SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET OSIJEK DIPLOMSKI STUDIJ

ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA SEMINARSKI RAD:

RAZVOJ SUSTAVA MOTRENJA RASKLOPNOG POSTROJENJA

Danijel Nikoli

SAETAK
U elektroenergetskom sustavu, jedan od kljunih elemenata su rasklopna postrojenja. U svakom od njih imamo vie polja, koja u sebi imaju vie tipova visokonaponske opreme, koja ovisno o tipu i namjeni polja moe biti rasporeena u razliitim kombinacijama. Tako u njima imamo prekidae, rastavljae, zemljospojnike, strujne i naponske mjerne transformatore i odvodnike prenapona. Pravilno funkcioniranje svih ovih ureaja koji se mogu nai u jednom polju znai siguran rad svih ureaja koji su spojeni na to polje, a meu njima su kapitalni objekti generatori i transformatori. Sustav motrenja rasklopnog postrojenja omoguava uvid u stvarno stanje svakog pojedinog elementa. Nije nuno trajno provoditi nadzor svih navedenih elemenata, ve nekih od njih.

1. UVOD
U posljednjih desetak godina u svijetu se javlja trend kontinuiranog motrenja opreme u elektroenergetskom sustavu, a naroito one opreme koja je kritina i bitna u radu sustava. Ideje za kontinuirano motrenje opreme nisu novijeg datuma, meutim razvoj sklopovske podrke je omoguio da se svi relevantni parametri na kljunim elementima opreme u sustavu prate trajno te da se podaci o parametrima praenima u njihovu radu nalaze trajno i sigurno pohranjeni u bazi. Iz tih se podataka tada mogu raditi sloene analize i usporedbe podataka i trendova te davanje eventualno potrebnih alarma i upozorenja osoblju ukoliko postoje neka vea odstupanja od regularnih vrijednosti za pojedinu mjerenu ili raunatu veliinu. Za sve parametre se unaprijed na serijskom tvornikom ispitivanju utvruju vrijednosti svih parametara relevantnih za motrenje, te se daljnje vrijednosti dobivene motrenjem objekta u pogonu usporeuju s tim vrijednostima. Bitno je napomenuti kako je u sustavu motrenja, bez obzira na tip opreme koji se nadzire, esto mnogo bitniji trend promjena odreenih parametara nego njihove stvarne vrijednosti. Sva oprema u rasklopnim postrojenjima je odravana i servisirana, meutim, ak se i kod redovitog odravanja opreme dogode kvarovi na opremi koji mogu prouzroiti puno vee tete. Trajnimm motrenjem svih ovih ureaja u polju rasklopnog postrojenja omoguiti e se upozorenje na odreena odstupanja nekih veliina i trendova na pojedinim ureajima koja bi mogla prouzrokovati bilo kakav kvar i materijalnu tetu na opremi. Omoguuje se alarmiranje osoba u postrojenjima, a u daljnjim koracima razvoja postoji i mogunost razvoja u sustav integriranog ekspertnog sustava koji bi programsku na osnovu u podrku ugraene logike mogao davati lokacije i tipove kvara kao i preporuku popravaka i potrebnih rezervnih dijelova to bi znailo puno za osoblje odravanja. Time e se moi minimizirati vrijeme i trokovi potrebnih popravaka i radova na opremi. Takoer, odravanje opreme bi se moglo svesti na odravanje prema stanju opreme, a ne kao do sada, preventivnim pregledima i revizijama u redovitim vremenskim razmacima. Spajanje sustava motrenja na SCADA sustav operatora prijenosnog sustava bi takoer bilo mogue, te bi se njima davale sve informacije koje su bitne za voenje sustava.

2. POTREBA ZA SUSTAVOM MOTRENJA RASKLOPNOG POSTROJENJA

Visokonaponska rasklopna postrojenja su jedan od kljunih elemenata u elektroenergetskom sustavu. Kako se ona sastoje od velikog broja raznorazne opreme koja ukljuuje i primarne i sekundarne krugove, odravanje postrojenja postaje prilino komplicirana stvar. Odravanjem se nastoji osigurati pouzdan rad postrojenja te se ranim uvianjem odreenih problema i greaka na opremi i otklanjanjem istih nastoji izbjei kvar u postrojenju. Meutim, pojedine nepravilnosti u radu i u stanju opreme se ak niti na ovaj nain ne mogu uvidjeti, prvenstveno stoga to se one mogu dogoditi u razdoblju izmeu dva intervala inspekcija opreme. Na ovaj nain se u postrojenju ipak moe dogoditi kvar. Sustavom motrenja rasklopnog postrojenja bi se na osnovu poznavanja stanja svih parametara relevantnih za rad motrene opreme moglo na vrijeme upozoriti korisnika sustava na odreene probleme ve u njihovu zaetku. Na ovaj nain sustav motrenja rasklopnog postrojenja omoguava predvianje i prevenciju kvara, te se time poveava pouzdanost i raspoloivost rasklopnog postrojenja kao cjeline. Dalje poboljanje u odravanju visokonaponske opreme u rasklopnom postrojenju dobiveno koritenjem podataka prikupljenih sustavom motrenja rasklopnog postrojenja se ogleda u smanjenju trokova odravanja na nain da se poznavanjem stanja opreme mogu izbjei trokovi preventivnog odravanja za sluajeve kada se ustanovi da su odreeni sklopovi na opremi u dobrom stanju te ne zahtijevaju odravanje. To bi dakle smanjilo i trokove rezervnih dijelova i trokove rada ekipa za odravanje. Nadalje, odravanje bi se uz koritenje podataka prikupljenih ovim sustavom moglo provoditi ovisno o stanju opreme, a ne periodikim pregledima opreme, kao to je to sada sluaj. Sumarno, dobrobiti od koritenja sustava motrenja rasklopnog postrojenja su: predvianje i prevencija kvara, poveanje pouzdanosti i raspoloivosti opreme, smanjenje trokova odravanja, odravanje prema stanju opreme.

3. PREGLED SUSTAVA MOTRENJA RASKLOPNOG POSTROJENJA

3.1. Pregled principa rada sustava motrenja rasklopnog postrojenja Sustav motrenja rasklopnog postrojenja e raditi na principu prikupljanja podataka sa senzora postavljenih po visokonaponskim aparatima postavljenima u postrojenju, spremanja i obrade podataka na nain da se korisniku sustava omogui uvid u trenutno i prolo stanje opreme. Principijelna shema spoja sustava motrenja rasklopnog postrojenja je dana na slici 1. Prikazana je konfiguracija jednog vodnog polja na kojeg bi vod dolazio s lijeve strane slike, a sabirnice s desne strane. Sredinji dio sustava je smjeten u ormariu sustava motrenja gdje se vri prikupljanje i prvotno spremanje podataka prikupljenih sa senzora postavljenih na visokonaponskoj opremi. Sredinji dio sustava motrenja je preko dvaju pretvornika signala Ethernet/optika vezan putem optikog kabela na serversko raunalo sustava motrenja gdje se podaci obrauju i trajno pohranjuju u bazu. Povezivanje putem optike omoguava izbjegavanje utjecaja elektromagnetskog zraenja na prijenos podataka. Na serverskom raunalu je mogue raditi sloene analize prikupljenih podataka, kao i programsko podeavanje odreenih parametara sustava motrenja, te alarmiranje korisnika u sluaju nekih nepravilnosti u radu. Takoer, biti e omoguena veza udaljenog korisnika sa serverskim raunalom ime e se i iz udaljenih lokacija putem specijalnog programa moi raditi s aplikacijom jednako kao i s lokalnog raunala u stanici, izuzev, radi sigurnosti, eventualno nekih programskih modula za koje je bitno da korisnik bude u rasklopnom postrojenju. Svaki od sustava motrenja rasklopnog postrojenja se radi prilagoeno motrenoj opremi.

Slika 1. Principijelna shema spoja sustava motrenja rasklopnog postrojenja u jednom vodnom polju

Ormari sustava motrenja se radi

kao samostalan ormar zatien od utjecaja

elektromagnetskih zraenja iz postrojenja, te se moe postaviti na gotovo bilo koje odgovarajue mjesto u postrojenju, a koje je najvie diktirano uvjetom da ukupna duljina signalnih kabela prema njemu bude minimalna.

3.2. Oprema i parametri nadzirani sustavom motrenja rasklopnog postrojenja Navedena oprema predstavlja opremu koju se namjerava pratiti sustavom motrenja rasklopnih postrojenja. Ona predstavlja opremu koja je dio trajno vodljivog kruga u pogonskom stanju uklopljenog polja u rasklopnom postrojenju. Ostala oprema se za sada ne planira motriti ovim sustavom, meutim po potrebi se i to moe izvesti. 3.2.1. Prekidai Sustav moe pratiti bilo koji tip visokonaponskih prekidaa koji se koriste u visokonaponskim postrojenjima dananjice (SF6, pneumatski, malouljni). Meutim, kako je trend prema postupnom prelasku u svim postrojenjima na prekidae s plinom SF6, sustav je u temelju predvien za rad prvenstveno s SF6 prekidaima. Prilikom odabira parametara koji e se trajno nadzirati na visokonaponskim prekidaima vodilo se prema rezultatima meunarodne ankete o pouzdanosti visokonaponskih prekidaa ,

a prema njoj statistiki podaci o uzrocima kvarova prikazuju sljedeu raspodjelu uzroka kvarova i otkaza prekidaa: 70% - mehaniki problemi, 19% - upravljaki i pomoni strujni krugovi, 11% - glavni strujni krug. Prema tome, pozornost se usmjerava prvenstveno prema pogonskom mehanizmu prekidaa, jer je on glavni izvor problema mehanike prirode, te prema upravljakim i pomonim strujnim krugovima. Kod praenja stanja glavnog strujnog kruga, potrebno je poznavati stanje plina SF6 te stanje istroenosti lunih kontakata. Parametri visokonaponskog prekidaa predvieni za praenje sustavom motrenja obuhvaaju: digitalni signali: stanje prekidaa: uklopljen, isklopljen (kontakti signalne sklopke) i ostali digitalni

signali (blokada pumpanja, okidaki signali uklop, isklop, prorada motora); analogni signali: put mehanizma iz kojeg se proraunava hod i brzina kontakata, tlak ulja u sluaju prekidaa s hidraulikim pogonom ili hod opruge kod prekidaa sa tlak i temperatura SF6 iz kojih se moe proraunavati i gustoa plina SF6, struje uklopnih i isklopnih svitaka, struja i trajanje rada motora, struje glavnih kontakata na temelju kojih se moe izraunati troenje kontakata, iznosi pomonih napona, temperatura u ormariu prekidaa.

oprunim pogonom,

Bitno je napomenuti da se navedeni parametri prate za sve 3 faze, pri emu parametri mogu biti predstavljeni pojedinanim iznosom ili se snimaju njihovi valni oblici, mogu biti direktno mjereni ili proraunati iz mjerenih. Osim ove dvije podjele, prema nainu snimanja parametara prekidaa, mogue je izvriti podjelu na parametre koji se snimaju u pravilnim vremenskim razmacima(engl. timetriggered), npr. temperatura i tlak i parametre koji se snimaju na neki okida (eng. eventtriggered) , npr. nalog za uklop, isklop, sloene operacije ili prorada motora kada snimamo odgovarajue valne oblike kao to su put kontakata, struju glavnog kruga i neke druge.

3.1.2. Rastavljai Kod rastavljaa nuno je pratiti: digitalni signali: stanje rastavljaa: uklopljen, isklopljen; analogni signali: struju, napon i vrijeme rada motora, put glavnih kontakata rastavljaa iz kojeg se moe dobiti brzina kontakata.

Iz struje i napona se mogu izraunati snaga i energija motora tijekom pojedine operacije. Iz ovih podataka o struji i naponu se izraunava snaga motora pogona rastavljaa iz ijeg se valnog oblika, usporedivi ga s putem glavnih kontakata rastavljaa se u sluaju odstupanja u valnom obliku snage motora tijekom operacije rastavljaa moe zakljuiti o problemima u pogonu rastavljaa, koji bi ukazivali na potrebu za inspekcijom cijelog rastavljaa, odnosno pogona. Parametri se na rastavljau takoer prate dvojno: u pravilnim vremenskim razmacima (npr. stanje prekidaa), ili na okida (npr. struja, napon i hod glavnih kontakata rastavljaa).

3.1.3. Strujni i naponski mjerni transformatori Rezultati jedne meunarodne ankete Cigr za mjerne transformatore su promatrali populaciju od 130 000 mjernih transformatora kroz 10 godina i kroz to vrijeme je na tim transformatorima zabiljeeno 3004 kvara. Jako mali postotak kvarova je bio uzrokovan prenaponom (samo 2,4% sluajeva), dok se kod ostalih sluajeva kvar razvijao sporo i postupno. To vrijeme razvijanja kvara se mjeri u intervalu od sati do mjeseci, te je praeno oslobaanjem plinova u mjernom transformatoru, to uzrokuje porast tlaka unutar mjernog transformatora. Tlak se tada mijenja od normalnog iznosa koji je jednak hidrostatskom tlaku ulja uzrokovanog visinom stupca ulja u mjernom transformatoru te koji se pri dnu mjernog transformatora kree u rasponu od 0,12 do 0,5 bar, ovisno o naponskoj razini i izvedbi transformatora, do znatno viih iznosa od ovih uobiajenih vrijednosti. Tlakovi se mogu mjeriti mjernim pretvornicima tlaka za koje je dostatan opseg od 0...2,5 bar, budui da su vrijednosti tlaka kod kojih dolazi do rasprsnua membrane mjernih transformatora otprilike 1,5 bar. Korisnik u sluaju porasta tlaka dobiva od sustava alarm te ima dovoljno vremena za reakciju. Za mjerne transformatore je dostatno pratiti samo iznos tlaka ulja u mjernom transformatoru.

3.2. Senzori potrebni za praenje traenih parametara Senzori koje koristimo u realizaciji sustava motrenja obuhvaaju: prekida: napajanja), Pt100 sonde za mjerenje temperature SF6, upravljakog ormaria i okoline; rastavlja: shunt ili mjerni transformator za mjerenje struje motora, mjerni pretvornik napona motora, mjerni pretvornik puta kontakata; omjerni pretvornik puta mehanizma (kontakata), mjerni pretvornik puta opruge (opruni pogon), mjerni pretvornici tlaka ulja kod hidraulikog pogona i za plin SF6, strujni mjerni transformatori za mjerenje struje primarnog kruga, shuntovi za mjerenje struja svitka i motora (ili mjerni transformatori kod AC

za mjerne transformatore: mjerni pretvornik tlaka ulja. Na slici 2 su prikazani neki od senzora koritenih u sustavu motrenja rasklopnog postrojenja: mjerni pretvornici puta i tlaka, strujni mjerni transformator i Pt100 sonda.

Slika 2. Neki od senzora koritenih u sustavu motrenja rasklopnog postrojenja

3.3. Sklopovska oprema sustava motrenja rasklopnog postrojenja Osim senzora, koji mjere navedene veliine u postrojenju, druga jako bitna komponenta koja seugrauje u samo postrojenje, tj. ormari sustava motrenja je PAC (engl. Programmable Automation Controller), a moe se promatrati kao PLC (eng. Programmable Logic Controller) koji je svojim performansama blii osobnom raunalu no PLC-u. itava arhitektura PAC-a je organizirana modularno tako da se u ovisnosti o potrebnom broju signala i njihovom tipu biraju odgovarajui tipovi i broj ulaznoizlaznih jedinica. Ulazne jedinice koje koristi sustav motrenja obuhvaa digitalne i analogne ulaze, te ulaze za prikljuenje Pt100 sondi. Takoer, u PAC je ugraena Ethernet veza kojom se, uz dva dodatna pretvornika Ethernet/optika i optikog kabela, ostvaruje komunikacija prema raunalu serveru u komandnoj sobi trafostanice. Odabrani tip PAC-a je ureaj cRIO (Compact Reconfigurable Input/Output) tvrtke National Instruments. Ono to koriteni tip PAC-a koji se koristi za razvoj sustava motrenja rasklopnog postrojenja ini idealnim za ovu primjenu jeste prisutnost programibilne logike (FPGA ipa) u centralnom dijelu cijelog ureaja na kojeg se prikljuuju i ulazno-izlazni moduli i sam centralni dio s procesorom i memorijom. Paralelno snimanje valnih oblika dinamiki relativno brzih pojava (npr., put kontakata, struje kroz svitke, struja motora) upravo je implementirana u programibilnoj logici, jer se omoguuje neovisnost prilikom snimanja valnih oblika na pojedinim ulazno-izlaznim kanalima. Ova implementacija snimanja valnih oblika ne optereuje procesor, ve tek kada je prijelazna pojava snimljena ona ide na daljnju obradu u aplikaciji na PAC-u.

3.4. Programska oprema sustava motrenja rasklopnog postrojenja Kao to je reeno, akvizicija mjernih podataka je izvedena u programibilnoj logici, a njihova obrada se vri u aplikacija na PAC-u je koja predstavlja vezu izmeu akvizicije podataka i aplikacije na raunalu serveru. U aplikaciju na PAC je uveden jedan nivo redundancije koji osigurava autonomnost rada PAC u sluaju gubitka veze prema raunalu serveru. Svi podaci koji se prikupe u vrijeme kada komunikacija s raunalom serverom ne radi se spremaju lokalno na PAC, a potom se nakon uspostave komunikacije ti podaci alju u aplikaciju na raunalu serveru, te se oni dalje obrauju i spremaju u bazu. PAC takoer posjeduje flash memoriju na koju aplikacija pohranjuje podatke prije nego to se oni proslijede raunalu serveru.

Ovakav pristup prikupljanju i prosljeivanju podataka omoguava da se podaci ak ni gubitkom napajanja PAC-a ne izgube, jer se nakon povratka napajanja aplikacija na PAC-u sama pokree, uspostavlja se veza prema raunalu i daljnje prosljeivanje podataka. Ovakvim je pristupom gubitak podataka mogu samo u sluaju dok PAC nije funkcionalan, odnosno kada nema napajanja, a to e se ugradnjom ureaja za besprekidno napajanje svesti na minimum. Aplikacija na raunalu serveru po prihvatu snimljenih podataka vri njihovu obradu te pohranu u bazu. Aplikacija posjeduje korisniko suelje kojim je mogue praenje podataka iz rasklopnog postrojenja u realnom vremenu, te ispis alarma u sluaju odstupanja njihove vrijednosti izvan doputenih granica Osim toga postoji mogunost pregleda historijskih podataka putem pretraivanja po bazi po vremenu operacije i njenom tipu, te prikaz ostalih historijskih podataka. Takoer, planirano je izraditi programski dio koji bi omoguio povezivanje sustava motrenja rasklopnog postrojenja na SCADA sustav korisnika sustava motrenja, a ime bi se operaterima u centrima upravljanja omoguio uvid u trenutne vrijednosti traenih parametara za opremu u rasklopnom postrojenju. Cjelokupna programska oprema sustava motrenja je zasnovana na programskom jeziku LabVIEW tvrtke National Instruments.

4. ZAKLJUAK U lanku je dan pregled razvoja sustava motrenja rasklopnog postrojenja. Rasklopno postrojenjeje jedan od kljunih elemenata u elektroenergetskom sustavu i nuno je da sve komponente u njemu djeluju ispravno kako bi u svakom trenutku moglo obaviti svoje traene funkcije. Budui da se u rasklopnom postrojenju nalazi cijelo mnotvo raznorazne opreme, od one na visokom do one na niskom naponu, odravanje i upravljanje svom tom opremom zahtijeva velik broj specijaliziranih ekipa za odravanje iji rad zahtijeva dobru koordiniranost i planiranje. Poznavanje stanja odreenih parametara kljunih za rad visokonaponske opreme u svakom trenutku njenog rada bi dalo mogunost korisnicima te opreme da vide u kakvom je stanju svaki od tih elemenata ili sklopova te opreme. A upravo takvu mogunost nudi sustav motrenja rasklopnog postrojenja koji se razvija u Konar Institutu za elektrotehniku. Dobrobiti od ugradnje i rada ovakvog sustava za korisnike su viestruke: predvianje i prevencija kvara, poveanje pouzdanosti i raspoloivosti opreme, smanjenje trokova odravanja, odravanje prema stanju opreme.

Sustav je predvien za trajni nadzor sljedee opreme: visokonaponski prekida, rastavlja te strujni i naponski mjerni transformator. Dan je uvid u koncepciju rada sustava, obrazloenja razloga praenja tono odreenih parametara, do kojih se dolo dijelom praenjem izvjetaja meunarodnih anketa o pouzdanosti visokonaponske opreme. Na ovaj su nain sustavom motrenja rasklopnog postrojenja pokriveni svi parametri nuni za ispravan rad sustavom motrene visokonaponske opreme koja je kljuna za ispravno funkcioniranje pojedinih polja u rasklopnom postrojenju, a time i rasklopnog postrojenja u cjelini. Planira se i povezivanje sustava motrenja rasklopnog postrojenja sa SCADA sustavom korisnika ime bi se operaterima u centrima upravljanja dalo uvid u trenutne vrijednosti traenih parametara na opremi u rasklopnom postrojenju.