723kvaliteta Elektricne Energije - Skripta

Sveučilište J. J.
Strossmayera, Osijek
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET OSIJEK

- Sveučilišni studij -
Kneza Trpimira 2b, 31000 Osijek

Tel. / fax: (031) 224-600 / 605
Dr. Željko Novinc
KAKVOĆA ELEKTRIČNE ENERGIJE

- priručnik -
- norme, teorija, mjerne metode, uređaji za off-line i on-line nadzor, te neki

primjeri i iskustva iz hrvatske prakse -
Osijek, 2007.
1
UVOD – Ljudi su već sredinom prošlog stoljeća shvatili da kvaliteta električne energije utječe na
kvalitetu rada (proizvodnje materijalnih i nematerijalnih dobara) i na kvalitetu života. Tijekom posljednjih
desetljeća na snazi su bile mnoge norme iz tog područja, ali pravi obrat dogodio se sredinom devedesetih
godina prošlog stoljeća. ProbLEM (FLUKE) u se počelo pristupati i rješavati ga globalno. Članovi
CENELEC-a (eng. European Committee for Electrotechnical Standardization, sjedište je u Briselu)
nacionalni su elektrotehnički odbori (ukupno ih je tada bilo 18): Belgije, Danske, Njemačke, Finske,
Francuske, Grčke, Irske, Islanda, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Austrije, Portugala, Švedske,
Švicarske, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva. Međunarodna organizacija CENELEC BTTF 68-6 izradila
je 1993. godine europsku normu EN 50160 za mjerenje napona na mjestu predaje potrošaču u javnim
distribucijskim niskonaponskim (NN) i srednjonaponskim (SN) mrežama pri normalnim pogonskim
uvjetima. Prihvatila je normu 5. srpnja 1994. godine, te obvezala stalne članice da do 15. srpnja 1995. godine
objave svoju nacionalnu redakciju te norme i povuku iz uporabe interne, oprečne nacionalne norme. Za
ostale, prije svega europske države, predložena je 2003. godina kao krajnji rok primjene te norme. Naši
susjedi, osobito zapadni, prihvatili su se odmah posla. Na primjer, europska norma EN 50160 prihvaćena je
u Republici Sloveniji 1997. godine, pod nazivom SIST – EN 50160, a počela se doista primjenjivati 1999.
godine.
Temeljem iskustava u primjeni suvremene mjerne opreme za nadgledanje i praćenje kvalitete

isporučene električne energije izrađene su u Europi norme (npr. IEC 1000-3-6/7 i EN 50160), koje prije
svega trebaju zaštiti potrošače električne energije, a time i natjerati proizvođače i distributere da više
pozornosti i truda ulože u održavanje kvalitete električne energije, ako na tržištu žele održati odgovarajuću
razinu cijene tog proizvoda.
Poglavlje I.
1. Normativne i teorijske osnove mjerenja kakvoće električne energije
1.1. EUROPSKA NORMA EN 50160: “OBILJEŽJA NAPONA U JAVNIM

RAZDJELNIM MREŽAMA” − analiza izvadaka iz njemačke i engleske verzije norme
Kako je povezivanje (stalna veza) hrvatskog s europskim elektroenergetskim sustavom nužnost, nužnost je i
prilagođavanje naše zakonske regulative i normizacije u tom području zakonskim regulativima, prije svega naših
susjeda. Kako će europska norma o kvaliteti električne energije u elektrodistribucijskom sustavu - EN 50160
najkasnije tijekom 2006. godine morati biti prihvaćena i kod nas (čim prije – to bolje), to je npr. Elektrotehničko
društvo – Zagreb (EDZ) krenulo s osmišljavanjem i provedbom niza edukativnih seminara po cijeloj Hrvatskoj sa
svrhom obavještavanja svih zainteresiranih u lancu od proizvođača do potrošača električne energije o pojedinim
eLEM (FLUKE) entima ove norme i o opremi, koja omogućuje stalno praćenje (snimanje) kvalitete električne
energije. Kroz upoznavanje s eLEM (FLUKE) entima ove norme svi budući korisnici trebali bi prepoznati svoje
mjesto i ulogu (prava i obveze), te pripremiti sve što je potrebno za što bezbolnije uključenje u moderni europski
elektroenergetski sustav.
Osobitost je električne energije da na njezinu kvalitetu utječu u većoj mjeri potrošači (nelinearna
opterećenja) nego proizvođači i isporučitelji. Stoga je potrošač pri osiguravanju kvalitete električne energije u
znatnoj mjeri i partner isporučitelju. Istodobno s onečišćavanjem električne energije potrošač je i sam osjetljiv baš
na ta onečišćenja.
Kako znamo, prednacrt ove europske norme (EN 50160) izradila je organizacija CENELEC (BTTF 68-6):
Fizikalne značajke električne energije. Nacrt donesen u rujnu 1993. godine podvrgnut je jednostupanjskom
postupku prihvaćanja i CENELEC ga je 5. srpnja 1994. godine prihvatio kao normu EN 50160.
Utvrđeni su sljedeći nadnevci:
− krajnji rok objavljivanja istovjetne nacionalne norme ( dop ) : 15. srpnja 1995. godine,
− krajnji rok povlačenja oprečnih nacionalnih normi ( dow ) : 15. srpnja 1995. godine.
2
Članovi CENELEC-a dužni su držati se pravilnika CENELEC-a, u kojem su utvrđeni uvjeti pod kojima se
ovoj europskoj normi mora bez ikakve promjene dati status nacionalne norme. Posuvremenjeni popis norma, koje
su preuzimanjem postale nacionalne norme, zajedno s njihovim bibliografskim podacima, može se na zahtjev dobiti
od glavnog tajništva ili svake članice CENELEC-a. Ova europska norma postoji u tri službene verzije (njemačkoj,
engleskoj, francuskoj). Isti status kao i te službene verzije ima i verzija na kojem drugom jeziku koju neka članica
CENELEC-a na vlastitu odgovornost načini prevođenjem na svoj jezik i prijavi glavnom tajništvu. Članice
CENELEC-a nacionalni su elektrotehnički odbori, navedeni u uvodu knjige [2].
1.1.1. Općenito o normi EN 50160
Područje primjene
Ova norma definira i opisuje bitne značajke razdjelnog napona na mjestu predaje potrošaču u javnim
niskonaponskim i srednjonaponskim mrežama pri normalnim pogonskim uvjetima.
Ova norma ne vrijedi:
a) za pogon nakon nekog kvara i za mjere privremene opskrbe, koje se primjenjuju kako bi se omogućila
daljnja opskrba potrošača pri zahvatima održavanja i pri gradnji, te kako bi se na najmanju mjeru
ograničili opseg i trajanje prekida opskrbe
b) u slučajevima kad postrojenje ili aparat potrošača ne zadovoljavaju mjerodavne norme ili tehničke uvjete
za priključak ili kad su prekoračene granične vrijednosti smetnja prenošenih vodovima
c) u slučajevima kad neko postrojenje za proizvodnju ne zadovoljava mjerodavne norme ili tehničke uvjete
za priključak na razdjelnu mrežu (npr. postrojenja za proizvodnju energije)
d) u iznimnim prilikama na koje može utjecati isporučitelj električne energije, posebno kod:
− iznimnih vremenskih (ne)prilika ili prirodnih katastrofa
− smetnja koje su izazvale treće starane
− mjera javnih tijela ili tijela vlasti
− radnih sporova prema zakonskim odredbama
− više sile
− ograničenja kapaciteta opskrbe zbog izvanjskih utjecaja.
Ova norma može se u cijelosti ili djelomično nadomjestiti ugovorom (dogovorom) između pojedinog
potrošača i isporučitelja električne energije. U ovoj normi opisane značajke opskrbnog napona nisu predviđene za
uporabu kao razina elektromagnetske kompatibilnosti ili kao granične vrijednosti smetnja koje se iz postrojenja
potrošača vodovima prenose u javne mreže.
Svrha norme
Svrha je ove norme utvrditi i opisati obilježja razdjelnog napona glede:

− frekvencije
− veličine
− oblika krivulje
− simetrije triju napona faznih vodiča.
Te se značajke za vrijeme normalnog pogona mijenjaju zbog kolebanja tereta, smetnja iz određenih
postrojenja i kvarova, koji su pretežno izazvani izvanjskim događanjima. Značajke napona izrazito su slučajne
naravi, kako glede vremenskog tijeka na nekom promatranom mjestu predaje, tako i u jednom trenutku glede
mjesne razdiobe po svim mjestima predaje u nekoj mreži. S obzirom na te ovisnosti valja računati s time da će se
navedene razine značajka opskrbnog napona u rijetkim slučajevima prijeći. Pojedine pojave koje utječu na
opskrbni napon potpuno su nepredvidive, tako da nije moguće za odgovarajuće značajke navesti čvrste vrijednosti.
Vrijednosti koje su za te pojave dane u normi, npr. za propade napona i prekide napona, valja sukladno tome
smatrati orijentacijskim vrijednostima.
3
Definicije u svezi s normom EN 50160:
Za primjenu ove norme vrijede sljedeće definicije:
Potrošač
Kupac električne energije, koji električnu energiju nabavlja od nekog isporučitelja električne energije.
Isporučitelj električne energije
Društvo koje električnu energiju dobavlja preko neke javne razdjelne mreže.
Mjesto predaje
Mjesto priključka postrojenja (uređaja) potrošača na javnu mrežu.

NAPOMENA : To mjesto ne mora se podudarati npr. s mjernim mjestom ili s mjestom priključka na javnu
mrežu, [2].
Opskrbni napon
Električna vrijednost napona na mjestu predaje mjerena u određenom trenutku, tijekom određenoga
vremenskog odsječka.
Nazivni napon mreže (oznaka Un ili UN)
Napon kojim se neka mreža označuje ili prepoznaje i na koji se svode određene pogonske značajke.
Utanačeni (dogovoreni) opskrbni napon (Uc)
Dogovoreni opskrbni napon Uc u normalnom je slučaju jednak nazivnom naponu mreže Un. Kad na osnovi
dogovora između isporučitelja električne energije i potrošača napon na mjestu predaje odstupa od nazivnog napona,
radi se o utanačenom (dogovorenom) opskrbnom naponu Uc.
Niski napon (NN)
U ovoj normi to je razdjelni napon čija je nazivna (efektivna) vrijednost najviše 1000 V.
Srednji napon (SN)
U ovoj normi to je razdjelni napon čija je nazivna (efektivna) vrijednost između 1 kV i 35 kV.
Normalni pogonski uvjeti
Pogonsko stanje u nekoj razdjelnoj mreži pri kojem je pokrivena potražnja za električnom energijom, pri
kojem se obavljaju sklapanja i pri kojem se smetnje otklanjaju pomoću automatskih zaštitnih sustava, a da pri tome
ne postoje izvanredne okolnosti zbog izvanjskih utjecaja ili većih ograničenja kapaciteta opskrbe.
4
Smetnje prenošene vodovima
Elektromagnetna pojava koja se vodovima (vodičima) prenosi mrežom. U pojedinim slučajevima smetnje se
prenose vodovima i kroz transformatore u mreže drugih naponskih razina. Smetnje prenošene vodovima mogu
smanjiti sposobnost za rad uređaja, postrojenja i sustava, te izazvati oštećenja.
Frekvencija opskrbnog napona
Broj ponavljanja osnovnog harmonika opskrbnog napona u jedinici vremena mjeren tijekom određenog
vremenskog odsječka.
Polagana promjena napona
Povišenje ili sniženje efektivne vrijednosti napona, uobičajeno kod promjena ukupnog tereta u nekoj
razdjelnoj mreži ili nekom dijelu razdjelne mreže, [2].
Brza promjena napona
Pojedina brza promjena efektivne vrijednosti nekog napona između dviju susjednih (uzastopnih) naponskih
razina, određenog, ali ne i čvrsto utvrđenog trajanja.
Kolebanje napona
Niz promjena napona ili neka periodična promjena ovojnice krivulje napona (iz IEV 161-08-05).
Treperenje ( fliker, eng. FLICKER)
Vidom zamjetljivo prekidanje izazvano svjetlosnim podražajem s vremenskim kolebanjem svjetlosne

gustoće ili spektralne razdiobe (IEV 161-08-13).
NAPOMENA: Kolebanje napona izazivaju promjene svjetlosne gustoće žarulja, koje mogu izazvati vidom
zamjetljivu pojavu nazvanu treperenjem. Iznad određene granice treperenje smeta. Smetanja brzo raste s
amplitudom kolebanja. Pri određenim brojevima ponavljanja u jedinici vremena smetnje su moguće već i pri vrlo
malenim amplitudama.
Jakost treperenja
Intenzitet smetanja zbog svjetlosnog treperenja koji se po UIE-IEC postupku za odmjeravanje treperenja
ocjenjuje i utvrđuje s pomoću sljedećih veličina:
− kratkotrajna jakost treperenja (Pst ) mjerena tijekom vremenskog odsječka od deset

minuta (st – short time)
− dugotrajna jakost treperenja (Plt), koja se na osnovi niza od 12 vrijednosti Pst tijekom
vremenskog odsječka od 2 sata računa prema jednadžbi (lt – long time, [2]):
(1.1)
12
Psti 3
Plt = 3 ∑
i =1 12
5
Propad napona
Naglo, kratkotrajno smanjenje opskrbnog napona na vrijednost između 90% i 1% dogovorenoga opskrbnog
napona Uc, nakon kojeg se ponovno uspostavlja prvobitna vrijednost. Trajanje propada napona iznosi (prema
dogovoru) između 10 ms i 1 min. Dubina propada definirana je kao razlika između najmanje efektivne vrijednosti
napona za vrijeme propada i dogovorenog napona Uc. Promjene napona pri kojima se napon ne smanjuje ispod
90% dogovorenog napona Uc ne smatraju se propadima.
Prekid opskrbe
Stanje pri kojemu je napon na mjestu predaje manji od 1% dogovorenog napona Uc. Razlikuju se sljedeći
prekidi opskrbe:
− planirani prekidi opskrbe o kojima se, radi omogućavanja obavljanja planiranih radova u
razdjelnoj mreži, potrošači unaprijed obavještavaju i
− slučajni prekidi opskrbe koji su izazvani trajnim ili prolaznim smetnjama; oni se uglavnom
pojavljuju u svezi s drugim smetnjama.
Razlikuju se sljedeći slučajni prekidi opskrbe:

− dugotrajni prekidi opskrbe (duži od 3 minute), izazvani trajnim kvarom
− kratkotrajni prekidi opskrbe (do uključivo 3 minute), izazvani prolaznim kvarom.
NAPOMENA 1: Posljedice planiranog prekida opskrbe potrošači mogu prikladnim mjerama svesti na
najmanju mjeru.
NAPOMENA 2: Slučajni su prekidi opskrbe nepredvidivi, izrazito stohastički (slučajni) događaji (kvarovi).
Povremeni previsoki napon
Razmjerno dugotrajni previsoki napon (prenapon) na određenom mjestu.

NAPOMENA: Povremeni previsoki naponi (prenaponi) u pravilu nastaju zbog sklapanja ili smetnja (npr.
zbog naglog rasterećenja, jednopolnog kvara, nelinearnosti …). Naziv “prenapon” primjenjiv je samo za prijelazne
pojave, kakve su atmosferska pražnjenja (izvanjski prenaponi), te prenaponi kod uklapanja, isklapanja i kratkih
spojeva u elektroenergetskoj mreži (unutrašnji prenaponi). Ostale pojave napona, kada napon u mreži prelazi
dopuštene granice, valja zvati “previsokim naponom”.
Tranzijentni previsoki napon
Kratkotrajni titrajni ili netitrajni previsoki napon, koji je u pravilu jako prigušen, a trajanja je nekoliko
milisekunda ili manje.
NAPOMENA: Tranzijentne previsoke napone obično izazivaju atmosferska izbijanja, sklapanja ili
pregaranja osigurača. Vrijeme porasta tranzijentnih previsokih napona kreće se od manje od jedne mikrosekunde,
do nekoliko milisekunda.
Napon viših harmonika
Sinusni napon, čija je frekvencija cjelobrojni višekratnik (redni broj) frekvencije osnovnog harmonika.
Vrijednost viših harmonika napona može se odrediti:
− pojedinačno, njihovim amplitudama (Uh) svedenim na amplitudu osnovnog harmonika U1=UN,

gdje je h - redni broj višeg harmonika napona
− zajednički, npr. s pomoću ukupnog sadržaja viših harmonika (THD U), a koji se izračunava prema
jednadžbi, [2]:
6
(1.2)
40
100%
THD= ∑ (Uh)
h=2
2
UN
NAPOMENA: Više harmonike opskrbnog napona uglavnom izazivaju viši harmonici struje nelinearnih
tereta potrošača, koji su priključeni na različitim naponskim razinama mreže. Ti viši harmonici struje stvaraju na
impedancijama mreže odgovarajuće više harmonike napona. Viši harmonici struje i impedancije mreže, a time i
viši harmonici napona na mjestu predaje, mijenjaju se tijekom vremena.
Napon međuharmonika
Sinusni je napon, čija je frekvencija između frekvencija viših harmonika, tj. čija frekvencija nije cjelobrojni
višekratnik frekvencije osnovnog harmonika (kod nas: n ⋅ 50 Hz, n = 2,3 ...).
NAPOMENA: Istovremeno se mogu pojaviti naponi međuharmonika bliskih frekvencija, zbog čega je
spektar frekvencija širokopojasan.
Nesimetrija (asimetrija) napona
Stanje u trofaznoj mreži pri kojem nisu jednake efektivne vrijednosti napona između faznih vodiča i
neutralnog vodiča, ili kutovi među uzastopnim fazama. Mjeri se kao odstupanje u odnosu na idealni trofazni sustav,
kod kojega su amplitude napona sve tri faze jednake, a fazni kutovi su točno 120°.
Signalni naponi, superponirani opskrbnom naponu
Opskrbnom naponu superponirani signal, koji služi za prijenos informacija u javnoj razdjelnoj mreži i u
postrojenju potrošača. Razlikuju se sljedeći signalni naponi u javnim razdjelnim mrežama:
− signali mrežnoga tonfrekvencijskog upravljanja (MTU – mrežno tonfrekventno upravljanje): opskrbnom
naponu superponirani sinusni signalni naponi u frekvencijskom opsegu od 110 Hz do 3000 Hz
− signali nosive frekvencije: opskrbnom naponu superponirani sinusni signalni naponi u
frekvencijskom opsegu od 34 kHz do 148,5 kHz
− signalne oznake na opskrbnom naponu: opskrbnom naponu superponirane kratkotrajne
promjene napona u izabranim točkama krivulje napona.
Upućivanja na druge norme
Sljedeća upućivanja na postojeće norme i publikacije koje su bitne za područje ove norme trebaju omogućiti
dodatno obavještavanje korisnika ove norme:
I. CENELEC - europske norme i harmonizacijski dokumenti:
a) EN 50065 - 1 1991.
A1 1992.
Prijenos signala u električnim niskonaponskim mrežama u frekvencijskom opsegu od

3 kHz, do 148,5 kHz.
b) EN 60555 - 1 1987.
Povratna djelovanja u razdjelnim mrežama, izazvana kućanskim aparatima i sličnim

električnim napravama.
7
- Dio 1 : Pojmovi
c) EN 60868 1993.
Instrumenti za odmjeravanje treperenja - opis rada i projektna specifikacija ( IEC

868: 1986 + A1: 1990.).
d) EN 61000-4-7 1993.
Elektromagnetska kompatibilnost.
- Dio 4: Ispitni i mjerni postupci - Glavni odsječak 7: Opće smjernice za postupak i
instrumente za odmjeravanje viših harmonika i međuharmonika u razdjelnim mrežama i
priključnim aparatima ( IEC 1000-4-7:1991).
e) ENV 61000-2-2 1993.
Elektromagnetna kompatibilnost
- Dio 2: Uvjeti okoliša - Glavni odsječak 2: Razina kompatibilnosti za niskofrekvencijske
smetnje prenošene po vodovima i prijenos signala u javnim niskonaponskim mrežama
( IEC 1000-2-2:1990 ) .
f) HD 472 S1 1989.
nazivni naponi za niskonaponske javne razdjelne mreže (IEC 38: 1983. preinačeno).
II. Druge publikacije
a) IEC 50 (161)
Međunarodni elektrotehnički rječnik - Poglavlje 161 : Elektromagnetna

kompatibilnost, [2].
b) UNIPEDE 91 en 50.02
Propadi i kratki prekidi napona u srednjonaponskim javnim razdjelnim mrežama.
1.1.2. Obilježja niskog napona (NN)
Mrežna frekvencija
Nazivna je frekvencija opskrbnog napona 50 Hz. Pri normalnim pogonskim uvjetima desetsekundna srednja
vrijednost osnovne frekvencije u nekoj razdjelnoj mreži mora biti u sljedećim opsezima:
− kod mreža povezanih s elektroenergetskim sustavom: 50 Hz +1% (tj. od 49,5 Hz do 50,5 Hz )
tijekom 95% tjedna, odnosno:
50 Hz +4% / -6% ( tj. od 47 Hz do 52 Hz ) tijekom preostalih 5% tjedna.
NAPOMENA: Nedavno je taj zahtjev postao stroži, pa je sada na snazi:
8
Pri normalnim pogonskim uvjetima desetsekundna srednja vrijednost osnovne frekvencije u nekoj razdjelnoj
mreži mora biti u sljedećim opsezima:
− kod mreža povezanih s elektroenergetskim sustavom: 50 Hz +1% (tj. od 49,5 Hz do 50,5 Hz ),
tijekom 99,5% svakog tjedna (tijekom cijele godine), odnosno:
50 Hz +4% / -6% ( tj. od 47 Hz do 52 Hz ) u preostalih 0,5% svakog tjedna.
− kod mreža nepovezanih s elektroenergetskim sustavom (npr. razdjelne mreže u tzv. otočnom
radu) ostalo je sve isto: 50 Hz +2% ( tj. od 49 Hz do 51 Hz ) tijekom 95% tjedna, odnosno:
50Hz +15% ( tj. od 42,5 Hz do 57,5 Hz ) u preostalih 5% svakog tjedna.
Veličine opskrbnog napona
Normirani je nazivni napon Un za niskonaponske javne mreže:

− za trofazne mreže s četiri vodiča: Un = 230 V između faznih vodiča i neutralnog vodiča
− za trofazne mreže s tri vodiča: Un = 230 V između faznih vodiča.
NAPOMENA 1. Do 2003. godine nazivni napon može prema HD 472 S1 odstupati od 230 V.
NAPOMENA 2. U niskonaponskim su mrežama dogovoreni napon Uc i naznačeni (nazivni) napon Un

jednaki, [2].
U Republici Hrvatskoj granice trenutačno dopuštenih napona nisu u skladu s EN 50160, već temeljem
Pravilnika o normiranim naponima za distribucijske NN mreže i električnu opremu (NN 28/2000), vrijedi:
− do 04.2006. godine: kod nominalnog napona faza-neutralni vodič: 220 V (-10%, +6%, tj.: 207 – 242 V)
− kod nominalnog napona faza-neutralni vodič: 230 V (-10%, +6%, tj.: 207 – 244 V)
− od 2007., pa do 2010. godine: prelazi se trajno na 230 V s dopuštenim odstupanjem (-10%, +10%, tj.: 207
– 253 V), u skladu s normom EN 50160.
U Hrvatskoj će norma EN 50160 najvjerojatnije biti prihvaćena kao preporuka tijekom 2006. godine, a
zaživjeti će (sa zakonskom snagom) najvjerojatnije tijekom 2007. ili 2008. godine, kada se planira i ulazak
Hrvatske u EU.
Polagane promjene napona
Pri normalnim pogonskim uvjetima, bez uzimanja u obzir prekida opskrbe, 95% desetminutnih srednjih
efektivnih vrijednosti opskrbnog napona svakoga tjednog intervala (bilo kojeg) mora biti u opsegu: Un +10 %.
Preostalih 5% 10-minutnih srednjih efektivnih vrijednosti opskrbnog napona svakoga tjednog intervala (bilo kojeg)
mora biti u opsegu: Un +10 % / -15% (tj. maksimalno: 253 V, a minimalno: 199,5 V).
NAPOMENA : Do 2003. godine opseg napona može u skladu s HD 472 S1 odstupati od tih
normiranih vrijednosti.
Brze promjene napona
Veličine brzih promjena napona
Brze promjene napona uglavnom su izazvane promjenama tereta u postrojenjima potrošača ili sklapanjima u
mreži. Pri normalnim pogonskim uvjetima brza promjena u pravilu ne prelazi 5% nazivnog napona. Međutim, pod
određenim okolnostima mogu se više puta dnevno pojaviti kratkotrajne brze promjene napona do 10% Un.
NAPOMENA: Promjena napona koja dovodi do opskrbnog napona manjeg od 1% Un, smatra
se prekidom napona, tj. napajanja.
9
Jakost treperenja (fliker, eng. FLICKER)
Pri normalnim pogonskim uvjetima dugotrajna jakost treperenja zbog promjena napona ne smije tijekom bilo
kojeg tjedna prelaziti vrijednost: Plt = 1.
NAPOMENA: Reagiranje na treperenje je subjektivno i može biti vrlo različito ovisno o uzroku treperenja i
o razdoblju u kojem dolazi do treperenja. U pojedinim slučajevima smetnje su moguće već kod vrijednosti: Plt = 1,
dok u drugim slučajevima smetnja nema ni pri velikim vrijednostima Plt.
Propadi napona
Propadi napona nastaju pretežito zbog kvarova u postrojenjima potrošača ili u javnoj mreži. Propadi napona
praktično su nepredvidivi, izrazito slučajni događaji. Njihov je godišnji broj vrlo različit, ovisno o vrsti razdjelne
mreže i o promatranoj točki mreže. Osim toga, njihova razdioba tijekom godine može biti vrlo neravnomjerna.
Orijentacijske vrijednosti:
− očekivani godišnji broj propada napona može pri normalnim pogonskim uvjetima biti od nekoliko desetaka
do tisuću. Većina propada napona kraća je od 1 s, a dubine propada manje su od 60% Un. Međutim, pojedini
propadi mogu biti dužeg trajanja i veće dubine propada. U nekim se mrežama vrlo često, zbog sklapanja tereta u
postrojenjima potrošača, mogu pojavljivati propadi napona dubine između 10% i 15% Un, [2].
Kratki prekidi opskrbnog napona
Pri normalnim pogonskim uvjetima kratki prekidi opskrbnog napona pojavljuju se učestalošću od nekoliko
desetaka do više stotina godišnje. Trajanje oko 70% kratkih prekida opskrbe mora biti kraće od jedne sekunde.
NAPOMENA: U pojedinim publikacijama polazi se od pretpostavke da kratki prekidi opskrbnog napona ne

traju duže od jedne minute. Međutim, katkad se primjenjuju zaštitni sustavi koji, radi izbjegavanja dugih prekida
opskrbe, zahtijevaju vrijeme prekida od tri minute.
Dugi prekidi opskrbnog napona
Slučajni prekidi opskrbe većinom su izazvani izvanjskim događajima ili zahvatima, koje isporučitelj
električne energije ne može spriječiti. S obzirom na velike razlike u vrstama postrojenja i strukturama mreža u
različitim državama i s obzirom na nepredvidive utjecaje trećih strana i vremenskih (ne)prilika, nije moguće navesti
tipične vrijednosti učestalosti i trajanja dugih prekida opskrbe.
Ovisno o mjestu, može se pri normalnim pogonskim uvjetima godišnje pojaviti od manje od 10 pa do preko
50 dugih prekida napona, trajanja preko tri minute. Orijentacijske vrijednosti za prolazne prekide opskrbe nisu
navedene, jer se o tim prekidima opskrbe unaprijed obavještava.
Povremeni previsoki naponi između faznih vodiča i zemlje
Povremeni previsoki napon (mrežne frekvencije) u pravilu se pojavljuje pri kvaru u javnoj mreži ili u nekom
postrojenju potrošača. On nestaje kad se smetnja otkloni i isključi. Pri normalnim pogonskim uvjetima ti previsoki
naponi mogu, zbog pomaka zvjezdišta trofaznog sustava, dosegnuti vrijednost linijskog napona.
Pod određenim okolnostima kratki spoj na gornjonaponskoj strani transformatora mreže može na
donjonaponskoj strani izazvati previsoki napon (prenapon) za vrijeme dok teče struja kratkog spoja. Ti previsoki
naponi u pravilu ne prelaze efektivnu vrijednost od 1,5 kV (ali mogu biti i znatno veći), [2].
10
Tranzijentni previsoki naponi između faznih vodiča i zemlje
Tranzijentni previsoki naponi obično ne prelaze tjemenu vrijednost od 6 kV. Međutim, povremeno se
pojavljuju i više vrijednosti. Vremena su porasta u širokom opsegu: od milisekunde do znatno kraće od
mikrosekunde.
NAPOMENA: Energija tranzijentnoga previsokog napona vrlo je različita i ovisi o uzroku previsokog
napona. U odnosu na previsoki napon izazvan sklapanjima, previsoki napon induciran atmosferskim izbijanjem
više je tjemene vrijednosti, ali manje energije. To je zato što sklopni previsoki naponi (prenaponi) u pravilu traju
duže. Pri izboru naprava za zaštitu od previsokih napona u nekom postrojenju potrošača moraju se u obzir uzeti viši
energetski zahtjevi zbog sklopnih previsokih napona. Takvo će rješenje zadovoljavati i za previsoke napone
inducirane atmosferskim izbijanjima i za niže (ali češće) sklopne previsoke napone.
Nesimetričnost (asimetričnost) napona
Pri normalnim pogonskim uvjetima 10-minuta srednja efektivna vrijednost inverzne komponente napona ne
smije, kod 95% srednjih vrijednosti svakoga tjednog intervala, prelaziti 2% odgovarajuće izravne komponente. U
nekim mrežama s postrojenjima potrošača koja su djelomično jednofazno ili dvofazno priključena, pojavljuju se na
trofaznim mjestima predaje nesimetrije do oko 3%.
NAPOMENA : Ova norma sadrži samo vrijednosti za inverznu komponentu, jer je samo ona važna za
analizu moguće smetnje aparatima priključenima na mrežu. Analiziraju se istodobno amplitude faza i fazni kutovi.
Napon višeg harmonika
Pri normalnim pogonskim uvjetima 95% 10-minutnih srednjih efektivnih vrijednosti napona svakoga
pojedinog višeg harmonika ne smije ni u jednom tjednom intervalu prelaziti vrijednost iz tablice 1.2.1. Rezonancije
mogu kod pojedinih viših harmonika izazvati više napone. Osim toga, ukupni sadržaj viših harmonika (eng. THD –
Total Harmonic Distortion, ukupno harmoničko izobličenje) opskrbnog napona, koji se izračunava uz uzimanje u
obzir svih viših harmonika do 40. višeg harmonika, ne smije prelaziti vrijednost od 8% Un.
NAPOMENA : Ograničenja na više harmonike do 40. višeg harmonika odgovara uobičajenom dogovoru.
neparni viši harmonici neparni viši harmonici parni viši harmonici
koji nisu višekratnik od 3 koji su višekratnik od 3
redni br. h Uh u %Un redni br. h Uh u %Un redni br. h Uh u %

5 6,0 3 5,0
7 5,0 9 1,5 2 2,0
11 3,5 15 0,5 4 1,0
13 3,0 21 0,5 6 do 24 0,5
17 2,0
19 1,5
23 1,5
25 1,5
Tablica 1.1.2.1 - Vrijednosti pojedinih viših harmonika (h) napona na mjestu predaje, do 25. višeg
harmonika, u postotku nazivnog napona Un
11
NAPOMENA: Vrijednosti nisu navedene za više harmonike (iznad 25. višeg harmonika), jer su one obično
vrlo malene, a osim toga su i izrazito nepredvidive s obzirom na rezonanciju.
Zbog veće primjene pretvarača frekvencije i sličnih upravljačkih uređaja povećavaju se vrijednosti
međuharmonika. Budući da se ne raspolaže sigurnim iskustvenim vrijednostima, zasad ništa nije utvrđeno
(vrijednosti su u razmatranju ). U pojedinim slučajevima i međuharmonici vrlo malenih razina mogu izazvati
treperenje ili smetnje u sustavu mrežnoga tonfrekvencijskog upravljanja.
Signalni naponi superponirani opskrbnom naponu
Valja poći od toga da se u nekim državama isporučitelj električne energije koristi javnim razdjelnim
mrežama za prijenos signala: 99% trosekundnih srednjih vrijednosti signalnog napona tijekom dana ne smije
prelaziti vrijednosti dane na slici 1.
NAPOMENA: U postrojenju potrošača smiju se opskrbnom naponu superponirati signali nosive frekvencije
od 96 kHz do 148,5 kHz. Premda uporaba javne mreže za prijenos signala među privatnim korisnicima nije
dopuštena, mora se u tom frekvencijskom opsegu u niskonaponskim javnim mrežama računati s efektivnim
vrijednostima od 1,4 V. S obzirom na mogućnost međusobnog utjecaja susjednih signalnih uređaja, može biti
potrebno da potrošači predvide zaštitne naprave ili na smetnje dovoljno neosjetljive uređaje za prijenos signala.
1.1.3. Obilježja srednjeg napona (SN)
Potrošači čija potrošnja prelazi kapacitet opskrbe na niskom naponu u pravilu se opskrbljuje na srednjem
naponu. Ova je norma za takvu opskrbu električnom energijom primjerena do dogovorenog napona od 35 kV.
NAPOMENA: Potrošači se mogu na tim naponima (1 − 35 kV) opskrbljivati i radi ispunjavanja posebnih
zahtjeva ili radi smanjenja smetnja koje se iz njihovih postrojenja prenose vodovima, [2].
Mrežna frekvencija
Nazivna je frekvencija opskrbnog napona 50 Hz.
12
Pri normalnim pogonskim uvjetima desetsekundna srednja vrijednost osnovne frekvencije u nekoj razdjelnoj
mreži mora biti u sljedećim opsezima:
− kod mreža povezanih s elektroenergetskim sustavom: 50 Hz +1% (tj. od 49,5 Hz do 50,5 Hz ),
tijekom 99,5% svakog tjedna (tijekom cijele godine), odnosno:
50 Hz +4% / -6% ( tj. od 47 Hz do 52 Hz ) u preostalih 0,5% trajanja svakog tjedna
− kod mreža nepovezanih s elektroenergetskim sustavom (npr. razdjelne mreže u tzv. otočnom
radu) ostalo je sve isto: 50 Hz +2% ( tj. od 49 Hz do 51 Hz) tijekom 95% tjedna, odnosno:
50 Hz +15% ( tj. od 42,5 Hz do 57,5 Hz) tijekom preostalih 5% trajanja svakog tjedna.
Veličine opskrbnog napona
Veličina opskrbnog napona utvrđena je dogovorenim naponom Uc.
Polagane promjene napona
Pri normalnim pogonskim uvjetima, bez uzimanja u obzir prekida opskrbe, 95% desetominutnih srednjih
efektivnih vrijednosti opskrbnog napona svakoga tjednog intervala mora biti u opsegu: Uc +10%, tj. +10% /-15% u
preostalih 5% promatranog (bilo kojeg) tjedna.
Brze promjene napona
Veličina brzih promjena napona
Brze promjene opskrbnog napona uglavnom su izazvane promjenama tereta u postrojenjima potrošača ili
sklapanjem u mreži. Pri normalnim pogonskim uvjetima brza promjena napona u pravilu ne prelazi 4%
dogovorenog napona Uc. Međutim, pod određenim okolnostima mogu se više puta dnevno pojaviti kratkotrajne
brze promjene napona do 6% Uc.
Jakost treperenja (flikera)
Pri normalnim pogonskim uvjetima dugotrajna jakost treperenja (flikera) zbog promjena napona ne smije
tijekom bilo kojeg tjedna u godini prelaziti vrijednost od Plt = 1.
Propadi napona
Propadi napona nastaju pretežito zbog kvarova u postrojenjima potrošača ili u javnoj mreži. Njihov je
godišnji broj vrlo različit, ovisno o vrsti razdjelne mreže i o promatranoj točki mreže. Osim toga, njihova razdioba
tijekom godine može biti vrlo neravnomjerna.
Očekivani godišnji broj propada napona može pri normalnim uvjetima biti od nekoliko desetina do tisuću.
Većina propada napona kraća je od 1 s i dubine propada manje od 60% Uc. Međutim, pojedini propadi mogu biti
dužeg trajanja i veće dubine propada. U nekim se mrežama vrlo često zbog sklapanja tereta u postrojenjima
potrošača, mogu pojavljivati propadi napona dubine između 10% i 15% Uc.
Kratki prekidi opskrbnog napona
Pri normalnim pogonskim uvjetima kratki prekidi opskrbnog napona pojavljuju se s učestalošću u opsegu od
nekoliko desetina, do više stotina godišnje. Trajanje oko 70% kratkih prekida opskrbe mora biti kraće od jedne
sekunde.
13
NAPOMENA: U pojedinim publikacijama polazi se od pretpostavke da kratki prekidi opskrbnog napona ne
traju duže od jedne minute. Međutim, katkada se primjenjuju zaštitni sustavi koji, radi izbjegavanja dugih prekida
opskrbe, zahtijevaju vremena prekida do tri minute, [2].
Dugi prekidi opskrbnog napona
Slučajni prekidi opskrbe većinom su izazvani izvanjskim događajima ili zahvatima, koje isporučitelj
električne energije ne može spriječiti. S obzirom na velike razlike u vrstama postrojenja i strukturama mreža u
različitim državama, te na nepredvidive utjecaje trećih čimbenika i vremenskih (ne)prilika, nije moguće navesti
tipične vrijednosti učestalosti i trajanja dugih prekida opskrbe.
Ovisno o mjestu može se pri normalnim pogonskim uvjetima godišnje pojaviti od manje od 10 pa do preko
50 dugih prekida napona, trajanja preko tri minute. Orijentacijske vrijednosti za prolazne prekide opskrbe nisu
navedene, jer se o tim prekidima opskrbe unaprijed obavještava.
Povremeni previsoki naponi (prenaponi) između faznih vodiča i zemlje
Povremeni previsoki napon (mrežne frekvencije 50 Hz) u pravilu se pojavljuje pri kvaru u javnoj mreži ili u
nekom postrojenju potrošača. On nestaje kad se smetnja otkloni i isključi. Očekivana vrijednost takvoga previsokog
napona ovisi o načinu uzemljenja mreže. U mrežama s kruto ili polukruto uzemljenim zvjezdištem previsoki napon
u pravilu ne prelazi 1,7 Uc. U mrežama s neuzemljenim zvjezdištem ili s kompenzacijom zemljospoja, previsoki
napon u pravilu ne prelazi 2,0 Uc. Način uzemljenja mreže navodi isporučitelj električne energije.
Tranzijentni previsoki naponi između faznih vodiča i zemlje
Tranzijentni previsoki naponi u srednjonaponskim mrežama nastaju zbog sklapanja ili atmosferskih izbijanja
(izravni udar groma ili indukcija). U odnosu na previsoki napone zbog atmosferskih izbijanja, sklopni su previsoki
naponi u pravilu manje amplitude, ali kraćeg vremena porasta i/ili dužeg trajanja (<10 ms).
NAPOMENA : Usklađivanje − shema izolacije kod potrošača mora se uskladiti sa shemom izolacije kod
isporučitelja električne energije.
Nesimetričnost (asimetričnost) napona
Pri normalnim pogonskim uvjetima desetminutna srednja efektivna vrijednost inverzne komponente napona
ne smije, kod 95% srednjih vrijednosti svakoga tjednog intervala, prelaziti 2% odgovarajuće izravne komponente.
U nekim se mrežama pojavljuje nesimetričnost (asimetričnost) i do 3%.
NAPOMENA: Ova norma sadrži samo vrijednosti za inverznu komponentu, jer je samo ona bitna za
uzrokovanje moguće smetnje aparatima priključenima na mrežu. Promatraju se istodobno amplitude faza i fazni
kutovi.
Napon višeg harmonika
Pri normalnim pogonskim uvjetima 95% desetminutnih srednjih efektivnih vrijednosti napona svakoga
pojedinog višeg harmonika ne smije ni u jednom tjednom intervalu prelaziti vrijednost iz tablice 1.3.1. Rezonancije
mogu kod pojedinih viših harmonika izazvati više napone. Osim toga, ukupni sadržaj viših harmonika (eng. THD)
opskrbnog napona, koji se izračunava uz uzimanje u obzir svih viših harmonika do 40. višeg harmonika, ne smije
prelaziti vrijednost od 8% Uc.
NAPOMENA: Ograničenje na više harmonike do 40. višeg harmonika odgovara uobičajenom dogovoru.
14
neparni viši harmonici neparni viši harmonici
parni viši harmonici
redni br. h Uh u % redni br. h Uh u % Uc redni br. h Uh u % Uc
3* 5,0 2 2,0
5 6,0 9 1,5 4 1,0
7 5,0 15 0,5 6 do 24 0,5
11 3,5 21 0,5
13 3,0
17 2,0
19 1,5
23 1,5
25 1,5
* - ovisno o projektu mreže, vrijednost 3. harmonika može biti i izrazito manja
Tablica 1.1.3.1 - Vrijednosti pojedinih viših harmonika napona na mjestu predaje, do 25. višeg
harmonika, u postotku dogovorenog opskrbnog napona Uc
NAPOMENA: Vrijednosti nisu navedene za više harmonike iznad 25. višeg harmonika, jer su one obično
vrlo malene, a osim toga, izrazito su nepredvidive s obzirom na rezonanciju.
Zbog sve veće primjene pretvarača frekvencije i sličnih upravljačkih uređaja, povećavaju se vrijednosti
međuharmonika. Budući da se ne raspolaže sigurnim iskustvenim vrijednostima, zasad ništa nije utvrđeno
(vrijednosti se razmatraju). U pojedinim slučajevima i međuharmonici vrlo malenih razina mogu izazvati treperenje
ili smetnje u sustavu mrežnoga tonfrekvencijskog upravljanja.
Signalni naponi superponirani opskrbnom naponu
Valja poći od toga da se u nekim državama isporučitelj električne energije koristi javnim razdjelnim
mrežama za prijenos signala. 99% trosekundnih srednjih vrijednosti signalnog napona tijekom dana ne smije
prelaziti vrijednosti dane na slici 2. Vrijednosti za frekvencije od 9 kHz do 95 kHz još se razmatraju, [2].
NAPOMENA: Polazi se od toga da se potrošači nemaju pravo koristiti srednjonaponskim javnim mrežama
za prijenos signala.
15
1.1.4. Norma EN 50160 – eLEM (FLUKE) enti važni za svakodnevnu primjenu i kako
ih tumačiti
Mjerenjem i memoriranjem (pohranjivanjem) vrijednosti osnovnih osam parametara električnog

napona na niskonaponskoj (do 1000 V AC) ili srednjonaponskoj mreži (1000 – 35000 V AC):
1. kolebanje napona
2. treperenje (fliker): kratkotrajno (Pst) i dugotrajno (Plt)
3. harmonici: od 2., do 40.
4. naponi signaliziranja (Ripple Control – signalni upravljački naponi ), međuharmonici, MTU
5. frekvencija opskrbnog napona
6. nesimetričnost (asimetričnost) napona
7. naponski propadi (Dips) i/ili udarna prijelazna stanja (Surges), previsoki naponi (prenaponi)
8. prekidi opskrbe,
tijekom jednog tjedna (7 dana = 168 sati), primjenom npr. uređaja LEM (FLUKE) MEMOBOX 800/808
(slika 1.1.4.1), te prikazivanjem i analiziranjem ishoda mjerenja primjenom programske potpore, npr. LEM
(FLUKE) CODAM plus, moguće je stalno pratiti kvalitetu električne energije u distribucijskoj mreži.
Naime, potrebno je pratiti vrijednosti parametara i utvrditi jesu li one unutar preporučenih vrijednosti
(tablica 1.1.4.1):
16
Slika 1.1.4.1 – Potpuni komplet uređaja LEM (FLUKE) MEMOBOX 800/808
parametri vrijeme granične vrijednosti tijekom granične vrijednosti

usrednjavanja 95% tjedna (160 sati) tijekom cijelog tjedna
(100% = 168 sati)
kolebanje napona 10 min ± 10% UN UN +10/-15% u ostalih 5%
tjedna
treperenje (fliker) Pst - 10 min
Plt - 120 min Plt < 1
harmonici 10 min tablica do 40. harmonika
THD 10 min < 8%
signalni napon 3s < 5% od UN (1 ... 10 kHz) u
99% od 24 sata (1 dan)
frekvencija (50 Hz) 10 s ± 1% (prema novom: tijekom +4% / -6% u ostalom dijelu
99,5% trajanja jedne godine) (0,5%) jedne iste godine
asimetričnost 10 min < 2%
naponski propad 10 ms nije objašnjeno egzaktno, već
samo opisno, npr. do 100 tjedno
prekidi 10 ms nije objašnjeno egzaktno, već
opisno, npr. 10 - 50 godišnje
Tabela 1.1.4.1 – Granične vrijednosti parametara napona prema normi EN 50160
17
1.1.4.1. Važni parametri kvalitete električne energije
1.1.4.1.1. Kolebanje napona
Iako je moguće razlikovati tzv. polagane i brze promjene napona, općenito se može reći da je kolebanje
napona prihvatljivo ako se, pri normalnim pogonskim uvjetima (ne uzimajući u obzir prekid opskrbe), 95%
svih desetminutnih srednjih efektivnih vrijednosti opskrbnog napona svakog tjednog intervala nalazi unutar
+/- 10% vrijednosti normiranoga nazivnog napona (UN). U preostalih 5% tjedna napon može varirati u
pojasu +10% / -15%. To znači da od ukupno 1008 desetminutnih srednjih efektivnih vrijednosti napona
izmjerenih tijekom jednog tjedna, 958 treba, prema normi EN 50160 imati vrijednost unutar područja 207 –
253 V, za npr. nazivni napon od 230 V ~ (slika 1.1.4.2). U Hrvatskoj, u prijelaznom razdoblju (do početka
2007. godine), to je područje 207 – 242 V AC (∼).
Potreban je
npr. kabel većeg
presjeka vodiča
da bi smo
reducirali
padove napona!
Slika 1.1.4.2 – Dijagram dijela desetminutnih srednjih efektivnih vrijednosti opskrbnog napona
1.1.4.1.2. Treperenje (eng. Flicker)
Potreba za definiranjem i mjerenjem tog parametra proistekla je iz činjenice da promjena intenziteta

svjetla u radnoj ili životnoj okolini negativno utječe na zdravlje ljudi, tj. na njihovu radnu i drugu
djelotvornost. Javljaju se glavobolje, nervoze, depresije, kvari se vid itd. Treperenje se definira na sljedeći
način: Ako u nekoj prostoriji prebiva 100 ljudi pod jednakim uvjetima, i ako se intenzitet svjetla promijeni
toliko da to opazi 50 od ukupno 100 nazočnih ljudi, kaže se da treperenje (fliker) ima intenzitet 1 (slika
1.1.4.3). Treperenje je posljedica amplitudnog moduliranja opskrbnog napona frekvencijama u opsegu 1 –
33 Hz, pri čemu je amplituda u izravnoj funkciji te modulirajuće frekvencije. Tako npr. pri frekvenciji
modulirajućeg signala od 8 Hz, amplituda je fluktuacije nazivnog napona oko 0,256 % od nazivne
vrijednosti (npr. 0,59 V od 230 V ~). Temeljem precizno određene te međuovisnosti projektiran je i uređaj –
flikerometar, koji je uključen i u uređaje tipa MEMOBOX 800/808. Mjeri se vrijednost samo kratkotrajne
jakosti treperenja (Pst) tijekom vremenskog intervala od 10 minuta, dok se dugotrajna jakost treperenja (Plt)
izračunava temeljem niza od 12 uzastopnih vrijednosti Pst, (1.1.4.1):
Psti 3
12
Plt = ∑ 3
i =1 12
(1.1.4.1)
18
Slika 1.1.4.3 - Vrijednost dugotrajnog treperenja (Plt - 120 minuta) ne smije prijeći iznos 1 tijekom 95%
jednog tjedna
1.1.4.1.3. Harmonici i međuharmonici
Dopuštene vrijednosti viših harmonika (h od 2 do 40) tablično se prikazuju, i to ili:

− pojedinačno, njihovim amplitudama (Uh), svedenim (skaliranim) na amplitudu osnovnog harmonika
(U1), ili
− zajednički, s pomoću ukupnog sadržaja viših harmonika: THD (eng. Total Harmonic Distortion –
ukupno harmoničko izobličenje), koje se izračunava kao, (1.1.4.2):
40
100%
THD= ∑ (Uh)
h=2
2
U1
(1.1.4.2)
Tijekom svakog desetminutnog intervala vrijednost THD-a mora biti < 8% (manja od, bolja od)
vrijednosti prvog harmonika, dok vrijednosti pojedinih harmonika mogu imati iznose (prema odgovarajućoj
tablici) najčešće u pojasu od 0,5% (npr. od 6., do 24. harmonika) do 6% (npr. za “poznati” 5. harmonik) od
vrijednosti prvog harmonika (slika 1.1.4.4). Više harmonike u mrežnom naponu najčešće proizvode viši
harmonici struja nelinearnih opterećenja potrošača, koji su priključeni na raznim razinama distribucijske
mreže. Ti viši harmonici struje opterećenja stvaraju na impedancijama unutar distribucijske mreže
odgovarajuće više harmonike napojnog napona. S druge strane, sve veća primjena pretvarača frekvencije i
sličnih upravljačkih uređaja utječe na povećanje vrijednosti međuharmonika, čije se dopuštene vrijednosti u
okviru norme EN 50160 još razmatraju. No, u pojedinim situacijama i međuharmonici malenih intenziteta
izazivaju treperenje (fliker) ili smetnje u sustavu mrežnoga tonfrekvencijskog upravljanja.
19
Slika 1.1.4.4 – Primjena programske potpore tipa CODAM 800: do 120 harmonika (3x40) skalirano je u
skladu s njihovim ograničenjima (u odnosu na prvi harmonik)
1.1.4.1.4. Signalni naponi superponirani opskrbnom naponu
S obzirom na to da se isporučitelji električne energije koriste javnom distribucijskom mrežom za

prijenos upravljačkih signala, oni se moraju držati sljedeće norme: Unutar frekvencijskog pojasa od 1 do 10
kHz, 99% svih trosekundnih srednjih efektivnih vrijednosti signalnog napona tijekom jednog dana ne smiju
prelaziti vrijednost od 5% nazivnog napona (slika 1.1.4.5).
Slika 1.1.4.5 - Signalni napon ne smije prelaziti frekvencijski ovisno ograničenje u % od nominalnog napona
20
1.1.4.1.5. Frekvencija
Nazivna je frekvencija opskrbnog napona u distribucijskoj mreži 50 Hz. Za niskonaponske i

srednjonaponske distribucijske mreže vrijedi da pri normalnim pogonskim uvjetima desetsekundna srednja
vrijednost osnovne frekvencije u nekoj razdjelnoj mreži mora biti u sljedećim opsezima:
− kod mreža povezanih s elektroenergetskim sustavom: 50 Hz +1% (tj. od 49,5 Hz do 50,5 Hz )
tijekom 99,5% svakog tjedna (godine), odnosno: 50 Hz +4% / -6% ( tj. od 47 Hz do 52 Hz ) tijekom
preostalih 5% jednog tjedna (godine),
− kod mreža nepovezanih s elektroenergetskim sustavom (npr. razdjelne mreže u tzv. otočnom radu)
ostalo je: 50 Hz +2% ( tj. od 49 Hz do 51 Hz ) tijekom 95% tjedna (godine), odnosno:
50 Hz +15% ( tj. od 42,5 Hz do 57,5 Hz ) tijekom preostalih 5% tjedna (godine).
1.1.4.1.6. Nesimetričnost (asimetričnost) između faza opskrbnog napona
Taj parametar objašnjen je na sljedeći način: Pri normalnim pogonskim uvjetima rada sve desetminutne
srednje efektivne vrijednosti inverzne komponente napona ne smiju kod 95% srednjih vrijednosti svakog
tjednog intervala prelaziti 2% odgovarajuće izravne (direktne) komponente (slika 1.1.4.6).
Slika 1.1.4.6 - Asimetričnost (desna ordinata) i frekvencija izvan tolerancija uzrokuju probLEM (FLUKE) e
1.1.4.1.7. Naponski propadi
Naponski propadi nastaju najčešće radi kvarova u postrojenjima potrošača ili u javnoj distribucijskoj
mreži. Definiraju se na slijedeći način: Propad (djelomični gubitak napona) jest naglo (nepredviđeno),
kratkotrajno (od 10 ms, pa do 1 minute) smanjenje opskrbnog napona na neku od vrijednosti u pojasu od
90%, pa do 1% nazivnog napona, nakon čega se ponovno uspostavlja nazivni napon. Vrijedi: dopušteni
orijentacijski broj propada napona tijekom jedne godine smije se kretati u opsegu od 10 do 1000 (npr. do 100
tjedno). Većina ih mora biti trajanja kraćeg od 1 s i amplitude manje od 60% nazivnog napona, [2] .
1.1.4.1.8. Prekid opskrbe
Pod prekidom opskrbe (napona) razumijeva se stanje pri kojemu je opskrbni napon na mjestu predaje
manji od 1% nazivnog (utanačenog) napona (slika 1.1.4.7). Razlikuju se planirani i neplanirani prekidi, te
kratkotrajni i dugotrajni prekidi. Trajanje oko 70% kratkih prekida (do 3 minute) opskrbe godišnje mora biti
21
kraće od 1 s. Za duge prekide opskrbnog napona (dulji od 3 minute) dopušta se 10 – 50 prekida opskrbnog
napona godišnje.
250,00
200,00
150,00
Volt
100,00
50,00
0,00
17 19 0
1 7 . 19 2
17 .1 9 4
17 . 1 9 6
1 7 . 19 8
17 . 1 9 0
17 . 19 2
17 . 19 4
17 . 19 6
17 . 19 8
1 9 20
22
0
1
.0 95
.0 95
.0 95
.0 95
.0 95
.0 95
.0 95
.0 95
.0 95
.0 95
.0 95
95
9
.1
5.
5.
5
5
5
5
5
5
.0
17
17
Slika 1.1.4.7 - Gubitak napona na vrijednost nižu od 1% nominalnog napona određuje se kao prekid
napona (napajanja)
1.1.4.2. Uzorkovanje (otipkavanje) signala (eng. sampling)
Ulazni signali (npr. 3 napona i 4 struje) filtriraju se preko NF filtra, koji sprječava poduzorkovanje
(aliasing, intersimbolnu interferenciju), te se potom digitaliziraju najčešće u 16-bitnom A/D (analogno-
digitalnom) pretvaraču. Brzina je uzorkovanja obično 10,24 kHz. Vrijednosti svih parametara izračunavaju
se iz tih uzoraka.
1.1.4.3. Razlučivost i točnost
Razlučivost (rezolucija) i točnost, razlikuju se ovisno o mjernim parametrima. Podrobniji podaci

mogu se vidjeti u poglavlju: Tehničke značajke.
1.1.4.4. Kolebanje (podrhtavanje) napona
Intervalna vrijednost napona jest srednja efektivna vrijednost (eng. RMS - Root Mean Square, drugi
korijen iz kvadratne srednje vrijednosti) napona tijekom promatranog intervala mjerenja, definiranog
pomoću programske potpore, npr. tipa CODAM BASIC/PLUS (najčešće je to desetminutni interval, prema
EN 50160). Na slici 1.4.8 dan je shematski prikaz načela mjerenja kolebanja napona. Tijekom mjerenja u
trajanju od sedam dana, u off-line uređaje tipa MEMOBOX 300/800/808 upiše se ukupno 1008 takvih
vrijednosti napona, jer tjedan ima toliko desetminutnih intervala.
Zašto mjerenje prema normi EN 50160 treba trajati sedam dana? Ta preporuka zasnovana je na
prosječnom tjednom radnom opterećenju radnika. Ponedjeljak i utorak – priprema posla (zalet), srijeda i
četvrtak – najveće opterećenje radnika i pogona, petak – smanjenje opterećenja (osobito iza 13 sati zbog
odlaska na vikend), subota i nedjelja najmanje opterećenja radnika i pogona. To ne vrijedi tijekom godišnjih
22
odmora i državnih praznika. Mjerenje nema smisla ako je kraće od 3 – 4 sata, niti ako je dulje od 30 dana.
Ako se treba snimati stanje kakvoće napona u trajanju duljem od 30 dana, treba postaviti opremu za stalno
praćenje parametara napona i, po potrebi, struje na 1 – 3 faze, [1] .
Efektivna vrijednost napona (Uef = URMS = Urms) izračunava se s pomoću usrednjavanja duljine
intervala, (1.1.4.3.). Duljinu intervala moguće je birati s pomoću programa, npr. tipa CODAM 800 ili
CODAM plus.
(1.1.4.3)
T
1 2
T ∫0
U ef = u dt
1 interval
Un
Perioda mjerenja vrijeme
Slika 1.1.4.8 - Shematski prikaz načela mjerenja kolebanja napona
1.1.4.5. Najmanje i najveće vrijednosti (Min/Max)
Najveća i najmanja vrijednost napona, kao i najveća vrijednost struje tijekom nekog intervala
mjerenja, utvrđuju se s najmanjom vremenskom razlučivošću od 10 ms (jedna poluperioda mrežnog napona).
S pomoću programske potpore, npr. tipa CODAM BASIC / PLUS moguće je odabrati sljedeća trajanja
odziva: 0,5 perioda, 1 perioda, 200 ms, te 1, 3, 5, 10, 30 i 45 sekundi (slika 1.1.4.9).
Dakle, krajnje vrijednosti, tj. najveća i najmanja vrijednost napona, kao i najveća vrijednost struje,
mogu se zabilježiti unutar nekog intervala s najmanjom širinom od 10 ms. S pomoću programa tipa npr.
CODAM PLUS moguće je zadati trajanje intervala od poluperiode (10 ms) do 5 sekundi.
23
U
Max - vrijednost
Min - vrijednost
Interval mjerenja vrijeme
Slika 1.1.4.9 - Mjerenje najmanje i najveće vrijednosti tijekom nekog intervala mjerenja
1.1.4.6. Naponski prekidi
Sve izmjerene vrijednosti napona niže od 1% od nazivnog napona tumače se kao prekidi napona
(napajanja), prema normi EN 50160 (taj prag moguće je i namještati, tj. mijenjati sukladno s kojom lokalnom
normom). Bilježi se početak i trajanje prekida napona. Svi prekidi trajanja duljeg od 10 ms bit će zabilježeni
(dakle, na razini poluperiode). Na slici 1.1.4.10 dan je shematski prikaz definicije prekida napona (napajanja)
prema normi EN 50160, [1].
Dakle, sve izmjerene vrijednosti <1% nazivnog napona protumačit će se kao prekid. Bilježe se
vrijeme početka i duljina trajanja naponskog prekida. Prekid mora trajati najmanje 20 ms da bi bio zabilježen
kao takav.
24
110% Un
100% Un
90% Un
1% Un
trajanje vrijeme
Slika 1.1.4.10 - Shematski prikaz definicije i tijeka prekida napona, prema normi EN 50160
1.1.4.7. Naponski propadi i previsoki naponi (prenaponi, skokovi)
Kada gornja (UN + 10%, prema normi EN 50160; danas kod nas još vrijedi i: UN + 6%) ili donja
granična vrijednost nazivnog napona (UN – 10%) biva prekoračena, takvi događaji bilježe se kao previsoki
naponi (skokovi) ili kao naponski propadi. Dubina propada može biti u području od 90% UN do 1% UN. Te
granične razine moguće je i programski mijenjati, ali gore navede razine u skladu su s europskom normom
EN 50160. Pohranjuju se u memoriju uređaja, npr. tipa MEMOBOX, podaci o trenutku nastupa i trajanju
takva događaja, te podaci o krajnjim vrijednostima naponskog propada i previsokog napona (slika 1.1.4.11).
Najveća veličina previsokog napona (prenapona) nije posebno utvrđena.
visina
110% Un
100% Un
90% Un
dubina
trajanje trajanje vrijeme
Slika 1.1.4.11 - U memoriju uređaja pohranjuju se podaci o trenutku nastupa i trajanju naponskih propada i
previsokih napona (skokova), te podaci o krajnjim (vršnim) vrijednostima naponskog propada i skoka
25
1.1.4.8. Harmonici napona
Svaki od prvih 40 harmonika snima se posebno. Srednje vrijednosti svakog harmonika, dobivene
tijekom svakog mjernog intervala, pohranjuju se u memoriju uređaja, npr. tipa MEMOBOX, slika 1.1.4.12.
duljina intervala
U5eff
Perioda mjerenja vrijeme
Slika 1.1.4.12 – Primjer mjerenja efektivne vrijednosti 5. harmonika
1.1.4.9. Naponi signaliziranja (MTU, APU) i međuharmonici
Programirano može biti najčešće do pet (5) međuharmonika. Razlučivost je mjerenja frekvencije 5 Hz.
Trosekundne RMS vrijednosti svakog od međuharmonika izmjerene su i pohranjene u memoriju, te se potom
koriste u proračunima (statistika i sl.), u skladu s normom EN 50160. Dodatno postoji mogućnost i
dugotrajnog snimanja međuharmonika. Moguće je odabrati i posebne postupke mjerenja međuharmonika:
− 200 ms najveća vrijednost (preporučuje se kod procjene razina MTU signala)
− 200 ms najmanja vrijednost
− trosekundna najveća vrijednost
− srednja vrijednost tijekom intervala.
S pomoću programske potpore tipa CODAM BASIC/PLUS moguće je unijeti vrijednost frekvencije s
razlučivošću od 0,5 Hz, ali za proračunavanje vrijednosti koristi se frekvencijsko područje od 5 Hz. Za svako
takvo područje, koje je umnožak broja 5, moguće je definirati jednu frekvenciju (npr. za napon signaliziranja
na željenoj frekvenciji od 183 Hz , vrijednost će biti korigirana na broj: 185 Hz) , [1].
Prema normi EN 50160, vrijeme usrednjavanja u ovom je slučaju 3 sekunde, a napon signaliziranja ne smije
biti veći od 5% UN tijekom 99% trajanja jednog dana, unutar frekvencijskog područja 1 – 10 kHz.
1.1.4.10. Mjerenje ukupnog harmoničkog izobličenja napona (THD U)
Za izračunavanje THD U koriste se izmjerene (RMS) vrijednosti svakog od prvih 40 harmonika (Un) i
vrijednost nazivnog napona (osnovni harmonik), koja prema normi EN 50160 iznosi npr.: U1 = 230 V, a
prema jednadžbi:
26
40
100%
THDU = ∑ (Un)
n=2
2
⋅
U1
(1.1.4.4)
Pomnoženo s 100%, THD U % ne smije biti veće od 8% vrijednosti nazivnog napona. Ta jednadžba u skladu
je i s normom EN 61000-4-7.
1.1.4.11. Izračunavanje ukupnoga harmoničkog izobličenja napona i struje (THD U i THD I)
Za izračunavanje THD U i THD I, u ovom slučaju (najčešće verzija uređaja P; kratica P potječe od
funkcije uređaja, koji može mjeriti parametre snage, P – Power), primjenjuju se sljedeće jednadžbe:
100%
THDU = Urms 2 − U 1 2 ⋅
U1
(1.1.4.5)
100%
THDI = Irms 2 − I 1 2 ⋅
I1
(1.1.4.6)
Pri čemu su:
Urms – efektivna vrijednost (RMS – Root Mean Square, drugi korijen iz kvadratne srednje vrijednosti)
ukupnog signala (napona)
U1 – efektivna (RMS) vrijednost napona osnovnog harmonika
Irms – efektivna vrijednost ukupnog signala struje
I1 – RMS vrijednost struje osnovnog harmonika (nazivna vrijednost signala na 50 Hz).
1.1.4.12. Treperenje (fliker)
To je subjektivna veličina, koja utječe prije svega na kakvoću ljudskoga rada i života. Treperenje se
mjeri flikerometrom (nalazi se unutar uređaja tipa MEMOBOX), koji zapravo mjeri dubinu modulacije
amplitudno moduliranog mrežnog napona (50 Hz), signalima frekvencije 1 – 33 Hz. Flikerometar uspoređuje
srednju vrijednost promatranoga demoduliranog signala, s onom vrijednošću dobivenom mjerenjem.
Vrijednost treperenja 1, granična je prema normi EN 50160. Sve vrijednosti >1 smatraju se neprihvatljivim
za ljude i uređaje. Treperenje se može uočiti kod rasvjete, na zaslonima računala i sl.
Mjerenje treperenja određeno je i normom IEC 61000-4-15. Kratkotrajno treperenje Pst (short time -
mjerenje unutar intervala od 10 minuta) osnovni je parametar treperenja koji se mjeri. Dugotrajno treperenje
Plt (long time) izračunava se, kao što je poznato, temeljem 12 uzastopnih vrijednosti Pst, primjenom prije
spomenute jednadžbe.
Standardni je interval mjerenja Pst 10 minuta, ali on se po želji može i promijeniti. Na slici 1.1.4.13
dana je shema načela mjerenja kratkotrajnog i dugotrajnog treperenja (flikera).
27
Fliker
duljina intervala ⇒ 1 Pst
[%]
vrijeme
12 x duljina intervala ⇒ 1 vrijednost flikera Plt
Slika 1.1.4.13 - Shema načela mjerenja kratkotrajnog (Pst) i dugotrajnog (Plt) treperenja
1.1.4.13. Nesimetričnost (asimetričnost)
Taj parametar ukazuje na razliku između izravnog sustava napona (sustav u kojemu su fazni kutovi
između napona točno jednaki 120 °, te su naponi međusobno jednaki po amplitudi) i inverznog sustava
(kutovi među naponima nisu jednaki i/ili amplitude napona nisu jednake). Temeljem dobivenih uzoraka
amplituda faznih napona i faznih kutova izračunava se njihovo srednje odstupanje od srednjih vrijednosti
amplituda napona i srednjih vrijednosti faznih kutova (najčešće se kao referentni uzimaju nazivna vrijednost
napona, te fazni kut 120°). Prema normi EN 50160, ta srednja razlika (odstupanje) ne smije biti veća od 2%.
U proračunu se uzimaju u obzir i kutovi i veličine faznih napona. Srednje vrijednosti izračunavaju se tijekom
trajanja intervala koji je definiran odgovarajućom programskom potporom (prema normi EN 50160 ono
iznosi: 10 minuta). Jedino kod mjerenja i izračunavanja tog parametra (od njih ukupno 8 najvažnijih, prema
normi EN 50160) ne smije se pogriješiti u redoslijedu spajanja mjernih naponskih i strujnih kabela i mrežnih
vodiča sabirnica (mora biti spojeno: L1 svitak na L1 fazni vodič sabirnicu, L2 na L2, L3 na L3). Faze L1, L2
i L3 moguće je odrediti s pomoću nekog od priručnih uređaja ili s pomoću složenijih uređaja tipa LEM
(FLUKE) NORMA UNILAP 100XE, koji osigurava još i ispitivanje: FID (FI-RCD - Residual Current
Device, sklopke koje mjere razliku struja faznog i neutralnog vodiča nakon potrošača) sklopki, mjerenje
otpora uzemljenja, otpora izolacije i otpora petlje. Mjerenjem tih parametara prije izvedbe samog mjerenja
kakvoće električne energije, osigurava se prethodno uvjerenje u ispravnost ispitivanih električnih instalacija,
čime se uklanja jedan od mogućih uzroka neprihvatljive kakvoće električne energije i mreže, [1].
1.1.4.14. Frekvencija
Frekvencija napona u elektroenergetskoj mreži mjeri se i usrednjava tijekom intervala od deset

sekundi (prema normi EN 50160). Vrijednosti se razvrstavaju u 42 razreda, u cilju daljnje statističke
obradbe. Inače, trajanje intervala moguće je i mijenjati, primjenom odgovarajuće programske potpore.
1.1.4.15. Mjerenje struje
Vrijednost struje (L1, L2, L3, N) dobivena mjerenjem unutar nekog intervala mjerenja (duljina
intervala postavlja se s pomoću programske potpore tipa CODAM), u biti je srednja efektivna vrijednosti
28
struje, izmjerena tijekom tog intervala. Osim te, mjeri se i pohranjuje i maksimalna vrijednost struje unutar
mjernog intervala. Ipeak (vršna vrijednost, pik) zapravo je srednja vrijednost svih vršnih vrijednosti,
dobivenih mjerenjem na valnom obliku struje, tijekom prethodno definiranog mjernog intervala (npr. 10
minuta).
1.1.4.16. Vršni faktor (CF – Crest Factor)
Vršni faktor omjer je vršne (pik) i efektivne (RMS) vrijednosti neke veličine. Vršni faktor struja (L1,
L2, L3 i N) dobiva se kao srednja vrijednost tijekom mjernog intervala, određenog primjenom odgovarajuće
programske potpore. Za sinusne signale taj faktor iznosi CF=1,41 , a za pravokutne valne oblike je CF=1,00.
Svako odstupanje od tih vrijednosti ukazuje na prisutnost smetnja u tim valnim oblicima.
1.1.4.17. Snaga
Vrijednosti snage (na L1, L2, L3 i N) jesu srednje vrijednosti dobivene tijekom intervala mjerenja.
Dodatno se mjeri i najveća vrijednost snage unutar svakog prethodno utvrđenog mjernog intervala. Trajanje
odziva može se birati između vrijednosti 1 sekunda ili 1 minuta, što ovisi o trajanju odziva za napon i struju.
Veličine (količine) koje se pohranjuju u memoriju, npr. tipa MEMOBOX, jesu:
− Srednje efektivne vrijednosti napona i struje po svakoj fazi tijekom odabranoga mjernog intervala
(uzorci se uzimaju svakih 200 ms i ima ih u ovom slučaju, npr.: N), izračunavaju se na sljedeći način
(broj faze i = 1,2,3):
(1.1.4.7)
N
1
URMSi =
N
⋅ ∑Uij
j =1
2
N
1
IRMSi =
N
⋅ ∑ Iij
j =1
2
(1.1.4.8)
− Djelatna snaga iz uzorkovanih vrijednosti (uzimaju se svakih 200 ms) računa se za svaki uzorak
posebno, tijekom promatranog intervala mjerenja, za svaku fazu posebno, na sljedeći način (ϕ je
faktor kompenziranja faznog kuta strujnih transformatora):
P (t ) = U (t ) ⋅ I (t + ϕ )
(1.1.4.9)
− Djelatna snaga u odabranom intervalu mjerenja – P (uzorci se uzimaju svakih 200 ms) računa
se za promatrani interval mjerenja, za svaku fazu posebno, na sljedeći način (M je ovdje broj
uzoraka snage Pi, koji se uzimaju svakih 200 ms, unutar nekoga odabranog intervala mjerenja):
1 M
P= ⋅ ∑ Pi
M i =1
(1.1.4.10)
− Ukupna djelatna snaga (L1, L2, L3 ili za W2 Aronov spoj: P1=P12, P2=0, P3=P32), računa se na
sljedeći način:
29
3
Pukupno = ∑ Pi
i =1
(1.1.4.11)
− Apsolutna vrijednost ukupne djelatne snage u jednom mjernom intervalu, računa se kao:
1 M
P = ⋅ ∑ Pi
M i =1
(1.1.4.12)
− Vrijednost ukupne apsolutne djelatne snage u jednom mjernom intervalu, računa se:
3
Pukupno = ∑ Pi
i =1
(1.1.4.13)
− Jalova snaga svakog uzorka, računa se na sljedeći način (+90° jest korigiranje faze (H1) u cilju
utvrđivanja jalove snage, a ϕ je faktor kompenziranja faznog kuta strujnih transformatora) :
Q(t ) = U (t + 90 0 ) ⋅ I (t + ϕ )
(1.1.4.14)
− Jalova snaga po jednom mjernom intervalu – Q, računa se (za svaku fazu posebno) na sljedeći
način (M je broj uzoraka, koji se uzimaju svakih 200 ms, unutar nekoga odabranog intervala
mjerenja):
1 M
Q= ⋅ ∑ Pi
M i =1
(1.1.4.15)
− Ukupna jalova snaga po jednom mjernom intervalu za W2 Aronov spoj (Q1=Q12, Q2=0,
Q3=Q32), računa se na slijedeći način:
3
Qukupno = ∑ Qi
i =1
(1.1.4.16)
− Prividna snaga u jednom mjernom intervalu za Y spoj (u zvijezdu) i za W2 Aronov spoj,

računa se na sljedeći način:
Si = Pi 2 + Qi 2
(1.1.4.17)
− Ukupna (total) prividna snaga u jednom intervalu za Y spoj (zvijezdu) i za W2 Aronov spoj,
računa se na sljedeći način:
30
(1.1.4.18)
Sukupno = Pukupno 2 + Qukupno 2
− Faktor snage (PF), računa se na sljedeći način:
Q P
PF = λ = ⋅
Q S
(1.1.4.19)
− Tangens kuta (najčešća je oznaka tog kuta ϕ) između S i P, računa se na sljedeći način:
Q
tan ϕ =
P
(1.1.4.20)
− Energija. Snaga akumulirana tijekom trajanja svakoga mjernog intervala, prikazuje energiju u
tom intervalu.
1.1.4.18. Jednadžbe kojima se koriste programi za harmoničku analizu
Trošila (usmjerivači, konvertori, bilo da rade kao ispravljači (pretvorba izmjenične snage u
istosmjernu), ili kao izmjenjivači (pretvorba istosmjerne snage u izmjeničnu)), koja zbog svojih svojstava
uzimaju izobličenu struju iz mreže − predstavljaju generatore viših harmonika. Osim toga, pojavu viših
harmonika, generiranih na samom izvoru, može izazvati i nazubljenost statora i raspored njegovih namotaja,
sadrži ih i struja magnetiziranja energetskih transformatora, a stvaraju ih i statički uređaji za kompenzaciju
reaktivne snage (s tiristorskom regulacijom).
Cirkulacijom struja viših harmonika osnovne frekvencije u mreži, nastaju izobličenja idealne
sinusoide napona, tj. distorzija napona.
Viši harmonici tvore, ovisno o njihovu rangu, simetrične trofazne sustave izravnog, inverznog i
nultog sustava pa, prema tome, harmonici struje, koji stvaraju izravni sustav, uzrokuju odgovarajuće padove
napona na izravnim impedancijama grana u mreži, pri čemu treba uzeti u obzir impedanciju, koja odgovara
frekvenciji određenog harmonika, [1].
Za harmonik ranga N, vrijede izrazi za napone po fazama:
V1 N = VN e jNωt (1.1.4.21)
2π
jN ( ωt − )
V2 N = V N e 3
(1.1.4.22)
4π
jN ( ωt − )
V3 N = VN e 3
(1.1.4.23)
za N = 1,2,3.
Za N=1 dobiva se osnovni harmonik. Osnovni harmonik tvori izravni (d), drugi harmonik (N=2)
inverzni (i), a treći harmonik (N=3) tvori nulti (0) trofazni sustav.
Općenito, izravni sustav tvore harmonici ranga:
N=3n+1 za (n=0, 1, 2...)
31
Inverzni sustav tvore harmonici ranga:
N=3n-1 za (n=1, 2, 3...),
a nulti sustav tvore harmonici ranga:

N=3n za (n=1, 2, 3...).
Niz harmonika može se podijeliti na:
a) parne harmonike (N je paran broj). Parni harmonici struje (a preko odgovarajućih

impedancija i napona) mogu nastati samo zbog takve smetnje u mreži, koja se ne očituje
identično na obje poluperiode osnovnog vala. Rijetko se pojavljuju (izazivaju ih npr.
ispravljači s poluvalnim ispravljanjem) i zbog toga se rijetko razmatraju, premda ti
harmonici izazivaju teže posljedice od ostalih.
b) sve harmonike djeljive s 3 (N je broj djeljiv s 3). Oni tvore nulti sustav, pa se po tome
izdvajaju od ostalih. Najčešće nastaju pri magnetiziranju zasićenih željeznih jezgri, pri
čemu je najviše istaknut treći harmonik. Struje harmonika te skupine zatvaraju se kroz
mjesta gdje je nulti sustav spojen s nulom sustava. Pri tome namotaji transformatora
spojeni u trokut igraju odlučujuću ulogu, dodatno i zato što omogućuju cirkulaciju
harmonika N=3, nastalog magnetiziranjem jezgre.
c) preostale harmonike, tj. one kojima je rang neparan broj, a tvore izravni ili inverzni
sustav. U analizama se oni najčešće obrađuju.
Svaki harmonik ranga N idealna je sinusoida frekvencije N·f. Harmonici imaju različite amplitude (s
rastućim N, amplituda naglo opada). U svakom je slučaju prisutan osnovni harmonik (N = 1, f = 50 Hz),
kojem je amplituda najviša.
Zbrajanjem svih istodobno postojećih harmonika (npr. napona) u fazi L1 dobiva se (ako nema
istosmjerne komponente) konačna krivulja trenutačne vrijednosti napona:
∞
U 1 = Re ∑ 2U N e j ( Nωt +ϕ N ) (1.1.4.24)
N =1
gdje je:
N – rang harmonika
ω = 2πf – kružna frekvencija osnovnog harmonika
UN – efektivna vrijednost N-tog harmonika
ϕN – fazni kut N-tog harmonika u odnosu na realnu os.
Krivulja U1 periodična je krivulja, koja odstupa od idealne sinusoide:
U 1 = Re 2U N e j ( ωt +ϕ1 ) (1.1.4.25)
Takva je sinusoida izobličena, a mjera za izobličenje je faktor izobličenja definiran izrazom:
∑U
N =2
2
N
D= (1.1.4.26)
U1
Faktor izobličenja sadrži sve harmonike, neovisno o nejednakosti intenziteta smetnji, što ih
harmonici raznih skupina izazivaju.
32
1.1.4.18.1. Izračunavanje viših harmonika napona
Kod proračuna viših harmonika, zbog promjenjivosti režima rada trošila, nelinearnosti u mreži i
slično, nemoguće je analizu obaviti precizno, pa se i ulazni podaci o mreži uzimaju približno. Osim toga,
mreža se često prikazuje nadomjesnom impedancijom, uzima se formalno smjer struje, jer svrha analize nije
da se utvrdi oblik krivulje napona U, nego samo efektivna vrijednost napona UN i njegov relativni ili postotni
odnos prema naponu U1.
U linearnoj je mreži:
Z N = Z n = R 2 + ( NωL )2 = R 2 + ( Nx1 )2 (1.1.4.27)
gdje je:
x1 – reaktancija kod osnovnog harmonika.
Važno je tvori li harmonik izravni, inverzni ili nulti sustav, pa ovisno o tome pri utvrđivanju
vrijednosti ZN treba poći od pogodne impedancije mreže. Kod izravne reaktancije treba poći od
subtranzijentne vrijednosti, jer harmonici, barem u prvoj aproksimaciji, ne izazivaju reakciju armature (za
mreže, koje sadrže omske i induktivne otpore).
Ekvivalentna impedancija mreže Z1 izračunana je iz snage kratkog spoja (prema slici 1.1.4.14), u
promatranom čvoru:
U2
Z1 = = x1 (1.1.4.28)
SK
Z1 I=I + I
1 N
Realni potrošač
Slika 1.1.4.14 - Shema realne mreže s trošilom, koje uzima struju izobličenu harmonikom ranga N
Ta se mreža može rastaviti na dva fiktivna sustava:
Z1 I 1
Idealni potrošač
Z N I-I N
Generator
Nω
smetnja
Slika 1.1.4.15 – Mreža sa slike 1.1.4.14 rastavljena na dva fiktivna sustava
33
Vrijednost SK ovisi o uklopnom stanju mreže. Za analizu smetnji treba Z1 odrediti iz snage
tropolnoga kratkog spoja SK1 , koja je najmanja u razdoblju za koje se analiza provodi, [7,8].
Uzme li se da su izravna i inverzna impedancija promatrane iz potrošačkog čvora praktično jednake,
te da se harmonici ranga N = 3h, koji tvore nulte trofazne sustave, obično neće javljati, izrazi 1.4.27 i 1.4.28
u većini će slučajeva zadovoljavati, s time što se u izrazu 1.4.27 može zanemariti i omski otpor.
Moguća odstupanja zbog nelinearnosti mreže čine izraz 1.4.27 netočnim. U literaturi se mogu naći
empirički izrazi s pomoću kojih se ta odstupanja mogu uzeti u obzir.
Efektivna vrijednost N-tog harmonika dobiva se za svaki N:
U N = 3I N Z N (1.1.4.29)
Ta vrijednost napona UN opada ako se udaljava od izvora smetnje, odnosno kada se približava
generatoru osnovnog harmonika, što dopušta da se u većini slučajeva analiza ograniči na neposrednu okolinu
tog trošila. Ostali potrošači kao grane paralelne izvoru umanjuju intenzitet viših harmonika napona. Većina
trošila koja uzimaju izobličenu struju, ujedno imaju i loš faktor snage, koji se najčešće popravlja
kompenzacijskim kondenzatorskim baterijama. Shema jednostavnog sustava s kompenzacijom reaktivne
snage prikazana je na slici 1.1.4.16, a ekvivalentna shema za harmonike na slici 1.1.4.17 (omski su otpori
zanemareni).
Ukupna je susceptancija mreže promatrana iz potrošačkog čvora T:
1 ⎛ 1 ⎞
B= = j ⎜⎜ − + ωC ⎟⎟ (1.1.4.30)
jx ⎝ ωL M ⎠
T
P'
Slika 1.1.4.16 - Shema mreže s kondenzatorom za kompenzaciju reaktivne snage
IN – generirana struja n-tog harmonika

INL – struja n-tog harmonika mrežne reaktancije
INC – struja n-tog harmonika kondenzatorske baterije
Slika 1.1.4.17 - Ekvivalentna mreža za N-ti harmonik
34
Susceptancija B ovisi o frekvenciji. Kod neke frekvencije ω r koja se naziva rezonantnom,
susceptancija će biti jednaka nuli. ω r dobiva se ako se desna strana jednadžbe (1.1.4.30) izjednači s nulom.
1
ωr = (1.1.4.31)
LM C
Za tu je frekvenciju rezultirajuća impedancija mreže beskonačno velika, ako se zanemare omski

otpori, a ukoliko odgovara frekvenciji jednog od harmonika Nω , (koje generira trošilo P´), injektirana struja
u čvoru T (slika 1.1.4.16) izazvat će beskonačno velik gubitak napona prema nuli sustava, a u grani LM i C
beskonačno velike struje INL i INC.
U stvarnoj mreži prisutni omski otpori neće dopustiti da dođe do beskonačnog pojačanja. Može biti
do tri puta veća struja, što znači da se i posljedice postojanja harmonika struje i napona barem toliko puta
povećavaju, [7, 8].
Zbog promjenjivosti snage kratkog spoja SK, iz koje se izračunava LM, ni rezonantna frekvencija
mreže neće biti konstantna, pa je potrebno ispitati u kojem se rasponu može očekivati rezonantna
frekvencija. Za postupno uključivanje kondenzatorske baterije potrebna je provjera za svaki mogući
kapacitet baterije.
35
Poglavlje II.
1. Primjeri suvremenih jednofaznih i trofaznih off-line ispitivala kakvoće električne energije
Tijekom posljednjih par godina na svjetskom tržištu (pa i u Hrvatskoj) pojavilo se puno manje ili
više kvalitetnih uređaja na području mjerenja kakvoće električne energije. Kako se autor ovog teksta već
dugi niz godina bavi probLEM (FLUKE) atikom teorije i prakse u radu sa suvremenom ispitnom i mjernom
opremom, a posljednjih se šest godina bavi i probLEM (FLUKE) atikom mjerenja kakvoće električne
energije, te proučavanjem i primjenjivanjem odgovarajuće opreme na ovome području, daje si za pravo
odabira opreme, koju će u ovoj knjizi predstaviti čitateljstvu kao primjer kvalitetne opreme za nadzor nad
kakvoćom električne energije, te optimiranje električne mreže. Namjera je autora upoznati čitatelje s
osnovnim parametrima koje kvalitetna opreme na ovome polju mora imati. Nije važno za koju će se
konkretnu opremu čitatelj možda jednoga dana odlučiti, ali je važno prihvatiti visoke standarde, koje takva
oprema mora imati, prije svega u svezi kakvoće i čvrstoće izradbe, te točnosti mjerenja i kakvoće obradbe
rezultata mjerenja. Treba znati što se traži i na što treba obratiti pozornost (na koje parametre i karakteristike
opreme) pri odabiru opreme. Oprema koju autor ovoga teksta preporučuje i koja će poslužiti dalje kao
primjer jest oprema:
− austrijske tvrtke LEM (FLUKE) -FLUKE: MEMOBOX serije 800/808A i 300/300 smart i TOPAS
1000/2000/1019/1020/1040 (trofazni uređaji), te VLog (jednofazni uređaj)
− španjolske tvrtke CIRCUTOR: AR5, trofazni priručni uređaj širokih mogućnosti
- francuske tvrtke Chauvin Arnoux.
2. Tehničke mogućnosti nekih suvremenih jednofaznih, trofaznih i jednofazno−trofaznih

ispitivala kakvoće električne energije i mreže
Prije nego što se odlučimo, kao kupac i budući korisnik ispitivala kakvoće električnog napona i
električne energije, potrebno je pažljivo pogledati i proučiti pregled nekih važnijih, danas zastupljenih
mjernih instrumenata ove vrste (tablica 2.1, u nastavku). Kako smo u prethodim poglavljima već dosta
iscrpno opisali osnovna načela mjerenja i dali neke važne definicije, u nastavku smo odlučili dati više detalja
o vrlo kvalitetnim i perspektivnim ispitivalima kakvoće električne energije: jednofazno−trofaznim modelima
tipa: LEM (FLUKE) -FLUKE MEMOBOX 800/808A i 300/300smart, CIRCUTOR AR5, te jednofaznom
modelu LEM (FLUKE) VLog.
Sve značajne karakteristike najsuvremenijih off-line ispitivana kvalitete električne energije dane su u
narednoj tablici.
36
Podrobni opis i objašnjenja pojedinih značajki 1-3 faznih off-line analizatora kakvoće električne energije i kakvoće mreže:
CHAUVIN CHAUVIN
Proizvođač CIRCUTOR LEM (FLUKE) LEM (FLUKE) LEM (FLUKE) LEM (FLUKE)
ARNOUX ARNOUX
TOPAS
ANALYST 3Q / MEMOBOX 300 / MEMOBOX 800 /
Tip instrumenta AR.5 C.A 8332/8334 C.A 8350 1000/2000/1020/
Q70 300smart, P/Q 808/808A, P/Q
1040
slika
na raspolaganju u
3 (1 kod Analyst
broj naponskih ulaza 3 3 dvije izvedbe: 3 4
Q70) na raspolaganju je
jednofazni i trofazni
8/25/40 ulaza, koji
jednofazna verzija se lako konfiguriraju
može biti bez kao npr. 4xU + 4xI
strujnog ulaza ili s ili kao 8xU (TOPAS
3 (1 kod Analyst jednim strujnim 1000). TOPAS 1000
broj strujnih ulaza 3 3 4 4
Q70) ulazom; bit će analiziran u
trofazna verzija je ili nastavku ove tablice.
bez strujnih ulaza ili
s 3 ili 4 strujna ulaza
Mjerenje napona
pri postavljanju
RMS fazni napon
izbor jednog ili odabire se mjerenje mjeri i prikazuje pri postavljanju mjerenja odlučuje se hoće li se mjeriti u spoju mjeri i prikazuje
RMS međufazni
drugog u »trokut« ili u spoju obje vrijednosti »trokut«, ili u spoju »zvijezda« obje vrijednosti
napon
»zvijezda«
opcija ARI normalno obavlja

osnovnim harmoničku analizu normalno obavlja normalno obavlja normalno obavlja
THD U Q verzija: mjeri THDU i harmonike do 40.
funkcijama dodaje do 40. harmonika, a harmoničku analizu harmoničku analizu harmoničku analizu
harmonička analiza P verzija: mjeri THD U i I
harmoničku analizu u RAM bilježi samo do 50. harmonika do 50. harmonika do 50. harmonika
do 50. harmonika THD!
Crest Faktor − CF - - da da da - -
37
CHAUVIN CHAUVIN
ARNOUX ARNOUX
TOPAS
Q70 300smart, P/Q 808/808A, P/Q
1040
(vršni faktor)
samo kada je opremljen s mjernom samo s opcijom
asimetričnost - da da da
funkcijom (opcijom) Q »Energy«
opcija FL pokraj
Pst i Plt samo kada
mjerenja napona i
Pst, izračunavanje Pst, izračunavanje Pst, izračunavanje Pst, izračunavanje je opremljen s
snage, dodaje i
treperenje (fliker) Plt obavlja se na Plt obavlja se na Plt obavlja se na Plt obavlja se na funkcijom da
mjerenje Pst,
PCu PCu PCu PCu »EN50160-Fliker
izračunavanje Plt
(treperenje)«
obavlja se na PCu
bilježi broj događaja,
razvrstavanje u
kada je opremljen s
odnosu na trajanje i
opcijom »EN50160-
događaji na naponu bilježi broj bilježi broj krajnje vrijednosti +
bilježi broj Fliker (treperenje)«:
događaja, događaja, CBEMA;
događaja, trajanje, bilježi broj događaja,
prema normi - da razvrstavanje u razvrstavanje u kada je opremljen
krajnje vrijednosti i razvrstavanje u
EN 50160, a uvjeti odnosu na trajanje i odnosu na trajanje i funkcijom
trenutak nastanka odnosu na trajanje i
se mogu i mijenjati krajnje vrijednosti krajnje vrijednosti »Trigger«, daje
krajnje vrijednosti +
osciloskopski prikaz
CBEMA
i RMS vrijednost
događaja
opcija »Trigger«
opcija »Transient«
razlučivost 156 s
razlučivost 156-39
RMS napon i struja,
opcija CL – s,
podesivo trajanje,
razlučivost 500 s, razlučivost 78 s, napon i struja, 64000
neograničeni broj
osciloskopski prikaz snimak napona i točaka, uključuje
prijelazne pojave - - - pojava;
napona, struje, 4 periode, 50 analizu harmoničkih
opcija »FastTrans«
prilagodljiva dužina događaja izobličenja i RMS
razlučivost
snimke parametre, bez
10 s - 0,1 s
ograničenja broja
samo napon
pojava
frekvencija da da da uz opciju (mjernu funkciju) Q da da
samo analiza
naponi signala,
međuharmoničkih
međuharmoničke - - - uz opciju (mjernu funkciju) Q da
komponenti, bez
komponente
analize treperenja,
38
CHAUVIN CHAUVIN
ARNOUX ARNOUX
TOPAS
Q70 300smart, P/Q 808/808A, P/Q
1040
norma EN 50160,
mjerenje prijelaznih
pojava!
Statistička obradba
statistička obradba grafička analiza bez statističke statistička obradba sukladnosti na Statistička obradba
analiza prema sukladnosti na
raspoloživih sukladnosti na obradbe sukladnosti PC-u; mjerna funkcija Q sadrži sve na PCu (opcijski za
normi EN 50160 vlastitom zaslonu ili
parametara na PC-u zaslonu uređaja s normom potrebne parametre (opcija) verzije TS i S)
na PCu
Mjerenje struje
RMS fazne struje da da da da da da da
struja u neutralnom samo kod verzije sa
- - izračunava se da da da
vodiču 4 strujna ulaza
opcija ARI normalno obavlja
osnovnim harmoničku analizu normalno obavlja normalno obavlja normalno obavlja
THD I
funkcijama dodaje i do 40. harmonika, a harmoničku analizu funkcija P mjeri THD struje (THD I) harmoničku analizu harmoničku analizu
harmonička analiza
analizu do 50. u RAM bilježi samo do 50. harmonika do 50. harmonika do 50. komponente
komponente THD!
Crest Faktor − CF,
- - da samo mjerna funkcija Q - -
K-faktor
asimetričnost - - da - - - -
Parametri snage
djelatna, jalova,
da da da samo mjerna funkcija P opcija »Energy« da
prividna snaga
opcija »Energy« -
faktor snage, faktor snage, faktor snage, oboje, indikacija oboje, faktor snage,
samo funkcija P – faktor snage, indikacija oboje, faktor snage,
indikacija vrijednosti indikacija vrijednosti vrijednosti sa indikacija vrijednosti
Cos ϕ s predznakom sa simbolom simbolom
vrijednosti s predznakom indikacija vrijednosti
s predznakom
s predznakom
opcija »Energy« -
da, jalova energija
da, jalova energija jalova energija
posebno za
djelatna, jalova, posebno za posebno za samo djelatna
- kapacitivnu i samo funkcija P – samo djelatna energija
prividna energija kapacitivnu i
induktivnu + ukupna
kapacitivnu i energija
induktivnu induktivnu + ukupna
vrijednost
vrijednost
harmonička analiza
snage (smjer - - da - - da da
harmonika)
39
CHAUVIN CHAUVIN
ARNOUX ARNOUX
TOPAS
Q70 300smart, P/Q 808/808A, P/Q
1040
Posebne funkcije
vektorski prikaz
opcija »FastCheck« vektorski prikaz napona i struja na Mogućnost mogućnost analize
omogućuje brzi napona na LCD-u s LCD-u, s priključivanja velikog broja
prikaz efektivnih indikacijom indikacijom dodatnog adaptera različitih parametara
pregledni, brzi
vrijednosti svih amplitude i faznog amplituda i faznih pregledni, brzi za prijam dodatnih za analizu dobro
prikaz svih
parametara snage, s pomicanja među pomicanja među prikaz svih analognih i »skrivenih«
parametara kakvoće
razlučivošću od naponima. njima parametara kakvoće digitalnih signala prijelaznih pojava
električne energije
najmanje 1 periode električne energije
(napona) za ocjenu
– idealno za »PQ OverView« »Harmonics Expert (napona) za ocjenu vektorski prikaz bogate analitičke
druge funkcije, sukladnosti s
snimanje pokretanja brz i pregledan Mode« za analizu sukladnosti s napona i struja na funkcije za iscrpno
posebne normom
(zaleta) električnih prikaz svih glavnih harmoničkih normom LCD-u, s analiziranje
EN 50160
strojeva i sl. parametara kakvoće komponenti s EN 50160 indikacijom događaja i stanja
(PC programski
opcija električne energije obzirom na smjer (PC programski amplituda i faznih mreže i opterećenja;
paket CODAM plus,
»CheckMeter« na LCD zaslonu, za kretanja, čime se paket CODAM, i na pomicanja među EN 50160 analiza
i na hrvatskom
za jednostavno ocjenu kakvoće može ocijeniti uzrok hrvatskom jeziku) njima (moguće za moguća je s obzirom
jeziku)
provjeravanje kojega probLEM grijanja vodiča, svaki harmonik na fazne ili
točnosti električnog (FLUKE) atičnog starenja posebno) međufazne napone,
brojila na terenu parametra kondenzatora i kao referentne!
slično
Posebne značajke
LCD, 320 x 240
kolor LCD, TFT kolor VGA
točaka,
LCD, 160 x 160 320x240 točaka, zaslon, 640x480
jednobojan, LED indikacija
točaka; visoko kontrastni, s točaka, 7,5"
osvijetljen, s stanja + LCD prikaz
vrsta lokalnog jednobojan, s grafičkim prikazom LED indikacija s prikazom LED indikacija
grafičkim prikazom trenutačnih
prikaza grafičkim prikazom trenutačnih stanja trenutačnih stanja
trenutačnih vrijednosti osnovnih
trenutačnih vrijednosti i vrijednosti i
vrijednosti i parametara
vrijednosti analizom snimljenih analizom izmjerenih
analizom snimljenih
vrijednosti vrijednosti
vrijednosti
230 V ~ ± 20%
preko posebnog
15…20 V =
napojnog ulaza; 85…35 V ~ 100…240 V ~
napajanje 230 V ~ ± 15% preko AC/DC 230 V ~ ± 20% 88…265 V ~
82…500 V ~ 180…265 V ~ 100…375 V =
adaptera
preko mjernih
vodiča (ulaza)
40
CHAUVIN CHAUVIN
ARNOUX ARNOUX
TOPAS
Q70 300smart, P/Q 808/808A, P/Q
1040
autonomija
pribl. 5 sati > 8 sati > 9 sati ovisi o uporabi unutrašnjeg UPS-a (opcija) 5 min
napajanja
univerzalan
fleksibilni strujni strujna kliješta ili izravno ili strujna izravno ili strujna
mjerenje u 5A petlji strujna kliješta strujna kliješta strujna kliješta
svitak (rogowsky) ili adapter s ulazom 5A kliješta kliješta
strujna kliješta
uporaba fleksibilnih izravno, bez izravno, bez izravno, bez
izravno, bez izravno, bez izravno, bez
strujnih senzora izvanjsko napajanje izvanjskog izvanjskog izvanjskog
izvanjskog napajanja izvanjskog napajanja izvanjskog napajanja
(rogowsky-svitak) napajanja napajanja napajanja
tvrdi disk 0,5,
dubina memorije 1 MB 1,5 MB 2/4 MB 1/2/4 MB 1/2/4 MB tvrdi disk 2 GB
opcijski 2 GB
komunikacija s PC-
RS-232 RS-232 RS-232 RS-232 RS-232 USB 2x Ethernet / RS-232
om
Windows
programska potpora standardno standardno standardno standardno standardno standardno standardno
za analizu
odličan odnos analizator mogućnost univerzalna idealno rješenje za uvjerljivo
mogućnosti i cijene; namijenjen prije kompletne analize platforma za Q i P sve one koji trebaju najpotpuniji
najmanji trofazni svega rješavanju izvrsno rješenje kakvoće napona mjerne funkcije; analizator najvišeg analizator kakvoće
analizator u ponudi; teškoća s kakvoćom kada je potrebno prema normi EN čvrsto i kvalitetno razreda, a žele raditi električne energije
prednosti široka paleta energije u mjerenje svih 50160 (ver. Q) i on- kućište s brzom bez na tržištu;
funkcija, premda se industrijskim važnijih parametara line, uz minimum indikacijom PC-a (ili notebooka);
opcijski paketi među postrojenjima i odjednom, ulaganja; ispravnosti nema potrebe za
sobom isključuju!; brzom otkrivanju uključujući i malo, čvrsto kućište priključenja ispitnih jednostavan, postavljanjem
kritičnih parametara. prijelazne pojave za malene mjerne vodiča; intuitivan skupmjernih parametara,
mogućnost Univerzalni prostore; širok izbor upravljačkih tipki, jer snima sve važne
nadgradnje s fleksibilni senzor za nije potreban PC za kućište je bez mjernoga pribora; parametre;
uz zaslon osjetljiv na
opcijskim paketima struju, za široko analizu razina. napojnih eLEM kućište je bez dodir; čvrsto IP65 kućište
nakon nabave mjerno područje!; (FLUKE) enata; napojnih eLEM bogata malenih dimenzija,
paleta
osnovne Mogućnost analize širok izbor mjernoga mogu ga lako (FLUKE) enata, mjernog pribora za pogodno za
konfiguracije; snimljenih pribora, te doista priključiti i mogu ga lako mjerenje struje; postavljanje na
prednosti široka paleta parametara na dobar odnos između nestručne osobe; priključiti i prostorno ograničena
mjernoga pribora; vlastitom zaslonu; mogućnosti i cijene najprimjereniji izbor nestručne osobe; velika dubina mjerna mjesta;
uvjerljivo najbrži brza analiza uređaja u slučaju potrebe za memorije;
analizator u svojemu sukladnosti napona s ponavljanjem vrlo snažan vrlo snažan
cjenovnom razredu, normom EN 50160, mjerenja, te u programski paket (i programski paket (i
41
CHAUVIN CHAUVIN
ARNOUX ARNOUX
TOPAS
Q70 300smart, P/Q 808/808A, P/Q
1040
s mogućnošću s mogućnošću slučaju dugotrajne na hrvatskom naknadno na hrvatskom
bilježenja efektivnih izdvajanja probLEM analize, bez potrebe jeziku), CODAM, proširivanje jeziku), za analizu
vrijednosti do razine (FLUKE) atičnog za hvatanjem za detaljnu analizu funkcionalnosti na izmjerenih
jedne periode (opcija parametra i njegove prijelaznih pojava; izmjerenih »terenu«, bez vrijednosti;
»FastCheck«)! naknadne podrobnije vrlo snažan vrijednosti. potrebe da to učini
analize programski paket ovlašteni servis ili on-line snimanje i
CODAM PLUS on-line snimanje i čak proizvođač prikaz veličina
prikaz veličina.
CHAUVIN CHAUVIN
ARNOUX ARNOUX
MEMOBOX 300 MEMOBOX 800
Tip instrumenta AR.5 ANALYST 3Q C.A 8332/8334 C.A 8350 TOPAS 1000
P/Q P/Q
nema svoju jedinicu skromna jedinica za
mjerne se opcije za prikaz prikaz trenutačnih
među sobom trenutačnih vrijednosti
isključuju ograničena je dužina vrijednosti
ne bilježi brze snimanja brzih mogućnost
fleksibilni strujni prijelazne pojave prijelaznih pojava (4 bez ugrađene napajanja preko bez ugrađene nema svoju jedinicu
senzori zahtijevaju periode) baterijske potpore u jedne faze, koja baterijske potpore u za prikaz trenutačnih
nedostatci dodatno izvanjsko ne omogućuje slučaju prekida uvijek mora biti slučaju prekida (izmjerenih)
napajanje dugotrajno snimanje najbrže snimanje napajanja prisutna napajanja vrijednosti
harmoničkih efektivnih
nema mogućnost komponenti vrijednosti u jednoj donekle ograničen donekle ograničen
analize izmjerenih sekundi izbor mjernih izbor mjernih
vrijednosti na parametara u parametara u
svojem zaslonu odnosu na izabranu odnosu na izabranu
mjernu funkciju mjernu funkciju
Tablica 2.1 - Podrobni opis i objašnjenja pojedinih značajki 1-3 faznih analizatora kakvoće električne energije i kakvoće mreže
42
Najnoviji uređaj na ovom području jest LEM (FLUKE) Analyst Q70 (Slika 2.1) koji zapravo predstavlja jednofaznu varijantu uređaja LEM (FLUKE) Analyst 3Q:
Slika 2.1 – LEM (FLUKE) Analyst Q70, jednofazno ispitivalo kakvoće električne mreže, napona i energije prema normi EN 50160
43
3. Uređaji tipa LEM (FLUKE) -FLUKE MEMOBOX 800
Prema podatcima iz LEM (FLUKE) -a, preko 7000 mjernih uređaja tipa LEM (FLUKE)
MEMOBOX serije 600 (trofazni modeli: 601 za struju, 602 za napon, 603 za struju − napon − snagu, 604
za struju − harmonike i 686 za napon – harmonike, prema normi EN 50160), kod preko 2000 različitih
korisnika, diljem 20 različitih zemalja svijeta, služi djelotvorno svojoj svrsi: praćenju parametara
(kakvoće) električne energije u distribucijskim mrežama. Temeljem pozitivnih iskustava u radu s tim
uređajima, projektanti tvrtke LEM (FLUKE) dizajnirali su tri inačice tog uređaja i nazvali ih:
MEMOBOX 800Q, 800S (kao MEMOBOX 601 + 602) i 800P (slika 3.1). Danas je najjača inačica:
MEMOBOX 808A
Slika 3.1 - Mjerni uređaj MEMOBOX 800/808 projektiran je na osnovama svojih poznatih prethodnika:
MEMOBOX-a 601, 602, 603, 604 i 686
Razlike među tim modelima nisu velike, ali ih ima (tablica 3.1). Najpotpuniji je uređaj za mjerenje
parametara električne energije MEMOBOX 800/808P (MEMOBOX 601 + 602 + 603), koji je već
početkom 2000. godine mogao, između ostalog, mjeriti i analizirati sve eLEM (FLUKE) ente električne
snage (P, Q, S, cos ϕ), a zatim i THD struje, ali nije mogao mjeriti asimetričnost napona i davati potpuni
grafički prikaz u skladu s EN 50160. Danas sve željene funkcije objedinjuje model MEMOBOX 808A.
Ono što ni jedan od uređaja iz te starije serije ne analizira, a što je spomenuto u normi EN 50160 (ali
se i ne traži), jesu tranzijenti (prijelazna naponska stanja, trajanja kraćeg od 1 ms) i previsoki naponi
između faznih vodiča i zemlje. Ta mjerenja predviđena su za složenije uređaje, npr. TOPAS 1000/2000,
[1, 3].
44
mjerne funkcije
S Q P
mjerna veličina standardno kakvoća snaga
napon (srednja, najveća i najmanja vrijednost) • • •

struja L1, L2, L3 (srednja, najveća i najmanja vrijednost) • • •
struja nulvodiča (srednja, najveća i najmanja vrijednost) • • •
promjene napona (padovi, prekoračenja, prekidi) • • •
snaga (P, ⏐P⏐, Q, S, srednja, najveća i najmanja vrijednost, faktor snage) •
zbroj snaga - ukupna snaga (P, ⏐P⏐, Q, S, srednja, najveća i najmanja
•
vrijednost, faktor snage)
energija •
treperenje - Fliker (Pst, Plt) • •
naponi harmonika •
THD U • •
THD I •
tjemeni faktor (vršni, tj. crest faktor) •
naponski međuharmonici •
signalni naponi •
nesimetričnost (asimetrija) •
frekvencija •
Tablica 3.1 - Pregled mjernih funkcija uređaja tipa MEMOBOX 800/808A
4. RAZMATRANJE KVALITETE ELEKTRIČNE ENERGIJE U DISTRIBUCIJSKIM

MREŽAMA
4.1. UVOD U PROBLEM (FLUKE) ATIKU
Uz pouzdanost i kontinuitet opskrbe, komponenta koja kod nas tek poprima sve veću važnost pri
distribuciji električne energije, jest njezina kvaliteta. U svijetu je taj pojam toliko uvriježen da neka
distribucijska poduzeća imaju i službe koje se bave samo tim aspektom distribucijske djelatnosti (npr.
ELES u Sloveniji).
Na dereguliranom tržištu, gdje se električna energija tretira kao roba, u svrhu konkurentnosti
nužno je ponuditi i osigurati kako kvalitetnu opskrbu, tako i kvalitetan proizvod koji se distribuira. Kako
je budućnost hrvatskog tržišta električnom energijom također deregulacija, poželjno je što prije poduzeti
određene korake da nas taj trenutak ne dočeka nespremne.
Ovim se izlaganjem pokušava na jednostavan način objasniti pojam kvalitete električne energije,
opisati parametre koji na nju utječu, posljedice koje nezadovoljavajuća kvaliteta električne energije može
uzrokovati, te se daju određene smjernice na koje treba paziti prilikom planiranja razvoja
elektroenergetske distribucijske mreže. Ovo je pogled na ovu probLEM (FLUKE) atiku sa stajališta
distributera.
Opskrba električnom energijom predstavlja jednu od osnovnih usluga koje podupiru temelje
industrijskog društva. Sa stajališta potrošača električne energije ova usluga mora biti stalno dostupna, te
omogućiti svim električnim trošilima potrošača siguran i kvalitetan rad. Drugim riječima, zahtijevaju se
visoke razine kontinuiteta opskrbe i kvalitete električne energije.
Pojmovi kojima se može pobliže opisati električna energija su njezina raspoloživost i kvaliteta, te
pouzdanost opskrbe.
45
Pouzdanost se definira kao sposobnost neke jedinice, u ovom slučaju opskrbe električnom
energijom, da izvršava svoju funkciju uz dane uvjete u danom vremenskom razdoblju.
Raspoloživost je pojam koji vežemo uz dostupnost električne energije. Ona se definira kao
sposobnost eLEM (FLUKE) enta, dakle električne energije, da bude u stanju obavljati traženu funkciju
pod danim uvjetima u danom vremenu ili tijekom danog vremenskog intervala, [14].
Kvaliteta električne energije je složen pojam koji se može definirati kao obilježje električne
energije u određenoj točki elektroenergetskog sustava promatrano u usporedbi s referentnim tehničkim
parametrima, [15]. Tehnički se parametri određuju preporukama koje se donose na međunarodnoj razini i
mogu, ali ne moraju, biti zakonski obvezujuće.
Električna energija je 1985. g. europskom direktivom, [16], definirana kao roba, kao što smo i
maloprije pomenuli. Shvaćanje električne energije kao robe kod nas još nije sasvim saživjelo, no na
dereguliranom tržištu to je činjenica. Svaka roba na konkurentnom tržištu mora zadovoljavati određene
kriterije da bi je kupci kupovali i bili zadovoljni njome. U ovom se tekstu razmatra najsloženiji kriterij, a
to je kvaliteta električne energije.
NAPOMENA: Poglavlja: 4.1., 4.2., 4.3., 4.4., 4.6., 4.7., 4.8., 4.9., 4.10., jesu citati iz literature
[15] i [16].
4.2. NEKE DEFINICIJE U SVEZI KVALITETE ELEKTRIČNE ENERGIJE
Definirajmo, dakle, kvalitetu električne energije kao obilježje električne energije u određenoj
točki elektroenergetskog sustava promatrano u usporedbi s referentnim tehničkim parametrima.
Referentne vrijednosti tehničkih parametara određuju se temeljem višegodišnjih iskustava

stečenih analizama stanja u elektroenergetskim mrežama i to dogovorima na međunarodnoj razini.
Primjer jednog takvog dogovornog tehničkog parametra je frekvencija napona, koja u Europi iznosi 50
Hz.
Neke od međunarodnih organizacija, koje definiraju vrijednosti tehničkih parametara su IEC

(eng. International Electrotechnical Commission), CENELEC (eng. European Committee for
Electrotechnical Standardisation), IEEE (eng. Institute of Electrical and Electronics Engineers),
UNIPEDE (eng. International Union of Producers and Distributors of Electrical Energy), CIGRE (fran.
Conseil International des Grands Réseaux Electriques – ili eng. International Council On Large Electric
Systems), ANSI (eng. American National Standards Institute) i dr.
U preporukama, koje ove organizacije daju, definiraju se referentne (nazivne) vrijednosti

tehničkih parametara, kao i njihova preporučena odstupanja od tih vrijednosti. Ukoliko pojedini
parametar varira unutar preporučenih granica, to ne bi trebalo uzrokovati teškoće u elektroenergetskom
sustavu, tj. smetnje u radu trošila i opreme, jer se trošila i oprema izrađuju s određenom tolerancijom što
se tiče napajanja.
Bitno je reći da se međunarodne preporuke vezane za kvalitetu električne energije stalno

usavršavaju i nadopunjuju, te da se provode stalne analize i mjerenja kvalitete električne energije u
elektroenergetskim mrežama širom svijeta.
4.3. ELEM (FLUKE) ENTI KVALITETE ELEKTRIČNE ENERGIJE
Važnost pojedinih eLEM (FLUKE) enata kvalitete električne energije mijenjala se s

gospodarskim razvojem. U početku, kada je većina trošila bila radnog karaktera, osnovna je bila
dostupnost električne energije, te da napon i frekvencija, ukoliko odstupaju od nazivnih vrijednosti, budu
u razumnim granicama. Kada je glavni probLEM (FLUKE) dostupnost električne energije, tada propadi,
tranzijenti i slične smetnje nemaju veliki utjecaj na pojam kvalitete električne energije.
S naprednijim ekonomskim razvojem kontinuitet opskrbe, vrijednost napona, te frekvencija i
dalje ostaju bitni parametri, no uzimaju se zdravo za gotovo, pa se naglasak pomiče na skupinu
karakteristika koje danas podrazumijevamo pod pojmom kvalitete električne energije.
46
Tehničke karakteristike električne energije isporučene potrošaču promatraju se preko opskrbnog
napona, tj. njegove veličine, valnog oblika i frekvencije, te mogućih smetnji.
Tehnički parametri električne energije, tj. napona, koji se promatraju, kao što znamo su:
- mrežna frekvencija
- veličina napona
- promjene napona
- treperenje napona
- propadi napona
- kratkotrajni prekidi napona
- duži prekidi napona
- privremeni mrežni prenaponi između faznih vodiča i zemlje
- impulsni prenaponi između faznih vodiča i zemlje
- nesimetrija napona
- naponi viših harmonika
- naponi međuharmonika
- signalni naponi.
Mrežna frekvencija je broj titraja naponskog vala u sekundi. U europskim elektroenergetskim mrežama
ona iznosi 50 Hz (u Americi je to 60 Hz).
Veličina napona definirana je kao efektivna vrijednost napona na mjestu predaje električne energije u
određenom trenutku, mjerena u određenom vremenskom periodu. Referentna vrijednost određena je
nazivnim naponom mreže.
Promjene napona su odstupanja napona od nazivne vrijednosti. Uzrokovane su promjenama opterećenja,

tj. uključivanjem i isključivanjem velikog broja trošila ili kvarovima u elektroenergetskom sustavu.
Primjer promjena napona prikazan je na slici 4.1.
240 350
220 300 napon

200 250
Napon / V
180 200
Struja / A
struja
160 150
140 100
120 50
100 0
00:00 03:00 06:00 09:00 12:00 15:00 18:00 21:00 00:00
Vrijeme / h
Slika 4.1 - Primjer promjene napona uzrokovane promjenom opterećenja
Treperenje napona (eng. Flicker) su oscilacije vrijednosti napona koje se ponavljaju. Flickeri su
definirani kao vidom zamjetljivo treperenje, izazvano svjetlosnim podražajem uz vremensko kolebanje
svjetlosne gustoće ili spektralne razdiobe. Jednostavnije rečeno, to je titranje npr. svjetla žarulje ili
zaslona računala. Uzroci treperenja su nagle učestale promjene opterećenja uzrokovane radom npr.
elektrolučnih peći, fotokopirnih strojeva, aparata za zavarivanje i sličnih strojeva u susjedstvu. Uočavanje
treperenja ovisi od osobe do osobe, tj. o senzibilnosti oka. Jakost treperenja definira se putem uočavanja
sljedećeg: svjetlosno treperenje pojačava se do trenutka kada od 100 osoba njih 50 uoči treperenje
(promjenu svjetla), tada se kaže da treperenje ima vrijednost 1. Ljudskom oku najviše smetaju flickeri
frekvencije od 7 do 10 Hz. Primjer treperenja napona prikazan je na slici 4.2.
47
235
230
Napon / V
225
220
215
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Vrijeme / s
Slika 4.2 - Primjer treperenja napona
Propad napona definira se kao privremeno smanjenje vrijednosti napona ispod unaprijed određene
granice. Te su granice najčešće u opsegu od 90 % do 1 % nazivne vrijednosti. Propadi su najčešće
uzrokovani kvarom u sustavu ili naglim povećanjem opterećenja. Uobičajeno se razvrstaju po dubini i
trajanju. Primjer propada napona prikazan je slikom 4.3.
400
300
200
100
Napon / V
-100
-200
-300
-400
0 0,05 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3
Vrijeme / s
Slika 4.3 - Primjer propada napona
Prekid napona je stanje pri kojem napona jednostavno nestane. U većini preporuka smatra se da je
nastupio prekid kada napon padne ispod 1 % svoje nazivne vrijednosti. Prekidi se dijele na duge i kratke,
pri čemu se u većini preporuka kao dugi prekid definira onaj trajanja dužeg od 3 minute. Bitno je naglasiti
da se u ove prekide napona, dakle one vezane uz kvalitetu električne energije, ne ubrajaju i ona
isključenja napajanja unaprijed najavljena i planirana. Primjer prekida napona prikazan je slikom 4.4.
400
300
200
100
Napon / V
-100
-200
-300
-400
0 0,05 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3
Vrijeme / s
Slika 4.4 - Primjer prekida napona
48
Prenapon je stanje pri kojem napon poraste preko neke unaprijed određene granice. Kratkotrajni se
prenaponi u mreži javljaju u slučaju kvara ili su uzrokovani sklopnim manipulacijama, udarima groma i
sl. Njihova vrijednost uglavnom ovisi o načinu uzemljenja mreže. Primjer prenapona prikazan je na slici
4.5.
60
40
20
Napon / kV
-20
-40
-60
0,1 0,15 0,2 0,25 0,3
Vrijeme / s
Slika 4.5 - Primjer prenapona
Impulsni prenapon (tranzijent) je visokofrekvencijska promjena napona u trajanju kraćem od jedne

poluperiode (10 ms). Mogu biti uzrokovani sklopnim operacijama u mreži, udarima groma, uklapanjima
kapacitivnih tereta itd. Oblici im mogu biti razni, kako je prikazano na slici 4.6.
unipolarni oscilirajući
bipolarni usjek
pozitivni
200
100
-100
-200
negativni višestruki prolaz kroz nulu
Slika 4.6 - Primjeri nekih vrsta tranzijenata
Nesimetrija napona je stanje pri kojem se naponi u trofaznom sustavu međusobno razlikuju po iznosu
(amplitudi) ili ukoliko kut između pojedine dvije faze nije 120°. Mjerilo asimetričnosti napona definirano
je kao omjer inverzne i direktne (izravne) komponente. Nesimetrija u distribucijskim mrežama
uzrokovana je neravnomjernom raspodjelom tereta po fazama ili kvarom. Primjer nesimetrije uzrokovane
kvarom prikazan je na slici 4.7.
49
60
40
20
Napon / kV
-20
-40
-60
0,14 0,15 0,16 0,17 0,18 0,19 0,2 0,21 0,22
Vrijeme / s
 UL1  UL2  UL3
Slika 4.7 - Primjer nesimetrije uzrokovane kvarom
Naponi viših harmonika sinusoidalni su naponi frekvencija koje su cjelobrojni višekratnici osnovne
frekvencije (50 Hz kod nas). Viši su harmonici nepoželjni u mrežama, jer se zbrajaju na osnovni val i
izobličuju ga, što uzrokuje probLEM (FLUKE) e u napajanju osjetljivih trošila, npr. medicinske opreme,
koja zahtjeva čisti sinusoidalni napon. Primjer izobličenja napona npr. petim harmonikom prikazan je na
slici 4.8.
- - U (50 Hz)  U (250 Hz)  U (50+250 Hz)
Slika 4.8 - Primjer harmonički izobličenog naponskog vala
Naponi međuharmonika sinusoidalni su naponi frekvencija koje nisu višekratnici osnovne frekvencije.
Danas se razina međuharmonika u elektroenergetskim mrežama povećava zbog sve učestalije upotrebe
pretvarača frekvencija i sličnih uređaja. Međuharmonici su opasni, jer mogu ometati MTU signal.
Signalni naponi su naponi superponirani na osnovni naponski val, a koriste se za upravljanje trošilima i
opremom (primjerice MTU signal). Njih je potrebno kontrolirati kako ne bi imali nepoželjan utjecaj na
ostala trošila u sustavu.
Jasnija slika stanja kvalitete električne energije dobiva se ukoliko se u razmatranje uključe i
karakteristike opterećenja, jer je upravo ono u najvećoj mjeri uzrok pogoršanja kvalitete električne
energije.
Osim loše kvalitete napajanja, smetnje u radu trošila mogu biti uzrokovane i elektromagnetskim
djelovanjem drugih eLEM (FLUKE) enata elektroenergetske mreže.
Na području elektromagnetskog međudjelovanja elektroenergetskog sustava, te trošila i opreme
priključenih na njega, postoje dvije razine podudaranja. Jedna je razina definirana kao emisija smetnji
koju trošilo smije emitirati pri svom radu, a da pri tome ne uzrokuje smetnje u radu drugih trošila. Druga
je razina elektromagnetskog djelovanja koje pojedino trošilo može podnijeti, a da ga te smetnje ne
50
ometaju u radu. Obje se razine definiraju preporukama koje koriste proizvođači opreme/trošila pri
njihovoj proizvodnji. Te se preporuke mogu koristiti kasnije za kontrolu emisije strujnih harmonika koje
trošilo daje u mrežu pri svom normalnom pogonu.
4.4. JOŠ NEŠTO O PREPORUKAMA KOJE DEFINIRAJU ELEM (FLUKE) ENTE

KVALITETE
ELEKTRIČNE ENERGIJE
Preporuke s područja kvalitete električne energije su dokumenti koje izdaju međunarodne

organizacije, a u kojima se daju preporučena odstupanja pojedinih tehničkih parametara električne
energije.
Na području Europske zajednice kvaliteta napona osigurava se u skladu, kao što znamo, s
postavama preporuke EN 50160: "Voltage characteristics of electricity supplied by public distribution
systems" [17].
Osim napona, za kvalitetu električne energije bitan je i karakter opterećenja.
Najviše smetnji kvaliteti električne energije uzrokovano je radom trošila. Većina trošila koja se danas
koriste nelinearnih je karakteristika, što znači da pad napona na njima nije linearno razmjeran struji. Ona
iz elektroenergetske mreže uzimaju nesinusoidalnu struju, koja zatim stvara nesinusoidalne padove
napona na ostalim eLEM (FLUKE) entima sustava. Ti se padovi napona zatim zbrajaju na osnovni
sinusoidalni val opskrbnog napona frekvencije 50 Hz, uzrokujući njegovo izobličenje, čime se narušava
kvaliteta napajanja ostalim potrošačima priključenima na istu elektroenergetsku mrežu.
Preporuke koje promatraju karakter opterećenja u distribucijskim mrežama su one s područja
elektromagnetske kompatibilnosti. To su primjerice preporuke: IEC 61000-3-2 "Limits for harmonic
current emissions equipment input current ≤16 A per phase" [5], IEC 61000-3-4 "Limitation of emission
of harmonic currents in low-voltage power supply systems for equipment with rated current greater than
16 A" [6], te IEC 61000-3-6 "Assessment of emission limits for distorting loads in MV and HV power
systems" [7].
Američka preporuka za kvalitetu električne energije, tj. točnije ona koja daje preporučene razine
harmoničkih viših frekvencija u struji i naponu jest IEEE 519-1992 "Recommended Practices and
Requirements for Harmonic Control in Electrical Power Systems " [8].
Na slici 4.9 prikazan je princip prema kojem se preporukama određuju dopuštene granice smetnji
(razina kompatibilnosti). Prilikom planiranja distribucijskih mreža treba pretpostaviti strožije kriterije
nego one koje daju preporuke, tako da bi se u slučaju prelaska planiranih razina, još uvijek smetnje
nalazile ispod preporučenih razina. Proizvođači opreme pak moraju izrađivati opremu tako da podnosi
razine smetnji veće od onih danih preporukama, kako bi, i u slučaju prelaska preporučenih razina, oprema
još uvijek bila imuna na te smetnje.
veličina smetnje
razina ispitivanja opreme na imunost
razina kompatibilnosti
razina koju planira distribucija
procjenjena razina
izmjerene vrijednosti
vrijeme
Slika 4.9 - Razine kompatibilnosti
51
4.4.1. Preporuka EN 50160
U većini europskih zemalja na snazi je norma (preporuka) EN 50160 "Voltage characteristics of

electricity supplied by public distribution systems" koju je, kao što znamo, 1994. godine donio Europski
odbor za standardizaciju u elektrotehnici CENELEC (eng. European Committee for Electrotechnical
Standardization). Ona definira tehničke karakteristike napona u javnim elektrodistribucijskim mrežama
naponskih razina do 35 kV. Ta je preporuka službeno u upotrebi od srpnja 1995. godine.
U Republici Hrvatskoj ta preporuka još nije uvažena, no kako odgovarajuća hrvatska preporuka s
tog područja ne postoji, pri mjerenju kvalitete električne energije u npr. DP Elektri Zagreb i drugim
Elektrama u RH koriste se njome. Za pretpostaviti je da će preporuka EN 50160 u skorije vrijeme biti
prihvaćena kao službena norma i u Republici Hrvatskoj. Napomenimo da je u Republici Sloveniji ta
preporuka prihvaćena već 1999 g. pod nazivom SIST EN 50160.
Preporuka EN 50160 daje kvantitativne odlike kvalitete napona u slučaju normalnog pogonskog
stanja. Svrha joj je, dakle, opisati i utvrditi obilježja distributivnog napona, pri čemu se ne opisuju
prosječne vrijednosti promatranih parametara, već se definiraju najveća odstupanja pojedinih parametara,
koja se mogu očekivati u distribucijskoj elektroenergetskoj mreži.
Period mjerenja određen preporukom EN 50160 je sedam dana, bez prestanka. Mjerni isječci, u
kojima se promatra pojedini parametar, desetminutni su intervali, osim za frekvenciju, koja se promatra u
vremenskim isječcima od deset sekundi.
Preporuka (norma) EN 50160 propisuje granice parametara koje moraju biti zadovoljene unutar
95 % perioda mjerenja, dok su u ostalih 5 % slučajeva granice parametara šire, ili čak nisu propisane.
Primjer preporučenih odstupanja veličine napona prema EN 50160 je ± 10 % od nazivne
vrijednosti u 95 % promatranog vremenskog intervala, dok je u 5 % preostalog perioda preporučeno
odstupanje +10/-15 %.
4.4.2. Preporuke IEC 61000-3-2, IEC 61000-3-4, IEC 61000-3-6
Norme (preporuke) IEC 61000-3-2, IEC 61000-3-4 i IEC 61000-3-6 su preporuke u svezi
elektromagnetske kompatibilnosti i definiraju granice viših harmonika u struji koje oprema smije emitirati
u mrežu, a da oni ne izazovu smetnje u radu drugih eLEM (FLUKE) enata elektroenergetskog sustava.
Norma (preporuka) IEC 61000-3-2 (eng. Limits for harmonic current emissions equipment input
current ≤16 A per phase) definira granice harmoničkih struja koje oprema emitira u javnu distribucijsku
mrežu, a odnose se na električnu ili elektroničku opremu priključenu na niskonaponsku javnu
distribucijsku mrežu nazivne struje do 16 A po fazi. To su primjerice: rasvjetna tijela, prijenosni uređaji,
sva elektronička oprema, uređaji koji se koriste u kućanstvima i sl.
Norma (preporuka) IEC 61000-3-4 (eng. Limitation of emission of harmonic currents in low
voltage power supply systems for equipment with rated current greater than 16 A) definira granice
harmoničkih struja koje oprema priključena na javnu niskonaponsku distribucijsku mrežu smije emitirati,
a odnose se na električnu ili elektroničku opremu priključenu jednofazno s nazivnom strujom većom od
16 A.
Kako takvi tereti mogu imati značajan utjecaj na distribucijsku mrežu na koju su priključeni,
često distribucijsko poduzeće zahtjeva posebne uvjete prilikom izvedbe priključka takvog potrošača na
mrežu. Ova preporuka daje informaciju koja distribucijskom poduzeću pomaže da procijeni opremu, te
da odredi da li se i kako takva oprema smije priključiti na javnu distribucijsku mrežu.
Norma (preporuka) IEC 61000-3-6 (eng. Assessment of emission limits for distorting loads in
MV and HV power systems) daje smjernice distribucijskom poduzeću kako da uvjetuje priključak
potrošačkog postrojenja s teretima koji bi mogli izazvati harmonička i međuharmonička izobličenja u
srednje i visokonaponskoj elektroenergetskoj mreži na koju se priključuju. Ova se preporuka uglavnom
bavi harmoničkim izobličenjem napona, no daju se i neke indikativne vrijednosti za granice strujnih
harmonika koje se mogu upotrijebiti.
Primjeri nekih potrošača, koji generiraju više harmoničke članove u struji, prikazan je u tablici
4.1.
52
Tablica 4.1. Primjeri nekih trošila koja proizvode više harmonike
Tipično trošilo priključeno na Tipično ukupno harmoničko

Tipičan valni oblik struje
NN, SN ili VN mrežu izobličenje (THDI)
jednofazni sklop za napajanje 80 %

(ispravljač i kondenzator) (visok udio 3. harmonika)
6-pulsni ispravljač s
kondenzatorom bez 80 %
induktiviteta
6-pulsni ispravljač s
kondenzatorom i induktivitetom 40%
> 3% ili DC pogon
6-pulsni ispravljač s velikim

induktivitetom za izglađivanje 28 %
struje
12-pulsni ispravljač 15 %
AC naponski regulator ovisi o kutu paljenja
4.4.3. Norma (preporuka) IEEE 519
Preporuka IEEE 519 (Recommended Practices and Requirements for Harmonic Control in
Electric Power Systems) je američki standard po pitanju viših harmonika i kvalitete električne energije
općenito na svim naponskim razinama, od niskog napona pa sve do napona većih od 161 kV.
Ova preporuka u točki priključka potrošača na elektroenergetski sustav određuje granice strujnih viših
harmonika koje trošila ili potrošačko postrojenje smiju emitirati u distribucijsku elektroenergetsku mrežu
na koju su priključeni. Dozvoljene granice strujnih harmonika koje potrošač smije emitirati u mrežu ovise
o naponskom nivou te snazi kratkog spoja na mjestu priključka, a iznosi su im dani relativno u odnosu na
prosječnu maksimalnu struju tereta.
Propisane su i granice naponskih viših harmonika u točki priključenja.
4.4.4. Usporedbe preporuka
U tablici 4.2 dana je usporedba propisanih vrijednosti tehničkih parametara koje donose neke od
preporuka s područja kvalitete električne energije i elektromagnetske kompatibilnosti (EMC).
53
Tablica 4.2. Usporedba propisanih graničnih vrijednosti tehničkih parametara prema preporukama, [9]
područje Kvaliteta električne energije EMC

organizacija CENELEC EDF Eskom IEEE CENELEC
Contract ESKASAA
preporuka EN 50160 IEEE 519 IEC 61000-2-2
émeraude 18
područje
NN i SN SN - SN i VN NN
primjene
promjene napona ± 10 %3 ±5% ± 10 % - ± 10 %
nesimetrija 2 % (3 %) 2% 2% - 2%
< 69 kV 3 % ²
0,5 – 6,0 % 0,5 – 6,0 % 0,2 – 6,0 %
viši harmonici EPCC < 161 kV 1,5 % ²
(tablica) (tablica) (tablica)
> 161 kV 1,0 % ²
< 69 kV 5 %
THDU 8% 8% 6% < 161 kV 2,5 % 8%
> 161 kV 1,5 %
međuharmonici - - EPCC 0,2 %
ograničenje
signalni naponi - - - -
krivuljom
fliker Plt=1 Plt =1 Pst=1 granična krivulja UIE-krivulja
10 - 100 2 - 36
prekidi (kratki) - - -
godišnje godišnje 1
10 - 50 2 – 6
prekidi (dugi) - - -
godišnje godišnje1
10 - 1000 1–4
propadi - tablica -
godišnje mjesečno
frekvencija u
± 1 %
povezanim ±1% ± 2,5 % - ± 1 Hz
(+ 4 / - 6 %)
mrežama
frekvencija pri ± 2 %
+4/-6% - - -
otočnom pogonu (± 15 %)
NN: < 1,5
mrežni prenaponi kV - - - -
SN: < 2 Un
tranzijentni NN: < 6 kV
- - - -
prenaponi SN: -
1
Ovisno o tipu potrošača (gradsko područje, seoska mreža…)
2
IEEE 519 definira preporučene granice viših harmonika relativno u odnosu na maksimalnu
struju tereta, te u ovisnosti o struji kratkog spoja na mjestu priključka potrošača
3
+ 6 / - 10% u NN mrežama do 2003. g.
EDF – Electricite de France
Eskom – Elektroenergetsko poduzeće Republike Južne Afrike.
4.5. MJERENJE KVALITETE ELEKTRIČNE ENERGIJE
Mjerenje kvalitete električne energije provodi se prikupljanjem mjernih veličina (vrijednosti

struja, napona i frekvencije) unutar određenog vremenskog intervala. Kasnije se ti podatci obrađuju u
skladu s preporukama za kvalitetu električne energije programskom potporom na računalu. Rezultat
54
takvih mjerenja tvrdnja je: da li kvaliteta električne energije na promatranom mjestu u mreži zadovoljava
ili ne zadovoljava preporuke.
Danas većina uređaja, koji se koristi na području mjerenja kvalitete električne energije, ima u
svojoj programskoj potpori ugrađene postave preporuka (norma) za kvalitetu električne energije (najčešće
EN 50160), te se izvješća o kvaliteti napona u promatranoj točki unutar preporukom propisanog
vremenskog intervala mogu automatski izraditi.
Ukoliko nas zanima samo neki od parametara kvalitete električne energije, a ne cjelokupna slika
kvalitete, npr. samo harmonička analiza stanja u nekoj točki elektrodistibutivne mreže, postoje uređaji,
kojima se podešenja mogu prilagoditi za takve namjene, pri čemu se granice parametara mogu preuzeti iz
preporuke. Tako, primjerice, neki registratori napona iz norme EN 50160 preuzimaju dopuštene granice
naponskih varijacija (veličinu napona, granice za propade i prenapone, …) i mjerni period od 10 minuta,
dok druge veličine zanemaruju (npr. titranje napona).
Svi ovi uređaji uglavnom služe za mjerenje kvalitete napona na zahtjev, pa im je izvedba
prijenosna (off-line mjerenja), a prilagodba parametara uređaja i očitavanje izmjerenih podataka obavlja
se izravnim spajanjem računala (PC) na mjerni uređaj komunikacijskim kabelom (RS-232 ili Ethernet).
Osim mjerenja kvalitete električne energije na zahtjev ili periodičkih mjerenja, postoje i sustavi
za trajno praćenje kvalitete električne energije u sustavu (on-line mjerenja). Takav se sustav sastoji od
mjernih uređaja trajno priključenih na npr. 10 kV stranu transformatora u TS 110/10 kV, komunikacijske
veze putem koje se podatci daljinski prikupljaju, te od središnjeg računala na kojem se prikupljeni podatci
spremaju i obrađuju, te se na temelju njih izrađuju izvješća. Primjer je uređaj LEM (FLUKE) -FLUKE
QVAWE Power, slika 4.10.
Slika 4.10 – Prikaz osnovne mjerne jedinice u sklopu nekog stalno ugrađenog (on-line) sustava tipa LEM
(FLUKE) QWAVE, namijenjenog za permanentno (trajno) mjerenje i praćenje parametara električne
energije u više mjernih točaka
Primjer jednog dijela izvješća o sukladnosti napona s postavama norme EN 50160 prikazan je na
slici 4.11. Crvena linija predstavlja graničnu vrijednost parametra prema EN 50160, koja mora biti
zadovoljena u 95 % promatranog mjernog perioda (7 dana). Crveni stupci prikazuju vrijednosti koje su
bile postignute tijekom 95 % promatranog vremena, relativno u odnosu na preporučenu vrijednost. Plavi
55
stupci prikazuju vrijednosti koje su bile zabilježene u ostalih 5% promatranog vremenskog intervala, koji
za normu (preporuku) EN 50160 iznosi 7 dana.
Slika 4.11 - Grafički prikaz kvalitete napona mjerenog prema EN 50160
Da bi izmjereni rezultati kvalitete električne energije bili važeći za javnu prezentaciju, prema
normi IEC 61000-4-30, [15], trebaju biti izmjereni uređajem klase A, kao što je npr. uređaj LEM
(FLUKE) -FLUKE TOPAS 2000, slika 4.12. Za sve druge potrebe ili interne potrebe dovoljno je
upotrebljavati instrumente klase B.
Slika 4.12 – Uređaj Topas 2000 u klasi A, namijenjen za detaljnu analizu kvalitete električne energije i
mreže, projektiran u skladu s normom IEC 61000-4-30
56
4.6. POTROŠAČI I DISTRIBUCIJA
Bitni pokazatelj narušavanja kvalitete električne energije jesu žalbe potrošača, koji primjećuju
poremećaje u radu svojih električnih trošila. Na temelju tih pritužbi pristupa se mjerenju na dijelu
elektroenergetske mreže na kojoj je potrošač uočio smetnje. Mjerenjima se ustanovljuje moguća
pogrješka ili smetnja, a kao posljedica mjerenja jest uklanjanje mogućih nedostataka i povećanje kvalitete
električne energije.
Osim mjerenja iniciranih pritužbama, mjerenja se provode i periodički u svrhu provjere i
potvrđivanja zadanih parametara kvalitete električne energije.
Jedan od razloga za stalno ili povremeno praćenje kvalitete električne energije jest upravo
otklanjanje mogućih uzroka pritužbi potrošača radi loše kvalitete napajanja. Svaka takva pravovaljana
tužba (sudska) može biti uzrokom financijskih gubitaka distribucijskog poduzeća.
Često potrošači ne znaju svoje probLEM (FLUKE) e pretočiti u riječi, pa tako postoje zahtjevi
potrošača da im se izmjeri "napon struje" ili uzrok svojih probLEM (FLUKE) a opisuju kao "padanje
struje i napona". No to nas ne smije spriječiti da potrošaču pomognemo u otkrivanju i, ukoliko je to u
kompetenciji i mogućnosti, otklanjanju smetnje.
Potrebno je biti svjestan činjenice da su u najvećoj mjeri upravo potrošači ti koji narušavaju
kvalitetu električne energije radom svojih trošila.
Temeljem rezultata mjerenja provedenog u skladu s preporukom za kvalitetu električne energije,
najčešće prema normi EN 50160, utvrđuje se opravdanost pritužbe potrošača, te mogući uzrok smetnje.
Pri tome je važno utvrditi tko je odgovoran za stvaranje smetnje: da li ona dolazi iz distribucijske mreže
ili ju je potrošač sam uzrokovao. Posljedica ustanovljavanja smetnje mora biti njeno otklanjanje, bez
obzira na to tko joj je uzročnik.
Na slikama 4.13 i 4.14, koje se temelje na istraživanju Georgia Power Survey provedenom u
SAD moguće je vidjeti kolika su preklapanja i razilaženja u mišljenjima distribucijskog poduzeća i
potrošača o tome koji su uzročnici probLEM (FLUKE) a s opskrbom električne energije.
Slika 4.13 - Uzročnik probLEM (FLUKE) a – stav korisnika
Slika 4.14 - Uzročnik probLEM (FLUKE) a - stav distribucije
57
Ako se pogledaju gornja dva prikaza tada se vidi da svaka strana zastupa stav "manje" krivice za
probLEM (FLUKE) e s opskrbom. Istina je vjerojatno negdje na sredini. Kada tržište električnom
energijom postane deregulirano, postotak krivice će se bitno promijeniti: i distributer (opskrba) i potrošač
imat će manji postotak krivice.
Odgovornosti sudionika u radu elektroenergetskog sustava mogu se podijeliti na sljedeći način:
potrošači su dužni kontrolirati emisije harmoničkih struja uzrokovane radom svojih trošila u javnu
distribucijsku mrežu, dok je distribucijsko poduzeće obavezno održavati kvalitetno napajanje potrošača.
Udruge proizvođača elektroničke opreme objavile su preporuke koje definiraju vrijednosti nekih
parametara kvalitete električne energije pri kojima, ukoliko su zadovoljeni, proizvođači jamče da će
njihova oprema zadovoljavajuće raditi. Primjer je organizacija ITIC (eng. Information Technology
Industry Council, nekadašnja CBEMA – eng. Computer & Business Equipment Manufacturers
Association), koja je razvrstala promjene napona prema trajanju i dubini, što je prikazano na slici 4.15.
Ukoliko se neka naponska promjena nalazi unutar preporučenih granica, to neće nepovoljno utjecati na
rad trošila/opreme.
Osim ove karakteristike sa slike 4.15, koja prikazuje dozvoljenu dužinu trajanja naponskog
odstupanja od nazivne vrijednosti za informatičku opremu, postoje i karakteristike koje su dali
proizvođači drukčijih tipova oprema, npr. avio-industrija, vojna industrija i sl. Dakle, ovakvim krivuljama
dozvoljenih naponskih karakteristika dane su kvalitativne granice. Ne bi bilo loše ove krivulje imati na
umu kada se projektira ili planira mreža koja će napajati potrošače čiji rad zahtjeva poštivanje takvih
krivulja dopuštenih izobličenja napona.
Interesantno je uočiti da će prema karakteristici sa slike 4.15 informatička oprema raditi korektno
ukoliko se "dogode" točke A i B, ali neće raditi korektno ukoliko se "dogodi" točka C.
550
500
450
400
zabranjeno
350
područje
Napon / %
300
250
200 A•
150
100
•C
dopušteno
50 područje
B• područje bez oštećenja
0
0,1 1 10 100 1000 10000 100000
Vrijeme / ms
Slika 4.15 - Preporučena odstupanja napona prema ITIC za opremu Un=120 V, 60 Hz
4.7. IZVORI SMETNJA
Većina propada i prekida napona nastaje u distribucijskim i prijenosnim mrežama pa odgovornost

za njih leži kod distributera ili elektroprivrednog poduzeća. No, za probLEM (FLUKE) e uzrokovane
višim harmonicima u sustavu su gotovo uvijek odgovorni potrošači.
Velik dio smetnji kvaliteti električne energije uzrokovan je radom trošila i to onih nelinearnih
karakteristika. Kako se u zadnjih nekoliko godina broj nelinearnih trošila znatno povećao, tako je i njihov
utjecaj na elektroenergetsku mrežu, gledano sa stajališta kvalitete električne energije, sve veći.
Istovremeno, takva su trošila osjetljiva na promjene sinusoidalnog napona i zahtijevaju njegovu stabilnost
za svoj rad.
58
Iako neko trošilo samo po sebi nije uzrok velikog izobličenja napona, više istih i/ili sličnih trošila,
koja rade istovremeno, mogu biti uzrokom značajnih izobličenja valnog oblika opskrbnog napona. To se
naziva “sumacijski efekt”. Takva su trošila npr. TV uređaji, osobna računala, pisači, štedne žarulje,
uređaji za klimatizaciju, kopirke i sl. Na slici 4.16 prikazan primjer harmoničkog izobličenja napona u
jednoj uredskoj zgradi, koji je uzrokovan teretom (vidljivo je iz korelacije porasta tereta i harmoničkog
izobličenja).
Velik dio harmoničkog izobličenja u elektroenergetskoj mreži su i industrijski tereti. To su:
uređaji koji sadrže sklopove energetske elektronike, pogoni s motorima promjenjivih brzina, indukcijske
peći, lučne peći itd.
Slika 4.16 - Primjer naponskog harmoničkog izobličenja (THD) uzrokovanog nelinearnim teretom
Nelinearna trošila generiraju više harmonike u struji. Posebno je probLEM (FLUKE) atičan treći
viši harmonički član (150 Hz), koji se zbog svog karaktera u nultom vodiču trofaznog sustava zbraja, što
taj vodič dodatno opterećuje i uzrokuje njegovo zagrijavanje. Na slici 4.17.a prikazan je valni oblik struje
tereta u fazama L1 i L2, te u nultom vodiču jedne uredske zgrade. Vidljivo je da je fazna struja daleko od
čiste sinusoide, te da struja kroz neutralni (nulti) vodič iznosi otprilike 1/3 struje faznih vodiča.
Frekvencijskom analizom valnih oblika faznih struja dobiven je udio 3. harmonika od otprilike 7 A po
fazi. Frekvencijska analiza struje nultog vodiča (prikazana na slici 4.17.b) pokazuje vrijednost 3.
harmonika od 21 A, što je upravo zbroj vrijednosti 3. harmonika iz faznih vodiča.
Slika 4.17.a - Valni oblik struje tereta i struje Slika 4.17.b - Frekvencijska analiza struje neutralnog
neutralnog (nultog) vodiča jedne uredske zgrade vodiča sa slike 4.17.a
59
Propadi napona su u niskonaponskim mrežama najčešće uzrokovani naglim povećanjem
opterećenja, primjer čega je prikazan na slici 4.18.
240 2100
napon
210 1800
180 1500
Napon / V
Struja / A
150 1200
120 900
90 600
60 300 struja
30 0
12:00 15:00 18:00 21:00 00:00
Vrijeme / h
Slika 4.18 - Primjer propada napona uzrokovan naglim porastom opterećenja
Osim oscilacijama tereta, promjene napona, te prekidi i propadi uzrokovani su kvarovima u

elektroenergetskom sustavu. Kvar, bez obzira na kojem se naponskom nivou dogodio, uzrokuje smetnje
na svim naponskim razinama, i višim i nižim od onog na kojem se dogodio. Zato je kvar potrebno što
brže otkloniti, kako bi se trajanje smetnje svelo na najmanju moguću mjeru.
Najčešći primjer kvara jest jednopolni kratki spoj. U zračnim mrežama on je uzrokovan npr.
padom stabla, preskokom izolatora, malenim životinjama ili pticama. Takav se kvar u distribucijskim
stanicama uklanja proradom relejne zaštite s ciklusom automatskog ponovnog uklopa (APU). Pri
jednopolnom kratkom spoju napon faze na kojoj je nastao kvar pada na nulu, a napon preostale dvije faze
raste s faznog na linijski napon. Tako u jednoj fazi imamo pad napona ili čak prekid, a u druge dvije se
javlja prenapon. Proradom relejne zaštite prekidač voda na kojem je nastao kvar isklapa se, što
potrošačima napajanima putem tog voda uzrokuje prekid napajanja u sve tri faze, dok se na ostalom dijelu
mreže priključenom na iste sabirnice uspostavlja normalno pogonsko stanje. Uz aktiviran ciklus APU
prekidač voda na kojem je nastao kvar nakon određenog vremena (najčešće 300 ms) će se ponovno
uklopiti. Ukoliko je kvar bio prolaznog karaktera, npr. preskok iskre preko izolatora, tada se i na tom
vodu uspostavlja normalno pogonsko stanje, pa je prekid napajanja za potrošače na tom vodu bio u dužini
trajanja ciklusa APU-a. Ukoliko kvar na vodu i dalje postoji, relejna će zaštita isklopiti prekidač na vodu i
opet izazvati prekid napajanja za potrošače na tom vodu, i to će trajati dok se kvar ne locira, pa se izvrši
preklapanje dijela potrošača, ili do otklanjanja kvara.
4.8. POSLJEDICE SMETNJA
Jasno je da nekvalitetno napajanje uzrokuje teškoće u radu trošila koja nisu projektirana za takve
uvjete rada. Posljedice su: kvarovi, smetnje, te neispravan rad trošila.
Za procesnu industriju najveće štete uzrokovane su naponskim propadima ili prekidima napajanja
kada se računalna oprema (mikroprocesori), koja upravlja procesima i trošilima, "zamrzne". Pri tim se
događajima očituje najveća razlika u shvaćanju kvalitete električne energije od strane distribucijskog
poduzeća i potrošača. Ti su događaji kratkotrajni, pa ih je teško dokazati ukoliko ne postoji trajno
praćenje stanja u elektroenergetskoj mreži.
Još je teže odrediti gubitke uzrokovane propadima ili prekidima. Distribucijsko poduzeće prekid
napajanja promatra samo kroz cijenu energije neisporučene potrošačima, dok potrošač gubitak električne
energije promatra kroz gubitke u proizvodnom procesu. Električna energija relativno je jeftina (u odnosu
na npr. naftu), a i prekidi napajanja su relativno kratki, dok gubitak u proizvodnom procesu može biti vrlo
skup. Potrošaču je često nakon takvog prekida u proizvodnom procesu potrebno neko vrijeme da ga
ponovno pokrene i sanira štetu koja je tim prekidom bila uzrokovana.
60
Sljedeći parametar koji uzrokuje najviše štete viši su harmonički članovi. Utjecaji harmoničkog
izobličenja u elektroenergetskim mrežama ne moraju biti odmah vidljivi, no dugoročno mogu imati
ozbiljne posljedice. Neki od najbitnijih su:
- opterećivanje potrošačkih instalacija i eLEM (FLUKE) enata elektroenergetskog sustava naponima i
strujama frekvencija za koje nisu projektirani
- povećano zagrijavanje transformatora i neutralnih vodiča uzrokovano strujama viših harmonika čiji je
red višekratnik broja 3, a posebno 3. harmonika koji se u neutralnom vodiču trofaznog sustava ne
poništava, nego zbraja. Radi povećane razine 3. harmonika u neutralnom vodiču može doći i do
požara, zato što se neutralni vodič ne štiti od preopterećenja
- pojačano zagrijavanje transformatora uzrokovano višim harmoničkim članovima, kao i efekti
zasićenja u jezgri, uzrokuju smanjenje opteretivosti transformatora ispod nazivne snage u
potrošačkim i postrojenjima elektrodistribucijskih poduzeća.
Tu su interesantne i sljedeće pojave i posljedice:
pojava viših harmoničkih struja koje teku po elektroenergetskom sustavu mogu izazvati
smetnje na telekomunikacijskim linijama;
loš faktor snage povezan s nelinearnim teretima odgovoran je za značajan porast struja koje
teku kroz elektroenergetski sustav i instalacije potrošača, a time i za značajan porast troškova
uzrokovanih gubicima;
smanjivanje životnog vijeka opreme i trošila radi npr. pojačanog opterećenja izolacije
uzrokovano dodatnim zagrijavanjem.
Naponi viših harmonika, razina viših od preporučenih granica, mogu biti uzrokom zamjene
transformatora, sklopne opreme i vodova od strane distribucijskog poduzeća, uz jako velike troškove, iz
razloga što je postojeća mreža preopterećena, jer harmoničko izobličenje uzrokuje dodatne tijekove
snage.
Na niskonaponskom nivou (NN) distribucijskih mreža ima smisla govoriti o još jednom
parametru, koji se u Europi ne razmatra, dok je u SAD-u poprilično bitan. Riječ je o k-faktoru
transformatora. K-faktor je mjera za utjecaj viših harmoničkih članova u struji na transformator, a
definiran je prema ANSI/IEEE preporuci C57.110-1986. K-faktor transformatora opisuje kako
transformator podnosi dodatno zagrijavanje (gubitke) izazvane višim harmoničkim članovima u struji. Na
temelju k-faktora računa se smanjenje raspoložive snage transformatora zbog dodatnih gubitaka. K-faktor
računa se iz struje tereta i prema njemu se određuje potreban k-faktor transformatora. Ovisnost smanjenja
opteretivosti transformatora o porastu k-faktora tereta, tj. harmoničkog izobličenja tereta, prikazana je na
slici 4.19.
opteretivost / %
100
90
80
70
60
50
1 5 10 15 20 25 30
k - faktor
Slika 4.19 - Ovisnost opteretivosti transformatora o k-faktoru tereta
61
Znači, transformator s većim k-faktorom može podnijeti veći nelinearni teret, tj. veće opterećenje
snagama viših harmoničkih članova, a da mu se radi toga ne smanji optretivost snagom na nazivnoj
frekvenciji. Jasno je da su takvi transformatori zbog svoje konstrukcije skuplji, no s obzirom da su
građeni za specijalne uvjete rada, imat će duži životni vijek od običnog distribucijskog transformatora,
ukoliko ih opteretimo istim harmonički izobličenim teretom.
4. 9. EKONOMSKE POSLJEDICE
Kako je maloprije spomenuto, potrošači i distribucijsko poduzeće različito procjenjuju troškove

gubitka električne energije.
Distribucijsko poduzeće posljedice loše kvalitete električne energije, koja u konačnici može
uzrokovati kvar u sustavu, promatra kroz cijenu neisporučene električne energije i cijenu saniranja
nastalog stanja. Potrošači lošu kvalitetu električne energije promatraju kroz gubitke u proizvodnom
procesu i oštećenja opreme, koji mogu višestruko premašiti cijenu neisporučene im električne energije.
Distribucijsko poduzeće može doživjeti velike financijske gubitke putem odšteta temeljenih na
pravovaljanim tužbama potrošača na nezadovoljavajuću kvalitetu isporučene električne energije.
Distribucijsko poduzeće dužno je osigurati kvalitetno napajanje svim svojim potrošačima. Kako
nije katkada moguće odrediti jednog uzročnika (potrošača) loše kvalitete napona u nekom djelu mreže
(sumacijski efekt), trošak mjera za saniranje takvog stanja pada na teret distribucijskog poduzeća. Primjer
za to je ugradnja filtarskih prigušnica za filtriranje viših harmonika ili povećanje presjeka nultog vodiča.
Analiza, [10], mjera za saniranje pogoršanja kvalitete električne energije uzrokovano višim
harmonicima (ugradnja aktivnih filtera u VN/SN transformatorske stanice i povećanje presjeka nultog
vodiča u niskonaponskim mrežama) provedena u Francuskoj (bruto nacionalni proizvod: 1400 bilijuna €,
ukupna potrošnja el. energije godišnje: 450 GWh, stanovništvo: cca. 60 milijuna) dovelo je do
procijenjenih ukupnih dodatnih troškova u iznosu od cca. 25 bilijuna €.
Harmoničke struje uzrokovane trošilima potrošača, koje teku u elektroenergetskoj mreži, dodatno
opterećuju opremu i uređaje nužne za ispravno funkcioniranje sustava opskrbe električnom energijom
(transformatore, prekidače, vodove, ...). Osim što smanjuju prijenosnu moć eLEM (FLUKE) enata
elektroenergetskog sustava, uzrokuju i dodatne gubitke uzrokovane povećanim zagrijavanjem opreme,
čime joj se smanjuje životna dob.
Viši harmonički članovi imaju velik utjecaj na transformatore. Osim što uzrokuju pojačano
zagrijavanje transformatora i smanjenje životne dobi, oni stvaraju i efekt zasićenja u jezgri, čime uzrokuju
smanjenje opteretivosti transformatora ispod nazivne. Proizvođači transformatora preporučuju
transformatore snage 10 % veće, nego što je potrebno, ukoliko će transformator opskrbljivati energijom
nelinearne terete snage veće od 30 % njegove nazivne snage. Isto se preporučiva i za postrojenja za
proizvodnju električne energije, [10]. Kako bi se produžio životni vijek transformatora, poželjno je
obratiti pozornost i na k-faktor transformatora prilikom planiranja razdjelnih mreža.
Troškovi održavanja, rekonstrukcije i zamjene opreme uzrokovani lošim stanjem kvalitete

električne energije mogu biti veliki, no to je potrebno ulaganje kako bi se uspostavilo stanje stabilne
opskrbe potrošača uz zadovoljavajuću kvalitetu električne energije. Za ta ulaganja važi prikaz sa slike
4.20, koji prikazuje optimizaciju troškova za rješavanje probLEM (FLUKE) a vezanih uz kvalitetu
62
investicije / $
povećanje kvalitete el. energije
Troškovi smanjenja naponskih varijacija

Troškovi povećanja kvalitete el. energije
Troškovi optimalizacije kvalitete el. energije
Slika 4.20 - Krivulja optimalnih troškova za održavanje kvalitete električne energije
ProbLEM (FLUKE) i s napajanjem izuzetno su važni, te o njima ovisi cijelo poslovanje tvrtke,
grupacije, pa i države. Procjenjuje se da su troškovi nastali kao posljedica probLEM (FLUKE) a s
napajanjem u SAD-u oko 26 milijardi $ godišnje (izvor: InTech, rujan 1995. g.).
Velike štete bilježe se na sustavima informatičkih mreža, tvornicama papira, javnom prijevozu
napajanom električnom energijom, tvornicama stakla itd. Troškovi "black out"-a u Kaliforniji, Italiji i
Engleskoj su nezamislivi!
Dakle, probLEM (FLUKE) i s kvalitetom električne energije nisu samo probLEM (FLUKE) i
"filozofskog" karaktera, već i vrlo opipljivog karaktera, koji se očituje gubitkom velikog iznosa € i $
kapitala.
4.10. SVJETSKI TRENDOVI I MJERE ZA SMANJENJE SMETNJA
Svjetski trend je ulaganje u električnu mrežu radi povećanja kvalitete električne energije, a
uvjetovano je ugovorima o dostavi električne energije, u kojima je propisana kvaliteta robe koja se
dostavlja, kao i kazne za nepoštivanje tih uvjeta.
Najveći dio smetnji kvaliteti električne energije može se izbjeći prilikom planiranja
distribucijskih mreža i prilikom priključivanja potencijalno probLEM (FLUKE) atičnih potrošača na
elektroenergetsku mrežu.
Konkretno, prilikom planiranja treba uzeti u obzir karakteristike konzumenata, koje će taj dio
mreže napajati, pa prema tome odabrati opremu (ukoliko većinu konzumenata čine nelinearni tereti, treba
predvidjeti ugradnju filtarskih prigušnica, transformatora određenog k-faktora, nulte vodiče
odgovarajućeg presjeka, ...). Također, ukoliko je za područje, za koje se planira ili rekonstruira
distribucijska mreža, poznato da postoji velik broj prolaznih kvarova, moguće je razmotriti promjenu
načina uzemljenja neutralne točke transformatora, tj. izvesti npr. rezonantno uzemljenje, čime se znatno
smanjuje broj prekida napajanja, koji su inače uzrokovani proradom uređaja relejne zaštite (APU).
Prilikom izdavanja elektroenergetskih suglasnosti za priključak potencijalno probLEM (FLUKE)
atičnih tereta, tj. onih koji bi svojim radom mogli narušiti kvalitetu električne energije u mreži na kojoj su
priključeni, potrebno je uzeti u obzir i karakter tereta. Tako bi, primjerice, trebalo uvjetovati ugradnju
filtarskih prigušnica za kontrolu viših harmonika struje ukoliko potrošač ima velik broj nelinearnih tereta.
Ukoliko potrošačko postrojenje ima motore velikih snaga, koji prilikom pokretanja mogu uzrokovati
propade napona, potrebno je uvjetovati upuštače motora.
Također, ukoliko je moguće, poželjno je razdvojiti sabirnice i na taj način razdvojiti potrošače,
koji generiraju smetnje, od vrlo osjetljivih potrošača.
63
Smanjenje broja prekida napajanja uzrokovanih proradama relejne zaštite, tj. kvarovima, može se
smanjiti kvalitetnim održavanjem mreže, te kvalitetnom i pouzdanom opremom, koja se u mrežu
ugrađuje. Primjer je npr. ugradnja dobre relejne zaštite, kvalitetnih naponskih regulatora (koji će napone
na transformatoru održavati u dozvoljenom opsegu), kvalitetnih izolatora u zračnoj mreži i sl. Prilikom
rekonstrukcija, ukoliko je moguće, u svrhu smanjenja broja kvarova poželjno je zračnu mrežu zamijeniti
kabelskom.
Pojavu prenapona u mreži moguće je smanjiti ugradnjom odvodnika prenapona.
Sve gore navedeno rezultat je iskustava koja su prikupljena što vlastitim radom, a što razmjenom.
Veću snagu i djelotvornost ima organizacijska forma koja stalno radi na poslovima koji se tiču kvalitete
električne energije i njezinog poboljšanja. Primjer za to je npr. Elektra Ljubljana (u sklopu ELES-a), koja
pri “Sektoru za upravljanje” ima formiranu “Službu za kakovost električne energije”. Smatramo da je to
ispravan put, te da bi takva organizacijska forma trebala zaživjeti i u nas.
Da zaključimo. U tvrtkama, kao što je npr. Elektra Zagreb, vodi se briga o kvaliteti električne
energije praktički od njezinog osnivanja. Radi unaprjeđenja opskrbe potrošača stalno se izgrađuje i
obnavlja mreža kao i pogon elektroenergetskog podsustava Elektre Zagreb. Kako se u elektroenergetskom
podsustavu Zagreb ostvaruje gotovo 25% potrošnje cijele države (HR), za očekivati je da se posvećuje
naročita pozornost svakom segmentu opskrbe kako po kvantiteti, tako i po kvaliteti.
Pri rješavanju probLEM (FLUKE) a s kvalitetom električne energije u domeni mjerenja koristi se
najsuvremenija oprema i pripadajući programski paketi (software). Preporuka koje se pridržavaju pri
evaluaciji mjerenja je EN 50160. Prema dosadašnjim iskustvima, nema bitnih zapreka da se ta norma ne
prihvati kao HR norma. To je jedna od glavnih polaznica za definiranje startne pozicije električne
energije kao robe, a kao glavni atribut te robe bit će njezina kvaliteta.
Jedan od bitnih čimbenika infrastrukturnih eLEM (FLUKE) enata za potencijalne ulagače je
električna energija sa svojom kvantitetom, a naročito kvalitetom. Dobar primjer za to je slovenski
"Revoz". Slovenski distributer (ELES) imao je goLEM (FLUKE) e probLEM (FLUKE) e da osigura
primjerenu kvalitetu Renaultovoj tvornici u Novom Mestu. To je uglavnom riješeno tako što je Končar
napravio novu trafo-stanicu za Revoz, koja transformira električnu energiju iz nuklearke u Krškom.
Kako povećati kvalitetu uz optimalna ulaganja, glavno je pitanje na koje se treba odgovoriti.
Odgovor, između ostalog, ovisi i o pokazateljima kvalitete koje sada imamo. Pokazatelje kvalitete
dobivamo stalnim praćenjem kvalitete električne energije. Da bi se to ostvarilo potrebno je mjeriti
kvalitetu na svim izvorišnim točkama. Naravno, to su periodička mjerenja, koja daju podloge za glavne
energetske aktivnosti. Izgradnja sustava za on-line praćenje kvalitete električne energije na svim SN
sabirnicama je jedan iskorak naprijed na polju praćenja kvalitete, te daje mogućnost pravodobne
intervencije na postrojenju. Takav sustav gradi se na razini npr. DP Elektre Zagreb.
Rezultati pojedinačnih mjerenja, te mjerenja obrađenih off-line sustavom za praćenje kvalitete,
kao i prihvaćanje novih tehničkih rješenja za smanjenje naponskih varijacija, daju odlične podloge za
buduće planiranje i izgradnju elektroenergetskog podsustava svih DP-a u Hrvatskoj.
Na kraju treba reći da su zaposlenici u Elektri Zagreb i drugim DP-ima u Hrvatskoj oduvijek
radili na mjerenjima električnih veličina, a u cilju poboljšanja kvalitete, samo što je definiranje kvalitete
evoluiralo sukladno tehničko–tehnološkim razvojem potrošača. Stoga treba nastaviti posao koji se, u
načelu, kontinuirano obavlja.
5. O NORMIRANIM NAPONIMA ZA DISTRIBUCIJSKE NISKONAPONSKE ELEKTRIČNE

MREŽE I ELEKTRIČNU OPREMU
U Narodnim novinama br. NN 28/2000., MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Republike

Hrvatske donijelo je temeljem članka 5. stavka 2. Zakona o elektroprivredi ("Narodne novine", broj
31/90, 47/90, 26/93, 78/94 i 105/99) ministar gospodarstva PRAVILNIK O NORMIRANIM
NAPONIMA ZA DISTRIBUCIJSKE NISKONAPONSKE ELEKTRIČNE MREŽE I ELEKTRIČNU
OPREMU.
64
U članku 1. kaže se: Ovim se pravilnikom propisuju veličine normiranih napona za distribucijske
niskonaponske električne mreže i električnu opremu spojenu na te mreže i prijelazna razdoblja za njihovo
uvođenje.
Ovaj se propis ne primjenjuje na normirane napone sastavnica ili dijelova korištenih unutar električne
opreme.
U članku 2. Kaže se: Izrazi korišteni u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:
Distribucijska niskonaponska električna mreža (u daljnjem tekstu: mreža) je mreža isporučitelja

Nazivni napon je napon kojim je označena mreža ili električna oprema i na koju se odnose određene radne
značajke.
Opskrbne stezaljke je točka gdje su zajedno spojene mreža isporučitelja električne energije i električni
sustav potrošača.
Opskrbni napon je efektivna veličina napona između faznih vodiča ili između faznog i neutralnog vodiča
na opskrbnim stezaljkama.
Opseg opskrbnog napona je opseg napona na opskrbnim stezaljkama.
U članku 3. Kaže se : Normirane veličine nazivnog napona mreža su:
230 V između faznog i neutralnog vodiča i 400 V između faznih vodiča, za četverožilne trofazne mreže
nazivne frekvencije 50 Hz.
U normalnim uvjetima mreže preporuča se da se opskrbni napon na opskrbnim stezaljkama ne treba

razlikovati od nazivnog napona više od ±10%.
Članak 4. kaže: Nazivni naponi postojećih mreža 220/380 V moraju se razvijati prema novim normiranim
veličinama nazivnih napona 230/400 V, iz članka 3. ovoga pravilnika.
Prijelazno razdoblje za razvitak mreža iz stavka 1. ovoga članka treba biti što je moguće kraće a najdulje
može trajati 10 godina od dana stupanja na snagu ovoga pravilnika.
Za vrijeme prijelaznoga razdoblja iz stavka 2. ovoga članka, kao prvi korak, isporučitelji električne
energije trebaju dovesti opskrbni napon postojećih mreža 220/380 V unutar područja 230/400 V +6%, -
10%. Prijelazno razdoblje za provedbu prvoga koraka treba biti što je moguće kraće, a smije trajati
najdulje 6 godina od dana stupanja na snagu ovoga pravilnika.
Na kraju prijelaznog razdoblja iz stavka 2. ovoga članka moraju se postignuti tolerancije opskrbnog
napona 230/400 V±10%.
Članak 5. kaže: Pravne i fizičke osobe ovlaštene za proizvodnju, prijenos i/ili distribuciju električne
energije i upravljanje elektroenergetskim sustavom dužne su donijeti u roku jedne godine od dana
stupanja na snagu ovoga pravilnika odgovarajuće vlastite programe za razvitak u prijelaznim razdobljima
iz članka 4. ovoga pravilnika.
U skladu s programima iz stavka 1. ovog članka pravne i fizičke osobe dužne su donositi i provoditi
odgovarajuće godišnje planove razvitka.
Članak 6. kaže: Električna oprema domaće proizvodnje i iz uvoza mora biti označena normiranim
nazivnim naponima 230 V ili 400 V iz članka 3. ovoga pravilnika, odnosno opsegom napona
65
dimenzioniranja koji obuhvaća navedene veličine, što je prije moguće a najdulje u roku od jedne godine
od dana stupanja na snagu ovoga pravilnika.
Članak 7. kaže: Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Sve je to zavedeno pod:
Klasa: 310-02/00-01/62
Ur. broj: 526-01/00-02
Zagreb, 2. ožujka 2000.
To znači da napon u Hrvatskoj od 10.03.2006. godine treba biti: 230 V AC +6/-10% , tj. 400 V
AC +6/-10% od nazivne vrijednosti. Dana 10.03.2010. godine mrežni napon mora biti: 230 V AC +10/-
10% , tj. 400 V AC +10/-10% od nazivne vrijednosti
6. MJERENJE I ANALIZA KVALITETE ELEKTRIČNE ENERGIJE U ZAGREBU I OSIJEKU
UVOD - Električna se energija smatra u Europskoj Uniji već dvadesetak godina proizvodom, od
Smjernice Vijeća Europskih zajednica 85/374/EEC iz 1985. Iako je nematerijalna i trenutačne
promjenljivosti, neuskladištiva, električna energija je predmet trgovanja i ugrađena je u druge proizvode –
pa se i nju smatra proizvodom, tj. robom. Uvjet njezinog korištenja je postojanje mreže između
«dobavljača» i «kupca» (još jedna posebnost) – u kojoj ona mijenja svoje značajke od točke do točke u
mreži, ovisno ne samo o sastavnicama proizvodnje, nego i od korištenja u električnim uređajima, kao i o
utjecajima okoline. Svi se ti utjecaji superponiraju u mreži, djelujući na kvalitet električne energije –
koja, kao fizikalna i fizička veličina, treba zadovoljavati određene norme.
Njezine najvažnije značajke: frekvencija, veličina, oblik i fazna simetričnost, dane su u

CENELEC-ovoj normi EN 50160 («Karakteristike napona napajanja u distribucijskom sustavu») i IEC-
ovim normama iz niza 61000 («Elektromagnetska kompatibilnost»). Njihova je načelna razlika u
vremenskom određenju graničnih vrijednosti. Norma EN 50160 određuje u distribucijskim sustavima
95% tjednu regularnost desetminutnih srednjih efektivnih vrijednosti najvažnijih parametara, što znači da
se granične vrijednosti mogu prekoračiti 8 sati tjedno. Norma IEC 61000 ne poznaje takvo ograničenje.
Za valorizaciju utjecaja promjena napona na informatičku opremu općenito se koriste ITIC

krivulje (eng. Information Technology Industry Council).
U okviru istraživanja kvalitete električne energije u hrvatskom distribucijskom sustavu, njezine

sukladnosti s normom EN 50160, provedena su sedmodnevna mjerenja s desetminutnim mjernim
intervalima na opskrbnim mjestima karakterističnih potrošača u Zagrebu i Osijeku, [14], a i u drugim
gradovima u Hrvatskoj.
Mjerenja su provedena tijekom 2004. godine: tijekom veljače u Zagrebu, a tijekom travnja u
Osijeku. Ovo su reprezentativna mjerenja, pa zato njihove ishode ovdje dajemo.
U Zagrebu su izabrani kao karakteristični potrošači: «Kraš» (klasična industrija), ZET

(ispravljačka stanica), «Importanne Centar» (veliki trgovački centar), «Srce» (koncentracija informatičke
opreme), «Gornji Čehi» (neovisno kućanstvo: grijanje iz centralnog sustava) i «Šenovina» (ovisno
kućanstvo).
U Osijeku su izabrani kao karakteristični potrošači: «Saponija» (klasična industrija), GPPO

(ispravljačka stanica), «Ipercoop Centar» i «Billa» (veliki trgovački centri), i jedno neovisno kućanstvo.
U nastavku su dani karakteristični dijagrami kvalitete električne energije, dobiveni ovim mjerenjima:
66
Slika 6.1 - Kvaliteta električne energije u 1TS
1831 „Importanne centar“
691 „Kraš“

1048 „Srce“ Slika 6.4 - Kvaliteta električne energije u 1TS
128 „Ispravljačka stanica ZET–a Držićeva“
Slika 6.5 - Kvaliteta električne energije u 1TS Slika 6.6 - Kvaliteta električne energije u 1TS
1022 „Šenovina“ 5007 „Gornji Čehi“
67
600
L1
L2
L3
500
400
Napon / %
300
200
100
0
0,1 1 10 100 1000 10000 100000
Trajanje / ms
Slika 6.7 - Kvaliteta električne energije u KTS

Slika 6.8 - ITIC krivulja promjene napona u
232 „Ipercoop“
KTS 232 „Ipercoop“
Slika 6.9 - Kvaliteta električne energije u Billa Slika 6.10 - Kvaliteta električne energije u
Osijek Gradskom prometnom poduzeću Osijek
Slika 6.11 - Kvaliteta električne energije u KTS

Slika 6.12 - Kvaliteta električne energije u
II. „Saponija Osijek“
KTS–90 „Neovisni potrošač“
68
Na slikama 6.1 do 6.7 i 6.9 do 6.12 korišten je sumarni način prikazivanja koji je prikazan i u [15]: osam
stupaca prikazuju kolebanja napona, prekide, događaje, harmonike, treperenja, asimetričnost, signalne napone
(MTU) i linijsku frekvenciju. Na slici 6.8 prikazan je slučaj učestalijih smetnji zbog promjena napona na
informatičku opremu (106 događaja, prema uobičajena dva u nekima od ostalih mjerenja).
Dakle, mjerna mjesta obuhvaćena ovim projektom predstavljaju tipične gradske potrošače kontinentalne
Hrvatske. Mjerenja su obavljena mrežnim analizatorima tipa LEM (FLUKE) Memobox 800 i LEM (FLUKE)
Topas 1000, na jedanaest lokacija u Zagrebu i Osijeku tijekom veljače, ožujka i travnja 2004. godine .
Pokazuje se da niti jedna mjerena veličina kvalitete električne energije ne prelazi granice postavljene
normom EN 50160. Iz ovog niza mjerenja za zaključiti je da HEP Operator distribucijskog sustava isporučuje
kvalitetan proizvod u ovim gradovima.
Mjerenjem je potvrđena periodičnost strujnih opterećenja i naponskih prilika tijekom radnih, odnosno
neradnih dana. U skladu s dnevnim dijagramom opterećena strujno opterećenje je sniženo tijekom noćnih sati, a
povišeno tijekom dana. Napon slijedi suprotnu tendenciju: povišen tijekom noći, a snižen tijekom dana.
Potvrdila se i pravilnost tijekom radnih i neradnih dana kada su opterećenja niža, pa prema tome i struje dok
naponi rastu. Svi ostali pokazatelji kvalitete električne energije također pokazuju periodičnost koja korelira sa
dnevnom i tjednom promjenom opterećenja (npr. povišenje petog harmonika danju).
Vremenski odsječak od tjedan dana (minimalno razdoblje propisano normom EN 50160) nije dovoljno
reprezentativan da bi se za neko promatrano mjesto dao siguran zaključak o kvaliteti električne energije. Isto
tako potrebno je obaviti mjerenja i u drugim presjecima godišnjeg dijagrama opterećenja, ne samo sezonskog,
već i dnevnog.
I ostali, novije izvještavani rezultati mjerenja također ne pokazuju narušavanje odredbi norme EN
50160: [15], [16]. U [17] izvještava se o nekoliko slučajeva narušavanja granica iz EN 50160 - što ukazuje na
potrebu daljnjih i usaglašenih mjerenja, te kritičku interpretaciju rezultata.
S hrvatskim rezultatima trebalo bi ući u odgovarajuće usporedbe («benchmarking») i razmjenu

iskustava.
Za uskladiti je EN 50160 i hrvatske pravilnike («Mrežna pravila hrvatskog elektroenergetskog sustava» i

posljedično «Opće uvjete za opskrbu električnom energijom«).
69
7. Opći primjeri primjene suvremenih ispitivala kakvoće električne energije
U nekoliko idućih primjera prikazane su tipične mogućnosti primjene nekih suvremenih kompleta
(hardware-software) za ispitivanje kakvoće električne energije.
Primjer primjene 1. Treperenje (fliker) zbog utjecaja dizalice (krana), slika 7.1. Djelatnici ureda i
kućanstava smještenih u susjedstvu gradilišta potužili su se na neugodno treperenje svjetla (promjena intenziteta,
tj. gustoće svjetlosne energije).
Početna situacija - Pritužbe djelatnika ureda (smještenog u susjedstvu gradilišta s dizalicom) na neugodno
treperenje svjetla.
Svrha mjerenja - Pronaći uzroke treperenja svjetla i predložiti, temeljem rezultata mjerenja, potrebne radnje za
uklanjanje te neugodne pojave.
Mjerna točka
Slika 7.1 – Treperenje (fliker) zbog utjecaja dizalice (krana)
70
Tijekom jednog tjedna mjereni su i zabilježeni rezultati mjerenja te očitani primjenom programske potpore
CODAM 800. Na slici 7.2 dan je tipičan prikaz dijagrama desetominutnih RMS vrijednosti u takvom slučaju:
Slika 7.2 - Dijagram desetominutnih RMS vrijednosti
Uočljivo je da su kolebanja napona unutar dopuštenih +/-10% tijekom trajanja cijelog mjerenja, ali je stanje s
napajanjem vrlo nestabilno.
Primjenom programa CODAM 800 i analizom tablice naponskih udarnih prijelaznih stanja (događaja)
uočava se velik broj kratkotrajnih padova napona (propada) prouzrokovanih načinom rada prekidača motora
dizalice (tablica 7.1).
Tablica 7.1 - Analizom tablice naponskih udarnih prijelaznih stanja (događaja) uočava se velik broj kratkotrajnih
padova napona (propada)
71
Analiza treperenja (flikera), nadalje, upozorava na to da je dugotrajno treperenje (Plt) prekoračilo
ograničenje tijekom svih radnih dana (slika 7.3). Te velike vrijednosti treperenja (>4!) uzrokuju jaka treperenja
svjetala u uredima i na zaslonima računala.
Daljnjom analizom treperenja Pst tijekom jednog dana uočava se da treperenje postoji samo tijekom dana, kad je
dizalica aktivna, te se jasno uočava vrijeme odmora rukovatelja dizalice (slika 7.3).
Slika 7.3 – Jasno se uočava vrijeme odmora rukovatelja dizalice
Zaključak primjera 1. S obzirom da je sa sigurnošću dokazano da dizalica (kran) dok je u pogonu izaziva
snažno i neugodno treperenje svjetla u obližnjim uredima i kućanstvima, mora je se priključiti izravno na
obližnju transformatorsku stanicu (slika 7.4).
Slika 7.4 – Dizalica mora biti priključena izravno na transformatorsku stanicu

72
Primjer primjene 2. Poremećaji u distribucijskoj mreži zbog prekapčanja toplinske crpke (prikazano na
slici 7.5).
Mjesto priključenja mjernog uređaja
Slika 7.5 - ProbLEM (FLUKE) i s napojnom jedinicom toplinske crpke
Svrha mjerenja - Pronaći uzrok poremećaja i predložiti popravne radnje.
Analizom harmoničke slike (slika 7.6) uočava se da harmonici prekoračuju granične vrijednosti u sve tri faze -
događaju se diskretne promjene stanja napona (naponska udarna prijelazna stanja). Kolebanja napona unutar su
dopuštenih +/- 10%. Neke su vrijednosti treperenja (flikera) prevelike.
Slika 7.6 - Mnogi harmonici prekoračuju dopuštene vrijednosti
73
Posebnom analizom samo 5. harmonika uočava se da tijekom nekoliko sati 5. harmonik prelazi dopušteno
ograničenje (prema normi EN 50160) od 6% (Slika 7.7). Promatranjem i praćenjem rada utvrđeno je da je
upravo u to vrijeme bila uključena toplinska crpka.
Slika 7.7 - Razina 5. harmonika tijekom uzastopna tri dana
Povećanjem (Zoom) dijagrama parametra THD jasno se vidi da toplinska crpka proizvodi mnogo harmonika.
Najveća vrijednost parametra THD U doseže u pojedinim trenucima i vrijednost od 20% UN (slika 7.8)!
Slika 7.8 - Zoom vrijednosti THD-a
74
Analizom dijagrama desetominutnih RMS vrijednosti uočava se vrijeme aktivnosti crpke (slika 7.9).
Slika 7.9 - Tijekom rada crpke gubitak napona u mreži kreće se u dopuštenom pojasu od 4% do 6%
Zaključak primjera 2. Potrebno je: − smanjiti impedanciju uporabom kabela većeg presjeka
vodiča (slika 7.10)
− postaviti filtar za posebno istaknute harmonike.
75
M
Slika 7.10 – Potrebno je smanjiti impedanciju uporabom kabela većeg presjeka vodiča
Primjer primjene 3. Pronalaženje kvara na uzemljenju u transformatorskoj stanici. Pojavljuju se

smetnje u srednjonaponskoj distribucijskoj mreži. Događaju se mjestimična površinska pražnjenja (zemljospoj)
između faze (16 kV) i zemlje, što je zamijećeno u samoj stanici. Npr. uređaj tipa MEMOBOX 800 priključen je s
pomoću triju naponskih transformatora, pri čemu je L2 uzemljen primjenom srednjonaponskog prekidača (slika
7.11) radi simuliranja zemljospoja.
L1
16kV
L2
L3
PR
3x U
I L2-PE
Slika 7.11 – Spajanje i mjerenje izravno na transformatorskoj stanici 16 kV
76
Analizom harmonika (slika 7.12) uočava se da su amplitude 5. i 7. harmonika prevelike.
Slika 7.12 - Amplitude su 5. i 7. harmonika prevelike
Zaključak primjera 3. Ponašanje je mreže pri zemljospoju na L2 normalno (raste napon na L1 i L3). Potrebno je
ugraditi odgovarajuću kompenzirajuće prigušnice (induktivitete) za prevelike harmonike, [1, 3].
8. Još neki primjeri i iskustva iz hrvatske prakse

U Suradnji HEP-a, Elektrotehničkog društva Zagreb (EDZ, Berislavićeva 6) i tvrtke BELMET MI –
−Ljubljana postavljeno je, samostalno ili u suradnji s korisnicima mjerne opreme, na više mjesta u Hrvatskoj
(Zagreb, Virovitica, Rijeka, Split, Osijek, …) nekoliko mjernih uređaja LEM (FLUKE) MEMOBOX serije
300/60x/800, TOPAS 1000, te malih priručnih uređaja tipa CIRCUTOR AR5 i LEM (FLUKE) VLog. Na upit
korisnika električne energije iz distribucijske mreže Hrvatske, koji nisu bili zadovoljni kakvoćom te enrgije, ili
su u nju sumnjali, snimljeno je stanje najčešće tijekom jednog tjedna kod svakog korisnika, te su temeljem
rezultata mjerenja predložene korisnicima promjene u načinu i vremenu opterećivanja mreže, u električnoj
instalaciji ili u korisničkoj opremi, da bi se postigla preporučena kakvoća električne energije. Po pravilu, tamo
gdje su korisnici sumnjali na kakvoću električne energije, mjerenja su pokazala neku od nepravilnosti u veličini
parametara kakvoće električne energije. Na nekoliko primjera to je u nastavku djelomično i pokazano.
Primjer 1. Vlasnik obiteljske kuće u Zagrebu (Trešnjevka, kod Doma športova), koja se nalazi u blizini
nove transformatorske stanice, žalio se na preveliku potrošnju i često pregorijevanje žarulja. Da bi preduhitrio
daljnja moguća oštećenja električnih uređaja u kućanstvu, zatražio je tijekom kolovoza 1999. godine snimanje
kakvoće električne energije, koja se dovodi do njegove kuće, te eventualni prijedlog potrebnih intervencija.
Primjenom LEM (FLUKE) MEMOBOXa 800Q i programske podrške CODAM 800 tijekom jednog tjedna
snimljena je situacija na jednoj fazi (NN, uzemljenje nulovanjem – TN sustavom - nekvalitetno, što je
provjereno mjernim uređajem LEM (FLUKE) NORMA UNILAP 100XE). Stanje osnovnih osam parametara
opskrbnog napona moglo se pregledno vidjeti iz skupne tablice, usklađene s normom EN 50160 (slika 8.1). Zbog
relativno male udaljenosti od transformatorske stanice, impedancija distribucijske mreže bila je mala. To se
moglo ozbiljno odraziti na kakvoću električne energije u promatranom kućanstvu, pa je dolazilo često do pojave
77
previsokih napona. Kolebanja napona, što je vidljivo iz priložene slike, bila su dopušteno velika, ali veoma česta,
a treperenje je u određenim trenucima bilo izrazito. Propadi napona i previsoki naponi (događaji, tj. udarna
prijelazna stanja) posebno su bili istaknuti. Slika harmonika i slika treperenja (flikera) također su upozoravale na
niz nepravilnosti u opskrbnom naponu, tj. u mreži.
Slika 8.1 – Slika stanja kakvoće električne energije u jednom zagrebačkom kućanstvu na Trešnjevci
Potrebno je ići redom, pa prvo pogledati tablicu udarnih prijelaznih stanja (tablica 8.1):
78
Tablica 8.1 - Uočava se velik broj kratkotrajnih prijelaznih stanja (previsokih napona kraćih od 20 ms)
Analizom tablice naponskih udarnih prijelaznih stanja (događaja) uočava se velik broj kratkotrajnih prijelaznih
stanja (kraćih od 20 ms). Pogledati, dalje, treba sliku kolebanja napona i uočiti kritična vremena (slika 8.2):
79
Slika 8.2 – Napon je relativno stabilne razine (koja je dopuštena, ali i previsoka, prosječno 249,5 V!)
Napon je relativno stabilne razine (koja je previsoka – na trenutke i nedopuštenih 253,9 V, a prosječno
249,5 V!), s tim da je u ponedjeljak prijepodne bilo nekoliko velikih propada napona (čak do razine od samo 170
V!), zbog uključenja kojega velikog obližnjeg potrošača.
Od harmonika jedino je 5. harmonik poprimao u pojedinim trenutcima doista velike, ali dopuštene
vrijednosti (slika 8.3). Vrijednosti su istaknute tijekom noći, kad se uključuje puno potrošača (TV aparati i
slično) s ispravljačkim jedinicama (switching power supply), što se i moglo očekivati.
80
Slika 8.3 – Prikaz stanja 5. harmonika tijekom jednog dana. Najintenzivniji je noću
I na kraju, treba pogledati dijagram treperenja (slika 8.4):
Slika 8.4 – Treperenje je bilo istaknuto baš u vrijeme uključenja snažnog potrošača u susjedstvu
81
Zaključak primjera 1. Razina napona općenito je previsoka i uzrokuje povećanu potrošnju i češće pregorijevanje
žarulja, pa i oštećenje uređaja u kućanstvu. Trebalo bi ga početkom ljeta u transformatorskoj stanici spustiti za
oko 3-5 posto, tako da prosječna vrijednost tijekom ljeta bude oko 240 V. Što se izvora smetnji tiče, posumnjalo
se na obližnju stolarsku radionicu. Predloženo je vlasniku te radionice da se i kod njih izvrši ispitivanje kakvoće
električne energije. To je i učinjeno, što se može vidjeti u Primjeru broj 2. No, bilo je interesantno vidjeti što se
događa s kakvoćom električne energije u istom kućanstvu (iz Primjera 1) tijekom zimskih mjeseci, kada
temperatura pada i ispod –5 ºC. Ovaj put mjerenja su obavljena tijekom mjeseca studenog, primjenom nešto
jednostavnijeg (i jeftinijeg) mjernog uređaja: AR5 – priručnog analizatora električnih mreža, španjolske tvrtke
CIRCUTOR, s ugrađenim programima za terensku analizu parametara električne energije i harmonika (Primjer
1.a).
Primjer 1.a. Vlasnik obiteljske kuće (Primjer 1.) na Trešnjevci zatražio je od nas mjerenja kakvoće
električne energije i tijekom zimskih mjeseci, kad je opterećenje električne mreže zbog grijanja i sl. veće. Ta
mjerenja izvršena su primjenom priručnog uređaja CIRCUTOR AR5, koji nije isključivo namijenjen
provjeravanju parametara električne energije u distribucijskoj mreži u skladu s normom EN 50160, već je opće
namjene.
Rezltati mjerenja bili su vrlo zanimljivi (slika 8.5). Srednja efektivna vrijednost mrežnog napona kretala
se oko 230 V ~, što je sasvim prihvatljivo, a kolebanja su bila u skladu s normom EN 50160. Mjerenje je
izvođeno u jednofaznom Aronovom spoju, a prosječna jakost najveće struje bila je približno 5,3 A ~ (slika 8.6),
dok je djelatna snaga bila približno 5,7 kW, a reaktivna (L) približno 1,8 kvar, uz faktor snage od 0,89.
Zanimljivo je bilo razmotriti i stanje harmonika pri većem općem opterećenju električne mreže. Analizirajući
sliku 8.7 vidi se da su 5. i 7. harmonik izraženi, ali u dopuštenim granicama, kao što je to slučaj i s THD-om
napona. I na kraju, promatrajući valne oblike napona i struje na L1, može se zaključiti da se mreža sasvim dobro
ponaša (slika 8.8), čak mnogo bolje nego što je to bilo tijekom ljetnih mjeseci iste godine, kad su previsoki
naponi bili izraženi, a samim time i harmonici i treperenje (fliker). To je dokaz maloprije navedene tvrdnje da bi
početkom ljeta napon u promatranoj transformatorskoj stanici trebalo sniziti za oko 3% − 5%, čime bi se svi
parametri električne energije tijekom ljetnih mjeseci doveli u okvire koje propisuje norma EN 50160.
Slika 8.5 – Analiza parametara električne energije primjenom uređaja AR5 i programa CIR-VISION
82
Slika 8.6 – Prosječna jakost najveće struje tijekom mjerenja u jednofaznom Aronovu spoju bila je približno 5 A
Slika 8.7 – Harmonici 5. i 7. bili su nešto povišeni, kao i THD, ali u dopuštenim granicama (prema EN 50160)
83
Slika 8.8 - Promatrajući valne oblike napona i struje na L1, može se zaključiti da se mreža sasvim dobro ponaša
Primjer 2. Vlasnik privatne stolarske radionice u Zagrebu (Trešnjevka, kod Doma športova), koja se
nalazi u blizini nove transformatorske stanice, žalio se također na preveliku potrošnju i često pregorijevanje
žarulja i kvarenje nekih strojeva. Da bi preduhitrio daljnja moguća oštećenja električnih uređaja i strojeva u
radionici pristao je na snimanje kakvoće električne energije, koja se dovodi do njegove radionice, te zamolio
eventualni prijedlog potrebnih intervencija. Primjenom LEM (FLUKE) MEMOBOX-a 800Q i programske
podrške CODAM 800, tijekom jednog tjedna snimljena je situacija na sve tri faze i nultom vodiču (NN,
uzemljenje TN sustavom – kvalitetno, što je provjereno mjernim uređajem LEM (FLUKE) NORMA UNILAP
100XE).
Stanje osnovnih osam parametara opskrbnog napona moglo se pregledno vidjeti iz skupne tablice,
usklađene s normom EN 50160 (slika 8.9). Zbog relativno male udaljenosti od transformatorske stanice,
impedancija distribucijske mreže bila je i ovdje mala, te se i to u određenim uvjetima moglo ozbiljno odraziti na
kakvoću električne energije u promatranoj radionici i dovesti do česte pojave previsokih napona, tj.
mnogobrojnih naponskih i strujnih prijelaznih stanja (skokova, propada i sl.). Kolebanja napona, što je i vidljivo
iz priložene slike, bila su dopušteno velika, ali veoma česta, a treperenje je u određenim trenutcima bilo izrazito.
Propadi napona i previsoki naponi (događaji, udarna prijelazna stanja) posebno su bili istaknuti. Harmonička
slika i slika treperenja (flikera) također su upozoravale na niz nepravilnosti u opskrbnom naponu i mreži.
84
Slika 8.9 – Kolebanje napona na sve tri faze bilo je veliko, a treperenje na trenutke i nedopušteno veliko
Dijagram stanja kolebanja napona posebno je zanimljivo analizirati za L2 (slika 8.10), jer s tom fazom
nešto nije u redu, na što upozorava i treperenje (fliker) s prethodne slike. Prosječna (srednja) vrijednost napona
na fazi L2 približno je 250 V!
Slika 8.10 – Kolebanja napona na fazi L2 sasvim su prihvatljiva, ali nije prihvatljiva prosječna vrijednost
85
Tako visok napon, posebno na fazi L2, uzrokuje i visoku vrijednost treperenja (slika 8.11) u pojedinim
trenucima.
Slika 8.11 – Treperenje je bilo istaknuto u ponedjeljak, a redovito u večernjim satima
Istaknuta vrijednost treperenja u ponedjeljak bila je uzrokovana intenzivnim radovima u stolariji, što je
bilo utvrđeno i potvrđeno u razgovoru s vlasnikom stolarije. To treperenje prenijelo se i u susjedstvo i općenito
smanjilo kakvoću električne energije u toj gradskoj četvrti. Na kraju, treba pogledati i tablicu naponskih
prijelaznih udarnih stanja (tablica 8.2):
Tablica 8.2 – Uočava se velik broj kratkotrajnih prijelaznih stanja (previsoki naponi trajanja do 100 ms)
86
Analizom tablice naponskih udarnih prijelaznih stanja (događaja) uočava se velik broj kratkotrajnih
prijelaznih stanja posebno na fazi L3, što ne utječe bitno na kakvoću električne energije, ali povećava treperenje
i time ugrožava kakvoću rada i življenja korisnika električne energije u promatranoj četvrti.
Zaključak primjera 2. Vlasniku stolarske radionice savjetovano je da ravnomjernije rasporedi strojeve po

fazama, tj. da nekoliko uređaja s ispravljačkim eLEM (FLUKE) entima s faza L2 i L3 premjesti na fazu L1, a
posebno na fazu L2 priključi neko, po mogućnosti linearno trošilo. Predloženo je formiranje novog popisa radnih
operacije, tako da se izbjegavaju razdoblja kad posebno snažni strojevi rade istodobno. Ono što
elektrodistribucija definitivno u promatranoj četvrti treba učiniti, jest smanjenje napona za oko 3 −5%, tako da i
u toj radionici napon tijekom ljeta ne prelazi prosječnu vršnu vrijednost od oko 240 V. Tako će vrijednosti
treperenja pasti unutar dopuštenih vrijednost. Potrošnja će se smanjiti, a trajnost potrošačkih uređaja povećati.
Općenito je kakvoća električne energije u promatranoj četvrti Zagreba dobra (nema prekida napajanja, ili su
veoma rijetki), a u okvire norme EN 50160 može se dovesti jednostavnim spuštanjem napona tijekom ljeta na
promatranoj transformatorskoj stanici za oko 3% − 5%, što nije posebno zahtjevna operacija.
Primjer 3. HEP DP ELEKTRA (Elektrodistribucija) Zagreb ima nekoliko točaka u Zagrebu

(transformatorskih stanica) u čijoj se blizini nalaze veoma veliki potrošači, pa potencijalno i “kvaritelji” kakvoće
električne energije. ELEKTRA je zatražila mjerenje kakvoće električne energije na području Španskog (u
Zagrebu), gdje se nalazi jedna velika tiskara na oko 100 m zračne (kabelske) udaljenosti od transformatorske
stanice. Pripadnici ELEKTRE pretpostavljali su da ta tiskara može biti izvor mogućih probLEM (FLUKE) a za
tu gradsku četvrt. Da bi preduhitrili moguća oštećenja elektrodistribucijske mreže i električnih uređaja u
susjedstvu, pristupilo se snimanju kakvoće električne energije, koja se dovodi do tiskare.
Primjenom LEM (FLUKE) MEMOBOXa 800Q i programske podrške CODAM 800 tijekom jednog
tjedna snimljena je situacija na sve tri faze i na nultom vodiču (NN, uzemljenje regularno i kvalitetno izvedeno).
Snimanje rasporeda faza (smjer okretnog polja) i ispitivanje kakvoće uzemljenja (što je za transformatorsku
stanicu iznimno važno) izvršeno je s pomoću univerzalnog elektroinstalaterskog mjernog uređaja - LEM
(FLUKE) NORMA UNILAP 100XE.
Stanje osnovnih osam parametara opskrbnog napona pregledno se vidi iz skupne tablice, usklađene s
normom EN 50160 (slika 8.12). Zbog relativno male udaljenosti od transformatorske stanice, impedancija
distribucijske mreže je mala, te se i to u određenim uvjetima potencijalno može ozbiljno odraziti na kakvoću
električne energije u promatranoj tiskari i cijeloj četvrti tako da se često pojavljuju previsoki naponi, tj.
mnogobrojna prijelazna stanja (skokovi i propadi napona). Kolebanja napona, što je i vidljivo iz priložene slike,
bila su dopušteno velika, ali veoma česta, a treperenje je u određenim trenutcima bilo izrazito. Propadi napona i
previsoki naponi (događaji, tj. udarna prijelazna stanja) posebno su bili istaknuti, ali dopušteni.
Slika harmonika i slika treperenja (flikera), također su upozoravale na nekoliko nepravilnosti u

opskrbnom naponu i mreži.
87
Slika 8.12 – Stanje osam parametara kakvoće električne energije na području Španskog (u Zagrebu)
Tablica pet najkritičnijih vrijednosti tijekom tjedna (tablica 8.3) upozorava na sljedeće. Fiksiran je
najinteresantniji dio, koji pokazuje da je:
− u pojedinim trenutcima linijski je napon dobivao potpuno nedopuštene vrijednosti, čak 314,3 V
− dogodio se (neplanirani ili planirani) prekid napajanja na sve tri faze u trajanju 15 minuta i
3,43 sekunde, u četvrtak u 9 sati 1 minutu i 11 sekundi
− dogodilo se nekoliko kratkotrajnih (trajanja do 250 ms) propada linijskog napona, i to do vrijednosti
od čak 18,3 V.
No, sve skupa je u skladu s normom EN 50160 i Pravilnikom o normiranim naponima za distribucijske NN
električne mreže i električnu opremu – NN 28/2000 (ako prekida napajanja, prije svega planiranih, a duljih od 3
minute ne bude više od 50 tijekom cijele godine) koji je na snazi i u Republici Hrvatskoj.
88
Tablica 8.3 - Pet najkritičnijih vrijednosti tijekom tjedna upozoravaju na nekoliko spornih trenutaka
Kolebanja napona nisu bila velika (slika 8.13), osim 02.09.1999 godine, u trenutku ponovnog
uspostavljanja napajanja (u 9 sati i 16 minuta). Prosječna vrijednost napona u sve tri faze bila je oko 245 V, što
je u skladu s normom EN 50160, ali nije u skladu s Pravilnikom o normiranim naponima za distribucijske NN
električne mreže i električnu opremu u Republici Hrvatskoj – NN 28/2000 .
Slika 8.13 – Mrežni napon veoma je stabilan, osim u trenutku prekida napajanja i ponovnog
uspostavljanja napajanja
89
Potrebno je pogledati što se događalo s treperenjem (slika 8.14).
Slika 8.14 – Prikaz treperenja (flikera) u posebno kritičnom vremenu – u srijedu oko 8,00 sati i u 20,00 sati
Uzrok treperenja u jutarnjim satima potječe iz tiskare, koja tada započinje svoj intenzivni rad. U
večernjim satima uzrok nedopuštenog treperenja jest uključivanje velikog broja TV uređaja, osobnih računala i
sličnih uređaja u promatranoj četvrti. Dokaz je za to pojavljivanje većih vrijednosti 5. i 7. harmonika na svim
fazama, a posebno na L1 (katkada i u nedopuštenim iznosima, slika 8.15).
90
Slika 8.15 – Tijekom intenzivnog rada (srijeda, četvrtak, petak) velike su vrijednosti 5. i 7. harmonika
Na kraju, treba pogledati kakva je slika vršnih strujnih opterećenja (slika 8.16).
91
Slika 8.16 – Slika vršnih strujnih opterećenja
Strujni udari i do 990 A po fazi rijetki su i sasvim prihvatljivi. Mreža ih lako podnosi. Iz priloženog dijagrama
točno se može utvrditi kada tiskara radi.
Zaključak primjera 3. Analizom gore danih slika i dijagrama može se zaključiti da je u promatranom
području gotovo sve u redu s distribucijskom mrežom (osim malih odstupanja nazivnog napona prema
Pravilniku o normiranim naponima za distribucijske NN električne mreže i električnu opremu u Republici
Hrvatskoj) i da je kakvoća električne energije u skladu s normom EN 50160. Slika vršnih strujnih opterećenja
upozorava da prekid struje nisu izazvali potrošači, već da je probLEM (FLUKE) nastao negdje drugdje u
elektrodistribucijskom sustavu (struja opterećenja nije rasla preko nekih vrijednosti nakon kojih bi proradila
zaštita u transformatorskoj stanici, npr. struje po fazi od preko 2000 A). Da je to točno, može se vidjeti i
analizom slike 8.17, koja upozorava na činjenicu da elektrodistribucijska mreža lako podnosi i strujne udare veće
od 1300 A po fazi (npr. u srijedu oko 22,00 sata, kad su u tiskari najvjerojatnije isključivali uređaje). Temeljem
točnog vremena nastanka, trajanja i prekida prestanka napajanja moguće je na razini grada i županije odrediti
točan uzrok prekida napajanja, te poduzeti korake da do prekida dolazi samo prema planu (uočeni prekid
napajanja u trajanju oko 15 minuta, na sve tri faze istodobno, nije bio planiran i došao je s neke više razine
napajanja, što je uzrokovalo velike zastoje i troškove potrošačima i samoj ELEKTRI). Ono što se može
predložiti tiskari jest da ravnomjernije, po nekom određenom redoslijedu (što se s ELEKTROM može ustanoviti)
uključuje i isključuje strojeve, posebno snažnije. Tako neće više biti pojave velikog kolebanja napona i
nedopuštenog treperenja u promatranoj gradskoj četvrti, što će povećati kakvoću života i rada ljudi u susjedstvu
92
tiskare (treba se podsjetiti da povećano treperenje intenziteta svjetala može kod nekih ljudi izazvati i glavobolje,
a time i smanjenu djelotvornost rada).
Slika 8.17 - Elektrodistribucijska mreža lako podnosi i strujne udare veće od 1300 A po fazi
93
Primjer 4. Ovo je mjerenje obavljeno početkom 2002. godine u jednom malom uredu u zapadnom
dijelu Zagreba. Ured (pisarnica) ima: dva osobna računala, dva pisača, jedan fotokopirni stroj, klima-uređaj,
telefaks, te audio-video stup. Mjerenje je obavljeno na jednoj fazi, primjenom trofaznog ispitivala LEM
(FLUKE) MEMOBOX 300, a rezultati mjerenja analizirani su primjenom odgovarajuće programske podrške –
CODAM plus.
Globalna slika stanja kakvoće napona na jednoj fazi prikazana je na slici 8.18. Sva tri stupa unutar
jednog parametra (od njih osam) odnose se samo na jednu fazu, recimo na L1. Sve tri naponske mjerne sonde
uređaja (L1, L2 i L3) povezane su u jednu točku, te na napajanje preko šuko-utičnice na zidu.
Slika 8.18 - Globalna slika stanja kakvoće napona na jednoj fazi
Napon je u mreži vrlo stabilan (slika 8.19), a tijekom trodnevnog mjerenja uočeno je samo šest kraćih
propada (<20 ms) u području 10 – 15 % (195 − 207 V ~) ispod razine nazivnog napona (230 V prema normi EN
50160, a 220 / 230 V ~ prema Pravilniku o normiranim naponima za distribucijske NN električne mreže i
električnu opremu u Republici Hrvatskoj).
94
Slika 8.19 – Kolebanja napona bila su uobičajena
Uočava se da je oko ponoći srednja vrijednost napona oko 240 V, a oko podne je ona oko 225 V.
Malo pojačana treperenja (fliker) izravna su posljedica uključivanja i rada fotokopirnog uređaja, koji je
snažan izvor treperenja (slika 8.20):
95
Slika 8.20 - Malo pojačana treperenja izravna su posljedica uključivanja fotokopirnog uređaja
Primjer 5. Ono što će u idućih par godina sigurno obilježiti praćenje kakvoće električne energije
(napona) diljem Republike Hrvatske, izravno je snimanje kakvoće napona na jednoj fazi, i to po potrošačevu
pozivu najbližoj Elektrodistribuciji (u nastavku – Elektri). Dakako, inicijativa može krenuti i od same Elektre,
ako ona sumnja da je određeni potrošač izvor smetnja (“smeća”) u električnoj mreži. Elektra, ili kako će se već
nakon privatizacije i preustroja zvati, raspolagat će s većim brojem jednostavnih loggera (automatskih
pretraživača i zapisivača podataka), koji će na jednoj fazi snimati sve potrebne parametre napona. Ti se loggeri
mogu dostavljati do potrošača poštom ili osobno, a moguće ih je i trajno postaviti, te modemom s vremena na
vrijeme očitavati stanje kakvoće napona na nekom kritičnom mjestu. Jedan je od danas najboljih loggera za tu
namjenu logger LEM (FLUKE) VLog Q. Pogledajmo u nastavku što nam je ovaj logger snimio tijekom osam
dana u jednoj obiteljskoj kući na sjeveru Zagreba. Uvjeti mjerenja bili su sljedeći (slika 8.21):
96
Slika 8.21 – Opći uvjeti snimanja kakvoće napona primjenom jednofaznog loggera
Ovaj logger može snimati istodobno na dva kanala. Prvi je kanal uvijek L – N, a drugi kanal može biti L
– PE ili N – PE, pri čemu je L – faza, N – nul-vodič, PE – zaštitni vodič. U sustavima koji imaju posebno
izvedeno zaštitno uzemljenje (dakle, nije TN sustav u pitanju), najbolje je snimati na drugom kanalu uređaja: N
– PE stanje. U gore danom mjerenju na drugom kanalu snimana je karakteristika napona PE – L. Kao prag
tranzijenata odabrana je vrijednost 25 V, što je vrlo oštar prag za tranzijente, pa ih je i uočeno mnogo (483).
Najčešće se za tranzijente odabire prag u području 50 – 100 V. Taj prag odabire se prilikom zadavanja zadatka
VLog-u preko osobnog računala i programske podrške PQLog. Uzeti su u obzir standardni desetominutni
intervali, ali oni mogu biti i znatno kraći ili dulji.
Nakon osam dana, slika desetominutnih srednjih efektivnih (RMS) vrijednosti napona na oba kanala
(kanal 1: L − N, a kanal 2: L − PE) bile su (slika 8.22):
97
Slika 8.22 - Slika napona (RMS) na oba kanala nakon osam dana snimanja
Detaljan ispis (tablicu vrijednosti) moguće je dobiti na pisaču. Takav ispis za tako sofisticirano i vrlo
zahtjevno mjerenje s aspekta uvjeta mjerenja, sadrži u ovom slučaju i više od 10 stranica A4 formata detaljnog
izvješća. Temeljem toga izvješća moguće je doista precizno odrediti i trajno imati na raspolaganju zapis o
trenutku nastajanja i trajanju neke nepravilnosti u mrežnom naponu. Na slici 8.23 dan je dio takve tablice,
vezane uz ovo mjerenje.
Statistika je također vrlo važna kod donošenja suda o kakvoći električnog napona na promatranom
mjestu. Pri normalnim uvjetima opterećenja mreže, ta statistika ima oblik interpolirane Gausove krivulje (slika
8.24) i govori nam da je npr. tijekom osam dana mjerenja 160 intervala trajanja deset minuta imalo srednju
vrijednost napona od dopuštenih 237 V.
Trodimenzionalni prikaz stanja propada i previsokih napona ukazuje vizualno i veoma zorno na to
koliko je napon stabilan u nekoj točki mreže. Čim stupića u trodimenzionalnom histogramu ima više (slika 8.25),
kolebanja su napona izraženija, propada i/ili previsokih napona ima više, što sve ukazuje na nižu kakvoću
mrežnog napona.
Svaki od “uhvaćenih” tranzijenata može se prikazati na zaslonu osobnog računala, ispisati na

odgovarajućem pisaču, te podrobno analizirati (slika 8.26).
98
Preko 30 harmonika i THD U moguće je analizirati promatranjem odgovarajućeg histograma ukupnih
srednjih vrijednosti (slika 8.27) ili analizom srednjih vrijednosti harmonika tijekom cijelog razdoblja snimanja
kakvoće napona (slika 8.28).
Frekvenciju je također moguće vrlo iscrpno analizirati. Najmanje, srednje i najveće vrijednosti tijekom
cijelog razdoblja snimanja kakvoće napona moguće je detaljno analizirati promatranjem odgovarajućeg
dijagrama (slika 8.29).
Slika 8.23 – Detaljan ispis (tablica vrijednosti) stanja napona na mreži
99
Slika 8.24 – Prikaz statistike (broj desetominutnih srednjih RMS vrijednosti neke vrijednosti mrežnog napona na
promatranom mjestu priključenja)
100
Slika 8.25 - Trodimenzionalni prikaz stanja propada i previsokih napona
Slika 2.26 – Moguć je prikaz svakog zabilježenog tranzijenta
101
Slika 2.27 - Preko 30 harmonika i THD U moguće je analizirati promatranjem odgovarajućeg histograma
ukupnih srednjih vrijednosti
ika 2.28 - Preko 30 harmonika i THD U moguće je analizirati promatranjem dijagrama srednjih vrijednosti
tijekom cijelog razdoblja snimanja kakvoće napona
102
Slika 8.29 – Detaljna analiza frekvencije (najmanje, srednje i najveće vrijednosti tijekom cijelog razdoblja
snimanja kakvoće napona)
103
Primjer 6. Mjerenje tranzijenata i određivanje smjera kretanja harmonika (“smeća”).
Recimo par riječi i o jednom od najjačih mjernih uređaja na području mjerenja kakvoće električne
energije na razini tranzijenata (prijelaznih pojava trajanja ns-µs-1ms i amplituda reda µV − kV), te optimiranju
mreža – LEM (FLUKE) TOPAS 1000 (slika 8.30). Tehničke značajke tog uređaja dane su u ovoj knjizi u
usporednoj analizi nekoliko najboljih ispitivala kakvoće mrežnog napona i električne energije, a u nastavku je
dan jedan primjer rezultata mjerenja kakvoće električne energije na jednom snažnom HRT-ovom odašiljaču
iznad Zadra (slike 8.31 – 8.33).
Promatrajući sliku 8.31 prema europskoj normi EN 50160, vidi se da nešto nije u redu s harmonicima na
fazi L1. Detaljnijom analizom (slika 8.32) uočava se da je 19. harmonik (950 Hz) u naznačeno vrijeme znatno
prekoračio dopuštenu vrijednost.
Detaljan prikaz tranzijentne promjene npr. na L1 osigurava preciznije upoznavanje karakteristika mreže
i potrošača (slika 8.33).
Slika 8.30 - Mjerni uređaj za mjerenje kakvoće električne energije i na razini tranzijenata, te za
optimiranje elektroenergetske mreže – LEM (FLUKE) TOPAS 1000 / 2000
104
Slika 8.31 – Prema europskoj normi EN 50160 vidi se da nešto nije u redu s harmonicima na L1
105
Slika 8.32 – 19. harmonik (950 Hz) u naznačeno je vrijeme prekoračio dopuštenu vrijednost
106
Slika 8.33 – Prikaz jedne tranzijentne promjene na fazi L1 i prikaz faznog dijagrama
U bliskoj će budućnosti određivanje izvora nedopuštene razine smetnja u mreži i određivanje uzroka
onečišćenja, tj. uzroka smanjivanja kakvoće električne energije (čije otklanjanje uzrokuje ulaganje i
odgovarajućih financijskih sredstava) sve više zanimati (i zabrinjavati) s jedne strane proizvođače i distributere
električne energije, te s druge strane potrošače (konzumente) električne energije. Naime, bit će potrebno
precizno odrediti npr. tko uzrokuje prevelike (nedopuštene) vrijednosti nekih od harmonika, tko uzrokuje
prevelike vrijednosti treperenja, otkuda i zbog čega dolaze prečesto kolebanja napona, te što uzrokuje
nedopuštenu asimetričnost u mreži, izvan vrijednosti dopuštenih normom EN 50160.
107
Mjerni uređaji koji mogu analizirati kakvoću električne energije i na razini tranzijenata, moraju
imati sposobnost preciznoga mjerenja faznog pomaka (kuta) napona i struje svih relevantnih harmonika
(barem prvih 40). Na prethodnim slikama dan je jedan primjer nekih rezultata mjerenja kakvoće
električne energije na jednom snažnom HRT-ovom odašiljaču iznad Zadra (Ćelavac), a na idućoj slici
(slika 8.34) dan je primjer primanja (odašiljač troši, tj. prima 5., 7., 13. i 19. harmonik) i slanja u mrežu
(odašiljač šalje u mrežu 3., 11., 17. i 23. harmonik), na odašiljaču Ćelavac. Naime, uočeno je da 19.
harmonik (950 Hz !) ima nedopušteno visoku vrijednost. Temeljem analize slike može se zaključiti da
taj harmonik dolazi izvana, te ga HEP treba sanirati (kompenzirati). Odašiljač intenzivnije u mrežu
šalje 11. i 17. harmonik, ali u dopuštenim granicama (slika 8.34).
Slika 8.34 - Grafički prikaz prosječnog smjera kretanja harmonika (od potrošača ili k njemu) – slika
snaga harmonika (pozitivne snage znače da ti harmonici dolaze izvana i obratno)
108
9. Izvod iz norma EN 50160 i EN 61000 i usporedba:
Tablica 9.1: Europska norma EN 50160 – najnovije značajke razdjelnog napona na mjestu predaje
potrošaču u javnim NN i SN mrežama pri normalnim pogonskim uvjetima, te usporedba s normom za
EMC: EN 61000
Br. Parametar Značajke napona prema normi Značajke niskog napona prema normi
EN 50160 na niskom (NN, eng. za EMC: EN 61000
LV), te srednjem (SN, eng. MV) EN 61000-2-2 Drugi dijelovi te
naponu; norme
UN – nazivni napon
NN – x … 1000 V AC, 1500 V
DC
SN – 1000 … 35000 VAC
1 Frekvencija (50 Hz) NN, SN: srednja vrijednost
osnovnog harmonika za vrijeme
usrednjavanja od 10 sekundi mora
biti unutar granica:
±1% (49,5 – 50,5 Hz) tijekom ±2% -
jednog tjedna i
-6% / +4% (47 – 52 Hz) tijekom
preostalih 0,5% promatranog
tjedna
2 Kolebanje napona NN, SN:
±10% od UN tijekom 95% jednog
tjedna (160 sati), uz vrijeme ±10% od UN tijekom
usrednjavanja efektivnih - bilo kojih 15 minuta
vrijednosti napona u trajanju od „promatranja“
10 minuta napona
3 Brze promjene napona NN: 5 - 10% od UN više puta

dnevno (5% normalno, a ostalo
povremeno), pri vrijednosti
dugotrajnog treperenja: Plt≤1
tijekom 95% tjedna:
12 (Psti )
3
Plt= 3 ∑
i =1 12 3 - 8% od UN više 3 - 4% od UN više
puta dnevno puta dnevno
Pst≤1 Pst≤1
SN: 4 - 6% od UN više puta
Plt≤0,8 Plt≤0,65
dnevno, pri vrijednosti
prema EN 61000-3-3,
dugotrajnog treperenja: Plt≤1
a 3% prema normi
tijekom 95% tjedna;
IEC 61000-2-12
Pst – kratkotrajno treperenje,
vrijednost dobivena tijekom
vremena usrednjavanja od 10
minuta
109
4 Propadi napona propadi do 30% UN
U većini slučajeva: - trajanje tijekom vremena
propada kraće je od 1 s, a dubina usrednjavanja od 10
je manja od 60% UN. gradski uvjeti: ms i do 60% UN
Prihvatljive su i uobičajene promatranje tijekom vremena
vrijednosti propada napona: tijekom 1 – 4 usrednjavanja od 100
NN: 10 – 50% UN mjeseca ms, prema normi EN
SN: 10 – 15% UN 61000-6-1, a do 60%
tijekom
usrednjavanja od
1000 ms prema
normi EN 61000-6-2
5 Kratkotrajni prekidi NN, SN: trajanje do 3 minute, u 95% slučajeva ovi
napajanja (do 3 minute) nekoliko desetaka do nekoliko prekidi moraju biti
stotina (npr. 50 – 500) tijekom - kraći od 5 s, prema
godine; trajanja u 70% slučajeva normama 61000-6-1 i
kraćem od 1 s 6-2
6 Dugotrajni prekidi NN, SN: trajanje preko 3 minute,
napajanja nekoliko desetaka (< 10 – 50) - -
tijekom godine
7 Povremeni prenaponi NN: manji od 1,5 kV efektivne
(previsoki naponi) vrijednosti (rms, RMS)
SN: ≤1,7 Uc , (dogovorenog

opskrbnog napona, Uc), za
„čvrsto“ uzemljenje ili preko neke
impedancije; - -
≤2,0·Uc kod neuzemljenih sustava
ili sustava s rezonantnim
uzemljenjem
8 Tranzijentni prenaponi NN: generalno <6 kV ,

(previsoki naponi trajanja povremeno i viši ali s vremenima ±2 kV faza-zemlja
kraćeg od 10 ms) uspona u domeni mikrosekundi i - ±1 kV faza-faza
kraće; prema normama
EN 61000-6-1 i 6-2
SN: nije definirano
9 Nesimetričnost napona NN, SN: ≤2% tijekom 95%
jednog tjedna, uzimajući u obzir
10-minutne srednje efektivne
vrijednosti (rms); 2% 2%, prema normi
na nekim lokacijama dozvoljava IEC 61000-2-12
se i vrijednost od 3% (npr. otočni
rad i sl.)
110
10 Harmonici napona 6% UN za 5. 5% za 3. harmonik,
harmonik, 6% za 5. harmonik,
5% za 7. harmonik,
5% za 7. 1,5% za 9.harmonik,
harmonik, 3,5% za 11.
harmonik,
NN, SN: prema tablici u nastavku 3,5% za 11. 3,0% za 13.
harmonik, harmonik,
0,3% za 15.
3% za 13. harmonik,
harmonik, 2% za 17. harmonik;
THD <8% UN prema normi

EN 61000-3-2-
11 Naponski međuharmonici još je u razmatranju, ali i nadalje ≤0,2% UN -
vrijedi dijagram na sl. I.1
9.2. Vrijednosti pojedinih viših harmonika na mjestu predaje, do 25. višeg harmonika, u
postotku dogovorenog opskrbnog napona Uc (kod nas je najčešće Uc=UN=Un):
neparni viši harmonici, neparni viši harmonici, parni viši harmonici
redni br. har. Uh u %Un redni br. h Uh u %Un redni br. h Uh u %

5 6,0 3 5,0
7 5,0 9 1,5 2 2,0
11 3,5 15 0,5 4 1,0
13 3,0 21 0,5 6 do 24 0,5
17 2,0 25 do 50 < 0,5
19 1,5 Za harmonike 25. do 50. ne očekuje
23 1,5 se vrijednost veća od 0,3% UN.
25 1,5 Harmonici preko 50. nisu bitni u
analizi kvalitete električne energije
prema normi EN 50160
Tablica 9.2 - Vrijednosti pojedinih viših harmonika (h) napona na mjestu predaje, do 25. višeg
harmonika, u postotku nazivnog napona UN (Un)
111
10. Novi uređaji za off-line i on-line ispitivanje kakvoće električne energije
Do nedavno su uređaji u klasi B bili jedini dostupni korisnicima opreme za ispitivanje kakvoće električne
energije. Najpoznatiji su bili:
1. LEM NORMA MEMOBOX 808A, danas je zamijenjen uređajem FLUKE 1745, off-line mjerenje
2. LEM TOPAS 1000/2000, danas je zamijenjen uređajem FLUKE 1760 klasa A, off-line mjerenje
3. LEM QWAVE Power, danas je zamijenjen uređajem Qualitrol LEM QWAVE Power, on-line mjerenje
4. UNIPOWER UP2210 , klasa A, on-line mjerenje.
Za razliku od klase B, koja je tražila točnost mjerenja od 1%, klasa A traži točnost od 0,1% i obavezno satelitsko
kontroliranje sata (vremena).
U nastavku su dani prospekti nekih od danas najboljih uređaja na području ispitivanja kakvoće električne
energije.
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
Product Announcement July 2006
Fluke 1740 Series

Three-Phase Power Quality Loggers Memobox
Assess power quality and conduct long-term studies with ease
Fluke 1745
Fluke 1744 Fluke 1743

Introduction
Compact and rugged, the Fluke 1740 Series three-phase power quality loggers are everyday instruments for
technicians who troubleshoot and analyze power distribution systems. Capable of simultaneously logging up to
500 parameters for up to 85 days and capturing events, the Fluke 1740 Series helps uncover intermittent and
hard-to-find power quality issues. The included PQ Log software quickly assesses the quality of power at the
service entrance, substation, or at the load, according to the latest EN50160 standard.
• Plug and play: Setup in minutes with automatic current probe detection and powering
• Installs inside the cabinet: Compact, fully-insulated housing and accessories fit easily in tight spaces
next to live power
• Determines the root cause: Included PQ Log software quickly analyzes trends, creates statistical
summaries, and generates detailed graphs and tables
• Monitors power for the long-term: Data can be downloaded during recording without interruption
• Measure voltage with premium accuracy: IEC61000-4-30 Class-A compliant voltage accuracy (0.1%)
• Quickly validate quality of power: Assess power quality according to EN50160 power quality standard
with statistical overview
• Rugged and reliable: Designed for everyday field use with no moving parts and durable insulated case
with two year warranty
130
Applications
Disturbance analysis– Uncover root cause of equipment malfunction for later mitigation and predictive
maintenance
Quality of service compliance – Validate incoming power quality at the service entrance
Power quality studies – Assess baseline power quality to validate compatibility with critical systems before
installation
Load studies – Verify electrical system capacity before adding loads
Energy and power quality assessment – Validate performance of facility improvements by quantifying energy
consumption, power factor, and general power quality before and after improvements
What is New: From Memobox to Fluke 1740 series

Increased supply voltage from 88- 400V to 88 - 660V
Improved Surge for power Supply (10kV) and voltage measurement from 6kV to 12 kV
Shielded Flex clamps reduce influences in case of strong high frequency electrical fields in the environment
No time consuming switching between Memobox A and P version anymore in Fluke 1740 Series
Instrument setup wizard in PQ Log Software allows easy orientation.
1743/44 features now 3 sec ride through time at any supply voltage
Reduced complexity – one WW version for both 50Hz and 60Hz and includes universal power adapters
Fully certified by CSE
Key Benefits and Selling Points

• Included triple-range flexible current probes
• No separate power cord – powers off of measured voltages
• Comprehensive analysis software
• Compact and rugged
• Logs up to 500 parameters for up to 85 days
All users of Memobox 808 A and Memobox 300 smart P or A can upgrade their unit to get the same
functionality as Fluke 1740 series to make them compatible with the PQ Log software. The upgrade is available
for download from the support site at the country web site
Ordering Information
All three Fluke 1740 units are available for the worldwide market; no regional versions will be available. Al
models can be switched to either 50 or 60Hz Power Frequency and come with universal power adapters.
131
Product Feature Fluke 1745 Fluke 1744 Fluke 1743
Measurement of common power
parameters: V, A, W, VA, VAR, PF,
energy, flicker, voltage events and THD ● ● ●
Measurement of voltage and current
harmonics to the 50th, unbalance, and
mains signaling ● ●
Dust/water resistance IP 50 IP 65 water proof
Display LED + LCD LED LED
UPS ride-through 5 hrs 3s 3s
Dimensions (HxWxD) 282 x 216 x 74 mm 170 x 125 x 55 mm
(115 x 88 x 30 in.) (69 x 51 x 22 in.)
UPC code 0 95969 34478 4 0 95969 34474 6 0 95969 34476 0
Transition
Fluke will still accept orders on the Memobox models until the Public embargo of the Fluke 1740 Series on
August 1. After that date, Fluke only accepts Fluke 1740 Series orders. All open orders on August 1 on
Memobox models will be shipped as Memobox. The accessories remain unchanged. There will be a color
change after the blue flex clamps have been sold out.
Old item
New Name New Item Nr. Old Name
Number
2539590
Fluke 1745 2583468 Memobox 808 A
2539576
Fluke 1744 2583422 Memobox 300 A
2539583
Fluke 1743 2583446 Memobox 300 P
Important information
Order Requirements No minimum order quantity
Discount
Launch Date (Embargo)
Dimensions & Weights

Model Weight Packaged Dimensions Packaging Type
Fluke 1745 8 kg 41 x 31 x 33 cm Box
Fluke 1743 and 1744 6 kg 41 x 31 x 33 cm Box
Additional Information
Country of origin is Austria
Warranty period for all Loggers is 2 years.
132
Instrument Pricing & Ordering Codes
Item Model
Description
Number Noun
FLUKE-1745,
POWER
FLUKE-
2583468 QUALITY
1745
LOGGER -
MEMOBOX
FLUKE-1744,
POWER
FLUKE-
2583422 QUALITY
1744
LOGGER -
MEMOBOX
FLUKE-1743,
POWER
FLUKE-
2583446 QUALITY
1743
LOGGER -
MEMOBOX
All instruments include:

• 4 Flexible probes 15/150/1500/3000 A with 2 m cable
• CD-ROM with Power Log software
• RS232 interface, RS 232 cable and RS232-USB adapter
• 4 black dolphin clips
• Test leads for voltages and power supply
• Color localization kit
• Carrying bag
• Test certificate with measurement values
• Printed English manual
• Multi-language manual CD
Accessory Pricing & Ordering Codes
Item Number Model Noun Description
Current accessories
Current clamps 1 A/10 A, 3-
2539507 MBX CLAMP 1 A/10 A
phase+N, 2m cable
Current clamps 5 A/50 A, 3-
2539468 MBX CLAMP 5 A/50 A
phase+N, 2m cable
Current clamps 20 A/200 A,
2539446 MBX CLAMP 20 A/200 A
3-phase+N, 2m cable
Miscellaneous accessories
2539371 MBX 300 POLESET Pole mounting kit
Water-tight hard case with
2654865 C435
rollers
Note: These products are existing LEM products with known prices
133
Product Announcement
Fluke 1760
Three-Phase Power Quality Recorder Topas
Class A-compliance for the most demanding power quality tests
Introduction
The Fluke 1760 Three-Phase Power Quality Recorder is the ideal portable instrument for power quality experts.
It is fully compliant to IEC 61000-4-30 Class-A, for advanced power quality analysis and consistent compliance
testing. Designed for analysis of utility and industrial power distribution systems, in medium- and low-voltage
networks, the Fluke 1760 provides the flexibility to customize thresholds, algorithms, and measurement
selections. It captures the most comprehensive details on user-selected parameters and allows for later analysis
and reporting.
• Fully Class-A compliant: Conduct tests according to the stringent international IEC 61000-4-30 Class-A
standard
• GPS time synchronization: Correlate data with events or datasets from other instruments with precision
• Flexible and fully configurable thresholds and scale factors: Allows user to pinpoint specific issues by
defining the detailed criteria for detection and recording of disturbances.
• Uninterrupted power supply (40 minutes): Never miss important events - even record the beginning and
end of interruptions and outages to help determine the cause
• 10 MHz, 6000 Vpk waveform capture: Get a detailed picture of even the shortest event
134
• 2 GB data memory: Enables detailed, simultaneous recording of numerous power parameters for long
periods of time
• Comprehensive software included: Provides trend diagrams for root cause analysis, statistical
summaries, report writing and real-time data monitoring in the online mode
• Plug and play operation: Allows quick setup with automatic sensor detection; sensors are instrument
powered, eliminating the need for batteries
• Rugged field design: Insulated housing and a solid state design with no rotating components enable
reliable testing under nearly any conditions
Key Benefits and Selling Points
• Configurable thresholds, signal inputs, and measurement algorithms

• 10MHz transient capture
• Fully IEC 61000-4-30 Class A compliant
• Rugged field design with no moving parts
• Comprehensive PQ Analyze software package
Applications
Detailed disturbance analysis – Perform high-speed transient analysis and uncover the root cause of equipment
malfunction for later mitigation and predictive maintenance. The fast transient option, with its 6000 V
measurement range, allows capture of very short impulses such as lightning strikes.
Class-A quality-of-service compliance – Validate incoming power quality at the service entrance. With Class-
A compliance, the Fluke 1760 allows undisputable verification.
Event correlation at multiple locations – Utilizing GPS time synchronization, users can quickly detect where a
fault occurred first, either inside or outside the facility.
Simultaneous measurement of independent power systems - Built with Galvanic separation and DC coupling
of voltage inputs, the instrument can conduct complete measurements on dissimilar power systems. For example
the Fluke 1760 can troubleshoot UPS systems by simultaneously recording the battery voltage and power output.
Power quality and power load studies – Assess baseline power quality to validate compatibility with critical
systems before installation and verify electrical system capacity before adding loads.
What is New: from LEM TOPAS 2000 to Fluke 1760

Fully Class A Compliance including Flagging
135
Over – Under Deviation fulfilling standards e.g.: in Norway and Malaysia
Automatic sensor detection for Voltage and Current sensors
“Sensor off” function: Allows user to switch of channels that are not connected to a Voltage or Current
sensor to avoid wrong scaling due to noise on not connected channels
EN 50160 is available in the Excel Report Generator
DC coupling allows measurement on batteries.
Shielded Flexi reduces influences by environmental electrical fields.
Start Field in PQ Analyze Software allows easy orientation
GPS unit now standard
All users of TOPAS 2000 can upgrade their unit to get the same functionality as Fluke 1760 and to make it
compatible with the PQ Analyze software. The upgrade is available for download from the support site at
www.fluke.com.
Ordering Information
All Fluke 1760 mainframes are available for the worldwide market, there are no regional versions. All models
can be switched either to 50 or 60Hz Power Frequency. The only difference between the INTL and US versions
is the range of the voltage probes – 600V for INTL and 1000V for US.
Transition
Fluke will accept orders on the Topas 2000 until the Public Embargo date on July 31. After that date, only Fluke
1760 can be ordered. All open Topas 2000 orders on
August 1. 2006, will be shipped as Topas 2000.
The accessories remain unchanged. There will be a color change after the blue Flex clamps are sold out.
The PQ Analyze software works with Fluke 1760 as well as TOPAS 2000 and TOPAS 1000.
Order Requirements No minimum order quantity
Dimensions & Weights
Model Weight Packaged Dimensions

Fluke 1760 Basic 11 kg 66 / 47 / 43 cm
Fluke 1760 13 kg 66 / 47 / 47 cm
Additional Information
Country of origin is Austria
Warranty period for all versions is 2 years.
136
Instrument Pricing & Ordering Codes
Item Model Description UPC codes
Number Noun
FLUKE- Fluke 1760 Basic without

1760 fast transient without voltage
2630732 Basic and current sensors 0 95969 34609 2
FLUKE- Fluke 1760TR Basic with

1760TR fast transient without voltage
2637629 Basic and current sensors 0 95969 34823 2
FLUKE- Fluke 1760 full set without

2630744 1760 fast transient with 600V
for INTL INTL sensor 0 95969 34610 8
FLUKE-
2637634 1760TR Fluke 1760 full set with fast
for INTL INTL transient, with 600V sensor 0 95969 34824 9
The Fluke 1760 Basic includes:

• Power Quality Recorder with 8 input-channels (4 currents / 4 voltages or 8 voltages)
• 2 GB internal Flash-memory
• PC software on CD-ROM
• 1 Ethernet cable for network connection
• 1 crosslink Ethernet cable for direct PC connection
• 1 mains cable
• manual for hardware and software
• 1 carrying bag
The Fluke 1760 TR Basic includes all of the items in the Fluke 1760 Basic unit, plus:
• Fast transient analysis up to 10 MHz
The Fluke 1760 includes all of the items in the Fluke 1760 Basic unit, plus:
• 4 voltage probes 600 V for INTL set, 1000 V for US set,
• 4 dual-range flexible current probes 1000 A / 200 A ac,
• GPS time sync receiver
The Fluke 1760 TR includes all of the items in the Fluke 1760 unit, plus:
• Fast transient analysis up to 10 MHz
137
Accessory Pricing & Ordering Codes
Optional Accessories
Item Number Model Noun Description UPC code

TPS
VOLTAGE
2540636 VOLTPROBE 0 95969 32588 2
PROBE 10 V
10V
TPS
VOLTAGE
2540624 VOLTPROBE 0 95969 32587 5
PROBES 100 V
100V
TPS
VOLTAGE
2540660 VOLTPROBE 0 95969 32591 2
PROBES 400 V
400V
TPS VOLTAGE
2540703 VOLTPROBE PROBE 0 95969 32595 0
750V 400V/750V PEAK
TPS
VOLTAGE
2540697 VOLTPROBE 0 95969 32594 3
PROBES 600 V
600V
TPS
VOLTAGE
2540649 VOLTPROBE 0 95969 32589 9
PROBE 1000 V
1K V
Item Number Model Noun Description

Flexible Current
2540477 TPS FLEX 18 0 95969 32572 1
Probe
Flexible Current
2540489 TPS FLEX 24 0 95969 32573 8
Probe
Flexible Current
2540492 TPS FLEX 36 0 95969 32574 5
Probe
CLIP-ON
TPS CLAMP
2540445 CURRENT 0 95969 32569 1
10A / 1A
TRANSFORMER
CLIP-ON
TPS CLAMP
2540461 CURRENT 0 95969 32571 4
50A / 5A
TRANSFORMER
CLIP-ON
TPS CLAMP
2540450 CURRENT 0 95969 32570 7
200A / 20A
TRANSFORMER
TPS SHUNT SHUNT 20 mA

2540553 0 95969 32580 6
20MA ac/dc
TPS SHUNT
2540566 SHUNT 5A ac/dc 0 95969 32581 3
5A
2650124 Fluke- Water tight transit
0 95969 35137 9
(FPQ/RPMAC) 1750/Case case with rollers
138
11. LITERATURA
[1] HRN EN 13306: 2001 "Nazivlje u održavanju"
[2] Z. Novinc, “KAKVOĆA ELEKTRIČNE ENERGIJE”, GRAPHIS, Zagreb, 2003.
[3] IEC IS 61000-4-30 Ed 1.0 (2003): “Electromagnetic compatibility (EMC) – Part 4-30: Testing and
measurement techniques - Power quality measurement methods”
[4] Council Directive 85/374/EEC of 25. July 1985. on the approximation of the laws, regulations and
administrative provisions of the Member States concerning liability for defective products, Official
Journal L 210 , 07/08/1985 p. 0029 - 0033
[5] EN 50160:1999, "Voltage characteristics of electricity supplied by public distribution systems",

CENELEC, 1999.
[6] IEC 61000-3-2 Ed 2.0 (2000.) "Electromagnetic compatibility (EMC), Part 3-2: Limits - Limits for
harmonic current emissions equipment input current ≤16 A per phase"
[7] IEC 61000-3-4 Ed 1.0 (1998.) "Electromagnetic compatibility (EMC), Part 3-4: Limits - Limitation of
emission of harmonic currents in low-voltage power supply systems for equipment with rated current
greater than 16 A"
[8] IEC 61000-3-6 Ed 1.0 (1996.) “Electromagnetic compatibility (EMC), Part 3: Limits, Section 6:
Assessment of emission limits for distorting loads in MV and HV power systems – Basic EMC
publication”,
[9] IEEE 519-1992: "Recommended Practices and Requirements for Harmonic Control in Electrical Power
Systems "
[10] Technische Universität Graz, Institut für Elektrische Anlagen und Hochspannungstechnik,
http://www.cis.tugraz.at/ifea/welcome.html
[11] "Power Quality in European Electricity Supply Networks – 1st edition", Network of Experts for
Standardization, Eurelectric, veljača 2002.
[12] "Power Quality in European Electricity Supply Networks – 2nd edition", Network of Experts for
Standardization, Eurelectric, studeni 2003.
[13] Ž. Novinc, “ISPITIVANJE SIGURNOSTI ELEKTRIČNIH INSTALACIJA”, Kigen, Zagreb, 2005.
[14] A. Milković, Z. Tonković: Mjerenje kvalitete električne energije u sn elektrodistribucijskoj mreži;

Institut za elektroprivredu i energetiku, Zagreb, 2005.
[15] G. Šagovac, I. Klarić: Razmatranje kvalitete električne energije u distribucijskim mrežama; 5. simpozij
elektrodistribucijskoj djelatnosti, Zadar, 2004., R 2.
[16] I. Klarić, G.Šagovac: Sustav za nadzor i mjerenje kvalitete električne energije;

6. savjetovanje HO CIGRE, Cavtat, 2003., R. C6-10.
[17] Z. Klaić, S. Nikolovski: Mjerenje i analiza kvalitete električne energije prema Europskoj normi EN
50160 u Slavoniji; 7. savjetovanje HO CIGRE, Cavtat, 2005., R. C6-07.
139

723kvaliteta Elektricne Energije - Skripta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

723kvaliteta Elektricne Energije - Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveučilište J. J.

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET OSIJEK

Kneza Trpimira 2b, 31000 Osijek

Dr. Željko Novinc

KAKVOĆA ELEKTRIČNE ENERGIJE

- norme, teorija, mjerne metode, uređaji za off-line i on-line nadzor, te neki

Temeljem iskustava u primjeni suvremene mjerne opreme za nadgledanje i praćenje kvalitete

1. Normativne i teorijske osnove mjerenja kakvoće električne energije

1.1. EUROPSKA NORMA EN 50160: “OBILJEŽJA NAPONA U JAVNIM

Utvrđeni su sljedeći nadnevci:

1.1.1. Općenito o normi EN 50160

Ova norma ne vrijedi:

Svrha je ove norme utvrditi i opisati obilježja razdjelnog napona glede:

Za primjenu ove norme vrijede sljedeće definicije:

Isporučitelj električne energije

Mjesto priključka postrojenja (uređaja) potrošača na javnu mrežu.

Nazivni napon mreže (oznaka Un ili UN)

Utanačeni (dogovoreni) opskrbni napon (Uc)

Niski napon (NN)

Srednji napon (SN)

Normalni pogonski uvjeti

Frekvencija opskrbnog napona

Polagana promjena napona

Brza promjena napona

Treperenje ( fliker, eng. FLICKER)

Vidom zamjetljivo prekidanje izazvano svjetlosnim podražajem s vremenskim kolebanjem svjetlosne

− kratkotrajna jakost treperenja (Pst ) mjerena tijekom vremenskog odsječka od deset

Razlikuju se sljedeći slučajni prekidi opskrbe:

Povremeni previsoki napon

Razmjerno dugotrajni previsoki napon (prenapon) na određenom mjestu.

Tranzijentni previsoki napon

Napon viših harmonika

− pojedinačno, njihovim amplitudama (Uh) svedenim na amplitudu osnovnog harmonika U1=UN,

Nesimetrija (asimetrija) napona

Signalni naponi, superponirani opskrbnom naponu

Upućivanja na druge norme

I. CENELEC - europske norme i harmonizacijski dokumenti:

Prijenos signala u električnim niskonaponskim mrežama u frekvencijskom opsegu od

Povratna djelovanja u razdjelnim mrežama, izazvana kućanskim aparatima i sličnim

Instrumenti za odmjeravanje treperenja - opis rada i projektna specifikacija ( IEC

e) ENV 61000-2-2 1993.

II. Druge publikacije

Međunarodni elektrotehnički rječnik - Poglavlje 161 : Elektromagnetna

Propadi i kratki prekidi napona u srednjonaponskim javnim razdjelnim mrežama.

1.1.2. Obilježja niskog napona (NN)

NAPOMENA: Nedavno je taj zahtjev postao stroži, pa je sada na snazi:

Veličine opskrbnog napona

Normirani je nazivni napon Un za niskonaponske javne mreže:

NAPOMENA 2. U niskonaponskim su mrežama dogovoreni napon Uc i naznačeni (nazivni) napon Un

Polagane promjene napona

Brze promjene napona

Veličine brzih promjena napona

Kratki prekidi opskrbnog napona

NAPOMENA: U pojedinim publikacijama polazi se od pretpostavke da kratki prekidi opskrbnog napona ne

Dugi prekidi opskrbnog napona

Povremeni previsoki naponi između faznih vodiča i zemlje

Nesimetričnost (asimetričnost) napona

Napon višeg harmonika

neparni viši harmonici neparni viši harmonici parni viši harmonici

koji nisu višekratnik od 3 koji su višekratnik od 3

redni br. h Uh u %Un redni br. h Uh u %Un redni br. h Uh u %

Signalni naponi superponirani opskrbnom naponu

1.1.3. Obilježja srednjeg napona (SN)