HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE 2. (8.) savjetovanje Umag, 16. 19. svibnja 2010.

SO3 09

Viki Ladan, dipl.ing. JP "ELEKTROPRIVREDA HZ HERCEG BOSNE" Mostar viki.ladan@ephzhb.ba Prof. dr. sc. Ante Marui Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb ante.marusic@fer.hr

Dr. sc. Juraj Havelka Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb Juraj.havelka@fer.hr

USKLAENJE DJELOVANJA RELEJNE ZATITE U HIDROELEKTRANI I SREDNJENAPONSKOJ MREI

SAETAK Usklaeno djelovanje zatita na suelju distribucijske mree i postrojenja za proizvodnju elektrine energije osigurava selektivno iskljuenje elementa enektroenergetskog sustava koji je pogoen kvarom. U radu su opisane specifinosti o kojima treba voditi rauna prilikom izbora sustava relejne zatite te prilikom analiza kvarova, selektivnosti i raspoloivosti zatitnih ureaja u distribucijskom elektroenergetskom sustavu na koji je prikljuena hidroelektrana. Detaljno su razraeni problemi koje je potrebno rijeiti za kvalitetnu primjenu selektivnosti sustava elektrinih zatita, tj. usklaenja plana djelovanja relejnih zatita u distribucijskoj mrei prema zatitama koje tite sinkroni generator. U dijelu distribucijskog sustava neophodna je primjena sloenijeg sustava relejne zatite ije se djelovanje koordinira s zatitama u elektrani. Analiziran je utjecaj elektrane na kratkospojne prilike i karakteristike postojeeg sustava relejne zatite, provjera podeenja zatite te nunost primjene usmjerenih nadstrujnih releja. Predoena je metodologija izbora relejne zatite, kao i primjena kriterija selektivnosti pri podeavanju zatitnih ureaja u elektrani, odnosno mrei. Kljune rijei: relejna zatita, koordinacija, elektrana, distribucijska mrea

COORDINATION OF PROTECTION SYSTEMS IN HYDROELECTRIC POWER PLANT AND DISTRIBUTION NETWORK

SUMMARY Coordination of protection on the connection point of distribution network and small power plant ensures selective tripping of the power system elements affected by the fault. The paper describes specific issues that should be taken into consideration when selecting relay protection and during fault analysis, selectivity and availability of protective devices in distribution system to which a small hydro power plant is connected. Detailed analysis is made of the problems that need to be solved to obtain high quality application of selectivity of relay systems protection, i.e. coordination of the plan of action of relays in distribution network in relation to protections of the generator. In the segment of distribution system it is important to apply a more complex relay protection system that would be coordinated with the small power small plant protection systems. The analysis is also made of the influence of the power plant on short circuit events and characteristics of the existing relay protection system, settings checking of protection system and need to deploy directional over current relays. The methodology of the selection of relay protection is described and so is the application of selectivity criteria in the setting of protection relays in the small power plant and in the network. Key words: protection system, coordination, power plant, distribution network 1

1.

UVOD

Razvoj elektroenergetskog sustava (EES) posljednjih pedesetak godina slijedio je ideju vodilju prema kojoj su veliki generatori preko transformatora injektirali elektrinu snagu u visokonaponsku prijenosnu mreu, koja je koritena za transport snage, esto i na velikim udaljenostima. Na kraju, snaga se iz prijenosnog sustava preko niza transformatora usmjerava kroz srednjenaponsku i niskonaponsku distribucijsku mreu prema potroaima. Meutim, posljednjih godina pojavilo se sve vie utjecaja koji su izazvali poveano zanimanje za distribuiranu proizvodnju (npr. smanjenje emisije CO2, programi energetske uinkovitosti ili racionalnog koritenja energije) i prikljuak proizvodnih objekata na distribucijsku mreu. Utjecaj na okoli jedan je od znaajnih faktora u razmatranju prikljuenja novih proizvodnih objekata na mreu, pa obnovljivi izvori dobivaju svoju priliku. Obnovljivi izvori imaju znatno manju energetsku vrijednost u odnosu na fosilna goriva zbog ega su njihove elektrane manje veliine te geografski iroko raspodijeljene. Takve male elektrane prikljuuju se uglavnom na distribucijsku mreu. Trenutno se na distribuirane izvore gleda gotovo iskljuivo kao na proizvoae energije, koji ne doprinose ostalim funkcijama EES-a (npr. regulacija napona i frekvencije, pouzdanost mree te snaga priuve). Iako je to djelomino posljedica tehnikih svojstava malih elektrana, ograniena uloga distribuirane proizvodnje najveim je dijelom stvorena na temelju administrativnih i komercijalnih uvjeta pod kojima su u pogonu. Ovdje nastupa dvojba. U pogledu voenja i stabilnosti elektroenergetskog sustava male elektrane unosile bi samo dodatne probleme zbog svojih generatora koji su uglavnom neregulirani i neupravljivi. S druge pak strane, obnovljivi izvori poveavaju samoodrivost EES-a u sluajevima eventualne energetske krize u proizvodnji elektrine energije koja je danas ovisna o isporuci ugljena, plina i nafte. Znaajke pogona EES-a odreuje postupak uvrtenja proizvodnih jedinica u raspored proizvodnje ili potreba za usklaenom proizvodnjom jalove snage u sustavu. Na taj se nain utjee na dvije temeljne varijable sustava: frekvenciju i napon. Poseban problem predstavlja utjecaj malih distribuiranih elektrana na zatitu distribucijske mree. Naime, dosadanji pogon distribucijske mree bio je, u pravilu, radijalan, no prikljuenjem malih elektrana dio distribucijskog sustava dobiva dvostrano napajanje te nastaje potreba za ugradnjom sloenijeg sustava relejne zatite.

2.

UTJECAJ MALIH ELEKTRANA NA DISTRIBUCIJSKU MREU

Liberalizacijom trita elektrine energije sve vie se potie proizvodnja iz distribuiranih izvora pa se moe rei da tradicionalna razdjelna mrea, koja je samo na svojoj najvioj naponskoj razini 30(35) kV imala prikljuene industrijske energane, vie ne postoji te se uvodi novi pojam aktivne mree koja na svim naponskim razinama od 0,4 do 35 kV ima prikljuene kupce koji svoju potronju mogu namiriti vlastitom lokalnom proizvodnjom, a viak prodavati na tritu, odnosno predavati u distribucijsku mreu. Aktivna mrea zahtijeva drugaiju organizaciju zatite i voenja distribucijskog sustava. Raznolikost naina proizvodnje elektrine energije, prikljuka na mreu, zatite i voenja zahtijeva reviziju ili pisanje novih kriterija i standarda za prikljuak malih elektrana. Male elektrane, s obzirom na razdjelnu mreu na koju se prikljuuju, mogu biti namijenjene: prvenstveno proizvodnji za pokrivanje vlastitih potreba (cjelokupna potronja elektrine energije je na mjestu proizvodnje), za prodaju cjelokupne proizvedene elektrine energije, ili pak kombinaciji ove dvije varijante. Prikljuak distribuiranih izvora na razdjelnu mreu moe biti na niskonaponskoj ili na srednjenaponskoj (10 kV, 20 kV, 35 kV) razini, na sabirnicama ili u mrei, ovisno o ukupnoj snazi male elektrane, okolnostima mree i drugim faktorima. Pri odluivanju o mogunostima i uvjetima prikljuka treba voditi rauna o sljedeim parametrima male elektrane: snazi i planiranoj godinjoj proizvodnji, vrnoj snazi i potronji na mjestu prikljuka, vrsti i osobinama pogona, snazi kratkog spoja mree na mjestu prikljuka. Sastavni dio suglasnosti za prikljuak male elektrane na razdjelnu mreu mora biti analiza utjecaja elektrane koja sadri proraun tokova snaga, proraun kratkog spoja, a kod veih snaga izvora prikljuenih na 10, 20 ili 35 kV-noj razini i proraun stabilnosti elektroenergetskog sustava. Malu elektranu treba projektirati, izgraditi i voditi u pogonu tako da se izbjegnu, odnosno ogranie negativna povratna djelovanja na distribucijsku mreu i postojee potroae.

2.1.

Osnovni zahtjevi za prikljuenje male elektrane na distribucijsku mreu

Svaka elektroprivreda ima propisani mreni pravilnik kojim se ureuje pogon i nain voenja, razvoj i izgradnja te uspostavljanje prikljuaka na prijenosnu i distribucijsku mreu u elektroenergetskom sustavu, kao i mjerna pravila za obraunsko mjerno mjesto. U njemu su definirani i tehniki zahtjevi za prikljuenje malih elektrana na distribucijsku mreu, koji moraju biti u potpunosti zadovoljeni kako bi se moglo zapoeti s gradnjom novih proizvodnih kapaciteta u distribuciji. to se tie tehnikih podataka male elektrane, jedininu snagu generatora odreuje vlasnik elektrane i proizvoa generatora, prema kojoj se onda odreuje napon generatora koji moe biti: Ung = 0,4 kV, 3 kV, 6 kV i 10 kV. Male elektrane ukupne snage do ukljuujui 500 kW prikljuuju se na niskonaponsku mreu. Prikljuak moe biti ostvaren na niskonaponski vod ili niskonaponske sabirnice transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV. Na niskonaponski vod mogu se prikljuiti elektrane ukupne snage do ukljuujui 100 kW. Na srednjenaponsku mreu prikljuuju se elektrane ukupne snage vee od 500 kW do ukljuujui 10 MW, ali se mogu prikljuiti i elektrane manjih snaga [1, 2, 3]. Osim proizvodnje i isporuke radne energije u distribucijsku mreu, u malim elektranama treba se proizvoditi i u mreu isporuivati dovoljno jalove energije. Proizvodnja jalove energije treba biti u granicama 0 - 75 % proizvodnje radne energije, bez obzira na vrstu generatora. Proizvodnja induktivne jalove snage ovisi o naponskim prilikama na mjestu prikljuka male elektrane na distribucijsku mreu, kao i o optereenjima u mrei. U sluaju da nastupi porast napona iznad gornjeg dozvoljenog iznosa, ureaji za voenje automatskog pogona male elektrane trebaju smanjiti proizvodnju jalove energije, a potom i proizvodnju radne energije [1]. Operator distribucijskog sustava razmjenjuje podatke s proizvoaima elektrine energije radi voenja pogona distribucijske mree, i to: signale poloaja izabranih sklopnih aparata, vrijednosti izabranih mjernih veliina (struja, napon, djelatna i jalova snaga, frekvencija), izabrane alarme iz postrojenja elektrane, podatke o djelovanju generatorskih zatita i zatita na mjestu prikljuka elektrane, pogonskim dogaajima na mjestu suelja, izabranim parametrima kvalitete elektrine energije te ostalim podacima vanim za voenje pogona. 2.2. Tehniki uvjeti za prikljuenje na mreu

Vlasnik male elektrane koja zahtijeva prikljuenje na distribucijsku mreu na mjestu prikljuenja mora ispuniti temeljne tehnike uvjete koji se odnose na: odstupanje frekvencije, odstupanje napona, valni oblik napona, nesimetriju napona, pogonsko i zatitno uzemljenje, razinu kratkog spoja, razinu izolacije, zatitu od kvarova i smetnji te faktor snage. Utjecaj male elektrane na padove napona i tokove snaga u sustavu odreuje se proraunom tokova snaga u kojem se uzimaju vrna optereenja karakteristinih toaka optereenja. Razlog tomu je dobivanje tokova snaga i padova napona za najgori sluaj, tj. sluaj kada je sustav najoptereeniji. Ako se zbog prikljuenja male elektrane povea snaga (struja) trofaznog kratkog spoja iznad vrijednosti za koju je dimenzionirana oprema u mrei, treba se primijeniti jedna ili vie sljedeih mjera: ogranienje struja kratkog spoja u maloj elektrani, zamjena sklopnih aparata i/ili druge opreme koja ne ispunjava zahtjeve s obzirom na snage (struje) kratkog spoja, promjena mjesta prikljuenja na mreu, promjena parametara prikljunog voda. Male elektrane instalirane snage do 1 MVA ne mogu znatnije poveati snagu kratkog spoja u distribucijskoj mrei pa je provjera kriterija snage kratkog spoja obavezna samo ako snaga male elektrane prelazi 1 MVA. Kada su zadovoljeni navedeni kriteriji, potrebno je ugradnjom odgovarajuih zatitnih i drugih tehnikih ureaja u maloj elektrani, osigurati da prikljuenje male elektrane na mreu bude izvreno samo ako je na svim faznim vodiima prisutan napon mree. Za prikljuenje se koristi spojni prekida na mjestu prikljuenja male elektrane ili izuzetno generatorski prekida. Mala elektrana mora na mjestu prikljuka zadovoljiti uvjete kvalitete napona prema EN 50160 i elektromagnetsku kompatibilnost prema IEC 61000-x-x, to se provjerava tijekom pokusnog rada. Tehniki uvjeti koji se odnose na: odstupanje frekvencije, odstupanje napona, valni oblik napona, nesimetriju napona, faktor snage, pogonsko i zatitno uzemljenje i razinu izolacije detaljno su definirani u Mrenim pravilima elektroenergetskog sustava i drugim dokumentima [1, 2, 3, 9, 10], pa je zbog toga u 3

nastavku predoen osvrt na zatitu od kvarova i smetnji, paralelni pogon elektrane s distribucijskom mreom te ponaanje proizvodne jedinice pri poremeajima u mrei (prijelazna i statika stabilnost). 2.2.1. Zatita od kvarova i smetnji

Vlasnik male elektrane duan je uskladiti svoju zatitu od kvarova s odgovarajuom zatitom u distribucijskoj mrei, tako da kvarovi na njegovu postrojenju ili instalacijama ne uzrokuju poremeaje u distribucijskoj mrei ili kod drugih korisnika mree. To se posebno odnosi na: vrijeme iskljuenja kvara koje mora biti u granicama koje odreuje operator distribucijskog sustava, osiguranje selektivnog djelovanja zatitnih ureaja u korisnikovu postrojenju i instalacijama sa zatitom distribucijske mree. Operator distribucijskog sustava duan je upoznati vlasnika male elektrane na utjecaj prorada zatita u distribucijskoj mrei na postrojenja male elektrane, a osobito na utjecaj automatskoga ponovnog uklopa (APU) nadzemnih vodova. Osim toga, moe izmijeniti tehnike uvjete, odnosno zatraiti promjenu podeenja zatita u elektrani ukoliko je to nuno zbog novih pogonskih okolnosti ili razvoja mree. 2.2.2. Paralelni pogon elektrane s distribucijskom mreom

Mala elektrana mora biti opremljena za paralelni pogon s distribucijskom mreom u uvjetima svih redovnih i izvanrednih pogonskih okolnosti bez nedoputenoga povratnog djelovanja na distribucijsku mreu i ostale korisnike mree (npr. kratkotrajne promjene napona prilikom ukljuenja i iskljuenja elektrane, kolebanja napona (flikeri), pojave viih harmonika u struji i naponu). Za paralelni pogon elektrane s mreom, elektrana mora imati: zatitu koja osigurava uvjete paralelnog pogona, zatitu od smetnji i kvarova u elektrani i zatitu od smetnji i kvarova u mrei. Uvjete paralelnog pogona osiguravaju meusobno usklaene zatite elektrane i distribucijske mree. U sluaju odstupanja od propisanih uvjeta za paralelni pogon, zatita mora odvojiti elektranu iz paralelnog pogona. Proradne vrijednosti zatite moraju biti podeene tako da poslije odvajanja distribucijska mrea i mala elektrana ostanu u stabilnom pogonu. U sluaju da je elektrana prikljuena na mreu u kojoj se primjenjuje automatski ponovni uklop, elektrana mora imati tehniko rjeenje zatite od moguega asinkronog pogona. Na suelju elektrane i distribucijske mree, tj. na mjestu razgranienja vlasnitva izmeu operatora distribucijskog sustava i proizvoaa, ugrauje se prekida za odvajanje, koji omoguuje odvajanje postrojenja elektrane iz paralelnog pogona s distribucijskom mreom zbog sigurnosnih razloga. Ukljuivanje hidroelektrane sa sinkronim generatorima u paralelni pogon s distribucijskom mreom izvodi se uz pomo ureaja za automatsku sinkronizaciju uz sljedee uvjete: razlika napona manja od 10 % nazivnog napona, razlika frekvencije manja od 0,5 Hz i razlika faznog kuta manja od 10 stupnjeva. Ukoliko za vrijeme pogona elektrane nastupe okolnosti koje bi za posljedicu imale odstupanje napona vee od 10% nazivnog napona i/ili frekvencije iznad 51 Hz ili ispod 48 Hz, mora se osigurati trenutno odvajanje elektrane od distribucijske mree. Operator distribucijskog sustava moe elektrani dopustiti otoni pogon ukoliko je udovoljeno uvjetima za takav nain rada. Kriteriji za automatsko odvajanje elektrane od distribucijske mree: Pri prekoraenju graninih vrijednosti odstupanja frekvencije, proizvodna jedinica moe se automatski odvojiti od mree. Pri gubitku stabilnosti proizvodne jedinice, jedinica se mora automatski odvojiti od mree. Pri prekoraenju graninih vrijednosti napona mree, proizvodna jedinica moe se automatski odvojiti od mree. 2.2.3. Ponaanje proizvodne jedinice pri poremeajima u mrei

Operator prijenosnog sustava i proizvoa usklauju svojstva i parametre sustava regulacije uzbude i sustava regulacije brzine vrtnje/djelatne snage proizvodne jedinice koje su znaajne za njegovu stabilnost. Pri gubitku statike ili prijelazne stabilnosti, viekratno proklizavanje rotora generatora (asinkroni pogon) mora se izbjei njegovim automatskim odvajanjem od mree. Za taj se sluaj mora predvidjeti zatita od proklizavanja rotora. 4

2.2.4.

Prijelazna stabilnost pri kratkim spojevima

Kratki spojevi u blizini elektrane pri ispravnom djelovanju sustava zatite, ako se otklone unutar 150 ms, ne smiju dovesti u cijelom pogonskom podruju generatora do nestabilnosti ili odvajanja jedinice od mree, uz uvjet da je na suelju mree i proizvodne jedinice snaga bliskog tropolnog kratkog spoja, nakon iskljuenja kvara esterostruko vea od nazivne djelatne snage proizvodne jedinice. Proizvodna jedinica se ne smije odvojiti od prijenosne mree dok god je napon mree na visokonaponskoj strani blok-transformatora iznad granine krivulje [1]. Ovaj zahtjev vrijedi i za proizvodne jedinice prikljuene na naponske razine nie od 110 kV, a koje su u sustavu daljinskog voenja operatora prijenosnog sustava. Pri kratkim spojevima udaljenim od elektrane, ako se kvar otkloni djelovanjem mrene zatite unutar 5 sekundi, ne smije doi do preventivnog odvajanja proizvodne jedinice od mree. 2.2.5. Statika stabilnost

Vlastita elektromehanika njihanja proizvodne jedinice i elektromehanika njihanja sustava, prema dosadanjim iskustvima, u hrvatskom elektroenergetskom sustavu imaju frekvenciju od 0,2 do 3 Hz [1]. Ta njihanja ne smiju izazvati smanjenje djelatne snage jedinice ili iskljuivanje proizvodne jedinice proradom zatite. Najslabije priguena oscilatorna komponenta elektromehanikih njihanja, ije je preteito izvorite u elektroenergetskom sustavu, ne smije imati relativno priguenje manje od 0,05. Njihanja s veim priguenjem od 0,05 ne smiju prouzroiti iskljuivanje proizvodne jedinice proradom zatite ili smanjenje djelatne snage jedinice. Generatori u elektranama, temeljem zahtjeva operatora prijenosnog sustava, moraju imati mogunost priguenja vlastitih i sistemskih elektromehanikih njihanja stabilizatorom elektroenergetskog sustava. Svrha ove mjere je osiguranje statike stabilnosti pogona proizvodne jedinice u cijelom podruju njenog pogonskog dijagrama, uz uvjet da je snaga tropolnog kratkog spoja na visokonaponskoj strani najmanje jednaka etverostrukoj nazivnoj djelatnoj snazi, a napon najmanje jednak nazivnom naponu mree. Svi karakteristini parametri znaajni za stabilnost proizvodne jedinice moraju se uskladiti izmeu operatora prijenosnog sustava i proizvoaa [1].

3.

ZATITA MALE ELEKTRANE

Djelovanje zatita male elektrane ponajprije ovisi o vrsti elektrane, snazi te preporukama samog proizvoaa generatora. Opseg zatite, male elektrane za paralelni pogon s distribucijskom mreom, definira se tehnikim uvjetima. Prilikom zatite male elektrane moraju se zadovoljiti slijedee funkcije: zatita dijelova postrojenja male elektrane i distribucijske mree od smetnji i kvarova u elektrani, zatita od neprimjerenih uvjeta paralelnog pogona mala elektrana - distribucijska mrea, zatita postrojenja male elektrane od smetnji i kvarova u distribucijskoj mrei. Izborom i podeenjem zatite male elektrane, potrebno je osigurati potpunu selektivnost djelovanja s postojeim zatitama u distribucijskoj mrei te njihovu meusobnu usklaenost. Takoer, nakon svake promjene u distribucijskoj mrei ili maloj elektrani, koja ima utjecaj na paralelni pogon, treba obaviti analizu djelovanja zatite i prema potrebi provesti novo podeenje. Spomenute funkcije ostvaruju ureaji zatite i lokalne automatike trajnim nadzorom mjerenih veliina, djelovanjem na sustav regulacije, rastereenja, iskljuenja tienih dijelova postrojenja i odvajanja male elektrane iz paralelnog pogona. Pri projektiranju elektrane moe se, uz navedene zatite, u postrojenju predvidjeti i druge, o emu odluuju proizvoa opreme, projektant i investitor. Za zatitu male elektrane od smetnji i kvarova u distribucijskoj mrei te zatitu od neprimjerenih uvjeta paralelnog pogona elektrane i distribucijske mree, u veini sluajeva dovoljno je da se elektrana odvoji od distribucijske mree. To e se ostvariti na prekidau za odvajanje ili generatorskom prekidau elektrane, uz mogunost nastavka pogona ako je predvien otoni rad. Prilikom kvarova u postrojenju, esto je potrebno uz iskljuenje prekidaa zaustaviti i pogon elektrane zaustavljanjem pogonskog stroja. Proizvoa male elektrane u pravilu odreuje vrijednosti na koje se pojedine zatite podeavaju te koje zatite trebaju samo odvojiti elektranu od distribucijske mree, a kada treba i prekinuti pogon. Budui da sheme prikljuka nisu jedinstvene, konanu prosudbu o nainu djelovanja zatite trebaju donijeti vlasnik male elektrane i operator distribucijskog sustava, uvaavajui i prijedlog proizvoaa generatora. Prema nainu djelovanja, zatita male elektrane moe se svrstati u dvije osnovne podijele: 5

zatite koje djeluju samo na odvajanje male elektrane od distribucijske mree, zatite koje djeluju na prekid pogona male elektrane.

Proradom zatita koje djeluju samo na odvajanje male elektrane od distribucijske mree, iskljuenjem glavnog prekidaa mala elektrana prelazi u otoni pogon (ako je takva vrsta pogona predviena), a iskljuenjem generatorskog prekidaa prelazi u pogon bez potronje (prazni hod). Pogonski stroj se ne zaustavlja, a nakon otklanjanja smetnje ili kvara, elektrana se ponovno sinkronizira na distribucijsku mreu i postupno preuzima optereenje. Zatite koje djeluju na odvajanje male elektrane od distribucijske mree su: zatita od povratne snage, zatita od snienja frekvencije, nadstrujna zatita statorskog namota generatora, zatita od nesimetrinog optereenja, nadstrujna zatita od zemljospoja, zatita od preniskog napona. Ovisno o snazi i opremljenosti male elektrane, sustav zatita moe biti dosta fleksibilan, tj. mogu se ugraditi samo osnovne zatitne funkcije ili pak najopsenije zatite koje tite i vee elektrane. Obino se zatita podeava u dva vremenska stupnja djelovanja. U prvom stupnju se obino samo signalizira pojava poremeaja, dok u drugom stupnju zatita djeluje na isklop prekidaa. Nakon to se otkloni uzrok prorade zatite, isklopljeni prekida moe se ponovno ukljuiti. Kada je mjesto i uzrok kvara u samoj elektrani, tada se samo iskljuivanjem prekidaa generatora ne bi postigla svrha djelovanja zatite. U tim sluajevima je potrebno prekinuti pogon elektrane i otkloniti kvar. Nakon toga mogue je ponovo staviti malu elektranu u pogon i ukljuiti je u paralelni rad s mreom. Zatite koje djeluju na prekid pogona male elektrane su: zatita od previsokog napona, zatita od preniskog napona, zatita od previsoke frekvencije, zatita od preniske frekvencije, diferencijalna zatita agregata. Kod neto veih i sloenijih malih elektrana, uz osnovni paket zatita koji je propisan tehnikim uvjetima, mogu se ugraditi i dodatne zatitne funkcije ija je funkcija tititi postrojenje. Zatita koja djeluje samo na odvajanje male elektrane od distribucijske mree: zatita od previsoke temperature namota. Zatite koje djeluju na prekid pogona male elektrane: zatita od previsokog broja okretaja, zatita od preniskog broja okretaja, zatita od gubitka uzbude, zatita od previsoke temperature leajeva, zatita od kvara u uzbudnom krugu, zatita od kvarova pomonih sustava (napajanje istosmjernim ili izmjeninim naponom, kvarovi u rashladnom sustavu, kvarovi u sustavu ulja za podmazivanje), zatita agregata i/ili pogonskog stroja od previsokih vibracija te previsoke temperature, prorada nekog od sigurnosnih sustava male elektrane (poar, zaustavljanje u nudi i sl.). Ukoliko za vrijeme pogona male elektrane nastupe okolnosti koje bi za posljedicu imale vee odstupanje napona i frekvencije od nazivnih vrijednosti, kada napon odstupa vie od 10 % nazivnog napona, a frekvencija poraste iznad 51 Hz ili padne ispod 48 Hz, mora se osigurati trenutno odvajanje elektrane od distribucijske mree. U srednjenaponskim distribucijskim mreama koristi se tropolno iskljuenje s programom brzog (0.3 s) i sporog automatskog ponovnog ukljuenja (20 s ili 3 min). Pri tome postoji opasnost od gubitka sinkronizma, odnosno asinkronog ulaska male elektrane u paralelni pogon s distribucijskom mreom. U hidroelektrani sa sinkronim generatorima to moe rezultirati velikim strujnim udarima i tekim oteenjima generatora. Stoga je projektnim rjeenjem elektrane i u suradnji s operatorom distribucijskog sustava potrebno zatititi malu elektranu od mogueg asinkronog ukljuenja. Najbolja zatita je pravovremeno odvajanje elektrane iz paralelnog pogona s distribucijskom mreom.

Na slici 1 prikazano je mogue tipino rjeenje zatite generatora u maloj elektrani, koje se moe realizirati pomou numerikog zatitnog ureaja. U tablici I objanjene su zatite funkcije sa slike 1. Error! Objects cannot be created from editing field codes. Slika 1. Shema zatite generatora u maloj elektrani Tablica I. Popis zatita male elektrane
ANSI oznaka 27 27X 32RP 32FP 32LF 46 47 50BF 50P 50N 50G 50SG 50IG 51P 51N 51G 51SG 51PV 59 59X 59N 67P 67N 67G 67SG 60V 81U 81O VTFF Zatitna funkcija Podnaponska zatita sabirnica Podnaponska zatita voda Zatita od povratne snage Zatita od nepoeljne izlazne snage Zatita od preniske izlazne snage Zatita od nesimetrinog optereenja Zatita na inverznu komponentu napona Zatita od otkaza prekidaa (52) Nadstrujna zatita na direktnu struju (trenutna) Nadstrujna zatita na nultu struju (trenutna) Nadstrujna zatita struje uzemljenja (trenutna) Osjetljiva nadstrujna zatita struje uzemljenja (trenutna) Nadstrujna zatita izoliranog zvjezdita (trenutna) Nadstrujna zatita od zemljospoja statora pomou direktne struje Nadstrujna zatita od zemljospoja statora pomou nulte struje Nadstrujna zatita zvjezdita generatora Osjetljiva nadstrujna zatita zvjezdita generatora Nadstrujna zatita s naponskom kontrolom Nadnaponska zatita sabirnica Nadnaponska zatita voda Nadnaponska zatita od zemljospoja statora generatora Usmjerena nadstrujna zatita Usmjerena nadstrujna zatita za nultu struju Usmjerena nadstrujna zatita za struje uzemljenja Osjetljiva usmjerena nadstrujna zatita za struje uzemljenja Nesimetrinost napona (naponska vaga) Podfrekvencijska zatita Nadfrekvencijska zatita Zatajenje osiguraa naponskog transformatora

4.

UTJECAJ MALIH ELEKTRANA NA ZATITU U DISTRIBUCIJSKOJ MREI

Nakon prorauna novonastalih naponskih i strujnih prilika te tokova snaga u mrei uslijed prikljuenja izvora na distribucijsku mreu, potrebno je razmotriti i nove zahtjeve na zatitu koji se pritom javljaju. Prikljukom male hidroelektrane (MHE) na radijalni krak ostvaruje se dvostrano napajanje svakog potencijalnog kvara od strane mree do mjesta prikljuenja izvora, to za posljedicu ima dodatne zahtjeve na zatitu distribucijskih vodova, tj. potrebno je ugraditi relejnu zatitu i na drugom kraja voda, koji moraju biti usmjereni u svrhu postizanja selektivnosti, slino kao u sluaju petljaste mree (slika 2).

Slika 2. Shema utjecaja male elektrane na zatitu vodova Isto tako, zatita male elektrane koja je predviena za paralelni pogon s distribucijskom mreom mora biti tehniki usklaena s postojeim zatitama u dijelu distribucijske mree na koju se prikljuuje. Vrsta zatite odreuje se ovisno o znaajkama postrojenja, tipu, veliini i vrijednosti male elektrane, kao i postojeoj razini zatita na mjestu prikljuka elektrane na distribucijsku mreu. Prikljukom hidroelektrane na distribucijsku mreu sustav zatite postaje znatno sloeniji. Novonastali uvjeti esto otkrivaju nedostatke zatite od kojih su najei: nepotrebne prorade zatite, neuspjelo djelovanje APU-a, neeljeni otoni rad, nesinkronizirano spajanje elektrane na mreu te nepotrebni ispadi proizvodnih jedinica. 4.1. Pogreno djelovanje distantnih releja

Radne karakteristike distantnih releja, koji se koriste u zatiti petljaste mree, najee se podeavaju u tri zone djelovanja. Udaljenost do koje relej djeluje odreuje se iznosom impedancije, dok se vremenskim podeenjem releja u 3 stupnja postie selektivnost djelovanja. U sluaju kratkog spoja kao na slici 3 distantni relej (R) bi trebao djelovati u drugom stupnju. Zbog prikljuenja male hidroelektrane i njenog doprinosa struji kratkog spoja, poveava se iznos impedancije koju mjeri distantni relej te se mjesto kratkog spoja prividno premjeta u treu zonu (a), tj. relej sporije djeluje, a moe se dogoditi da uope i ne djeluje (b). Problem neispravnog djelovanja distantne zatite uzrokovan prikljukom distribuiranog izvora u njegovoj blizini mogue je rijeiti primjenom numerike distantne zatite bazirane na telekomunikacijskim vezama.

Slika 3. Pogreno djelovanje distantnog releja 4.2. Nepotrebno djelovanje nadstrujnih releja

U sluaju da je MHE spojena u blizini rasklopnog postrojenja mogue je da doe do nepotrebnog djelovanja nadstrujnog releja u izvodu gdje je elektrana spojena. Naime, ako u jednom od izvoda nastane kratki spoj (KS), doprinos toj struji dolazi iz mree te iz elektrane. Kroz (neusmjereni) nadstrujni relej R1 (slika 4) prolazi struja kvara iz elektrane pa on moe djelovati u sluaju da je ona dovoljno velika. Tako osim releja R3 koji titi izvod u kojem je nastao kvar, zbog prikljuene MHE nepotrebno djeluje i relej R1.

vrijeme

Slika 4. Nepotrebno djelovanje nadstrujnih releja Ovaj problem nepotrebne prorade releja moe se rijeiti usmjeravanjem nadstrujnih releja u dijelu mree u kojem je spojena elektrana, to zahtjeva odreena financijska ulaganja. 4.3. Izostanak djelovanja nadstrujne zatite pri kvaru

Postoji mogunost da nadstrujni relej u izvodu gdje je spojena elektrana, u sluaju kvara, uope ne proradi, tj. da je dio struje kvara koja dolazi iz mree manja od struje prorade podeene na releju R1 (slika 5). Ovaj sluaj je mogu ako je dovoljno veliki generator postavljen daleko od rasklopnog postrojenja pa je impedancija izmeu elektrane i kvara znatno manja od impedancije izmeu kvara i rasklopnog postrojenja (mree). Najee se dogaa u sluaju dvopolnog kratkog spoja i velikog prijelaznog otpora na mjestu kvara. MHE
SN

Mrea
R1 R2 R3

KS

Slika 5. Izostanak djelovanja nadstrujne zatite Ovakav problem uklanja se smanjivanjem proradne struje releja nakon provedenih mjerenja i prorauna. Primjenom numerikih zatitnih ureaja s vie grupa podeenja i komunikacijskih veza izmeu releja i centra daljinskog voenja mogue je ostvariti promjenu podeenja releja ovisno o tome da li je elektrana u pogonu ili ne. 4.4. Podeavanje automatskog ponovnog uklopa u mrei nakon prikljuka male elektrane

Prikljuak male elektrane na mreu uzrokuje potekoe u radu automatskog ponovnog uklopa nadzemnih vodova distribucijske mree. Nerealno je pak oekivati da e zbog toga operator distribucijskog sustava napustiti koritenje APU-a, ija je glavna zadaa poveati raspoloivost mree i smanjiti trajanje beznaponske pauze [14]. Malu hidroelektranu je potrebno odvojiti od mree prije ponovnog uklapanja prekidaa od strane ureaja za automatski ponovni uklop. Za to je potrebno odreeno vrijeme koje se sastoji od vremena djelovanja zatite u elektrani i vremena djelovanja prekidaa koje ukljuuje vrijeme potrebno za gaenje luka i deionizaciju staze luka u prekidau za odvajanje elektrane. Vrijeme djelovanja vrlo brzih APU-a je 0,2 0,5 s, to je esto prekratko da bi zatita iskljuila elektranu s distribucijske mree. Postoje dakle dvije mogunosti: ugradnja vrlo brze zatite ili poveanje 9

vremena djelovanja APU-a. Prvo rjeenje se ne upotrebljava u praksi jer poskupljuje ve ionako skupu zatitu. Potrebno je, dakle, poveati vrijeme APU-a (preporua se oko 1 s) kako bi se izbjeglo oteenje generatora [8]. Poveanjem vremena APU-a olakava se podeenje zatite (od otonog rada), ali se i poveava vrijeme beznaponske pauze u distribucijskoj mrei, tj. smanjuje kvaliteta opskrbe elektrinom energijom. Stoga je potrebno podesiti to krae vrijeme beznaponske pauze na ureaju za APU, uz uvjet da zatita stigne iskljuiti elektranu s mree.

5.

ZAKLJUAK

Liberalizacija trita elektrine energije i ekonomske subvencije posljednjih godina utjeu na poveanje udjela elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije. Glavni razlog tome je ekoloka osvijetenost utemeljena Kyoto protokolom, ije zemlje potpisnice imaju obvezu poticanja proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora. Prikljuak ovakvih izvora na distribucijsku mreu donosi i razne elektrine, tehnike i ekonomske utjecaje te utjecaje na planiranje pogona i izgradnju aktivne razdjelne mree. Potrebno pravilno projektirati postrojenje male elektrane te je vrlo bitno odrediti najprikladnije mjesto njenog prikljuka, na temelju analize njenog utjecaja na samu distribucijsku mreu. Postojea zatita distribucijske mree esto se u novonastalim prilikama pokazuje neprikladnom. Dio distribucijskog sustava potrebno je tititi s obje strane, jer sada i male elektrane sudjeluju u napajanju mjesta kratkog spoja. Potrebno je ugraditi usmjerenu nadstrujnu zatitu i/ili distantnu zatitu te izvriti promjenu podeenja releja. Djelovanje ureaja za automatski ponovni uklop u distribucijskoj mrei bitno se oteava, i to najvie zbog mogue pojave otonog rada, koji je uglavnom nepoeljan pa ga prikladnom metodom treba to prije otkriti i ukloniti. Osim toga mogu je nesinkronizirani uklop elektrane, to moe izazvati ozbiljna oteenja generatora. Ovakve zahtjevnije prilike u mrei esto zahtijevaju primjenu moderne numerike zatite bazirane na meusobnim komunikacijskim vezama.

LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] Mrena pravila elektroenergetskog sustava RH, Narodne novine, br. 177/04, 2004. T. Poljak, M. avlovi, V. Fabris, Tehniki uvjeti prikljuka jedninica distribuirane proizvodnje Povlateni proizvoai, 1. savjetovanje HO CIRED, Ref. SO4-02, ibenik, 2008. Tehniki uvjeti za prikljuak malih elektrana na elektroenergetski sustav Hrvatske elektroprivrede, Bilten Vjesnika HEP br. 66, Zagreb, veljaa 1998. Zakon o energiji, Narodne novine, br. 68/01, 2001. i 177/04, 2004. Zakon o tritu elektrine energije, Narodne novine, br. 177/04, 2004. i 76/07, 2007. Opi uvjeti za opskrbu elektrinom energijom, Narodne novine, br. 14/06, 2006. I. Chilvers, N. Jenkins, P. Ctossley, Development of distribution network protection schemes to maximise the connection of distributed generation, 17th International Conference on Electricity Distribution CIRED, Barcelona, May 2003., Paper No. 46 Y. G. Paithankar, Transmission Network Protection, Theory and Practice, M.D. New York, 1997. Tehnische Richtlinie: "Parallelbetrieb von Eigenerzeugungsanlagen mit dem Mittelspannungsnetz des Elektrizitatsversorgunsgsuntermshmens (EVU)", Vereinigung Deutscher Elektrizitatswerke VDEW, 1994. Eigenerzeugungsanlagen am Mittelspannungsnetz / Richtlinie fr Anschluss und Parallelbetrieb von Erzeugungsanlagen am Mittelspannungsnetz, BDEW, June 2008 P. Rush, Network Protection & Automation Guide, Alstom, LevalloisPerret, 2002. IEEE Std C37.104-2002: IEEE Guide for Automatic Reclosing of Line Circuit Breakers for AC Distribution and Transmission Lines. IEEE, January 2003. N. Dizdarevi, M. Majstrovi, S. utobradi "Distribuirana proizvodnja elektrine energije", 6. savjetovanje HRO CIGR, Ref. C6-22, Cavtat, 2003. L. Kumpulainen, K. Kauhaniemi, "Distributed generation and reclosing coordination", VTT Techical Research Centre of Finland & University of Vaasa, 2006.

[8] [9]

[10] [11] [12] [13] [14]

10