OBUKA INSTALATERA SOLARNIH SUSTAVA (PREKVALIFIKACIJA) Definiranje metodologije i okvira obuke

ANALIZA ZADATAKA INSTALATERA FN SUSTAVA

Analiza zadataka instaltera fotonaponskih sustava pomoi e: definiranju zahtjeva za ocjene polaznika teaja uspostaviti zahteve za akreditaciju obuke i obrazvonih programa razviti kurikulom Analitiki popis potencijalnih kvalifikacija i vjetina koje instlatera mora posjedovati navedeni su u nastavku. U ovaj sadraj su integrirani i stavovi kljunih dionika sektora. Kako bi se odluili za odgovarauju strukturu programa obuke, postaviti temelj programu obuke, prepoznati odgovrajue metede obuke i razvili odgovarajue alata za izobrazbu potrebno je izvriti temeljitu analizu poslova koje e obavljati instalteri.

1. SIGURNOST PRI RADU S FOTONAPONSKIM SUSTAVIMA kao dio mjera sigurnosti povezanih s instalacijom i odravanjem fotonaponskih sustava, instalater mora: odravati radne navike iz podruja sigurnosti na radu pokazati sigurno i ispravno koritenje alata i opreme pokazati sigurnu i prihvatljivu praksu zatite osoblja na radu pokazati svijest o sigurnosnim rizicima i naine njihovog izbjegavanja Instalater mora moi prepoznati elektrine i neelektrine izvore opasnosti povezane s fotonaponskom instalacijom, te poduzeti zatitne i korektivne mjere kako bi se osigurala sigurnost osoblja prepoznati i primjeniti odgovarajue propise i standarde u vezi instalacija, rada i odravanja FN sustava i opreme prepoznati i primjeniti odgovarajue pravilnike i standarde o sigurnosti radnika i okoline

2. ANALIZA LOKACIJE Prilikom analize lokacije instalater mora moi:

Identificirati tipine alate i opremu potrebnu za provoenje analize lokacije za FN instalacije, te pokazati znanje o njihovoj primjeni Prepoznati/odrediti odgovarajue mjesto s pravilnom orijentacijom, dovoljno prostora, i nosivosti za instaliranje FN polja

Odrediti odgovarajue lokacije za instaliranje izmjenjivaa, baterije, i drugih komponenti

sustava Nacrtati/prikazati mogui raspored i lokacije za smjetaj opreme, ukljuujui i postojee zgrade i opremu Identificirati i procijeniti sve specifine za lokaciju sigurnosne opasnosti ili druge prepreke povezanih s instalacijom sustava Odrediti i interpretirati podatke Sunevog zraenja i temperature zraka za lokaciju u svrhu procjene proizvodnje elektrine energije Odrediti optereenje i potronju elektrine energije kao kupaca (npr., kroz pregled auna, oitanja brojila ili kroz intervju) Procjena i / ili mjerenje vrnog optereenja i prosjene dnevne potronje za sva optereenja izravno povezanih s iizmjenjivaem- za autonomne sustave - za potrebe dimenzioniranje opreme Odrediti zahtjeve za instaliranje dodatnih modula i povezivanje FN sustava s mreom ili drugim proizvodnim jedinicama, ako je primjenjivo Prepoznati mogunosti za koritenje energetski uinkovite opreme / ureaja, ouvanja i gospodarenja energijom prakse, kako je primjenjivo

3. ODABIR SUSTAVA DIMENZIONIRANJE SUSTAVA

Prema rezutlatima analize lokacije, potrebama korisnikai njegovim oekivanjima, instalter mora moi Procjena i / ili mjerenje vrnog optereenja i prosjene dnevne potronje za sva optereenja izravno povezanih s iizmjenjivaem- za autonomne sustave - za potrebe dimenzioniranje opreme Odrediti zahtjeve za instaliranje dodatnih modula i povezivanje FN sustava s mreom ili drugim proizvodnim jedinicama, ako je primjenjivo

Odrediti nazvivne napone i struje u pojedinim strujnom krugovima fotonaponskog sustava

Odrediti kapacitet vodia izmeu FN polja i izmjenjivaa te odabrati odgovarajue vodie, prema projektnoj dokumentaciji Odrediti nazivne veliine i lokacije svih ureaja za nadstrujnu zatitu, ureaje za iskljuivanje, uzemljenje i prenaponsku zatitu i ostalu zatitinu opremu Prepoznati elemente graevinskog, arhitektonskog i strojarskog dijela projekte dokumentacije i , opreme koja se se koristi Propoznati odgvorajui izgled i raspored modula, orijentaciju i metode uvrivanja za jednostavniju instalaciju i odravanje Identifiracit i odabrati osnovne komponete fotonaponskog sustava koje zadovoljavaju postavljenje uvjete na veliinu i meusobno ih uskladiti

Procejna godinje proizvodnje i rada sustava

4. PROCES INSTALIRANJA- PRIMJENA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE TOKOM INSTALIRANJA Slijedei projektnu dokumetaciju za elektroinstalclijee fotonaponskog sustava, instalater mora moi:

Instalirati module u polje ostvariti elektrino povezivanje uz primjenu zatite na radu

Oznaiti, poloiti i propisno osigurati zavrteke vodova, provjeriti spojeve, napone i odnose meu fazama i polaritet instalclije

Korisiti DC razvodne/spojne kutije i sklopke odgovarue veliine i odgovarajue oznaene Provjeriti instalacliju uzemljenje i izmjeriti otpor uzemljenja Prilagoditi i konfigurirati izmjenivae i regulatore punjanja na odreeni radni reim
Slijedei ostalu projektnu dokumentaciju, instalater mora: Primjetiit nacrte, sheme, upute i preporuke iz projektne dokumentacije ili od strane proizvoaa Sastaviti module i montanu potkonsktruciju prema specifikacjama projektne dokumentaicje ili uputama proizvoaa Provesti zavrnu monmtau uz brtvljenje svih dijela zgrade koji su probueni tijekom procesa instalalcije Nakon uspjenog instaliranja sustava, instalter mora: Vizualno pregledati cijelu instalaciju, identificirati i otkloniti bilo kakve nedostatake u materijalu ili izradi

Provjeriti nosivost i struktnralni integritet i brtvljenje probuenih dijelova graevine Provjerite elektrinu instalaciju za pravilno oienje, polaritet, uzemljenje, i integritet
spojeva

Pustiti sustav u pgoon i provjeriti ukupnu funkcionalnost sustava Demonstirati postupke putanja u pogon i iskljuivanja sustava Objasniti korisniku sigurnosna pitanja vezana uz rad i odravanje sustava

5. ODRAVANJE I POPRAVAK Tokom odravanja i popravka sustava, instalater mora Analizirati tehniku dokumentaciju i odraditi akcije i potrebne alate za odravanje ili popravak Identificirati potrebu za odravanje i napraviti plan odravanje, te odabrati potrebne alate Analizirati izvjea o radu sustava
Prepoznati tipine kvarove/pogrekje pri instlalciji. Izvesti dijagnostike procedure i interpretirati rezultate Korisiti odgovarajue tehnike mjerenja i opaanja: kontrola rada sustava i parametra sustava, usporedba a specifikacijama i oekivanjima Vizulalno provjeriti cijelu instlalciju, projveriti montanu potkonstrukociju, ventilaciju, rute vodova i spojne kutije

Provjeriti strukturalni integrittet i brtvljenje spojeva i rupa Provjeriti elektrine instlalcije u smislu ispravnog postavljanja i spajanja Identificirati sigurnosne faktore, i provesti korektivne mjere Sastaviti i voditi evidenciju o radu sustavu

6. KONTROLA KVALITETE I BRIGA O KORISNIKU Instalater mora:

Razumjeti sve parameter sustava kvalitete vezane na upravaljanje kvalitetom, efikasnost i kontrolu kvalitete Prepoznati i korisiti sve norme (EU ili lokalne) povezane s kompontama sustava i procesima instaliranja Prepoznati i primjeniti sve potrebne postupke brige za korisnike, poput ugovora o kupnji opreme i izvrenju radova, isporuka, predaja sustava, jamstva, garancije itd.

DEFINIRANJE PROFESIONALNOG OKVIRA EPIA (Europsko udruenje fotonaponske industrije) je na svojim stranicama objavila studiju u kojoj prikazuje stanje na tritu fotonapona u 2011., te procjenjuje koliko e fotonapona biti instalirano u svijetu u iduih pet godina, odnosno do 2016. godine. Podatci iz ove studije su predstavljeni, komentirani i analizirani od strane glavnih igraa iz FN industrije na 7. EPIA inom Market Workshopu u Brusselu u oujku ove godine. Metodologija koritena u izvjetaju se bazira na analizi FN sustava koji su spojeni na mreu, a detaljnije se opisuje u posebnom dijelu studije. Solarno fotonaponsko trite je nastavilo ogroman rast u 2011., ak i u sreditu financijske i ekonomske krize, ali poto nijedno trite ne moe dugo imati toliki rast kratkorono se oekuje vrijeme nesigurnosti na tritu. Ipak, srednjerono i dugorono se oekuje daljnji rast, a rezultati 2011. pokazuju da pri pravim politikim uvjetima FN nastavlja prema konkurentnosti na glavnim tritima, te pomalo postaje jedan od glavnih izvora energije. Glavna otkria za 2011. ukljuuju:

na mreu je tokom 2011. spojeno ak 29,7 GW fotonaponskih sustava, to je veliki porast sa 16,8 GW koliko je instalirano u 2010. Fotonapon je postao trei najvei OIE na svijetu nakon hidroelektrana i vjetroelektrana U Europi je na mreu spojeno 21,9 GW FN 2011., a 2010. je spojeno samo 13,4 GW. Europa jo uvijek dri ak 75% trita Italija je bila najvee trite za tu godinu, sa 9,3 GW, dok je Njemaka bila druga sa 7,5 GW, a zajedno su drale ak 60% trita Kina je najvee trite izvan Europe sa 2,2 GW, a drugi je bio SAD sa 1,9 GW broj trita sa vie od 1 GW je porastao za duplo u odnosu na prolu godinu, sa 3 na 6 a radi se o Italiji, Njemakoj, Francuskoj, Kini, Japanu i SAD-u

Najvea Europska trita e teko odrati ovaj tempo u idue dvije godine (posebice Njemaka i Italija), ali se oekuje da e se otvoriti druga trita za fotonapon koja e ih nadomjestiti, i to uglavnom izvan Europe gdje se oekuje otvaranje trita koja imaju ogroman potencijal za solarnu energiju kao to su Kina, Japan, SAD, Indija, ali i druge zemlje u Africi, Junoj Americi, Bliskom Istoku itd. Oekuje se stabilniji rast, zbog vee kompetitivnosti trita. U Europi postoji potencijal za instalaciju 20-25 GW solara godinje, ali postoji mogunost da e to pasti na ispod 10 GW godinje zbog ciklusa rasta i propasti trita (eko je trite propalo zbog prenaglog rasta, a panjolsko je usporeno). Izvan Europe se oekuje rast od vie od 100%, te bi mogao dostii od 38 do 77 GW godinje do 2016. godine. to se tie udjela FN u proizvodnji elektrine energije u pojedinanim zemljama, u Italiji je ve na 5%, a na razini EU je na nekih 2%. U Bavarskoj ima ak 600W fotonaponskih sustava po stanovniku. Slijedei korak je demonstracija FN kao ozbiljne industrije, koja je spremna za daljnji rast i razvoj.

Metodologija i scenariji razvoja FN-a FN trita u Europi i svijetu postaju kompetitivna u energetskom sektoru, te se taj moment zove mreni paritet, a reflektira se u jakom padanju cijene FN tehnologije zadnjih godina to se pogotovo dogodilo 2011., u kombinaciji sa sve viim cijenama elektrine energije u Europi. Dinamiki mreni paritet je trenutak kada trenutana cijena dugoronih neto prihoda elektrine opskrbe preko FN instalacije bude jednaka dugoronim trokovima primanja tradicionalno proizvedene i isporuene energije preko mree. Taj trenutak postaje sve blii u nekim EU dravama, ali zasada trite ostaje ovisno o poticajima, s tim da su neka trita kao Njemaka i Italija u tranzicijskoj fazi prema post poticajnom dobu. Zbog toga je prilino komplicirano procijeniti evoluciju trita u budunosti. Situacija je jo kompliciranija u dravama gdje nema poticaja nego se FN oslanja na utede u cijeni elektrine energije ili u potencijalnoj prodaji na otvorenom tritu. EPIA je u oujku ove godine zavrila prikupljanje velike koliine podataka iz cijele FN industrije, elektroprivreda, dravnih asocijacija i energetskih agencija, te je pomou posebnih metodologija procjene trita napravila dva scenarija za budui razvoj FN industrije: Umjereni scenarij predvia prilino pesimistino ponaanje trita bez jakih pojaanja postojeim mehanizmima potpore, ili jakog pada/limitiranja postojeih shema. U zemljama blizu tranzicije, klijenti loe reagiraju na FN trite bez poticajne tarife. Scenarij voen poticajima predvia daljnje predstavljanje odgovarajuih mehanizama potpore popraene sa jakom politikom eljom za promoviranjem FN-a kao bitnog izvora elektrine energije. Ovo znai i uklanjanje nepotrebnih administrativnih barijera i procedura za spajanje na mreu. U ekstremnim sluajevima to e ukljuivati i ogromni rast na triti ma sa neadekvatnim mehanizmima potpore. Ova studija analizira po ova dva scenarija svaku dravu pojedinano od povijesnog razvoja FN trita, postojeih scenarija potpore, atraktivnosti istih, i oekivanog razvoja, te potencijala samog FN-a. Realno je za oekivati da e od danih predvianja pravi rezultat biti negdje izmeu umjerenog scenarija i scenarija voenog poticajima. Drugi rezultati su isto mogui. Instalacija i spajanje na mreu EPIA-ina metodologija ukljuuje samo sustave spojene na mreu, bez onih koji su instalirani, ali jo nisu spojeni. Stoga ukupna instalirana snaga daje podatke o instalacijama koje mogu dati pravi doprinos energetskim potrebama. To je u skladu sa pogledom samih energetskih sustava i regulacije poto sustav dobija poticajnu cijenu samo kad je spojen na mreu i proizvodi elektrinu energiju. Razlika izmeu instalirane snage i snage spojene na mreu u nekim sluajevima moe biti prilino velika.

Ukljuivanje instalacija koje nisu spojene na mreu Fotonaponski sustavi su se koristili za napajanje udaljenih podruja puno prije pokretanja poticaja za spajanje na mreu. U Europi takvih sustava dodue ima malo (manje od 1%), ali u SAD-u ih je 2009. bilo skoro 10% sa tendencijom opadanja, dok se u Australiji i Koreji i dan danas postavlja vie desetaka MW koji se raunaju u ukupno instaliranoj snazi tih zemalja. U Indiji se isto oekuje poveana instalacija sustava koji nisu spojeni na mreu. Zbog toga je izvan Europe prilino problematino odrediti tonu koliinu instaliranog solara. Usporedba podataka za istosmjernu i izmjeninu struju FN paneli proizvode istosmjernu struju, dok elektrini sustavi koriste izmjeninu struju. To znai da se pri konverziji struje u inverterima gubi oko 5% energije. Veina zemalja rauna istosmjernu struju kada zbraja instaliranu snagu FN sustava, ali ima i onih koje daju izmjeninu kao referencu za instaliranu snagu. U povijesnim podatcima EPIA koristi podatke kako ih je pojedina drava dala, ali u sluaju procjena se procjenjivala istosmjerna energija, dok se pri procjeni proizvedene elektrine energije ubacio gubitak od 5% zbog konverzije. Povijest i evolucija FN trita Fotonapon je tokom zadnjeg desetljea pokazao da ima potencijal postati bitan izvor elektrine energije u svijetu. Krajem 2009. bilo je 23 GW instaliranih FN sustava, a godinu kasnije ih je bilo 40 GW, dok je na kraju prole godine ta brojka ve skoila na 69 GW, koji godinje proizvedu i do 85 TWh elektrine energije. To je dovoljno za opskrbu 20 milijuna kuanstava. Fotonapon je trei najvei obnovljivi izvor energije na svijetu nakon hidroelektrana i vjetroelektrana, a imao je uvjerljivo najvei godinji rast od ak 70%. to se tie ukupno instalirane snage i instalirane snage godinje vidi se (slika 1) da je uvjerljivo najjae trite Europa koja dri otprilike 75% ukupno instalirane snage na svijetu. Prate je Japan, SAD i Kina. Europa se razvila od trita sa manje od 1 GW godinje (2003.) do ak 21,9 GW instaliranog FN-a 2011. Taj postignuti rezultat je iznad svih, pa i najoptimistinijih oekivanja.

Slika 1: Ukupno instalirana snaga na svjetskoj razini od 2000. do 2011. Italija je 2011. po prvi puta postala najvee FN trite sa 9,3 GW, a Njemaka je bila druga sa 7,5 GW. Francuska je bila trea sa 1,7 GW, a Velika Britanija je instalirala 784 MW. Izvan Europe su samo Kina, Japan i SAD instalirali vie od 1 GW. Regionalno gledajui Europu prati regija Azija-Pacifik, a nakon nje Sjeverna Amerika. Srednjerono gledano veliki potencijal rasta imaju Sjeverna Afrika i Bliski Istok, dok bi dugorono najvie mogle rasti Juna Amerika i Afrika.

Europa prolost i budunost Europski razvoj trita je rezultat razvoja nekoliko drava koje predvode rast godinu za godinom, a glavni predvodnik je Njemaka.

Slika 2: Evolucija Europskog trita od 2000. do 2011. panjolska je imala najvei rast do 2008. godine, no u 2009. je samo Njemaka predvodila rast. U 2010. je ponovno poeo rast predvoen s Italijom i ekom. eka je godinu iza, uz panjolsku postala druga drava kod koje je dolo do prevelikog rasta u jednoj godini, te propadanja trita idue godine. Prole godine je ogroman rast bio predvoen Njemakom i Italijom, a Francuska je imala rast zbog dijela projekata iz 2010., koji su spojeni na mreu tek prole godine. Za nastavak ovakvog rasta FN industrija e morati diversificirati trite na vie drava kako Njemaka ne bi bila jedini generator rasta i kako bi se omoguio odriv rast trita koja su propala. Kada se gleda koliina instaliranih Watta po stanovniku Njemaka ima 302,8, Italija 212,6, a preko 100 jo imaju eka sa 185,4, i Belgija sa 183,5.

to se tie vrste sustava koji se postavljaju na tritu, kao to se vidi na slici ispod na najveim tritima (Italija, Njemaka, Francuska) prevladavaju komercijalni/industrijski FN sustavi koje ponajvie prate sustavi na zemlji, a na treem mjestu su rezidencijalni sustavi. Od ostalih veih drava u Belgiji i Velikoj Britaniji prevladavaju rezidencijalni sustavi. Tu se vidi da veliki dio Europskog trita ine sustavi na komercijalnim krovovima, te se oekuje se da e se ovaj trend nastaviti.

Slika 3: Vrste sustava u Europi (na zemlji, komercijalni/industrijski i kuanski) Za ovu godinu se predvia da bi mogla biti skoro jednako dobra kao i prola, a nakon toga se ipak oekuje prilino smanjenje trita, te bi se tek oko 2015. isto moglo vratiti na razinu od prole godine. Ipak budunost je poprilino nesigurna, poto FN ulazi u eru kompetitivnosti, te e se veina feed-in-tarifa smanjivati ili e biti potpuno ukinute, nakon ega ostaje upitno kako e samo trite reagirati. EPIA je u izvjetaju napravila iscrpan pregled svih trita zemalja EU pojedinano, a u ovom tekstu emo se osvrnuti samo na nekoliko najzanimljivijih. Austrija trenutano ima 176 MW fotonaponskih sustava, te se kod njih oekuje konstantan rast instalacija tokom iduih pet godina pri emu se procijenjuje godinji rast od otprilike 500 MW pri scenariju voenom poticajima i nekih 150 MW u umjerenom scenariju. Belgija veinu trita ima u rezidencijalnim sustavima do 10 kW, a oekuje se godinji rast od otprilike 600 MW u scenariju s poticajima, odnosno 350 MW u umjerenom scenariju. Za Bugarsku se predvia rast slian Austriji, sa nekih 400 MW u scenariju s p oticajim, odnosno 150 MW u umjerenom scenariju. Za eko trite je pak prilino teko procijeniti to e se dogoditi zbog specifinosti sluaja kada je 2010. spojeno previe FN sustava, te je cijelo

trite nakon toga kolabiralo. Optimistino gledano bi se godinje prosjeno moglo instalirati nekih 250 MW, a umjereno nekih 50 MW. U 2011. je instalirano samo 6 MW. Francuska je prole godine instalirala 1.671 MW, a u budunosti se optimistino predvia postavljanje nekih 2.000 MW godinje, a umjereno nekih 500 MW. Specifinost Francuske je komplicirana procedura spajanja na mreu koja zna trajati i dulje od godinu dana, te se vei solarni projekti grade putem javnog natjeaja. Njemako trite bi nakon rekordne 2011. sa 7.485 MW trebalo lagano pasti i to na prosjek od 5.500 MW u optimistinom scenariju, odnosno 3.000 MW u umjerenom. Grka je unato krizi prole godine uspjela postaviti ak 426 MW, to je stvarno impresivan rezultat s obzirom na sve, a toliko puno je instalirano ponajvie zahvaljujui odmrzavanju velikih FN projekata i pojednostavljenju procedure za izdavanje okoline dozvole, te otvaranju nekih novih lokacija za solar (fasade, parkiralita, skladita). Za Grku se oekuje godinji rast od 800 MW, odnosno 500 MW u umjerenom scenariju. Italija bi nakon fenomenalne 2011. sa 9.284 MW trebala isto lagano pasti i to na neki prosjek od 3.000 MW u optimistinom scenariju, odnosno oko 1.750 MW u umjerenom. Ipak, tu je budunost prilino nesigurna jer se raspravlja o uvoenju limita po vrsti instalacija u godini dana. Slovaka je 2011. postavila 321 MW te je nakon toga smanjena feed-in-tarifa, te se ove godine oekuje samo 30-50 MW novih instalacija. Ipak, trite bi nakon toga trebalo rasti prosjeno 125-250 MW godinje do 2016. panjolska je u padu od 2008. kada je postavljeno 2.843 MW, te se i dalje oekuje spori daljnji razvoj trita. Ove godine bi trebalo biti instalirano 50-300 MW, a do 2016. bi trite ipak trebalo stii na nekih 500-1.000 MW novih instalacija godinje. Trite Velike Britanije je imalo veliki rast prole godine sa 784 MW, te bi se to trebalo i dalje nastaviti sa prosjeno 1.500 MW instalacija do 2016. u optimistinom scenariju, odnosno 250 MW u umjerenom scenariju. Od ostalih zemalja EU svijetlu budunost imaju ponajvie trita istone Europe predvoena Poljskom i Rumunjskom gdje trite jo praktiki ne postoji. Od ostalih trita u Europi vicarska ima veliku koliinu sustava na ekanju (ak 460 MW), Turska je uvela pojednostalvjenje sustava do 500 kW te se tamo oekuje veliki rast ove godine, a Ukrajina je izgradila par velikih sustava 2011., te se jo ne zna kakva e biti budunost trita.

Usporedba FN potencijala i stvarnog trita EU EPIA je 2009. izdala studiju u kojoj je pretpostavila tri osnovna scenarija razvoja za FN, koja predstavljaju pravi potencijal te tehnologije. Osnovni scenarij predvia 4% FN-a u elektrinoj potronji Europe u 2020., to je otprilike 130 GW ukupne snage FN-a do 2020.

Slika 4: Procjena razvoja trita do 2016. po scenarijima Napredni scenarij pak predstavlja 6% potreba za elektrinom energijom iz FN-a, i to je nekakav maksimum koji se oekuje ako ne bude velikih promjena u energetskoj infrastrukturi Europe do 2020. Tih 6% bi znailo oko 200 GW potrebne instalirane snage do 2020. godine. Trei scenarij pod nazivom Promjena paradigme predvia da FN pokriva 12% potreba za elektrinom energijom do 2020., to je otprilike 390 GW, a ukljuuje velike promjene u samoj elektroenergetskoj mrei Europe. Na tablici ispod je prikazan potencijal svake zemlje do 2020., te je za svaku izabran scenarij s obzirom na dosadanji razvoj trita, te potencijal trita u budunosti. Iz tih podataka je izvuen predvieni godinji rast do 2020., te je taj podatak usporeen sa veliinom trita prole godine. U plavoj boji su drave koje su imale rast manji od oekivanog, a crvene su drave koje su nadmaile oekivanja. Ukupno gledano EU trite je odgovarajue veliine, ali sam rezultat nije balansiran na odrivi nain.

Tablica 1: Pregled Europskih trita i procjena do 2020. EPIA je takoer usporedila realne instalacije sa dravnim akcijskim planovima za OIE, te je dola do zakljuka da je potencijal barem duplo vei od planova drava. Potencijal je barem 200 GW, a dravni akcijski planovi do 2020. predviaju ukupnu instaliranu snagu od 84,4 GW. Svjetsko trite u 2011. i predvianja do 2016. Europa je godinama dominirala svjetskim FN tritem, ali ostatak svijeta ima najvei potencijal za rast. Najbri rast u budunosti se oekuje u Kini i Indiji, a pratiti bi je trebala JI Azija, Latinska Amerika, Bliski Istok i Sjeverna Afrika. FN potencijal drava u pojasu sunca gdje se FN ve sada moe usporeivati sa proizvodnjom iz diesel generatora za vrnu proizvodnju bez financijske podrke moe varirati od 60 do 250 GW do 2020., i od 260 do 1.100 GW do 2030.

Tokom 2011. je u ostatku svijeta (bez Europe) postavljeno 7,7 GW FN-a, to je puno vie od 3 GW tokom 2010. Kina je bila prva sa 2,2 GW, drugi je bio SAD sa 1,9 GW, a Japan trei sa 1,3 GW. Oekuje se daljnji rast tih drava. Australija je imala veliki rast prole godine, ali je daljnji upitan zbog politike. Kanada raste sporije od predvianja dok Indijsko trite konano kree, a imalo je instalirano 300 MW u 2011. Gledajui ukupnu instaliranu snagu predvodnik je Japan, ispred SAD-a, Kine i Australije, te se moe rei da izvan Europe nema drava sa ogromnim rastom (osim Australije) tako da FN na tim tritima moe samo rasti, to je dobar znak. Na poetku 2012., Njemaka i Italija su imale vie od 50% instalirane snage FN-a, dok su u top 10 ipak etiri zemlje izvan Europe i to one ve navedene. Pri pogledu na daljnji razvoj trita do 2016., fotonapon se nalazi na raskriju. U 2011. je instalirano skoro 30 GW, te kada se gleda pesimistini Umjereni scenarij razvoj ove godine ostatak svijeta nee moi pokriti usporavanje Europskog trita, te e sama perspektiva izgledati negativno. S druge strane postoji mogunost razvoja otvorenih trita koja bi mogla apsorbirati viak FN sustava, a to bi se moglo dogoditi zbog puno vee proizvonje FN -a (godinje nekih 50 GW) nego to je trenutna potranja, zbog ega cijene sustava jo uvijek ubrzano padaju. Time bi se mogla bre razviti trita koja nemaju nikakvu regulaciju. Ipak, to e ponovno najvie ovisiti o evoluciji trita u Europi te mogunosti politiara da odre uvjete trita na prihvatljivoj veliini. U scenariju voenom poticajima Europsko trite bi se trebalo stabilizirati na nekih 20-25 GW godinje, uz razvoj trita izvan Europe. Po tome bi u 2016. svjetsko trite bilo 75 GW, od ega bi dvije treine bilo izvan Europe. Prema Umjerenom scenariju ukupnih 100 GW FN sustava e biti dostignuto do 2012. ili 2013., a prema scenariju voenom poticajima bi do 2016. moglo biti instalirano ak 350 GW FN-a. Pregled po godinama moete vidjeti na slici ispod.

Slika 5: Razvoj svjetskog trta po regijama prema scenarijima Pri pregledu po najveim tritima ostatka svijeta oekuje se da e Australija nastaviti rasti kao i ove godine (ca. 800 MW godinje), osim ako se konano ne donese politika odluka o razvoju feed-in-tarife za cijelu dravu, te bi onda to moglo narasti i na 2.000 MW godinje. Kanada je 2011. instalirala 364 MW to je bio rast od ak 340%, ali ga je uglavnom vodio Ontario zbog svoje feed-in-tarife. Ontario e vjerojatno sniziti svoju tarifu, no druge drave uvode svoju te se oekuje da e ukupna snaga do 2016. skoiti do nekih 3-4 GW. U Kini je prole godine krenulo ubrzano razvijanje trita koje je dodatno pojaano nedavnom najavom poveanja ciljeva te se oekuje da bi trite moglo skoiti i na 10 GW godinje. Jedino je pitanje da li e trite biti dostupno meunarodnim developerima i proizvoaima. U Indiji je u igri vie programa za razvoj solara te unato sporom tritu prole godine, oekuje se ubrzani rast u budunosti koji bi mogao doi i do 5 GW godinje u 2016. Japan je nedavno uveo novu feed-in-tarifu te se oekuje da bi godinje trite trebalo proi 2 GW ove godine, te narasti do 3-3,5 GW do 2016. U SAD-u se FN razvija ubrzano u par saveznih drava i to ponajvie Kaliforniji, New Jerseyu, Arizoni, Novom Meksiku, Coloradu i New Yorku. Prema svim procjenama bi im trite trebalo skoiti na nekih 3 GW u 2012., te bi moglo prei 10 GW godinje u 2016.

Zakljuak Rekordni rast trita fotonaponskih sustava u 2011. u Europi i svijetu je postignut pomou nekoliko faktora, a ti su:

OIE i dalje dokazuje da spada u glavne izvore energije i da je bitan faktor u dostizanju energetskih, okolinih i ekonomskih ciljeva neke drave (pogotovo Italija i Njemaka) su pojaale svoj fokus na OIE nakon katastrofe u Fukushimi, zbog ega su promijenili politiku koja je pomaknula trite u pravom smjeru FN moduli su imali dodatni pad cijene zbog ega im se poveala atraktivnost kod investotira, te se time i ubrzao razvoj tehnologije ime postaje kompetitivnija konvencionalnim izvorima energije u nekim dravama su pitanja o budunosti shema za poticanje proizveli uinak ogromnog rasta i onda totalnog kraha cijelog sustava poticaja, a samim time i koliine instalirane snage fotonaponskih sustava

Europa je i dalje svjetski predvodnik u rastu FN trita, sa udjelom od 75% u novoinstaliranoj snazi u 2011., te 75% u ukupno instaliranoj snazi na svjetskoj razini. Ipak trita izvan Europe se polako bude te se oekuje da e balans uskoro prijei na njihovu stranu. To je posebice vano jer samo trite nije odrivo ako dvije drave (Njemaka i Italija) dre 60% svjetskog trita. Ova trita e ostati vana (pogotovo u pokazivanju kako poticaji drave mogu uvjetovati skladan rast), ali druge drave e morati poveati svoj udio, kako bi se ovakav rast nastavio. Daljnji razvoj FN-a e se moi postii jedino preko pametnih poticaja koji idu dalje od feed-in-tarifa i pogotovo smanjenjem administrativnih barijera. Sa adekvatnim poticajima, balansiranim razvojem tritima i daljnjim inovacijama iz industrijskog sektora, potencijalno najperspektivniji izvor elektrine energije na svijetu bi mogao nastaviti svoj rast kroz kratkorono, srednjerono i dugorono radzoblje.

NAZIV I DEFINICIJA PREKVALIFIKACIJE: Predloeni naziv zanimanja je Instalater fotonaponskih sustava. Obujam rada instalatera moe biti u rasponu od instalacije modula/sustava na krovu kue ili na krovovima i fasadama veih poslovnih zgrada ili u odreenim podrujima instaliracije fotonaponskog sustava na tlu. Njihov rad e ukljuivati sastavljanje komplete montane potkonstrukcije za postavljanje fotonaponnskih modula, kao i odreivanje ispravne orijentacije i kuta nagiba fotonaponskog polje. Oni su tehniari koji instaliraju, pregledavaju i odravaju FN sustave, ukljuujui mreno veznane i autonomne sustave, sustave instalrane na tlu, na graevinama ili integrianim u graevine, te sustave s ili bez pohrane energije, kako bi se zadovoljile performanse i pouzdanost, te potrebe kupaca sukladno sa svim vaeim propisima, standarda i sigurnosnih propisa. PODRUJE RADA: Instalteri fotonaponskih sustava mogu raditi u: graevinskim tvrtkama tvrtkama koje se bave distribucvijom i instalacijom fotonaponskih sustava tvrtkama koje pruaju usluge vezane uz fotonaponske sustave distributerima fotonaponskih sustava itd. TRENDOVI I PERSPEKTIVE Pema procjenama industije od 53 radna mjesta po instaliranom MW, 10 radnih mjesta otpada na proizvodnju, a oko 33 za proces instalacije. U 2008, vie od 130.000 ljudi je zaposleno izravno od strane industrije fotonapona, uz dodatnih 60.000 ljudi neizravno. Prema scenariju ubrzanog razvoja, do 2030, nakon, 10 milijuna radnih mjesta otvorit e irom svijeta, vie od polovice onih koji e biti u podruju instalacije i promocije fotonaponskih sustava. U EU27, broj radnih mjesta mo e se proiriti na 727 tisua u 2020 i 1,4 milijuna u 2030; uz najvei rast radnih mjesta vezanih za instalcliju sustava. Navedeni podaci pokazuju da brzi rast trita moe biti prijetnja za FN industriju zbog nedostatka adekvatno kvalificirane radne snage za instalaciju i odravanje sustva. Ova injenica moe dovesti u loe instaliranih sustava s negativnim utjecajem na industriju kredibiliteta i razvoj. Na temelju gore navedene injenice, oito je da postoji transnacionalna potreba trita za uspostavu zajednikih kvalifikacijskih okvira, odgovarajue metodologije obuke i alata i konano transparentno i jasno definiranog akreditacijskog postupka e potvrditi kompetentnost instalatere. Nadalje, zainteresirane strane (projektanti, nostietlji projekata, potencijalni korisnici) na kraju e traiti priznati standardi, vjetine certificiranja i osiguranje kvalitete u cijeloj razvoj FN / BIPV projekta (dizajn, instalaciju i odravanje). Teaj treba pokriti sljedee podruja: Trita fotonapona i primjena Osnovne sigurnosti i zatite na radu, Osnove elektrotehnike i elektroinstalcija Osnovne Suneve energije i koritenja, Osnvone fotonaponske tehnologije, Komponentne sustava

Dimenzionrjanje i projektiranje fotonaponskih sustava, analiza rada i otkrivanje kvarova, process ishoenja dozvola spajanje na elektroenergetsku mreu, ekonomija fotonaponskih sustava.