Professional Documents
Culture Documents
A3-11
Boris Bojani, dipl. ing
KonarMjerni transformatori d.d.
boris.bojanic@koncar.hr
1.
UVOD
2.
br. velikih
kvarova (1)
ukupan br.
kvarova (2)
br.
instaliranih
transf. (3)
veliki kvar/
uk. kvarovi
(1)/(2)*100
udio velikih
kvarova
(1)/(3)*100
udio uk.
kvarova
(2)/(3)*100
261
1024
65190
25,5
0,40
1,57
85
537
19215
15,8
0,44
2,79
60
624
22784
9,6
0,26
2,74
54
819
24018
6,6
0,22
3,41
460
3004
131207
15,3
0,35
2,29
Induktivni naponski
ukupno = 85
Kapacitivni naponski
ukupno = 60
Kombinirani
ukupno = 54
34,5
54,1
43,3
59,3
17,2
7,1
16,7
0,0
Starenje
10,3
1,2
26,7
0,0
Prenaponi
8,4
17,6
3,3
29,6
Izvan nazivni
uvjeti
3,1
13,0
3,3
9,2
Odravanje
0,4
1,2
0,0
0,0
Nepoznato
26,1
5,9
6,7
1,8
Uzrok kvara
Konstrukcijska
greka
Kontrola kvalitete
sustava te jedan dio otkriven i na taj nain. to se tie uzroka kvara u sporo razvijajue kvarove ne spada
dio kvarova uslijed prenapona i ferorezonacije. Temeljem ovih injenica moe se procijeniti da 85-95 %
eksplozija mjernih transformatora su rezultat sporih procesa. Kao takve mogue ih je na vrijeme otkriti ili
predvidjeti. Kod transformatora s papirno-uljnom izolacijom, kvarovi koji se sporo razvijaju u pravilu za
posljedicu imaju porast tlaka izolacijske tekuine. Senzorom za mjerenje tlaka ili tlanom sklopkom [2]
mogue je na jednostavan i relativno jeftin nain sprijeiti eksploziju.
Kako su korisnici reagirali na eksplozije i kvarove takoer se moe zakljuiti iz dodatne ankete
[1]. Veina je poboljala odravanje i primijenila efikasnija dijagnostike metode. Neki su izmijenili
nazivne parametre transformatora ili ak promijenili tip transformatora i proizvoaa. Paralelno pootreni
su zahtjevi glede osiguranja kontrole kvalitete kod proizvoaa i vei naglasak dan na tipska i rutinska
ispitivanja.
3.
TO JE PODUZETO U IEC-u
Poetkom 2000. godine u okviru IEC TC 38 Maintanance Team (MT) 30 pojavljuje se prijedlog da
se u norme za mjerne transformatore uvrste definicije, zahtjevi i ispitivanja glede podnosivosti na
eksplozivno djelovanje uslijed unutarnjeg luka. Poetni prijedlog odnosio se samo na transformatore
izolirane plinom SF6, oslanjao se na praksu u SAD i Kanadi, a provjera ispitivanjem imala je karakter
specijalnih ispitivanja.
Definirane su dvije kategorije nazvane zatita od kvara na unutranji luk razred I i razred II. U
prvu kategoriju spadaju oni transformatori kod kojih unutarnji luk moe uzrokovati lom izolatora i kuita,
ali krhotine moraju biti unutar zadanog radijusa, dok se za drugu kategoriju lom nije dozvoljen. Struja koja
inicira luk jednaka je kratkotrajnoj podnosivoj struji kratkog spoja (Ith) u trajanju od 0,2 sekunde, a
dinamika struja jednaka je 2,5 puta termikoj. Mjesto nastanka luka odreeno je u podruju najjaeg
elektrinog polja. Namjera ovog prijedloga imala je za cilj slijedee:
- istraiti to korisnici ele u danom trenutku
- provocirati diskusiju na zadanu temu koja bi rezultirala boljim ispitnim prijedlogom
- pokrenuti svijest o predmetnoj problematici vie nego deklarirati stupanj sigurnosti
transformatora
lanovi IEC TC38 MT 30 veinom glasova zakljuuju da zahtjeve u pogledu unutranjeg luka
treba proiriti i transformatore s uljno-papirnom izolacijom te se ve 2001. godine u okviru IEC 38 MT30
predlau dokumenti veoma slini prvom prijedlogu uz razliku da su kategorije zatita od kvara na
unutranji luk razred I i razred II preimenovane u otporan na eksploziju (explosion resistant) i siguran
od eksplozije (explosion proof). U prijedlogu se pokuava pojasniti izbor mjesta nastanka luka a ono se,
kod strujnih transformatora, podudara s mjestom najjaeg dielektrinog naprezanja.
lectricit de France (EDF) je od 1987. godine ispitivao strujne transformatore iji je Um245 kV
na pojavu unutranjeg luka, a 1993 godine ispitivanje je proirio i na strujne, naponske i kombinirane
transformatore iji je Um72,5 kV. Intencija je bila definirati transformatore s pojaanom sigurnou. EDF
je za razliku od prijedloga IEC-a transformatore ispitivao sa strujama manjim od Ith opravdavajui to
statistikom obradom struja kratkog spoju u svojoj mrei. Dinamika struja najmanje je jednaka 2,5 Ith, a
vrijeme trajanja luka je od 0,525 do 2,5 sekundi. Analizom ispitivanja provedenih u EDF-u [3] pokazano je
na temelju ispitivanja 20 transformatora da ureaj za rastereenje tlaka prorauje u vremenu od 15 do
100 ms, a da ulje zahvati plamen u vremenu od 45 do 125 ms pa se moe zakljuiti da je 0,2 sekunde
dovoljno reprezentativno za ispitivanje. Nadalje pokazano je da energija koja s generira tijekom ispitivanja
prema IEC metodologiji je vea od one EDF-ove. Takoer naglaava se da je kod inverznih strujnih
transformatora, koji su eksplodirali u francuskoj mrei, utvreno da kvar gotovo uvijek nastaje na vrhu
izolacijskog sustava koji je izvan porculanskog izolatora. Stoga je to mjesto odabrano kao podruje
inicijalizacije luka. Za naponske transformatore sa zatvorenom jezgrom to je mjesto u kotlu na dnu
transformatora.
U fazi pripreme prijedloga norme najvie se diskutiralo o mjestu i struji inicijalizacije luka. Do
danas su u tri navrata dokumenti predloeni nacionalnim odborima IEC-a na primjedbe i diskusiju.
Poetkom 2004. godine u jednoj varijanti predlae se da mjesto nastanka luka za
strujne transformatore inverznog tipa bude u glavi transformatora, dok za strujne transformatore iji je
primarni namot oblika ukosnice, mjesto luka se locira na dnu transformatora, tonije u njegovom kotlu. Za
naponske transformatore predlae se podruje najjaeg elektrinog polja. Ostali tehniki zahtjevi
nepromijenjeni su u odnosu na poetne
U slijedeoj varijanti prijedloga iz 2005. godine stoji da struja inicijalizacije luka iznosi 60-80% (Ith)
pri emu je dinamika struja 1,7 puta vea. Zahtjevi na ispitivanje i kriteriji dani su Tablici III.
Tablica III. trajanje internog luka i kriteriji kod ispitivanja mjernih transformatora
Efektivna Stupanj
struja
zatite
unutarnjeg
luka
< 40 kA
1
40 kA
0.2
0.5
0.1
0.3
Otporan na eksploziju
Mjesto inicijalizacije luka za transformatore izolirane s plinom SF6 je mjesto najjaeg elektrinog
polja. Za strujne transformatore s papirno uljnom izolacijom mjesto nastanka luka isto je kao u prijedlogu
2004.godine, a za naponske transformatore ovaj put se predlae kotao na dnu transformatora.
Prijedlog je ponovno modificiran krajem 2005. na generalnom zasjedanju IEC TC 38 u Opatiji. Iz
razloga da eksplozija transformatora u pogonu, koji je na temelju ispitivanja deklariran kao siguran od
eksplozije, moe izazvati i pravne posljedice, sukladno amerikoj praksi predlau se kategorije zatita
od kvara na unutranji luk mjerni transformatori razreda I ili II. Razred I zamjenjuje transformator koji je
otporan na eksploziju, a razred II transformator siguran od eksplozije. Dodatno za mjerne
transformatore izolirane papirno-uljnom izolacijom predvia se da mjesto inicijalizacije luka odredi
dogovorno izmeu kupca i proizvoaa.
Moe se iz prije izloenog zakljuiti da su este i ponekad oprene promjene osnovnog prijedloga
rezultat mnogih kontroverzi. to je sporno u ovom prijedlogu?
Kao prvo sporno je odstupanje od osnovne namjere da se dobije vrlo visoka pouzdanost mjernih
transformatora u pogonu. Umjesto toga, to naroito vai za uljno-papirnu izolaciju, pokuava se nai
kompromis i definirati minimum ispitnih modaliteta i zahtjeva kao bi neki od transformatora proao
ispitivanja.
Zatim sporan je iznos i dinamika komponenta struje luka. Koja se najvjerojatnija vrijednost te
struje u energetskim sustavima moe razviti kod proboja mjernih transformatora trebalo bi i
eksperimentalno provjeriti.
a)
b)
Slika 1. mjesto najjaeg elektrinog polja inverznog strujnog transformatora a) i rezultati prorauna
njegove jakosti b)
5
Definitivno je krivo predloeno mjesto nastanka luka kod mjernih transformatora s papirno-uljnom
izolacijom. Prema prijedlogu, samo kvarovi koji nastaju unutar metalnog kuita donekle su pokriveni
ispitivanjem. Kao to je poznato proboj ili preskok u izolacijskom sustavu moe nastati izmeu bilo koje
dvije elektrode koje su na razliitom potencijalu pri emu vrijedi pravilo da su najvjerojatniji proboji na
mjestima gdje je izolacija najjae dielektrino napregnuta.
Kod visokonaponskih mjernih transformatora u pravilu to je uvijek na rubovima potencijalnih
elektroda smjetenih unutar izolatora kako je pokazano na slici 1. za inverzni strujni transformator (crveni
krug). Konstatacije da je najvjerojatnije mjesto nastanka kvara na vrhu transformatora na slici 1.
oznaeno slovom K, koje se ak i u prijedlogu norme potencira rezultat su iskustva nekih korisnika.
Prema miljenju autora ono je prije svega povezano s konstrukcijskim i tehnolokim pogrekama
proizvoaa mjernih transformatora i mogu se relativno jednostavno otkloniti.
Da bi potkrijepili tu tezu, 123 kV strujni transformator iz redovne proizvodnje, podvrgnut je
izuzetno snanim dielektrinim ispitivanjima u skladu s dijagramom na slici 2.
Ispitni napon
350
300
250
U/kV
200
150
100
50
0
0
10
15
20
25
30
35
40
45
50
55
60
t/h
a)
b)
Slika 3. oteeni transformator nakon proboja a) i mjesto nastanka kvara i poetka elektrinog luka b)
6
4.
Umjesto koncepta i strategije koja se proizlazi iz prijedloga IEC-a autori predlau novi koncept
koji poveava pogonsku pouzdanost. Pod novim konceptom se podrazumijevaju ispitivanja i mjere, koji
ako su ispunjeni mogunost eksplozije transformatora u pogonu svode na teoretsku.
Transformatorom pouzdanim protiv eksplozije smatra se onaj transformator:
1. ija parcijalna izbijanja ne prelaze vrijednost 10 pC na kratkotrajnom nazivnom podnosivom
naponu industrijske frekvencije (komadno ispitivanje)
2. ija parcijalna izbijanja, nakon ispitivanja sklopnim, atmosferskim i viestrukim odrezanim
udarnim naponima, ne prelaze vrijednost 10 pC na kratkotrajnom nazivnom podnosivom naponu
industrijske frekvencije, a porast koncentracije plinova otopljenih u ulju ne prelazi definirane
vrijednosti (specijalno ispitivanje)
3. koji je opremljen senzorom nadtlaka ili slinim ureajem
Teoretsku podlogu za prvu tvrdnju nalazimo u istraivanjima ponaanja izolacije pod djelovanjem
elektrinog polja [4] i [5] gdje je pokazano da se vjerojatnost nastanka parcijalnih izbijanja moe
predstaviti Weibullovom raspodjelom.
Eksperimentalnim putom dobiju se, za praktinu primjenu i analize interesantne i znaajne,
krivulje napon-vrijeme ili takozvane volt-sekundne krivulje kojima se definira vjerojatnost neke pojave u
ovisnosti o naponu i vremenu. Za zadanu vjerojatnost kao parametar krivulja napon vrijeme opisuje se
matematiki jednadbom
U = C / t
(1)
U % = 100(t / t R )
(2)
= ln(U1 / U 2 ) / ln(t 2 / t1 )
(3)
100
90
2x0,75 mm
2x1,0 mm
2x1,25 mm
u /%
80
70
60
50
t /min
40
10
10
10
10
10
10
10
10
5.
ZAKLJUAK
6.
LITERATURA
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]