SVEUILITE U RIJECI TEHNIKI FAKULTET DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ ELEKTROTEHNIKE

IZBORNI PROJEKT ELEKTRANE UPRAVLJANJE I NADZOR ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

Domagoj Rado 25.svibnja.2012

1. 2.

Uvod........................................................................................................................................ 3 GLAVNI ELEMETNI ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA ........................................ 4 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. Generatori ......................................................................................................................... 4 Osnovni dijelovi ........................................................................................................ 4 Transformatorske stanice ................................................................................................. 5 Rasklopno postrojenje ...................................................................................................... 7 Osnovni dijelovi rasklopnog postrojenja .................................................................. 8 Nadzemni elektroenergetski vodovi ....................................................................... 11 Kabelski elektroenergetski vodovi .......................................................................... 14 Elektroenergetski vodovi................................................................................................ 11 2.1.1.

2.3.1. 2.4.1. 2.4.2. 3.

UREAJI ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ELEKTROENERGETSKIM SUSTAVOM . 16 Ureaji koji omoguuju upravljanje i nadzor EES-a i postrojenja : ......................................... 16 3.1. Operatorska stanica ........................................................................................................ 17 Slike ........................................................................................................................ 18 Liste......................................................................................................................... 19 3.1.1. 3.1.2. 3.2. 3.3. 3.4.

Lista KRD (lista kronologije) ............................................................................................... 22 Komandno signalna ploa (KSP) ................................................................................... 23 Sinoptika ploa ............................................................................................................. 23 Ormari polja vanjskog postrojenja (OVP) .................................................................... 25

3.5. Ormar alarmne signalizacije (JAL) , kronoloki registrator dogaaja (KRD), daljinska stanica (DAS) ............................................................................................................................ 25 3.6. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 5. 6. Ormar sekundarne opreme (sekundarno postrojenje) .................................................... 26 Elektroenergetsko postrojenje EEP ................................................................................ 32 Centar daljinskog upravljanja ........................................................................................ 32 Dispeerski centar .......................................................................................................... 32 Nacionalni dispeerski centar......................................................................................... 32 Hijerarhijske razine upravljanja ..................................................................................... 33 RAZINE UPRAVLJANJA I NADZORA ELEKTROENERGETSKIM SUSTAVOM ...... 30

Zakljuak............................................................................................................................... 35 Literatura ............................................................................................................................... 36

ZADATAK:

Tema Rada : Upravljanje i nadzor elektroenergetskog sustava. U projektu je potrebno prikazati razine upravljanja i nadzora elektroenergetskim sustavom. Elektroenergetsko postrojenje,centar daljinskog upravljanja,dispeerski centar, nacionalni dispeerski centar te ukratko opisat ureaje za upravljanje i nadzor elektroenergetskim sustavom (operatorska stanica,komandno-signalna ploa,ormari polja vanjskog postrojenja,sinoptika ploa,ormar alarmne signalizacije te ormare sekundarne opreme)

U Rijeci, 20.04.2012

1. Uvod

Hrvatski elektroenergetski sustav (EES) ine proizvodni objekti i postrojenja, prijenosna i distribucijska mrea i potroai elektrine energije na podruju Republike Hrvatske. Radi sigurne i kvalitetne opskrbe kupaca elektrinom energijom i razmjene elektrine energije, hrvatski EES povezan je s EES-ima susjednih drava i ostalim sustavima lanica UCTE-a koji zajedno tvore sinkronu mreu UCTE-a. Kupci u Hrvatskoj opskrbljuju se elektrinom energijom iz elektrana na podruju Hrvatske, iz elektrana izgraenih za hrvatske potroae u susjednim dravama i nabavom elektrine energije iz inozemstva. Svojom veliininom hrvatski EES spada u manje sustave u Europi. Zbog svojstvenog zemljopisnog poloaja i rasporeda proizvodnih objekata, u veem dijelu godine elektrina energija prenosi se s juga na sjever i obrnuto, te sa sjevera prema istoku. Hrvatski EES je upravljako podruje koje vodi HEP-OPS. Zajedno sa slovenskim EES-om i EES-om Bosne i Hercegovine ini upravljaki blok SLO HR BIH unutar UCTE mree.

2. GLAVNI ELEMETNI ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

Jedan od sastavnih dijelova elektroenergetskog sustava koji umnogome odreuje njegove znaajke i kvalitetu, je i prijenosna mrea. Zadatak prijenosne mree je povezivanje proizvodnih postrojenja i velikih grupa potroaa koji se nalaze na meusobno veim ili manjim udaljenostima, s ciljem da se elektrina energija proizvedena u bilo kojoj elektrani u sustavu prenese do svih vorita mree preko vie moguih pravaca. Prijenosna mrea stoga omoguava najekonominiju i najpovoljniju kombinaciju proizvodnje elektrana u sustavu odreenog trenutka, te opskrbu potroaa (direktnih, odnosno pojedinih vorita na nivou razdjelne mree) sa dovoljnom sigurnou, ovisno o njenoj izgraenosti. Povezivanjem susjednih elektroenergetskih sustava interkonekcijskim prijenosnim vodovima postiu se dodatne prednosti koje ine sustav ekonominijim i sigurnijim. Kod meusobno povezanih EES-a ekonominije se iskoritavaju proizvodni kapaciteti u pojedinim dijelovima, smanjuju razliitosti i osobnosti pojedinih sustava u odnosu na cjelinu to je posebno znaajno kod velikog udjela hidroenergije u sustavu, te se smanjuje potreba za izgradnjom novih elektrana zbog vee tromosti povezanih sustava i smanjenja rotirajue i hladne rezerve.

2.1. Generatori
Generatori su vrlo vani elementi elektroenergetskog sustava. To su rotacijski elektrini strojevi koji mehaniku energiju pogonskog stroja pretvaraju u elektrinu energiju Prema vrsti struje koju proizvode, moe ih se podijeliti na istosmjerne i izmjenine, a prema broju faza, na jednofazne i trofazne generatore.

2.1.1. Osnovni dijelovi

Jednostavni generator se sastoji od zavojnice koja se vanjskim utjecajem okree u stalnom magnetskom polju. Generator se sastoji od pokretnog dijela rotor i nepokretnog dijela stator . Da bi nastala elektrina energija treba se okretati rotor. Generator ima mnogo navoja ica. Svaki navoj ice pokree izvjestan broj elektrona, a svi navoji zajedno stvaraju jaku elektrinu struju. Tako se u generatoru energija gibanja pretvara u elektrinu energiju.

Elektrini generator

2.2. Transformatorske stanice

Transformatorske stanice su namijenjene za napajanje elektrinom energijom tvornica, ureda i drugih objekata, a podrazumijevaju kompletnu strukturu koja ukljuuje dovodni srednjenaponski vod, srednjenaponski dovodni, mjerni i razvodni blok, energetske transformatore, niskonaponske dovode i razvodni blok, odvodne niskonaponske vodove, zatite, prateu opremu i pomone razvode.

Blok shema transformatorske stanice

Postoji nekoliko izvedbi transformatorskih stanica

Izvedbe transformatorskih stanica

2.3. Rasklopno postrojenje

Na poetku ovog poglavlja definirati e se rasklopna postrojenja. Znai, rasklopna postrojenja su sastavni dijelovi elektrana i mrea, a slue za transformaciju elektrine energije, razvod, mjerenje, zatitu, upravljanje i signalizaciju na putu od generatora do potroaa.

. Blok shema rasklopnog postrojenja Rasklopno postrojenje treba u pravilu postojati u svakom voritu mree, bez obzira da li u dotinom voritu postoji transformacija. Tako rasklopna postrojenja postoje u elektranama, u kojima im je zadatak da raspodjeljuju energiju proizvedenu u generatorima na vodove koji povezuju elektranu s mreom. Meu rasklopnim postrojenjima u mrei razlikujemo transformatorske stanice, ako u rasklopnom postrojenju, osim vorita vodova, postoji i transformacija, i razdjelne stanice, ako je rasklopno postrojenje vorite vodova istog napona. I kod veih potroaa postoje rasklopna postrojenja koja slue za preuzimanje energije iz mree, za transformaciju i razvod energije. Prema smjetaju razlikuju se postrojenja unutarnje i vanjske izvedbe .

Postrojenja unutarnje izvedbe smjetena su u zgradama. Aparati u postrojenjima unutarnje izvedbe zatieni su od vanjskih utjecaja (atmosferski, praina), pa su pojedini dijelovi (izolatori, kabelske glave i dr.) jednostavnije konstrukcije. Postrojenja unutarnje izvedbe zahtijevaju posebne zgrade, koje u sluaju vrlo visokih napona moraju biti velike, to uvjetuje visoke trokove izgradnje. Zbog toga se pri vrlo visokim naponima prelazi na postrojenja vanjske izvedbe, a elementi postrojenja moraju biti tako konstruirani da mogu ispravno funkcionirati i kad su izloeni vanjskim utjecajima. Aparati pojedinog dijela rasklopnog postrojenja unutarnje izvedbe mogu biti postavljeni meu pregradama, tako da je svaki dio postrojenja smjeten u posebnu eliju. U nekim sluajevima izvode se postrojenja i bez pregrada. U oba sluaja govorimo o otvorenoj izvedbi rasklopnog postrojenja. Nasuprot tomu rabe se rasklopna postrojenja zatvorene (ili oklopljene) izvedbe, pri kojoj je cijela elija oklopljena limom. Takve elije izrauju se i montiraju u tvornici, a mogu se postaviti bilo u zgradi, bilo na otvorenom prostoru.

2.3.1. Osnovni dijelovi rasklopnog postrojenja

U ovom dijelu opisivat e se primarna tiena oprema. Primarna tiena oprema obuhvaa objekte i naprave koje neposredno predstavljaju distribucijsku mreu koja je sastavljena od dalekovodnog, transformatorskog, spojnog te mjernog polja. Slijedi opis svakog od njih. Dalekovodno polje U njemu pored sabirnikog rastavljaa postoji i linijski rastavlja s noevima za uzemljenje. Linijski rastavlja se postavlja za vidljivo rastavljanje postrojenja od dalekovoda ili kabela. Iskljueni rastavlja omoguuje pregled i popravak prekidaa. Noevi za uzemljenje slue da se preostali naboj nakon isklapanja voda odvede u zemlju. U svakom odvodu postavlja se i odvodnik prenapona za zatitu postrojenja od prenapona. U dalekovodno polje postavljaju se i mjerni transformatori koji slue za prikljuenje mjernih i zatitnih ureaja. Vodovi dalekovoda ne slue samo za prijenos energije ve i za prijenos visokofrekventnih struja malih snaga (omoguuju prijenos govornih signala, mjerenja i sl.). Kroz vodie protjee rezultantna struja pa se postavljaju visokofrekventna prigunica i visokofrekventni kondenzator kako bi se po potrebi odvojile visokofrekventne struje od struja induktivne frekvencije. Za struje visokih frekvencija 1 prigunica ima vrlo veliki otpor ( X L 2f L ), kondenzator ( X C ) vrlo mali pa struja 2f C ne odlazi u postrojenje nego VF ureaje gdje se impulsi pretvaraju u govor ili dr. Transformatorsko polje Sastoji se od transformatora s pripadajuim rasklopnim aparatima. U elektrinim postrojenjima transformatori su prikljueni izmeu sabirnica razliitog napona, te se zbog toga moraju s obje strane transformatora postaviti rastavljai i prekidai. Ako se u postrojenju nalazi samo jedan transformator te ako se napaja samo s jedne strane, dovoljno je postaviti prekida samo na strani napajanja, ali rastavljae s obje strane. U postrojenju gdje dva ili vie transformatora rade paralelno, prekida se mora postaviti s obje strane (zbog iskljuenja onog transformatora koji je u kvaru kako bi se obavio popravak ili zamjena).

Spojno polje U postrojenjima s dvostrukim sabirnicama treba postojati mogunost da se svi odvodi s jednog sabirnikog sistema prebace na drugi sabirniki sistem to nam upravo omoguava spojno polje. Mjerno polje U njega se postavljaju naponski mjerni transformatori koji se prikljuuju na sabirnice, a na njegov sekundar se prikljuuju instrumenti i zatitni releji. Mjernih polja u postrojenju ima onoliko koliko ima sabirnikih sistema. Na sabirnice nazivnog napona do 35 kV naponski transformatori se prikljuuju preko rastavljaa. Nadalje, u primarnu tienu opremu ubrajaju se osnovni dijelovi rasklopnog postrojenja, odnosno elementi kroz koje prolazi jaka struja. To su sljedei elementi: Generatori Rotacijski elektriki strojevi koji mehaniku energiju pogonskog stroja pretvaraju u elektrinu energiju. Transformatori Statiki elektriki ureaj u kojem se elektrina energija iz jednog ili vie izmjeninih krugova koji napajaju primarne namote transformatora prenosi u jedan ili vie izmjeninih krugova napajanih iz sekundarnih namota transformatora s izmijenjenim iznosima jakosti struje i napona, te nepromijenjenom frekvencijom.

Sabirnice Predstavljaju elektriku okosnicu rasklopnog postrojenja. One povezuju vodove kojima se dovodi energija s vodovima koji je dalje odvode. Svi su vodovi dakle spojeni sa sabirnicama, pa su one za normalan pogon rasklopnog postrojenja od najvee vanosti. Izvode se od neizoliranih bakrenih ili aluminijskih vodia. Za rasklopna postrojenja unutarnje izvedbe do nazivnog napona 35 kV dolaze u obzir okrugli, plosnati ili U-profili, dok se za postrojenja vieg napona, bilo unutarnje bilo vanjske izvedbe, upotrebljavaju ueta ili cijevi. Vodovi Osnovni elementi voda su uad i ice koji imaju zadatak da vode elektrinu energiju i jedini su aktivni dio voda. Najznaajniji materijali su aluminij i bakar.

Prekidai Ureaji koji slue za uklapanje i sklapanje strujnih krugova, ali takoer i za zatitu strujnih krugova od struja kratkog spoja. Dijelimo ih na visokonaponske i niskonaponske. Kod visokonaponskih prekidaa javlja se problem elektrinog luka. Slijedi da se kod visokog napona prekidai dijele na: uljne, malouljne, hidromatske, pneumatske, SF6, plinotvorne, s uskim rasporom, DEION reetkom, vakuumski. Visokonaponski prekidai se najee koriste u rasklopnim postrojenjima u trafostanicama. Postavljaju se prije rastavljaa, jer se prema rasporedu iskapanja prvo iskljuuje prekida, a zatim rastavlja. Rastavljai Ureaji koji slue da vidljivo odvoje dio rasklopnog postrojenja koje nije pod naponom od dijela koji je pod naponom. Njihov je, dakle, primarni zadatak da poveaju sigurnost osoblja koje radi na dijelu rasklopnog postrojenja, pri emu se naroito naglaava da poloaj noeva rastavljaa mora biti vidljiv. Mjerni transformatori Slue da mjerne, signalne i zatitne strujne krugove odvoje od energetskih strujnih krugova, odnosno da transformiraju mjerne veliine na iznose pogodne za zatitne i mjerne ureaje. Razlikuju se strujni i naponski transformator. Prvi slui za transformaciju struje od veliine koja protjee kroz vod, generator ili transformator, na veliinu koja se moe pustiti kroz instrument ili relej. Druga vrsta mjernih transformatora, naponski transformiraju visoki napon na onaj, koji mogu izdrati ureaji za mjerenje i zatitu. Odvodnici prenapona Koriste se za zatitu instalacija i elektrinih ureaja od prenapona koji moe biti uzrokovan direktnim udarom groma ili je posljedica rasklopnih manipulacija. Vrste odvodnika prenapona: iskrita, cijevni odvodnici, ventilni odvodnici. Uzemljivai Zadatak uzemljivaa je da ostvare vezu sa zemljom preko to manjeg otpora kako bi se to lake odvela struja u zemlju. Prema nainu izvedbi uzemljivai mogu biti: dubinski (tapasti, ploasti), plitki (trakasti, mreni).

Otpornici za uzemljenje nul-toke transformatora Upotrebljavaju se u distributivnim mreama izmjenine struje za ogranienje struje greke koja tee od zvjezdita transformatora u sluaju dozemnog spoja u sustavu. Nazivna vrijednost se odabire tako da struju greke ogranii na vrijednost potrebnu za proradu zatitnih releja u traenom vremenskom periodu (obino 5, 10 ili 30 sekundi).

10

2.4. Elektroenergetski vodovi

Elektroenergetski vodovi dijele se na nadzemne vodove i kabele.

2.4.1. Nadzemni elektroenergetski vodovi

Nadzemne vodove nazivamo jo dalekovodima ili zranim vodovima. Vodii nadzemnog voda se vode iznad zemlje uvreni na izolatorima sa odgovarajuim nosivim konstrukcijama, te su najzastupljeniji u prijenosu elektrine energije. U odnosu na kabele, nadzemni vodovi imaju prednost u cijeni i odravanju, a nedostatci su im izloenost klimatskim (led, vjetar, grom) i sluajnim (letjelice, neovlatene osobe) oteenjima. Nadzemni vodovi se mogu podijeliti prema: nazivnom naponu voda, broju strujnih krugova voda, materijalu i konstrukciji vodia, materijalu i konstrukciji stupova.

Nadzemni elektroenergetski vod je skup svih dijelova koji slue za nadzemno voenje, te prenose i razvode elektrinu energiju. Nadzemni elektroenergetski vod moe biti s neizoliranim (golim) vodiima ili s izoliranim vodiima. Osnovni dijelovi nadzemnih vodova su: vodii, izolatori, stupovi, spojni, ovjesni i zatitni pribor, zatitno ue, uzemljenje stupova, temelji

Osnovni dijelovi nadzemnih vodova

11

Vodii Vode elektrinu struju i jedini su aktivni dio voda. Optereeni su termiki i na vlak. Zahtjevi za vodie: dobra elektrina vodljivost, velika mehanika vrstoa, dobra mogunost obrade, otpornost protiv korozije, oteenja, starenja, niska cijena.

Materijali za vodie nadzemnih vodova: bakar (Cu) najbolja vodljivost, najmanji specifini otpor, najbolji vodi, ali skup, rijetko se koristi za nadzemne vodove, aluminij (Al) danas prevladava kao materijal za izradu vodia za nadzemne vodove, dva puta manja vodljivost od Cu, ali puno laki, osjetljiv na mehanika oteenja (sklon rastezanju i pucanju) i lako korodira, elik (e) loa elektrina svojstva, ali dobra mehanika svojstva i zato se koristi u kombinaciji s drugim materijalima.

Izvedbe vodia nadzemnih vodova: pune ice (homogene, nehomogene), sukani vodii (homogeni, kombinirani), specijalne izvedbe, snopovi, izolirani vodii, uinkoviti vodii nove izvedbe (TAL vodii, kompaktni - GAP vodii, crni vodii, OPGW vodii sa svjetlovodnim nitima). Izolatori

Elektrini izolator je materijal u kojem nema slobodnih nositelja elektrinog naboja, pa zbog toga vrlo slabo vodi elektrinu struju. Imaju dvostruku ulogu: elektriki izoliraju vodie od stupa, te mehaniki dre vodie u odreenom poloaju. Optereeni su elektriki, mehaniki i termiki (kod elektrinog luka). Zahtjevi za izolatore: elektrina vrstoa na preskok, elektrina vrstoa na proboj, mehanika vrstoa, otpornost na atmosferske utjecaje, otpornost na promjenu temperature, sigurnost od prekida, trajnost, ekonominost i lako odravanje.

Materijali za izolatore su: klasini materijal (porculan, elektroporculan), novi materijali (staklo, umjetni materijali).

Izolator se dijele na potporne,visee i provodne izolatore. Potporni izolatori nose sabirnice i ostale neizolirane dijelove. Visei nose sabirnice u postrojenjima gdje su one izvedene od ueta, dok provodni izolatori imaju zadatak da izoliraju gole vodie od zida ili metalnih dijelova.

12

Stupovi Stup je openito konstrukcija koja nosi izolatore, vodie i zatitno ue. Osigurava vodiima odgovarajuu visinu nad tlom. Optereeni su mehaniki. Materijali koji se koriste za izradu stupova su: drvo, elik, beton, aluminij i polimeri. Stupove moemo podijeliti: prema poloaju u trasi voda (linijski, kutni), prema funkciji (nosni, zatezni, specijalni). prema obliku glave stupa (jela stup, portalni stup, kanadski stup, maka stup, Y stup, bava stup, dunav stup, dvostruka jela, sidreni V stup, sidreni finski stup).

Spojni, ovjesni i zatitni pribor Spojni pribor ima funkciju da omogui prolaz elektrine struje. Ovjesni pribor mehaniki povezuje vodi i izolatore sa stupom. Zatitni pribor ima razne zatitne funkcije, kao to su zatita od vibracija, otklanjanje elektrinog luka od vodia i izolatora, promjena izgleda elektrinog polja (homogenizacija) i slino.

Zatitno ue Zatitno ue (vodi) ima nekoliko funkcija: titi fazne vodie od direktnog udara groma (poveanje pogonske sigurnosti voda), doprinosi pouzdanom radu relejne zatite kod kratkih spojeva prema zemlji, galvanski povezuje uzemljivae svih stupova i time poboljava cjelokupni sustav uzemljenja voda, slui za prijenos informacija optiki kabeli (OPGW). Uzemljenje stupova

Uzemljenje, odnosno uzemljenje nadzemnog voda ima zadatak da uspostavi galvansku vezu sa zemljom uz neki neizbjeni prijelazni otpor (otpor rasprostiranja uzemljivaa). U irem smislu uzemljenje obuhvaa: zatitno ue, uzemljiva stupa, meusobne galvanske spojeve metalnih dijelova koji nisu pod naponom. Uloga uzemljenja: sigurnost pogona nadzemnog voda, sigurnost ljudi koji dolaze u blizinu dalekovodnih stupova.

13

Postoji nekoliko vrsta uzemljivaa, a to se cijevni (vertikalno zabijene cijevi duge nekoliko metara), ploasti (vertikalno ukopane ploe) i trakasti (ica, ue ili traka horizontalno ukopana u zemlju; danas najee koriteni oblik uzemljivaa). Temelji Stupovi nadzemnih vodova moraju se uvrstiti u tlu tako da bude osigurana dovoljna stabilnost i sprijeeno nedoputeno pomicanje stupova pri predvienom optereenju stupova. Zadatak je temelja da sve sile sa stupa prenesu na tlo. Vrste temelja betonskih i elinoreetkastih stupova prema nainu izrade i obliku: temelji od armiranog betona, temelji od nearmiranog betona, monolitni temelj jedan temelj za cijeli stup, ralanjeni temelj svaka noga stupa ima poseban temelj, oblici betonski temelja betoniranje na licu mjesta (pravokutna prizma, krnja piramida, sloeni temelji), temelji od drvenih pragova ili ploa, temelji od montanih elemenata, sidreni temelji u stijeni, vertikalni valjkasti temelji u movarnim terenima.

2.4.2. Kabelski elektroenergetski vodovi

Kabelski elektroenergetski vodovi su izolirani i zatieni za polaganje u zemlju (slika 2.8.). Prema konstrukcijskoj izvedbi postoje: maseni kabeli kabeli izolirani papirom i s olovnim platem (pojasni, H kabeli, troolovni kabeli), uljni kabeli (niskotlani uljni kabeli, visokotlani uljni kabeli), plinski kabeli (savitljivi kabeli s platem, kruti cijevni kabeli), termoplastini kabeli, cijevni kabeli sa plinom pod tlakom jedinom izolacijom, kabeli velikih snaga (hipervodljivi i supravodljivi kabeli).

Osnovni parametri EE kabela: nazivni napon kabela, konstrukcija kabela, materijal i presjek vodia.

14

Kriteriji za izbor EE kabela: mehaniki zahtjevi za konstrukciju kabela: mjesto i uvjeti trase, mjesto i nain polaganja, oekivana mehanika optereenja, utjecaj korozije, oekivane vibracije, zahtjevi za savitljivost, strmost trase.

elektrini: nazivni napon kabela U N kV - odreen nazivnim naponom EE voda / mree; oekivana naponska naprezanja kabela; zahtjevi na izbor i dimenzioniranje izolacije, materijal i presjek vodia kabela potrebna prijenosna snaga (mo) kabela S PR MVA odreuje potrebnu struju prijenosa kabela I PR A ; kontrola izabranog vodia na strujno optereenje za vrijeme kratkog spoja na kabelu; kontrola izabranog vodia na kvalitetu prijenosa elektrine energije dozvoljeni pad napona.

ekonomski: minimiziranje (optimiziranje) ukupnih trokova EE kabela tijekom cijelog ivotnog vijeka.

15

3. UREAJI ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ELEKTROENERGETSKIM SUSTAVOM

Ureaji koji omoguuju upravljanje i nadzor EES-a i postrojenja :

1.Operatorska stanica

(OS) (KSP)

2.Komandno signalna ploa 3. Sinoptika ploa (SP)

4. Ormari polja vanjskog postrojenja

(OVP)

5. Ormar alarmne signalizacije,kronoloki regulator dogaaja, daljinska stanica (JAL,KRD,DAS) 6.Ormar kompleta sekundarne opreme (KSO,DKSO)

16

3.1. Operatorska stanica Vrste prikaza procesnih signala preko operatorske stanice mogu biti : 1. Slike 2. Liste

Operatorska stanica u CDU-u sa dva upravljaka mjesta.

Slika operatorske stanice u CDU-u

17

3.1.1. Slike
Slike su dinamiki promjenjivi grafiki prikazi koji kontinuirano prikazuju dunamiko stanje nadziranog procesa,postrojenja ili sustava. Vrste prikaza na slikama koje se koriste za nadzor i upravljanje EES-om mogu biti sljedee : Slika jednopolne sheme Postoji prikaz jednopolne sheme elektroenergetskog postrojenja koja sadri sljedee podatke - uklopna stanja aparata (rastavljai , prekidai) - mjerenja (napon,struja,snaga radna i jalova,frekvencija) - regulacija ( nain rada regulacije te poloaj regulacijske preklopke) - nain upravljanja stanicom i poljem (lokalno ili daljinski) - grupni alarmi i dojave Slika tablinih prikaza Postoje etri vrste tablica koje su prikaz dinamikog stanja procesnig signala u realnom vremenu, a to su : - slika tablinog prikaza pojedinanih signala - slika tablinog prikaza grupnih signala - slika tablinog prikaza kombinirano grupnih i pojedinani signali - slika tablinog prikaza mjerenja Slika jednopolne sheme i tablinih prikaza Uz prikaz jednopolne sheme postoji i tablica sa dinamikim prikazom procesnih signala. Slika sheme informacijskog sustava Postoje dvije vrste koje predstavljaju informacijski sustav : 1.Slika sheme informacijskog sustava CDU-u (prikaz stanja) : - Raunala - Meuraunarskih veza - Komunikacijskih jedinica 2.Slika sheme informacijskog sustava EEP-u (prikaz stanja) : Staninog raunala Ureaja zatite Jedinica nadzora i upravljanja poljem Operatorske stanice Veza sa CDU-om

18

3.1.2. Liste
Predstavljaju dinamiki prikaz dogaaja u postrojenju. Postoje sljedee vrste listi : Lista dogaaja Predstavlja povijesni prikaz svih dogaaja i alarma koji su se dogodili u zadnje vrijeme rada sustava s preciznou nastanka od jedne sekunde (u novim objektima i milisekunde). Lista sadri sljedee kategorije dogaaja : - Procesni dogaaj - nastaju spontano u nadziranom procesu (u EES-a) - Operatorske akcije evidentiraju sve akcije operatora (izdavanje komandi, unos vrijednosti) - Sistemski dogaaji dogaaji koji opisuju stanje ureaja informacijskog sustava (prekid komunikacije s nadziranim objektom,kvar raunala,kvar pisaa itd...) Osvjeavanje liste je tako da najnoviji dogaaj prikazuje se na vrhu stranice, a stariji pomie za jedan red dolje.

Prikaz liste dogaaja

19

Lista alarma Predstavlja listu svih alarma i ini podskup liste dogaaja . Potvrdom alarma, redak sa nazivom i stanjem signala nestaje iz liste

Prikaz liste alarma

20

Lista kvarova Predstavlja listu svih aktivnih kvarova u sustavu i ini podskup liste dogaaja. Nakon otklanjanja kvara,zapis nestaje iz liste .

Prikaz liste kvara

21

Lista KRD (lista kronologije)

Predstavlja povijesni pregled svih pojedinanih signala kojima su ureaji za kronoloku registraciju (npr. daljinske stanice) pridjelili tono vrijeme nastanka dogaaja u postrojenju s preciznou od jedne milisekunde

Prikaz liste KRD Destinacije prikaza pojedinih slika i listi preko operatorske stanice , odnosno terminala upravljanja mogu biti : - Ekran - Pisa - Datoteka (arhiva) - Video projekcija

Redak dogaaja sadri : - Vrijeme nastanka dogaaja - Naziv procesnog signala koji opisuje dogaaj i koji je unaprijed definiram u statikoj bazi podataka - Stanje procesnog signala

22

3.2. Komandno signalna ploa (KSP) Karakteristina je za starija postrojenja . Omoguuje : - Upravljanje i dvopolaajnu signalizaciju aparata - Prikaz jednopolne sheme kompletnog postrojenja - Prikaz mjerenja preko mjernih instrumenata (P,Q,U,I) - Prikaz grupnih i pojedinanih signala na signalnom tablou

3.3. Sinoptika ploa Sinoptike ploe prema tome to omoguuju i prikazuju mogu se podijeliti u dvije skupine : - Sinoptike ploe s prikazom procesnih informacija - Sinoptike ploe s prikazom procesnih informacija i upravljanjem Sinoptike ploe s prikazom procesnih informacija Prikazuje priblino topoloko-geografski prikaz EES-a i omoguuje uvid u : - Uklopno stanje EES-a preko ignalnih aruljica - Globalno stanje alarmne signalizacije - Stanje komunikacije s daljinskim stanicama - Naponsko stanje sabirnica i vodova razmjene - Stanje pojedinih mjerenja, prikazom mjerenja registacijskim instrumentima ili pokaznim instrumentima Sinoptika ploa s prikazom procesnih informacija u DC-u prikazuje priblino topolokogeografski prikaz EES-a i omoguuje uvid u : - Uklopno stanje EES-a preko signalnih aruljica - Prikaz mjerenja (radna snaga,jalova snaga, naponi) pokaznim instrumentima Sinoptika ploa s prikazom procesnih infomacija i upravljanjem Za razliku od prethodno opisanih sinoptikih ploa, preko ovih se mogu izvravati komande upravljanja elektroenergetskim postrojenjem. Ove sinoptike ploe sadre : - Jednopolnu shemu cijelog postrojenja - Dinamike promjene stanja aparata - Komandne preklopke za upravljanje aparatima - Instrumente za prikaz mjerenja (P,G,U,I,f ) - Prikaz grupnih signala po polju preko signalnog tabloa

23

Pruikaz dinamike sinoptike ploe

24

3.4. Ormari polja vanjskog postrojenja (OVP) Ormari se nalazi u vanjskom postrojenju i slui za upravljanje aparatima. Sadri : - Prikaz jednopolne sheme - Tipkala za upravljanje aparatima

Prikaz ormaria polja vanjskog postrojenja

3.5. Ormar alarmne signalizacije (JAL) , kronoloki registrator dogaaja (KRD), daljinska stanica (DAS) Ormar alarmne signalizacije omoguava dojavu alarma za potrebe lokalnog nadzora Sadri : - Signalni tablo koji se sastoji od 50 ili 25 signalnih lampica - Trubu za zvunu signalizaciju - Preklopku za ukljuivanje i iskljuivanje napajanja te signalizaciju nestanka napajanja samog ureaja - Taster za testiranje lampica - Taster za kvitiranje trube 25

Prikazani procesni signali su : - Grupni signali - Pojedinani signali (vod bez napajanja,zatita prebaena na spojno itd.) Kronoloki registrator dogaaja biljei pojedinane procesne signale. Daljinska stanica prihvaa i obrauje mjerenja,pojedinane i grupne signale te ih prenosi u nadreeni centar . U daljinsku stanicu je ugraen KRD .

3.6. Ormar sekundarne opreme (sekundarno postrojenje)

Ormar sekundarne opreme omoguuje : Upravljanje i nadzor postrojenjem na nivou polja (vodno,transformatorsko,spojno) iz uklopnice. Upravljanje je izvedeno pojedinano za svako polje tipkalima za upravljanje te prikazom jednopolne sheme polja. Prikaz procesnih signala izveden preko signalnog tabloa. Signali mogu biti pojedinani ili samo grupni. Prikaz mjerenja (U,P,Q,I). Sadri u sebi mjerne pretvarae Funkciju ureaja zatite (nalaze se na stranjoj strani ormara)

Za razliku od KSP-a preko koje se upravlja cijelim postrojenjem,preko KSO ormara upravlja se samojednim poljem (vodno polje,trafo polje ili spojno polje) , a ureaji zatite i mjerenja su smjeteni u tom istom ormaru. Signalizacija poloaja Signalizacija (dojava) poloaja prua obavijetenost o uspostavljenom poloaju aparata glavnog postrojenja (ponekad i kljunih aparata pomonog postrojenja). Velika veina sklopnih aparata (prekidai, rastavljai..) ima dva mogua poloaja (ukljueno i iskljueno) a neki vie poloaja (regulacijske sklopke, npr.) te se razlikuje: - signalizacija poloaja dvopoloajnih aparata ,signalizacija samo jednog od ta dva poloaja ili signalizacija oba poloaja - signalizacija poloaja viepoloajnih aparata.

26

Poticajni i pokazni elementi Poticajni elementi signalizacije poloaja dvopoloajnih aparata su uklopni i isklopni kontakti signalnih preklopki koje su u mehanikoj vezi s poloajem primarnih elemenata aparata. Pokazni elementi signalizacije poloaja su: - pokazivai poloaja - signalne arulje - tipkala sa aruljicama - komandno-potvrdne preklopke - mehanike zastavice (meh.pokazivai, bez elektrikog posredovanja, npr.na prekidaima ili na rastavljaima u oklopljenim plinom izoliranim postrojenjima, gdje je poloaj noeva rastavljaa nedostupan pogledu) - ekranski prikazi na monitoru. Signalizacija stanja O spontanom nastupu nekih dogaaja u postrojenju, koji inae nisu neobini ili kritini, moe biti korisna ili ak nuna obavijetenost. Nastup (ili/i prestanak) takvih stanja javlja signalizacija stanja. Primjeri u elektrinim postrojenjima: - dio postrojenja pod naponom - bez napona - opruga u motorno-oprunom mehanizmu prekidaa nategnuta - nije nategnuta (te se prekida ne moe ukljuiti) - neki kljuni element postrojenja ukljuen - iskljuen - neki rezervni ureaj automatskim nalogom stavljen u pogon - otvaranje ulaznih vrata (ulazak) u postrojenje - voenje pogona nekog polja ili itavog postrojenja oduzeto s lokalnog mjesta vioj razini voenja - kakvo spremite (rezervoar) na gornjoj - donjoj razini napunjenosti. Alarmna signalizacija Alarmna signalizacija osigurava trenutnu obavjetenost o nastupu alarmnih, kritinih stanja, osobito: - ako je dolo do zastoja dijela primarnog, glavnog postrojenja, djelovanjem zatite (te je mogu izostanak opskrbe elektrinom energijom) - ako je neka veliina ili neko stanje primarnog postrojenja takvo da prijeti zastoj, ako se pravodobno ne intervenira - ako je u sekundarnom, pomonom postrojenju neto u zastoju.

27

Poticaj za alarm moe biti: trenutni (npr.iskljuenje zatitom) trajni (npr.nestanak pomonog napona ispadom osiguraa). Nastup alarmnog stanja najee je signaliziran dvostruko: zvuno (akustiki) - znai da se neto dogodilo vidno (optiki) - iskazuje to se dogodilo.

Zvuna i vidna alarmna signalizacija esto se grupira. Uobiajeni nain grupiranja zvunog alarma je u dvije grupe: - alarm 1 (A1) - zastoj se zbio (zvuk trubom) - alarm 2 (A2) - zastoj prijeti (zvuk zvonom). Prihvat alarmnih signala Uobiajena obrada alarmnih signala (i signala stanja) je svrstavanje u grupu za zvuni signal i aktiviranje zvunog ureaja, te svrstavanje u grupu i prikaz ili prikaz pojedinanog vidnog signala. Signali moraju trajati sve dok nadzorno osoblje ne potvrdi da ih je prihvatilo, neovisno o tome da li je poticaj bio trenutni ili i dalje traje. Nakon alarmiranja nadzornog osoblja, zvuni se signal ponajprije mora moi prekinuti ("kvitirati") i po tom se treba pristupiti sagledavanju aktiviranih vidnih signala. Ti se moraju moi takoer potvrditi, nakon ega "nestaju" na elementima vidnog prikaza, ako im je poticaj bio trenutni ili ostaju prikazani ako poticaj jo uvijek traje.

Mjerenje Mjerenje u postrojenjima omoguuje utvrivanje vrijednosti pogonskih elektrinih i neelektrinih veliina, radi sagledavanja pogonskog stanja postrojenja - kako elektrine mree u kojoj je to postrojenje vorite, tako i ureaja u postrojenju, samih za sebe. Elektrine veliine koje se mjere: struja, napon, djelatna i jalova snaga, faktor djelatne snage, djelatna i jalova energija, frekvencija. Najee neelektrine veliine koje se mjere u postrojenjima su temperatura i tlak (kojim se mjerenjem utvruje stanje pojedinih elemenata postrojenja). Mjerenje neelektrinih veliina moe biti elektriko (npr.temperature termoelementom ili tlaka piezoelektrinim elementom). Mjerenje moe biti pokazno (iskazuje tekuu vrijednost veliine), registracijsko (pamti ostvarene tekue vrijednosti u prethodnom razdoblju) i integracijsko (integrira ostvarenja tijekom proteklog vremena). Mjerenje elektrine energije moe biti za pogonske ili za obraunske (kupoprodajne) potrebe. Izvor elektrinih mjernih veliina u elektrinim visokonaponskim postrojenjima su mjerni naponski i strujni transformatori, a u niskonaponskim postrojenjima prikljuak mjernih instrumenata moe biti neposredan, no pri veim strujama i tu je nuna primjena 28

strujnih mjernih transformatora. U razvodu istosmjerne struje, mjerenje napona je neposredno, a mjerenje veih struja ostvaruje se mjerenjem napona na serijskom mjernom otporniku

Prikaz ormara kompleta sekundarne opreme

29

4. RAZINE UPRAVLJANJA I NADZORA ELEKTROENERGETSKIM SUSTAVOM

Voenje hrvatskog EES-a hijerarhijski je organizirano i provodi se s tri razine: - na najvioj razini je Nacionalni dispeerski centar (NDC), smjeten u Zagrebu, - na drugoj razini su etiri mrena centra upravljanja (MC) smjetena u Rijeci, Splitu i Osijeku, a etvrti u Zagrebu planira se uskoro izgraditi, - na treoj razini su elektroenergetski objekti i postrojenja (transformatorske stanice, elektrane), centri daljinskog upravljanja (CDU), centri voenja lanca elektrana i centri voenja elektrana na slivovima. NDC je glavni centar voenja EES-a kao cjeline i hrvatskog upravljakog podruja. Obavlja poslove planiranja i analize rada EES-a te voenja EES-a u stvarnom vremenu. Ovlaten je za koordinaciju aktivnosti s operatorima sustava susjednih upravljakih podruja, koordinatorima upravljakih blokova i koordinacijskim centrima UCTE-a. MC-i u pripadajuim prijenosnim podrujima obavljaju sljedee poslove: - nadziru i prema nalozima NDC-a upravljaju mreom 400, 220 i 110 kV sustavnog znaaja u svom prijenosnom podruju, - samostalno nadziru i upravljaju mreom 110 kV koja nije sistemskog znaaja u svom prijenosnom podruju, - ostale poslove iz ovlasti voenja EES-a koje im pridijeli NDC. NDC obavlja poslove MC-a u Prijenosnom podruju Zagreb do trenutka njegovog osnivanja. CDU je mjesto daljinskog nadzora i upravljanja vie prijenosnih postrojenja.

30

Shema modela voenja hrvatskog EES-a

Na svakoj razini upravljanja i nadzora postrojenja nalaze se ureaji koji omoguuju prikaz procesnih signala i mjerenja. U daljnjem tekstu svakoj razini pridrueni su ureaji koji to omoguuju i kako bi trebalo izgledat prema razinama upravljanja.

31

4.1. Elektroenergetsko postrojenje EEP

Vanjsko postrojenje Ormari polja vanjskog postrojenja (OVP)

Komandna prostorija Komandno-signalna ploa (KSP) Ormar alarmne signalizacije (JAL), kronoloki registrator dogaaja (KRD), daljinska stanica (DAS) Ormar sekundarne opreme (KSO,DKSO) Sinoptika ploa (SP) Operatorska stanica (OS)

4.2. Centar daljinskog upravljanja

Sinoptika ploa (SP) Operatorska stanica (OS) Video projekcija

4.3. Dispeerski centar

Sinoptika ploa (SP) Operatorska stanica (OS) Video projekcija

4.4. Nacionalni dispeerski centar

Sinoptika ploa (SP) Operatorska stanica (OS)

32

4.5. Hijerarhijske razine upravljanja Iz mrenog centra (MC) se daljinsko upravlja elektroenergetskim objektima u kojima nije potrebna stalna pogonska posada, npr. transformatorske stanice 110/x kV. Dok kod veih i znaajnih elektroenergetskih objekata kao ta su elektrane upravlja se iz komandne prostorije gdje se nalazi stalna pogonska posada koja vri naloge operatora iz MC-a . Daljnim razvojem opreme za daljinsko upravljanje omogueno je da se elektroenergetski objekti izvode bez posade. U normalnim okolnostima objektom se upravlja daljinski iz drugog postrojenja ili upravljakog centra udaljenog desetke ili stotine km. U izvanrednim situacijama, u postrojenje dolazi interventno pogonsko osoblje i preuzima upravljanje. Tako se danas za transformatorske stanice 110/x kV u Hrvatskoj elektoprivredi definiraju etiri nivoa upravljanja aparatima (prekidai i rastavljai): - lokalno sa aparata, lokalno sa komadnog ormara polja (upravljaka jedinica), lokalno iz komandne sobe (centralno upravljako mjesto), daljinski iz nadreenog centra daljinskog upravljanja (CDU).

Tri prva nivoa imaju preklopku za izbor lokalnog ili daljinskog upravljanja. Prvo mjesto koje ima najvei prioritet izbora upravljanja je posluni ormari aparata. Ukoliko je preklopka u poslunom ormariu u poloaju lokalno, sva ostala mjesta upravljanja dotinim aparatom su onemoguena. Ovo upravljanje se vri bez blokade, dok sve ostale razine sadre blokadu. Ovo lokalno mjesto je predvieno samo za potrebe servisnog odravanja ili pregleda aparata u beznaponskom stanju. Sljedee mjesto izbora upravljanja polja je komandni ormar polja. Ovo upravljanje je predvieno samo u sluaju izvanrednih situacija, u sluaju kvara centralnog raunala i prilikom ispitivanja ili servisiranja postrojenja. Daljnje mjesto koje omoguava izbor upravljanja je centralno raunalo gdje se moe pomou funkcionalnih tipki birati upravljanje lokalno / daljinski. Lokalno znai upravljanje iz komandne sobe trafostanice putem centralnog raunala ( centralno upravljako mjesto), a daljinski znai upravljanje iz nadreenog CDU. Budui da je transformatorska stanica predviena da radi bez posade, normalno mjesto upravljanja je CDU, a lokalno samo onda kada se u transformatorskoj stanici vre lokalne manipulacije.

NAPOMENA: Pod najviom razinom upravljanja tretira se daljinsko upravljanje, a potom slijedi centralno upravljanje iz komandne prostorije, a na kraju lokalno sa aparata.

33

Prikaz hijerarhijske razine upravljanja

34

5. Zakljuak

Sustav za proizvodnju elektrine energije sastoji se od niza vrlo razliitih postrojenja: hidroelektrana, termoelektrana, rasklopnih postrojenja, trafostanica i drugih. Svako postrojenje ima osim regulacije lokalnih procesa i lokalnu koordinaciju ili upravljanje procesima pomou raunala (nivo 1). Osim toga regionalni upravljaki centar (nivo 2) koordiniraju rad lokalnih postrojenja na svom podruju. On je pak povezan s nacionalnim dispeerskim centrom(NDC) koji objedinjuje voenje svih regija (nivo 3). Ova ti navedena nivoa nemaju izravan utjecaj na lokalno postrojenje u smislu nadzora rada pojedinih sklopova. To radi samo raunalo na prvom nivou. Regulatori na osnovnom nivou (nivo 0) upravljaju izravno sa stvarnim procesima kao to su nadzor temperature, optereenost, faza, snaga, potronja i drugo). Rad svakog lokalnog postrojenja u dovoljnoj mjeri je definiran i jednostavan, tako da se moe upotrijebiti automatsko upravljanje, odnosno mikrokontroler na nultom nivou upravlja pojedinanim elementima podprocesa koristei senzore i izvrne ureaje, a raunalo na prvom nivou u potpunosti upravlja postrojenjem koordinirajui rad pojedinih mikrokontrolera. Ne slui samo kao pomono sredstvo voditelju to je sluaj s raunalima vieg nivoa. Razvoj suvremene tehnologije daljinskog upravljanja omoguio je da se elektroenergetski objekti projektiraju bez pogonske posade, tako da se u normalnim okolnostima objektom upravlja daljinski iz CDU, dok se u izvanrednim situacijama zaposjeda objekt i tada se objektom upravlja centralno iz komandne prostorije samog objekta, odnosno lokalno na samoj opremi.

35

6. Literatura

[1]Jozsa, L.; Energetski procesi i elektrane, Osijek 2006. [2] HEP-PRIJENOSA d.o.o. Zagreb,Razine upravljanja i nadzora EES-om

INTERNET

[3] s interneta, Razine upravljanja,http://www.hep.hr/ops/usluge/sustav/model.aspx [4] s interneta, NDC, http://www.tso-epcg.com/nono/ndc.php?page=17 [5] s interneta, Upravljanje i nadzor, http://www.fer.unizg.hr/predmet/ndues [6] s internet , Elektroenergetski sustavi , http://www.riteh.uniri.hr/ .

36