Elektroenergetski sustav ine proizvodnja, prijenos, distribucija i potronja elektrine energije.

Temeljna zadaa elektroenergetskog sustava je pouzdana i kvalitetna obskrba elektrinom energijom. To

ukljuuje proizvodnju, prijenos, distribuciju i potronju elektrine energije.
Nakon to se elektrina energije proizvede u elektranama ona se predaje potroaima. Naselja, gradovi,
upanije i cijela drava isprepleteni su elektroenergetskim vodovima kojima se prenosi elektrina energija.
Elektoenergetski sustav je najvei, najutjecajni, najneophodniji, najrasprostranjeniji od svih tehnikih
sustava. Samim time je i najskuplji tehniki sustav.
Najvei je zbog toga to proima itave drave i kontinente. Najvei elektroenergetski sustav je UCTE u koji
su elektriki spojene 24 europske zemlje koje zajedno imaju oko 500 milijuna stanovnika.
Za dananji stupanj razvoja ovjeanstva moemo zahvaliti upravo elektrinoj energiji, te iz te injenice
proizlazi da je elektroenegetski sustav najutjecajniji. Bez elektrine energije gotovo sve bi stalo. Ne bi ste
mogli skuhati ruak, pokvarila bi vam se hrana u hladnjaku, ugasila bi se rasvjeta, mobilne komunikacije bi
stale, nebi mogli razgovarati na mobitel, spojiti se na internet, gledati televiziju. Nakon nekog vremena
nestalo bi i vode zbog toga to vodu u vodovodu tjeraju elektrine pumpe. Mnoge druge udobnosti koje
prua elektrina energija stale bi. Upravo zbog ovoga je elektrina energija najskuplja kad je nema.
Elektroenergetski sustav je najrasprostranjeniji, to sljedi iz njegove veliine. Jedini sustav koji bi se mogao
usporeivati sa elektroenergetskim sustavom jest internet, ali i od njega je elektroenergetski sustav
rasprostranjeniji jer postoje mjesta gdje je dostupna elektrina energija, a internet nije. Da bi ste se spojili
na internet u veini sluajeva potrebno je da postoji elektroenergetska infrastruktura.

1.1
1.2 Elektroenergetski sustav i elektroenergetske mree
Elektroenergetski sustav (EES) sastoji se od 4 osnovne cjeline:
1.3 Elektrane (izvori elektrine energije) razliitih vrsta u kojima se
proizvodi elektrina energija. Kao sastavni dio elektroenergetske mree,
svaka elektrana ima: o Elektrine generatore (najee sinkroni
generator, a ponekad i asinkroni generator u sluaju manje instalirane
snage), koji proizvodi elektrinu energiju i aktivni je element mree, te
se u ekvivalentnoj shemi reprezentira kao naponski izvor s
odgovarajuom unutranjom impedancijom, o Blok transformatore
(osim u sluaju kad je nazivni napon generatora jednak nazivnom
naponu voda na koji je elektrana prikljuena), preko kojeg se elektrina
energija proizvedena u generatoru transformira na naponski nivo voda
na koji je elektrana prikljuena. Elektrane (generatori) veih snaga
prikljuuju se na prijenosnu mreu, dok se elektrane manjih snaga

prikljuuju na distribucijsku mreu (distribuirani izvori) ili direktno na

instalacije potroaa (potroake elektrane).
1.4 Prijenosna mrea kojom se elektrina energije transportira od
elektrana do distribucijske mree i velikih potroaa, te razmjenjuje
snaga izmeu povezanih elektroenergetskih sustava. Prijenosna mrea
sastoji se od zranih i kabelskih vodova visokog napona (najee 110
kV i vie) i rasklopnih postrojenja (transformatorske stanice koje
omoguavaju transformaciju elektrine energije iz mree jednog
naponskog nivoa u mreu drugog naponskog nivoa i razdjelna
postrojenja u kojima se uvoruje nekoliko vodova). Kao sastavni dio
elektroenergetske mree, u prijenosnoj mrei se pojavljuju: o Zrani i
kabelski vodovi kojima se elektrina energija prenosi izmeu dva
rasklopna postrojenja, najee na velike udaljenosti (od nekoliko
kilometara do nekoliko stotina kilometara i vie) o Mrene
transformatore preko kojih se elektrina energija transformira iz jednog
naponskog nivoa u drugi, i to: izmeu dvije podmree unutar
prijenosne mree (npr. 400/220 kV, 220/110 kV, 400/110 kV), iz
prijenosne mree u distribucijsku mreu (npr. 110/35 kV, 110/10 kV),
iz prijenosne mree u elektrino postrojenje velikog industrijskog
potroaa (npr. 110/6 kV).
1.5 Distribucijska mrea kojom se elektrina energije preuzeta iz
prijenosne mree ili manjih elektrana prikljuenih na distribucijsku
mreu distribuira do srednjih i malih potroaa prikljuenih na
distribucijsku mreu. Distribucijska mrea se kao i prijenosna mrea
sastoji od Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split
Distribucija elektrine energije 1. Poloaj distribucijske mree u EES-u i
osnovne znaajke distribucijske mree Split, 2008. 2 zranih i kabelskih
vodova (ali manjih nazivnih napona, najee ispod 110 kV) i rasklopnih
postrojenja (takoer manjih nazivnih napona u odnosu na prijenosnu
mreu). Distribucijska mrea obino se dijeli na dvije cjeline:
Srednjenaponska distribucijska mrea (najee nazivnih napona 10kV,
20kV, 35kV), Niskonaponska distribucijska mrea (najee nazivnog
napona 0.4 kV) Kao sastavni dio elektroenergetske mree, u
distribucijskoj mrei se pojavljuju: o Zrani i kabelski vodovi kojima se
elektrina energija prenosi na udaljenosti koje su daleko manje u
odnosu na prijenosnu mreu (od nekoliko desetaka metara do nekoliko
desetaka kilometara) o Distribucijske transformatore preko kojih se
elektrina energija transformira iz jednog naponskog nivoa u drugi, i to:
izmeu dvije podmree unutar distribucijske mree (npr. 35/10 kV,
10/0.4kV), iz distribucijske mree u elektrino postrojenje
industrijskog potroaa (npr. 35/6 kV, 10/0.4 kV).
1.6 Potroai elektrine energije koji preuzimaju elektrinu energiju iz
prijenosne ili distribucijske mree i troe je za vlastite potrebe, tj. za
napajanje razliitih vrsta elektrinih troila. Dakle, potroa vien od

strane elektroenergetske mree na koju je prikljuen, predstavlja svaki

objekt koji je prikljuen na mreu i koji iz mree uzima radnu i reaktivnu
energiju, ali je takoer i sastavni dio mree koji se ovisno o pogonskim
karakteristikama moe reprezentirati kao impedancija fiksnog iznosa
neovisno o naponu u prikljunom voru ili oduzimanje fiksnog iznosa
radne i jalove snage u prikljunom voru, tako da se odgovarajua
impedancija mijenja ovisno o stvarnom naponu u prikljunom voru.
Potroaem u irem smislu se moe smatrati i jedan dio prijenosne ili
distribucijske mree u sluaju (vrlo estom u razliitim analizama) da se
promatra samo dio elektroenergetskog sustava iznad odreenog
naponskog nivoa, a svi dijelovi niih naponskih nivoa se reprezentiraju
kao potroa (potroai) s fiksnom impedancijom ili snagom. Npr., ako
se promatra samo prijenosna mrea, sve distribucijske mree koje se
napajaju elektrinom energijom iz prijenosne mree ekvivalentiraju se
kao fiksne impedancije ili fiksne snage koje u promatranom voru
izlaze iz prijenosne mree. U analizama distribucijskih ili industrijskih
mrea, moe se pojaviti i potroa koji ne predstavlja ekvivalent veeg
broja pojedinanih troila, ve kao pojedinani potroa (troilo).
Najee se radi o velikim asinkronim motorima kao vrlo estim
elementima industrijskih pogona koji su, kao i generatori, aktivni mreni
elementi

1.7 . Na slici 1-1 dana je grafika ilustracija elektroenergetskog sustava u

proirenom smislu, koji podrazumijeva sve objekte i ureaje koji su u
funkciji proizvodnje, prijenosa, distribucije i potronje elektrine
energije.
1.8

Primarni izvori (oblici) energije s odgovarajuim postrojenjima, objektima i

tehnologijama za pripremu energenata (fosilnih, nuklearnih itd.) ne spadaju u
elektroenergetski sustav, budui da se nakon pridobivanja sirovina i primarnih
transformacija, transformirani oblici energije mogu upotrijebiti u elektranama
za proizvodnju elektrine energije, ali i za druge namjene.

1.9

Dakle, elektroenergetska mrea moe se definirati kao ui dio elektroenergetskog

sustava koja obuhvaa elemente preko kojih se direktno proizvodi, prenosi,
distribuira i troi elektrina energija, tj. generatori, vodovi, transformatori i
potroai (grupni ili pojedinana troila). Npr., elektrana ili transformatorska
stanica u cjelini se moe smatrati sastavnim dijelom elektroenergetskog sustava,
dok je samo generator i blok transformator u elektrani odnosno transformator u
transformatorskoj stanici dio elektroenergetske mree. Fakultet elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje Split Distribucija elektrine energije 1. Poloaj

distribucijske mree u EES-u i osnovne znaajke distribucijske mree Split, 2008.

4 Na slici 1-2 dana je grafika ilustracija elektroenergetske mree u cjelini, s
odgovarajuim komponentama definiranim u prethodnom tekstu. U razliitim
analizama elektroenergetske mree nikada se ne promatra mrea u cjelini, ve
samo pojedini (manji) djelovi, dok se ostatak ekvivalentira s veom ili manjom
tonou na fizikalno prihvatljiv nain. Npr. u analizama prijenosne mree moe
se promatrati kompletna prijenosna mrea jedne drave na nain da su ukljueni
svi generatori i blok transformatori prikljueni na prijenosnu mreu, te svi vodovi i
transformatori koji pripadaju prijenosnoj mrei. U tom sluaju se veze s
prijenosnim mreama susjednih drava ekvivalentiraju kao aktivni izvori koji
mogu isporuivati ili preuzimati elektrinu energiju, a distribucijske mree se
ekvivalentiraju kao potroai koji preuzimaju elektrinu energiju iz prijenosne
mree. Drugi primjer, ako se analizira srednjenaponska distribucijska mrea,
kompletna prijenosna mrea se svodi na jedan ekvivalentan naponski izvor s
odgovarajuom impedancijom na mjestu prikljuka distribucijske mree na
prijenosnu mreu (transformator 110/35 kV), dok se niskonaponske mree
prikljuene na promatranu srednjenaponsku mreu ekvivalentiraju kao potroai s
odgovarajuom impedancijom ili fiksnom snagom koju uzimaju iz
srednjenaponske mree u toki prikljuka (transformator 10/0.4 kV).

Dananje elektroenergetske mree rade se iskljuivo u trofaznoj izvedbi

frekvencije 50 ili 60 Hz. Takva situacija rezultat je tehnikih i ekonomskih
prednosti uoenih i ispitanih krajem 19. stoljea (izum transformatora, viefaznih
struja, asinkronog motora) nakon ega su s vremenom istisnute druge varijante
(istosmjerna struja, jednofazna struja, razliite frekvencije), te je zapoela
izgradnja elektroenergetskih mrea koje su povezivale vie elektrana i
potroakih podruja (za razliku od poetnog razvoja elektrifikacije gdje je jedna
elektrana napajala elektrinom energijom jednu grupu potroaa, bez
meusobnog povezivanja). Izuzetak su istosmjerni prijenosni sustavi (kojih danas
ima relativno veliki broj), ali koji se rade samo kao podsustavi velikih trofaznih
prijenosnih mrea u sluajevima kad je to tehniki nuno (prijenos kabelskim
vodovima na vee udaljenosti, povezivanje dva elektroenergetska sustava koji
rade na razliitim frekvencijama) ili ekonomski opravdano (prijenos velikih snaga
na vrlo velike udaljenosti). Nazivni naponi elektronergetskih mrea (i opreme
openito) su standardizirani, ali u razliitim dravama se ne koriste svi standardni
naponski nivoi.

U prijenosnoj mrei Hrvatske koriste se vodovi nazivnog napona 400kV, 220kV i

110kV, dok se u distribucijskoj mrei koriste vodovi nazivnog napona 35kV, 30kV,
20kV, 10kV i 0.4kV. U razliitim industrijskim postrojenjima (pogonima) koriste se
i naponi 6 kV, 3kV i 1kV, a u elektranama se za nazivne generatorske napone
koriste i naponi 4kV, 12kV, 16kV, 25kV itd.
1.2 Osnovne znaajke distribucijske mree Distribucijska mrea napaja se
(preuzima elektrinu energiju) iz prijenosne mree u transformatorskim
stanicama VN/SN tj. 110/35(30)(20)(10)kV, te slui za distribuciju elektrine
energije do krajnjih (srednjih i malih) potroaa. Dio elektrine energije
distribucijska mrea preuzima i iz manjih elektrana koje su prikljuene na
distribucijsku mreu.
Osnovne karakteristike distribucijskih mrea su:
Nie naponske razine u odnosu na prijenosnu mreu (Un<110 kV), budui da je
snaga koju
prenose daleko manja od snaga koju prenosi prijenosne mrea, tako da nema
potrebe za
visokim naponskim nivoima.

 Prijenos snage u distribucijskoj mrei odvija se na manjim udaljenostima.

Distribucijske mree su veim dijelom otvorene strukture i imaju zrakasti oblik
ime je
smanjena pogonska sigurnost (u odnosu na prijenosnu mreu), to je motivirano
prvenstveno
ekonomskim razlozima.
Srednjenaponske gradske distributivne mree su uglavnom upetljane, tako da je
u sluaju
kvara jednog voda ili transformatora mogue osigurati napajanje iz drugog
smjera, s time da je
u pogonu ukljueno napajanje samo iz jednog smjera, a napajanje iz drugog
smjera je rezervno
koje se ukljuuje u sluaju potrebe.
Niskonaponske mree (barem u Hrvatskoj) i seoske srednjenaponske mree
nemaju
mogunost dvostranog napajanja.
Glavni elementi distribucijskih mrea (zrani i kabelski vodovi, trafostanice) su
isti kao i kod
prijenosnih mrea, samo projektirani za manje nazivne napone, tako da je
izvedba
jednostavnija.
Osnovna struktura SN distribucijske mree moe biti:
1. Sa dva naponska nivoa (u RH najee 35 10kV, a na nekim podrujima 30
10 kV), tj.
distribucija elektrine energije prema niskom naponu se vri preko dvije
transformacije: prvo
preko 35 kV-tne, a zatim 10 kV-tne mree (slika 1-3). 35 kV-tnu mreu napajaju iz
prijenosne
mree transformatori 110/35 kV.
2. S jednim naponskim nivoom (u RH 10kV ili 20kV), na nain da se direktnom
transformacijom
110/10 ili 110/20 kV eliminira potrebu za 35 kV-tnom mreom, tj. izbjegnuta je
transformacija 35/10(20) kV. Tendencija razvoja distributivne mree kod nas (i u
svijetu

takoer) ide ka smanjenu broja naponskih nivoa, tako da se ovakva izvedba

preferira kod
izgradnje veine novih i zamjene postojeih distributivnih trafostanica i mrea.
Takoer se
nastoji mijenjati 10 kV-tni naponski nivo 20 kV-tnim gdje god je to mogue (slika
1-4).