTAV MOTRENJA ENERGETSKIH TRANSFORMATORA

U DISTRIBUCIJSKIM MREAMA
SAETAK
U radu je dan pregled trenutnog stanja na podru ju motrenja transformatora, po evi od same
definicije sustava motrenja i razloga koji su potaknuli njihov razvoj, a to je u prvome redu pove anje
pouzdanosti rada i unaprje enje gospodarenja transformatorom. Slijedi pregled naj e ih kvarova
transformatora, poreme aja koji dovode do nastanka kvara, kao i fizikalnih veli ina ijim se motrenjem
moe prepoznati poreme aj koji dovodi do kvara transformatora.
Zahvaljuju i iskustvima na razvoju, proizvodnji i ugradnji sustava motrenja Kon ar TMS na
energetskim transformatorima velikih snaga, a uvaavaju i zna aj i specifi nosti energetskih
transformatora u distribucijskim postrojenjima, predloeno je prikladno rjeenje sustava motrenja
energetskih transformatora srednjih snaga.
Klju ne rije i:

transformator, motrenje stanja, SCADA, dijagnostika, odravanje, upravljanje

imovinom.

MONITORING SYSTEM FOR POWER TRANSFORMERS

IN DISTRIBUTION NETWORKS
SUMMARY
Current status in transformer monitoring is presented in the article, starting with the definition of
the monitoring system, followed with the reasons which lead to their development. Those reasons are the
increase of reliability and better asset management. The article follows with the common transformer
failures, faults which lead to the failure, as well as physical values that can be monitored and used to
identify a fault which can lead to the transformer failure.
Thanks to the experience in development, production and installation of transformer monitoring
system Kon ar TMS on large power transformers, and taking into account the importance and specific
characteristics of power transformers in distribution networks, the suitable solution of monitoring system
for medium power transformers is proposed.
Key words:

transformer, condition monitoring, SCADA, diagnostics, maintenance, asset

management.
1

1.

UVOD

1.1.

Definicija motrenja

Motrenje (engl. on-line monitoring) transformatora je kontinuirani nadzor stanja transformatora,

koji u svojoj osnovi obuhva a:
a) mjerenje odre enih fizikalnih veli ina transformatora,
b) pra enje stanja opreme transformatora (stanje rashladnog sustava, stanja senzora itd.),
c) procjenu odre enih parametara na temelju mjerenja i matemati kih modela,
d) arhiviranje mjerenih i procijenjenih parametara,
e) ekspertni sustav za dijagnostiku stanja pojedinih dijelova transformatora,
f)
korisni ko su elje za pristup rezultatima motrenja (engl. HMI Human-Machine Interface).
Pored nabrojenih funkcija, pojedini sustavi motrenja imaju mogu nosti razmjene podataka s
drugim sustavima i ure ajima u postrojenju kao to je npr. SCADA sustav (engl. Supervisory Control And
Data Acquisition), zatim mogu nosti pristupa sustavu motrenja s udaljenog mjesta [1], [2], mogu nosti
upravljanja rashladnim sustavom transformatora [3] itd.
1.2.

Razlozi za ugradnju sustava motrenja na transformator

Ugradnjom sustava motrenja na transformator postiu se sljede i ciljevi:
a) otkrivanje greaka u nastanku i sprje avanje ili smanjenje posljedica kvara,
b) stalni uvid u uvjete pogona i stanje transformatora,
c) odravanje na osnovi stanja,
d) pove anje raspoloivosti (pouzdaniji pogon, tj. manje neplaniranih ispada i bolje planiranje
namjenskih isklju ivanja),
e) optimiranje gospodarenja transformatorom (engl. asset management) kao to su kontrolirano
preoptere ivanje, procjena preostalog vijeka trajanja, produljenje vijeka trajanja, odga anje
zamjene, itd.,
f)
detaljniju analizu uzroka kvara,
g) pove anje sigurnosti ljudi i bolju zatitu okolia,
h) izravne i neizravne utede.

Postoje i sustavi motrenja su ve im dijelom instalirani na jedinicama snage ve e od 100 MVA u

visokonaponskim prijenosnim mreama, te na blok-transformatorima u elektranama. Me utim,
deregulacijom i liberalizacijom trita elektri ne energije postavljaju se novi stroi zahtjevi za sigurnom i
redovitom opskrbom elektri nom energijom. Samim time pove anje pouzdanosti rada transformatora u
distribucijskim mreama dobiva na vanosti, to upu uje na potrebu razvoja i ugradnje sustava motrenja i
na takve transformatore.
Ovakav razvoj doga aja potaknuo je autore na pisanje ovog lanka u kojem e se, uz pregled
dosadanjih iskustava i trenutnog stanja na podru ju motrenja transformatora, dati prijedlog prikladnog
rjeenja sustava motrenja energetskih transformatora ija je snaga manja od 100 MVA, uvaavaju i pri
tome tehni ke i ekonomske aspekte predloenog rjeenja.

2.

PRIMJENA SUSTAVA MOTRENJA

2.1.

Kvarovi transformatora

Jedan od osnovnih ciljeva ugradnje sustava motrenja na transformator jest otkrivanje poreme aja
u nastanku a time i smanjenje trokova kvarova. Kvarovi se pojavljuju na svim dijelovima transformatora s
odre enom u estalo u (Slika 1.). U me unarodnoj analizi [4] statisti ki su obra eni podaci kvarova na
uzorku od 47000 transformator godina. Kvarovi su sistematizirani po dijelovima transformatora za koje se
pretpostavlja da su inicijalno potaknuli kvar.

Slika 1. Raspodjela kvarova po dijelovima energetskih transformatora koji imaju regulacijsku sklopku
Unato tome to neki dijelovi transformatora imaju ve u u estalost u iniciranju kvara (npr.
regulacijska sklopka) oni u pravilu uzrokuju kvarove s manje posljedica za transformator nego neki
dijelovi s manjom u estalo u kvara (npr. provodnici ili namoti).
2.2.

Ekonomski gubici uslijed kvarova

Transformatori predstavljaju relativno pouzdanu komponentu u elektroenergetskim postrojenjima.

estalost kvarova pri radu u normalnim uvjetima na globalnoj razini iznosi 1-2% godinje [5]. Unato
tome komercijalne tete koje mogu nastati zbog kvara na transformatoru su izrazito velike. Prema jednoj
studiji [6] radi se o iznosu od priblino 9000 USD po 1 MVA snage transformatora. Radi se o
me unarodno provedenom istraivanju na transformatorima snage ve e od 25 MVA u razdoblju od 5
godina (Tablica I.).
Treba primijetiti kako materijalna teta koja nastane uslijed kvara podrazumijeva tetu koja je
nastala na opremi te tetu nastalu prekidom rada i isporuke elektri ne energije. teta zbog prekida
isporuke energije moe biti ve a od same tete na opremi u postrojenju.
Tablica I. Broj kvarova i iznosi teta po godinama
Broj kvarova
1997
1998
1999
2000
2001
Ukupno

2.3.

Ukupna teta/USD

19
25
15
20
15
94

40.779.507
24.932.235
37.391.591
150.181.779
33.343.700
286.628.811

teta na
opremi/USD
25.036.673
24.897.114
36.994.202
56.858.084
19.453.016
163.239.089

teta zbog prekida

rada/USD
15.742.834
35.121
397.389
93.323.695
13.890.684
123.389.722

Odravanje temeljeno na stanju

Trokovi kvarova transformatora mogu se u odre enoj mjeri smanjiti adekvatnim odravanjem.
Me utim, odravanjem se ne mogu u potpunosti ukloniti mogu nosti nastanka kvara (npr. kvarovi
uzrokovani nevremenom ili ljudskom pogrekom). Dosadanja strategija odravanja podrazumijevala je
periodi ko isklju ivanje transformatora i izvo enje dijagnosti kih ispitivanja te zamjenu odre enih dijelova
transformatora nakon odre enog radnog vijeka. Sustavom motrenja omogu ava se bolji uvid u stanje
pojedinih dijelova transformatora te je kao rezultat mogu e koristiti druga iju strategiju odravanja
odravanje prema stanju (engl. condition based maintenance). Osim smanjenja trokova odravanja
ovakvom se strategijom mogu otkriti kvarovi koji bi se pojavili izme u dva termina periodi kog odravanja
te se pravovremenom reakcijom ti kvarovi mogu izbje i te tako pove ati pouzdanost pogona.

3.

MOTRENE VELI INE I MEHANIZMI NASTANKA KVARA

Kako bi se sustavom motrenja mogli predvidjeti kvarovi, potrebno je poznavati mehanizme koji
dovode do kvara pojedinog dijela transformatora. Svaki se poreme aj manifestira na specifi an na in koji
se moe detektirati promjenom odre enih parametara koji se mjere pomo u senzora ili se procjenjuju
upotrebom odre enog matemati kog modela.
Uslijed pove anih toplinskih ili elektri nih naprezanja izolacijskog materijala, dolazi do
degradacije njegovih izolacijskih svojstava, degradacije celuloze i ulja pri emu dolazi do formiranja
raznih plinova u ulju, vlage i drugih produkata. Pove anje temperature ulja i namota, pojava parcijalnih
izbijanja, promjena kapaciteta i faktora dielektri nih gubitaka provodnika su tako er vrlo pouzdani
indikatori u dijagnosticiranju poreme aja koji mogu dovesti do kvara transformatora.
3.1.

Analiza plinova otopljenih u ulju

Radi se o jednoj od najpouzdanijih dijagnosti kih metoda uvedenoj sredinom 60-tih godina
prologa stolje a [7]. Naj e e se provodi periodi kim uzimanjem uzoraka ulja iz transformatora (tipi no
jednom godinje kod velikih transformatora), te se u laboratorijskim uvjetima kromatografskom analizom
utvr uju koncentracije plinova otopljenih u ulju (vodik, uglji ni monoksid, uglji ni dioksid, etilen, etan,
metan, acetilen i kisik).
Razvojem senzora za on-line mjerenje koncentracije plinova u ulju omogu eno je premo ivanje
vremena izme u periodi kih ispitivanja uzoraka ulja u laboratoriju. Trenutno je na tritu dostupno vie
razli itih ure aja. Hydran proizvo
a General Electric (Slika 2.) omogu uje mjerenje smjese plinova
otopljenih u ulju. Tim se ure ajem ne mogu odrediti koncentracije odre enih plinova pojedina no, pa se
uglavnom koristi za upozoravanje na poja ano generiranje plinova u ulju. Koncentraciju vodika u ulju
mogu e je motriti ure ajem Calisto proizvo
a Morgan Schaffer (Slika 3.). Vodik je plin koji se generira
pri pojavi parcijalnih izbijanja, ali i prilikom raznih drugih pojava kao to su pregrijavanje jezgre i namota,
iskrenje u ulju itd.

Slika 2. Hydran General Electric

Slika 3. Calisto Morgan Schaffer

Od nedavno su komercijalno dostupni i senzori koji omogu avaju mjerenje koncentracije vie
razli itih plinova pojedina no. Transfix proizvo
a Kelman mjeri koncentraciju 8 klju nih plinova
koritenjem metode akusti ke spektroskopije [8]. Zbog svoje relativno visoke cijene primjena takvih
sofisticiranih senzora je zasad ograni ena na najvanije, tj. najvrednije transformatore.
Pored mjerenja plinova u ulju spomenuti senzori tako er omogu uju mjerenje vlage otopljene u
ulju. Pove avanjem koncentracije vlage u ulju, dolazi do smanjenja dielektri ne vrsto e izolacije
transformatora.

3.2.

Motrenje temperatura

Motrenjem temperatura mogu e je ustanoviti pojavu pregrijavanja transformatora, procjenjivati

inkovitost rashladnog sustava transformatora, te procjenjivati stanje izolacije transformatora. Najzna ajnija
temperatura, o kojoj direktno ovisi starenje izolacije, jest temperatura najtoplije to ke namota.
Ona se izravno moe mjeriti ugradnjom posebnih svjetlovodnih termometara koji mjere temperaturu u
jednoj to ci ili du cijelog namota. Ugradnja ovakvih termometara mogu a je samo kod novih transformatora.
Osim toga, radi se o relativno skupoj opremi pa se mnogo e e temperatura najtoplije to ke namota
4

procjenjuje nekim od matemati kih modela, naj e e propisanih standardom (IEC ili IEEE). Modeli uzimaju u
obzir temperaturu ulja, faktor optere enja transformatora, te uklju enost pumpi i ventilatora.
Kao osjetnici za mjerenje temperature ulja naj e e se koriste otporni termometri (Pt-100) koji se
ugra uju u depove na kotlu te ulazima i izlazima iz hladnjaka. esto se mjeri i temperatura okoline te
temperatura ulja u regulacijskoj sklopci.

3.3.

Motrenje napona i struja

Motrenje napona se naj e e provodi mjerenjem napona na mjernom priklju ku provodnika.

Osim napona ovime je mogu e mjeriti i promijene kapaciteta provodnika to je izravan indikator
potencijalnog kvara provodnika. Provodnici su izloeni velikim elektri nim i mehani kim naprezanjima, a
naj e i mehanizmi koji mogu dovesti do kvara su prodor vlage i parcijalna izbijanja. U slu aju kvara
provodnika mogu e su katastrofalne posljedice, poput eksplozije i zapaljenja transformatora, nastanka
kratkog spoja i dr. Preko 50% poara transformatora uzrokovano je kvarom provodnika.
Struja se naj e e mjeri pomo u strujnih mjernih transformatora. Ona je izrazito vaan parametar
motrenja, jer u kombinaciji s motrenjem temperatura omogu ava procjenu temperature najtoplije to ke
namota iz ega proizlazi brzina starenja papirne izolacije i procjena preostalog vijeka trajanja, te
omogu ava planiranje preoptere ivanja transformatora. Pove ane struje (npr. uslijed kratkog spoja) osim
termi kih proizvode i pove ana mehani ka optere enja koja imaju negativan efekt na namote
transformatora.

3.4.

Motrenje regulacijske sklopke

Najve i broj kvarova kod transformatora uzrokuje regulacijska sklopka [4], to zna i da oni znatno
utje u na smanjenje pouzdanosti transformatora. Zbog toga je motrenje regulacijske sklopke poeljno.
Kvarovi regulacijske sklopke su uglavnom mehani ke i/ili elektri ke prirode.
Za dijagnosticiranje mehani kih kvarova naj e e se motri moment ili snaga motora pogona
sklopke. Pri svakom se preklapanju izme u poloaja regulacijske sklopke, koje tipi no traje oko 5
sekundi, mjeri snaga motora, nakon ega se odre uje energija prilikom preklapanja, vrna snaga, trajanje
preklapanja i drugi parametri koji mogu biti pokazatelji odre enih nepravilnosti u radu sklopke.
Kontakti regulacijske sklopke se troe svakim preklapanjem, te s vremenom zbog pove anja
kontaktnog otpora dolazi do pove anog zagrijavanja ulja u kotlu regulacijske sklopke. Mjerenjem
temperature ulja u kotlu regulacijske sklopke i usporedbom s temperaturom ulja u kotlu transformatora
mogu e je utvrditi dolazi li do pove anog zagrijavanja ulja u regulacijskoj sklopci.

3.5.

Motrenje rashladnog sustava i upravljanje hla enjem

Naj e e se motre stanja uklju enosti pumpi i ventilatora. Ukoliko neki ventilatori ili pumpe nisu
uklju eni, kada bi to trebali biti, do i e do pove anog zagrijavanja transformatora. Do pove anog
zagrijavanja moe do i i zbog smanjenja u inkovitosti pojedinog hladnjaka pa se ponekad mjere
temperature ulja na ulazima i izlazima iz hladnjaka.
Motrenjem stanja rashladnog sustava mogu e je, bolje procijeniti temperaturu najtoplije to ke
namota. Time je tako er omogu eno inteligentno upravljanje rashladnim sustavom, ukoliko se radi o
transformatoru s prisilnim hla enjem (pumpe i/ili ventilatori).
3.6.

Motrenje parcijalnih izbijanja

Parcijalna izbijanja se povaljuju kao posljedica povienja napona, ote enja izolacije, vlage u
izolaciji, upljina u vrstoj izolaciji, slobodnih metalnih dijelova i mjehuri a plinova u ulju. Pove anje
parcijalnih izbijanja u izolaciji transformatora znak je slabljenja izolacijskih svojstava te se pove ava
vjerojatnost proboja izolacije.
Za detekciju parcijalnih izbijanja postoje elektri ke i akusti ke metode. Prema elektri koj metodi
mjerna impedancija se spaja preko mjernog priklju ka na provodniku transformatora. Mjerenje u pogonu
zahtijeva efikasnu eliminaciju vanjskih smetnji to predstavlja i najteu tehni ku zada u za elektri ku metodu.

Akusti ki senzori se ugra uju u transformator ili se prigra uju izvana na kotao transformatora. Potonji
su osjetljiviji na vanjske smetnje (kia, vjetar, olabavljeni dijelovi koji vibriraju, buka jezgre, ventilatori), ali ih je
lake ugraditi na stari transformator (engl. retrofitting). Najve a prednost akusti ke metode jest mogu nost
lociranja parcijalnih izbijanja unutar samog transformatora primjenom adekvatnog algoritma i dobrim
razmjetajem senzora. Kod obje metode najve i problem predstavlja smanjivanje smetnji.
Ukoliko se parcijalna izbijanja pojavljuju u izolaciji do i e do pove anja koncentracije vodika to
se moe detektirati nekim od senzora plinova otopljenih u ulju.
Trenuta no je na tritu dostupno vie razli itih rjeenja za motrenje parcijalnih izbijanja, me utim
njihova cijena im ograni ava primjenu samo na energetske transformatore ve ih snaga.

4.

PRIJEDLOG PRIKLADNOG RJEENJA

4.1.

Odabir motrenih veli ina

U namjeri da se sustavom motrenja omogu i pra enje najvanijih veli ina za procjenu stanja
transformatora, a vode i ra una i o ekonomskim aspektima ugradnje takvog sustava na transformator,
optimalno rjeenje uklju uje motrenje sljede ih parametara:
a) plinovi otopljeni u ulju,
b) temperatura ulja u depu na poklopcu kotla transformatora,
c) struja u jednoj od faza primarnog namota.
Motrenjem ovih veli ina mogu e je ostvariti osnovni uvid u stanje izolacijskog sustava
transformatora. U slu aju pove anog generiranja plinova, potrebno je napraviti kromatografsku analizu
ulja u laboratoriju. Motrenjem temperature i struje mogu e je procijeniti temperaturu najtoplije to ke
namota, o kojoj neposredno ovisi i brzina starenja papirne izolacije namota. Bolji uvid u stanje izolacije
dobiva se ako se uz plinove motri i koli ina vlage otopljene u ulju.
Gornji popis u svakom slu aju treba nadopuniti ako je transformator opremljen s kondenzatorskim
provodnicima. Mjerenjem napona na mjernom priklju ku provodnika mogu e je pratiti relativnu promjenu
kapaciteta odnosno stanje njegovih kondenzatorskih obloga. U slu aju kad sustav motrenja detektira
promjenu kapaciteta potrebno je izmjeriti kapacitet i faktor dielektri nih gubitaka u beznaponskom stanju.
Ukoliko je rashladni sustav transformatora izveden uz prisilnu cirkulaciju zraka i/ili ulja, tada se
motrenjem radnih stanja ventilatora odnosno pumpi moe pratiti njihove radne sate. Tako er je mogu e
nadograditi uobi ajeni sustav upravljanja hla enjem (termoslika i kontaktni termometar) i poboljati
njegove performanse [3].
Kod transformatora s regulacijom napona pod optere enjem treba motriti i poloaj regulacije,
ime se, uz mjerenje struje, omogu ava osnovna dijagnostika stanja kontakata regulacijske sklopke.
4.2.

Arhitektura sustava

Za mjerenje veli ina na transformatoru koriste se senzori, koji se instaliraju na odgovaraju a

mjesta na transformatoru. Senzori za motrenje plinova i vlage u ulju imaju mogu nost davanja
standardnog izlaznog signala (420 mA). Za mjerenje struje koristi se strujni transformator i pretvornik
koji na svome izlazu tako er daje istosmjerni strujni signal (u pravilu 420 mA). Temperature se mjere
otpornim termometrima Pt-100. Signali stanja (npr. ventilator uklju en/isklju en) se dobivaju na pomo nim
kontaktima sklopnika, dok se BCD dava em detektira poloaj regulacije sklopke.
Kako bi sustav motrenja mogao prikupljati mjerene veli ine i druge podatke on mora imati
odgovaraju e module za analogno-digitalnu pretvorbu signala i vremensko ozna avanje (Slika 4.).
Analogni ulazni modul prikuplja podatke sa senzora s analognim izlazima, RTD (engl. Resistive
Temperature Detector) modul detektira temperature mjerenjem otpora Pt-100 sondi, dok diskretni ulazni
modul detektira stanje otvorenih/zatvorenih kontakata. Iskustvo pokazuje kako je potrebno zatititi ulazne
module od prenapona koji se mogu pojaviti u mjernome krugu koritenjem sklopova za prenaponsku
zatitu (PNZ). Svi prikupljeni podaci se proslje uju procesorskoj jedinici (kontroleru) sustava motrenja na
kojoj se izvodi aplikacija za motrenje.

Aplikacija za motrenje treba imati sljede e funkcije:

a) Na temelju prikupljenih podatka i ugra enih modela procjenjuje veli ine koje se izravno ne
mjere (npr. temperatura najtoplije to ke namota, brzina starenja izolacije, promjena
kapaciteta kondenzatorske obloge provodnika,).
b) Izra unava trend promijene veli ina (satni, dnevni, mjese ni,) kao to su koncentracija
plina ili vlage u ulju.
c) Uspore uje trenutne vrijednosti mjerenih i procijenjenih veli ina kao i vrijednosti trenda sa
prethodno postavljenim grani nim (alarmnim) vrijednostima.
d) Arhivira podatke svih mjerenih i procijenjenih veli ina, alarme i ostale doga aje (npr. prekide
i greke u radu) u neizbrisivu memoriju kontrolera NVRAM (engl. Non-Volatile Random
Access Memory).
e) Ima ugra eno programsko su elje za lokalnu i daljinsku vizualizaciju svih rezultata motrenja.
f) Omogu ava razmjenu podataka sa drugim sustavima u trafostanici npr. SCADA.

Slika 4. Arhitektura sustava motrenja

4.3.

Komunikacijske mogu nosti i razmjena podataka

Gotovo uvijek postoji potreba povezivanja sustava motrenja transformatora s drugim sustavima u
trafostanici: Ti sustavi mogu biti nadre eni sustavu motrenja npr. SCS (engl. Substation Control System), DCS
(Distribution Control System), PMS (Power Monitoring System) ili podre eni npr. senzor za mjerenje plinova u
ulju, senzor za mjerenje parcijalnih izbijanja itd. Razmjenu podataka je mogu e izvesti tzv. hardwire na inom
ili koritenjem komunikacijskih protokola. Hardwire komunikacijom se informacije prenose 4-20 mA petljom (u
ve ini slu ajeva) za analogne veli ine i kontaktima releja za diskretne veli ine.
Komunikacijskim protokolima sve se informacije prenose istim medijem. To je ujedno i velika
prednost pred hardwire na inom razmjene podataka. Uz same vrijednosti veli ina mogu e je prenijeti i
dodatne informacije upotrebom tzv. zastavica (informacije o preljevu, o zamjeni vrijednosti od strane
operatera, informaciju da je vrijednost neispravna). Tako er se uz samu vrijednost neke veli ine
prenosi se i vremenska markica s to nim vremenom doga aja (kod nekih protokola).
Na in kodiranja informacija propisan je me unarodnim je normama. Protokoli prema IEC normi
su dominantni na europskom tritu (npr. IEC 60870-5-101, IEC 60870-5-104). DNP3 protokol
dominantan je u SAD-u, Kanadi, Australiji i Junoj Africi, dok su na podru ju Azije i June Amerike
podjednako zastupljena oba rjeenja. U novije vrijeme sve je e a upotreba protokola IEC 61850 koji
7

obuhva a kompletnu komunikaciju u trafostanici i zastupljen je u cijelom svijetu. Novi protokol omogu uje
jednostavno i brzo povezivanje sustava koji ga podravaju i smanjuje trokove putanja u pogon i
odravanja sustava. No, bez obzira na novi protokol, stariji se protokoli (npr. MODBUS) i dalje koriste u
komunikaciji s kontrolnim centrom a jednako tako i sa senzorima.

5.

ZAKLJU AK

Sustavi motrenja transformatora pronali su svoju primjenu u elektroenergetskim postrojenjima

diljem svijeta i dokazali svoju vanost u smislu spre avanja kvara transformatora, zatiti osoblja i okolia,
te boljeg gospodarenja transformatorom. Me utim, njihova relativno visoka cijena, ograni avala im je
mogu nost primjene samo na najvanije transformatore, u pravilu one ija je nazivna snaga iznad 100
MVA. Liberalizacijom trita elektri ne energije postavljaju se novi stroi zahtjevi za sigurnom i redovitom
opskrbom elektri nom energijom. Samim time pouzdan rad energetskih transformatora u distribucijskim
mreama dobiva na vanosti. Kontinuiranim razvojem na podru ju senzora, sustava za akviziciju i
procesiranje podataka, te informacijsko-komunikacijskih tehnologija, oni postaju sve dostupniji na
podru ju distribucijskih transformatora. Predloeni sustav predstavlja prikladno rjeenje sustava motrenja
za energetske transformatore srednje snage.

LITERATURA
[1]

M. Banovi , S. Keitoue, Enhanced Remote Access to the Monitoring System, International

Conference on Condition Monitoring and Diagnosis CMD 2006, Changwon, Korea, April 2-5, 2006,
Paper 659

[2]

M. Banovi , S. Keitoue, Mobility support for the access to a monitoring system,IMEKO XVIII
World Congres, Brazil, Rio de Janeiro, 2006.

[3]

T. Dropuli , M. Banovi , S. Keitoue, Inteligentno upravljanje rashladom transformatora sustavom

motrenja transformatora Kon ar TMS, HO CIGRE 7. simpozij o sustavu vo enja EES-a, Cavtat,
2006.

[4]

CIGR Working Group 05, An international Survey on Failures in Large Power Transformers in
Service, Electra, no. 88, 1983.

[5]

B. D. Sparling, Moving Forward from Monitoring to Diagnostics, IEEE/PES Transmission and

Distribution Conference and Exposition, 2001, vol. 2, pp. 960-963.

[6]

W. H. Bartley, Analysis of Transformer Failures International Association of Engineering Insurers

36th Annual Conference, Stockholm, 2003.

[7]

J. D. McCalley et al., Automated Integration of Condition Monitoring with an Optimized

Maintenance Scheduler for Circuit Breakers and Power Transformers, Final Project Report, Power
Systems Engineering Research Center, 2006.

[8]

Transfix Users Guide, Kelman, 2006.