HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNOG VIJEA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE CIGR

11. savjetovanje HRO CIGR
Cavtat, 10. 13. studenoga 2013.

C6-05

Krunoslav Radeljak
Elektro-energetika projekt d.o.o.
Zeleni trg 4, 10 000 Zagreb
E-mail: info@eep.hr

LOKACIJA OBNOVLJIVOG IZVORA ELEKTRINE ENERGIJE

U DISTRIBUTIVNOJ MREI I
ISHOENJE UPRAVNIH DOZVOLA
ZA IZGRADNJU OBNOVLJIVOG IZVORA
SAETAK
Lokacija obnovljivog izvora u distributivnoj mrei odreena je u veini sluajeva inicijativom i
zahtjevom Investitora za izgradnjom i prikljuenjem obnovljivog izvora energije, mogunosti nadlene
Distribucije za prihvaanjem proizvedene energije i mogunosti uklapanja obnovljivog izvora u okoli.
Mogunosti prihvaanja energije iz novog obnovljivog izvora sa tehnikog stanovita distributivne mree
obrazlae se studijama EOTRP ili PAMP za vee snage ili direktnim izdavanjem prethodne
elektroenergetske suglasnosti (PEES) za manje snage. Obnovljivi izvori se prikljuuju na niskonaponsku
0,4 kV mreu ili srednje-naponsku 10(20) kV mreu ovisno o njihovoj snazi.
Lokaciju novog obnovljivog izvora sa stanovita uklapanja u okoli odreuje upravni postupak koji
se provodi prema propisanim pravilnicima, zakonima i prostornim planovima. Upravni postupak rezultira
lokacijskom dozvolom i potvrdom glavnog projekta ili graevinskom dozvolom to u konanici sa PEESom (prethodnom elektroenergetskom suglasnosti) definira lokaciju novog obnovljivog izvora.
Obnovljive izvore moemo podijeliti po vrsti izvorne energije na solarne elektrane, vjetro
elektrane, male hidro elektrane, termalne izvore, elektrane na biomasu i bio-plinska postrojenja.
Kljune rijei: Lokacija, obnovljivi izvor, upravni postupak, lokacijska dozvola

LOCATION OF RENEWABLE RESOURCE IN DISTRIBUTION NETWORK

AND OBTAINING ADMINISTRATIVE PERMITS
FOR THE CONSTRUCTION OF RENEWABLE RESOURCE
SUMMARY
The location of renewable energy sources in distribution network is determined with
request for connection (for high-power application is submitted with EOTRP or PAMP) of new-comers
electricity producers and features local dealer is to accept the energy that is produced. Newly-newcomers
producers are connected to the low-voltage 0,4 kV network of medium-voltage 10(20) kV network,
depending on the power of renewable energy source.
The location of new renewable energy source is determined by administrative procedure
conducted by properly-prescribed laws. Administrative proceedings results in development permit,
building permit of confirmation of the project which ultimately with PGCA (preliminary energy connection
approval) defines the location of new renewable source.
Renewable sources can be divided by type of energy source to solar power plants, wind power
plants, small hydro power plants, thermal sources, biomass power plants and bio-gas plants.
Key words: Location, renewable energy source, administrative procedure

1.

UVOD

Lokacija obnovljivog izvora u distributivnoj mrei odreena je u veini sluajeva zahtjevom za

prikljuenje (za vee snage se prilae EOTRP ili PAMP) novo-pridolih proizvoaa elektrine energije i
mogunosti lokalnog distributera da prihvati proizvedenu energiju. Novo-pridoli proizvoai prikljuuju se
na niskonaponskoj 0,4 kV mrei ili srednje-naponskoj 10(20) kV mrei ovisno o snazi obnovljivog izvora.
Novi proizvoai elektrine energije u svojim zahtjevima za prikljuenje podnose i lokaciju novog
obnovljivog izvora elektrine energije. Na osnovu zahtjeva distributer izdaje PEES (ili odbija zahtjev),
prema potrebi mree koju definira PEES novi izvori se ukljuuju u distributivnu mreu na nain da se ona
dograuje kako bi se prihvatio novi obnovljivi izvor. Nakon prikljuenja novo-pridolih elektrana
(obnovljivih izvora) distributivna mrea prestaje biti radijalna mrea i postaje mrea u kojoj energija kola i
sa nieg naponskog nivoa u vii. Isto tako i osnovna namjena mree (distribucija elektrine energije)
dopunjuje se funkcijom proizvodnjom i spremanjem (akumuliranja) energije (energy storage). Takva
budua mrea mora odgovoriti na sve zahtjeve mnogobrojnih potroaa i viebrojnih vievrsnih
proizvoaa elektrine energije, da bi to mogla razviti e se u pametnu mreu (smart grid). Pametna
mrea budunosti (smart grid), mora energetski povezati sve pripadajue potroae i proizvoae
elektrine energije to jest prihvatiti proizvedenu energiju, inteligentno distribuirati energiju i po potrebi
moi spremati istu - energy storage.
Lokaciju novog obnovljivog izvora odreuje i upravni postupak koji se provodi prema Zakonu o
prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07) ili skraeni upravni postupak prema Zakonu o postupanju i
uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09). Upravni postupak rezultira lokacijskom dozvolom,
graevinskom dozvolom ili potvrdom glavnog projekta to u konanici sa PEES- om (prethodnom
elektroenergetskom suglasnosti) definira lokaciju novog obnovljivog izvora. Navedeni zakoni propisuju
postupak ishoenja dozvola u tijeku kojega se pribavljaju suglasnosti svih komunalnih drutava i rjeavaju
imovinsko-pravni odnosi, ovo se odnosi na lokacije same elektrane-novog obnovljivog izvora i svih
pripadnih postrojenja i vodova potrebnih za prikljuenje elektrane-novog izvora na mreu. Za dobivanje
navedenih upravnih dozvola potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju. Projektna dokumentacija
izrauje se prema navedenim zakonima i svoj ostaloj zakonskoj i tehnikoj regulativi kojoj podlijee.
Obnovljive izvore moemo podijeliti po vrsti izvorne energije na solarne elektrane, vjetro elektrane, male
hidro elektrane, termalne izvore, elektrane na biomasu i bio-plinska postrojenja. Podjela moe biti i prema
snazi obnovljivog izvora. Isto tako moramo voditi i rauna i o kontinuiranosti proizvodnje pojedinog izvora.
Navedeni obnovljivi izvori predaju energiju u distribucijsku mree tako da ih moemo nazvati i
distribuirani izvori.
Od 2010. godine do 2050. godine oekuje se da e se ukupna potranja za energijom u svijetu
najmanje udvostruiti. U istom periodu oekuje se da e emisija CO2 rasti jo bre. Iz navedenog slijedi
da e potreba za redukcijom emisije CO2 jo vie dobivati na znaaju ime izgranja obnovljivih izvora
postaje prioritet. Prema Meunarodnoj agenciji za energiju (IAE) do 2050 godine 50% potronje energije
biti e pokriveno proizvodnjom iz obnovljvih izvora, u Europi ovaj postotak narastao bi do 70%, tako da
povezivanje i ukljuenje obnovljivih izvora u distribucijsku mreu postoja jedan od glavnih izazova za
Distribucije.
U svhu poticanja i reguliranja izgradnje obnovljivih izvora energije u RH izmeu ostalog izdani su
i pravilnici Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (NN 88/2012) i
Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i ko-generacije (NN 88/2012).
2.

UTJECAJ DISTRIBUIRANIH IZVORA NA DISTRIBUCIJSKU MREU

Mreni pravilima i vaeim propisima i normama definirane se granice unutar kojih operator
distribucijskog sustava (ODS) mora odravati elektrine prilike. Distribuirani izvori, ako su pravilno
dimenzionirani, mogu popraviti elektrine prilike u mrei. Meutim, veina distribuiranih izvora je
financirana od strane privatnih investitora. Prema Zakonu o energiji, ODS je obavezan preuzeti svu
energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora. Stoga je nuno za razvoj distribucijske mree to tonije
predvidjeti utjecaj buduih distribuiranih izvora na elektrine prilike u mrei kako bi se potroaima mogla
isporuiti elektrina energija zadovoljavajue kvalitete, pazei pri tom da se gubici u elektroenergetskoj
mrei svedu na minimum.
Za distribuirane izvore je karakteristina velika prostorna rasprenost, nepredvidivost lokacije
buduih elektrana kao i ovisnost o trenutnim vremenskim prilikama i raspoloivosti goriva, a upravljanje
proizvodnjom nije u nadlenosti ODS-a.. To sve stvara dodatne probleme ODS-u u voenju distribucijske
mree. Utjecaj distribuiranih izvora na distribucijsku mreu stoga moe biti pozitivan, ali i negativan.
Najee se promatra utjecaj distribuiranih izvora na gubitke, naponske prilike i kvalitetu elektrine
energije.
2

2.1.

Utjecaj distribuiranih izvora na gubitke u mrei

Rastue svjetske potrebe za energijom te sve vea cijena energenata uzrokovale su veu brigu
oko energetske efikasnosti energetskih sustava. Stoga je utjecaj distribuiranih izvora na gubitke u mrei
jedan od najbitnijih faktora prilikom njihovog planiranja. Cilj distribuiranih izvora je decentralizacija i
djelomino naputanje izgradnje velikih elektrana gdje se energija prenosi na velike udaljenosti to stvara
gubitke u elektroenergetskom sustavu. Distribuirana proizvodnja bi trebala rasteretiti prijenosnu mreu te
na taj nain poveati efikasnost sustava. S obzirom da se radi o malim proizvodnim jedinicama koje su
prikljuene na srednje-naponsku (SN) ili niskonaponsku (NN) mreu, prilikom planiranja bi trebalo
osigurati da se proizvedena energija i potroi na istoj ili na niim naponskim razinama. U suprotnom bi
dolo do poveanja gubitaka u mrei te bi korist od takve proizvodnje imao samo vlasnik elektrane kojem
je u cilju proizvesti to vie energije po poticajnoj cijeni.
Utjecaj na gubitke e se promotriti na primjeru radijalnog NN izvoda s trinaest vorita u selu
ajkovci blizu Slavonskog Broda i prikljuenom solarnom elektranom u trinaestom voritu (slika 1). Kako
bi se promotrio utjecaj elektrane na gubitke potrebno je prvo izraunati gubitke u mrei bez elektrane, a
nakon toga provesti proraune tokova snage na nain da se snaga elektrane poveava za zadani korak
pri emu optereenja po voritima ostaju konstantna.
Rezultati prikazani su u tablici I i na slici 2 [1].
Iz rezultata prorauna vidljivo je da u poetku s porastom snage elektrane gubici u mrei opadaju
do odreene granice, a potom poinju rasti. Stoga krivulja ovisnosti gubitaka o snazi elektrane ima
sedlasti oblik koji se moe aproksimirati parabolom. Iz podataka u tablici I vidljivo je da pri snazi elektrane
od 30 kVA gubici u mrei postaju vei nego to su u sluaju kad elektrana nije prikljuena u mreu. Stoga
je prilikom dimenzioniranja elektrane potrebno odrediti vrnu snagu elektrane koja se smije prikljuiti na
mreu, a da pri tom ne poveava gubitke u mrei. Na taj nain se sprijeava zlouporaba sustava poticaja
za stjecanje financijske dobiti privatnih investitora te se distribuirana proizvodnja usmjerava ka poveanju
efikasnosti elektroenergetskog sustava. Trenutni problem nalazi se u vaeim zakonskim i tehnikim
propisima jer nigdje ne spominju utjecaj distribuiranih izvora na gubitke na mrei na to e se svakako
morati obratiti pozornost prilikom donoenja novih.

Slika 1. Primjer radijalne distribucijske mree s prikljuenom solarnom elektranom na kraju mree
TABLICA I.

GUBICI U MREI OVISNO O SNAZI SOLARNE ELEKTRANE

Snaga solarne elektrane (kVA)
Gubici (kVA)
0
1,069
5
0,811
10
0,666
15
0,630
20
0,699
25
0,870
30
1,140
35
1,504
40
1,961
45
2,508
50
3,141

3,500
6

y = -2E-07x + 7E-06x - 8E-05x - 0,0001x + 0,0587x - 0,4319x + 1,4424

Gubici (kVA)

3,000
2,500

2,000

1,500

1,000
0,500

0,000
0

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Snaga solarne elektrane (kVA)

Slika 2. Grafiki prikaz ovisnosti gubitaka u radijalnoj mrei o snazi elektrane

2.2.

Utjecaj distribuiranih izvora na naponske prilike

Osnovna zadaa ODS-a je odravati naponske prilike na mjestu predaje elektrine energije
unutar propisanih granica. Do pojave distribuiranih izvora najei problem je bio prenizak napon drugih i
preoptereenih mrea radijalnih mrea. Distribuirani izvori, da bi mogli injektirati snagu u mreu, moraju
podii napon u toki prikljuenja na mrei.
Ako je mrea preoptereena te je na njenom kraju napon prenizak, prikljuenjem elektrane e se
napon podii te e se popraviti elektrine prilike u mrei. Na taj nain distribuirani izvori imaju pozitivan
utjecaj jer pomau odravanju naponskih prilika unutar dozvoljenih granica. To se moe razmotriti na
jednostavnom primjeru NN radijalne mree s pet vorita na slici 3 na koju su prikljuene dvije male
elektrane u voritima 1 i 4. Naponske prilike u mrei bez prikljuenih elektrana su prikazane crvenom
bojom na grafu (slika 4), a nakon prikljuenja elektrana plavom bojom.

Slika 3. Primjer radijalne mree s pet vorita i prikljuenim elektranama u prvom i etvrtom voritu
410
400

Napon (V)

390
380

Bez DI

370

Sa DI

360
350
340
330
1

vorite

Slika 4. Naponske prilike u mrei sa slike 3 prije i poslije prikljuenja elektrana

Vidljivo je bez prikljuenih elektrana napon na kraju mree nii od dozvoljenih 360 V.
Prikljuenjem elektrana napon u cijeloj mrei porastao te se sada nalazi unutar dozvoljenih granica 10 %
od nazivnog. Ovo je primjer pozitivnog utjecaja distribuiranih izvora na naponske prilike u mrei.
Meutim, ako je mrea slaba i pod-optereena, njena ovisnost naponskih prilika o trenutnoj snazi
distribuiranih izvora raste. U trenucima malog optereenja i velike proizvodnje distribuiranih izvora napon
u pojedinim dijelovima mree poraste. Ovaj sluaj je prikazan na grafu napona u voritima radijalne
mree s prikljuenim elektranama u etvrtom i estom voritu (slika 5). Vidljivo je da su zbog
podoptereenosti mree elektrane uzrokovale porast napona u cijeloj mrei. Ako je razlika izmeu
4

trenutne potronje u voritima i proizvodnje distribuiranih izvora dovoljna velika, napon e u pojedinim
tokama mree porasti iznad dozvoljene granice. Na taj nain elektrana naruava postojee elektrine
prilike u mrei te je stoga prije odobrenja vrne snage elektrane potrebno izvriti provjeru utjecaja
elektrane na naponske prilike.

Slika 5. Primjer porasta napona u radijalnoj mrei koji je uzrokovan prikljuenjem elektrane u etvrtom i
estom voritu

2.3.

Utjecaj distribuiranih izvora na kvalitetu elektrine energije

Utjecaj distribuiranih izvora na gubitke i naponske prilike se moe predvidjeti na temelju

prorauna u koji se uvrtavaju realni podaci dobiveni mjerenjem. Meutim, utjecaj distribuiranih izvora na
kvalitetu elektrine energije mogue je odrediti jedino mjernim ureajima. Stoga se provodi mjerenje na
mjestu prikljuenja elektrane prije i nakon prikljuenja elektrane na mreu. Prilikom mjerenja promatra se
utjecaj elektrane na:

Frekvenciju napona

Harmonijsko izoblienje (THD faktor)

Flickere

Naponsku nesimetriju

Faktor snage

Svi mjereni parametri moraju biti u skladu s vaeom normom EN 50160 koja definira kvalitetu
elektrine energije. Na slikama 6 i 7 prikazani su rezultati mjerenja harmonijskog izoblienja za neparne
harmonike prije i nakon prikljuenja solarne elektrane snage 10kW [2].
Konani ishod harmonijskih izoblienja ovisi o superpoziciji harmonika mree i harmonika koje
stvara elektrana. Iz rezultata mjerenja vidljivo je da je elektrana uzrokovala porast petnaestog harmonika
iznad granice koja je propisana normom EN 50160. Takoer usporedbom ostalih rezultata moe se
primijetiti da su se prikljuenjem elektrane pojedini harmonici u mrei smanjili.

Slika 6. Harmonijsko izoblienje neparnih harmonika u mrei prije prikljuenja solarne elektrane 10 kW

Slika 7. Harmonijsko izoblienje neparnih harmonika u mrei nakon prikljuenja solarne elektrane 10 kW

3.

OPTIMIRANJE PARAMETARA DISTRIBUIRANIH IZVORA

Kako su distribuirani izvori najee u vlasnitvu privatnih investitora te je zbog njihovog broja i
prostorne rasprenosti oteano upravljanje njima, prije njihovog prikljuenja je potrebno izvriti analizu
mogunosti prikljuenja takvih izvora kako se ne bi naruile postojee elektrine prilike u mrei. Da bi se
postigao to bolji uinak takvih izvora na mreu potrebno je razviti matematike optimizacijske metode
kojima se odreuju njihovi parametri. Optimiranje je potrebno provoditi u svrhu minimalizacije gubitaka u
mrei kako bi se ostvarila to bolja energetska efikasnost elektroenergetskog sustava. Pri tome je
potrebno voditi rauna da ostale elektrine prilike moraju ostati unutar propisanih granica, ali i da se ne
smije dovesti u pitanje isplativost izgradnje elektrane. Optimiranje distribuirane proizvodnje se najee
provodi za slijedee parametre:

Lokacija distribuiranog izvora

Snaga distribuiranog izvora

Gubici energije

Optimalne lokacije buduih distribuiranih izvora se odreuju prilikom planiranja i izrade razvojnih
studija distribucijske mree, Svrha optimizacije je minimalizacija gubitaka u mrei, ali se u optimizacijske
modele moraju uvrstiti i ekonomski faktori kako bi investicija bila opravdana. S obzirom da je izgradnja
distribuiranih izvora najee financirana od strane privatnih investitora, svrha optimizacije lokacije
buduih elektrana je vrlo upitna jer investitori uglavnom sami definiraju lokaciju elektrane.
Stoga se ee provodi optimizacija distribuiranih izvora s obzirom na vrnu snagu elektrane.
Optimizacija se najee provodi s ulaznim podacima karakteristinih trenutaka dnevnog dijagrama
potronje i proizvodnje, a za konano rjeenje se uzima najgori mogui sluaj. Optimizacija snage budue
elektrane se moe razmotriti primjenom metode zlatnog reza na jednostavnom primjeru matematikog
modela radijalne mree s pet vorita. Optimizacija se sastoji iz tri dijela:

Metoda naprijed

1. Newtonov interpolacijski polinom

Metoda zlatnog reza

U prvom dijelu se pomou metode naprijed raunaju tokovi snaga i gubici ovisno o promjeni
snage elektrane [3]. Iz podataka o gubicima se crta krivulja gubitaka ovisno o snazi elektrane. Pomou
prvog Newtonovog interpolacijskog polinoma se odredi jednadba krivulje gubitaka. Krivulja gubitaka je
sedlastog oblika te ima jedan minimum koji predstavlja optimalnu snagu elektrane (slika 8). Taj minimum
se iz jednadbe krivulje trai pomou metode zlatnog reza.

Slika 8. Podruja utjecaja elektrane na radijalnu mreu

Na krivulji gubitaka se mogu definirati tri podruja utjecaja elektrane na mreu. U prvom podruju
poveanje snage elektrane gubici u mrei opadaju, a krajnja toka podruja je optimalna snaga elektrane.
U drugom podruju poveanjem snage elektrane gubici rastu, ali su jo uvijek manji nego kad elektrana
nije prikljuena na mreu. U ova dva podruja elektrana pozitivno utjee na mreu. U treem podruju
porastom snage elektrane gubici u mrei rastu i vei su od gubitaka kad elektrana nije spojena na mreu
te stoga elektrana negativno utjee na mreu, tj. poveava gubitke.
Na slici 9 prikazana je usporedba krivulja za svako vorite mree iz primjera, a na slici 10
ovisnost optimalne snage elektrane o voritu prikljuenja. Vidi se da optimalna snaga elektrane opada s
udaljavanjem vorita od spojne toke mree [4].
14,000

12,000

Gubici snage (kVA)

10,000

Cvoriste 1
Cvoriste 2
Cvoriste 3
Cvoriste 4
Cvoriste 5

8,000

6,000

4,000

2,000

0,000
0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

Snaga elektrane (kVA)

Slika 9. Usporedba krivulja gubitaka u svim voritima mree

Optimalna snaga elektrane
(kVA)

600

500

400

300

200

100

0
1

vorite

Slika 10. Ovisnost optimalne snage elektrane o voritu prikljuenja elektrane

Pri odreivanju optimalne snage i lokacije elektrane s obzirom na gubitke snage, dobije se
optimum samo za odabrani trenutak dnevnog dijagrama. S obzirom da su potronja i proizvodnja
varijabilni, veinu vremena elektrana radi izvan optimalne toke. Stoga novija istraivanja izrauju modele
za optimizaciju gubitaka energije gdje se promatraju gubici na bazi dnevnih dijagrama. Ovim metodama
se dobivaju realniji podaci, ali pitanje kada ih je opravdano koristiti, a kada se zadovoljavajui rezultati
mogu postii i optimizacijom gubitaka snage.

4.

PRIMJENA HEURISTIKIH METODA I METODA UMJETNE INTELIGENCIJE

Elektroenergetski sustav je jedan od najsloenijih sustava na svijetu. Sastoji se od velikog broja

vorita i grana koje ih povezuju, a svako vorite i grana dodatno je opisano s vie parametara. Stoga
matematiki modeli mogu postati iznimno sloeni, a njihovo rjeavanje dugotrajno. Tu se pojavljuje
nunost primjene heuristikih matematikih metoda i metoda umjetne inteligencije.
Takve metode su osobito prikladne za rjeavanje problema koji se ne mogu dobro matematiki
formulirati ili koji se ne mogu rijeiti egzaktnim metodama. Takoer su prikladne i za probleme koji se
mogu rijeiti egzaktnim metodama, ali se ne mogu koristiti zbog nedostatka ili nepouzdanosti ulaznih
podataka.
Metode umjetne inteligencije se takoer koriste kod problema koji su optereeni tzv.
kombinatorikim eksplozijom. Kod takvih problema postoji egzaktni matematiki algoritam, ali zbog
velikog broja nepoznanica i ulaznih podataka njegova primjena bi zahtjevala nerealno mnogo vremena.
Metodama umjetne inteligencije i heuristikim metodama nastoje se eliminirati pretraivanja za
koja se priblino moe zakljuiti da vjerojatno ne sadre optimum. Na taj nain se postupak bitno skrauje
te se dobivaju rjeenja u realno prihvatljivom vremenu. Meutim, za dobivena rjeenja se ne moe
dokazati sa su ujedno i apsolutno najbolja rjeenja, ve samo da su tako dobivena rjeenja vrlo vjerojatno
znatno bolja od rjeenja koja bismo dobili bez primjene tih metoda. Najee koritene heuristike
metode i metode umjetne inteligencije su [5]:

5.

metoda Monte Carlo

neuronske metode

neizrazita logika

genetiki algoritmi

simulirano kaljenje

tabu pretraivanje

mravlja kolonija

algoritam penjanja uzbrdo

PRIMJENA NAPREDNIH MREA U OPTIMALNOM VOENJU DISTRIBUCIJSKE MREE

Kapacitet distribucijske mree za prihvat distribuiranih izvora je ogranien karakteristikama mree

i potronje na toj mrei. Distribuirani izvori veih snaga prikljuuju se na SN mreu i obino se nalaze u
sustavu daljinskog voenja tako da dispeer moe direktno upravljati prekidaem za odvajanje elektrane
te izdavati naredbe za poveanje ili smanjenje izlazne snage generatora. Meutim, najvei udio u broju
distribuiranih izvora otpada na mikro foto-naponske sustave izgraene na krovovima kua koji se
prikljuuju na NN mreu. Foto-naponski sustavi su jako osjetljivi na promjene insolacije te se ponaaju
razliito od generatorskih sustava. Stoga je upravljanje takvim sustavima znatno tee i ovisi iskljuivo o
upravljakim sklopovima koji su najee ugraeni u invertere. Inverteri osim izmjenjivakih funkcija imaju
i zatitne i upravljake funkcije. Prije putanja elektrane u pogon udeava se zatita te se zadaju
parametri za upravljanje nakon ega je rad invertera potpuno samostalan i automatiziran. Ako je na istom
izvodu prikljuen vei broj fotonaponskih sustava, u sluaju porasta napona iznad dozvoljene granice ili
naglih promjena insolacije moe doi do neusklaenosti rada invertera. Stoga se kod velike gustoe
takvih sustava pojavljuje potreba za primjenom Naprednih mrea (eng. Smart Grids) [6].

Cilj Naprednih mrea je poveati kapacitet postojee distribucijske mree za prihvat novih
elektrana te omoguiti njeno optimalno voenje kako bi se smanjili gubici u mrei te odravale propisane
naponske prilike [7].
Najei problem u mrei s distribuiranim izvorima je porast napona. Pri tome se nastoji odmah
izbjei prorada zatite koja odvaja elektranu od mree zbog moguih naglih propada napona. Stoga se
uvodi regulacija napona pomou distribuiranih izvora kao funkcija Naprednih mrea. Regulacija napona
se moe izvesti na dva naina:
redukcijom radne snage
redukcijom jalove snage
Kod generatorskih sustava naponska regulacija ne predstavlja problem. Meutim, zbog
karakteristika foto-naponskih sustava njihova regulacija napona je jo u razvoju. Regulacija napona
redukcijom radne snage izvodi se pomou ureaja za redukciju radne snage. Ureaj se ugrauje na
poetak izvoda, a upravljanje je u nadlenosti ODS-a. Ureaj je komunikacijskim vezama povezan sa
svim inverterima na izvodu koji prate stanje mree na mjestu prikljuenja elektrane. U sluaju porasta
napona iznad dozvoljene granice ureaj za redukciju radne snage izdaje naredbu svim inverterima za
smanjenje izlazne radne snage elektrane na odreeni postotak. Primjer takvog sustava nalazi se na slici
11. Ureaj za redukciju radne snage se moe povezati i s regulacijskom preklopkom transformatora.
Regulacija napona se moe izvesti dogradnjom upravljakim funkcija invertera ime se izbjegava
potreba za ugradnjom ureaja za redukciju radne snage. U ovom sluaju inverter konstantno prati stanje
mree te u sluaju porasta napona sam sniava izlaznu radnu snagu dok napon ne doe unutar
dozvoljenih granica (slika 12). Ovakav sustav je tehnoloki napredniji i predstavlja svojevrsnu
automatizaciju mree. Kako dispeer nema uvid u stanje svakog pojedinog invertera, potrebno je razviti
takav sustav koji nee ugroziti rad ostalih solarnih elektrana na izvodu te koji nee uzrokovati njihanja
napona u mrei.

Slika 11. Regulacija napona solarnih elektrana ugradnjom ureaja za redukciju radne snage

Slika 12. Dijagram toka funkcije invertera za smanjenje radne snage koja se predaje u mreu ovisno o
naponu mree
U novije vrijeme sve se vie razmatra mogunost regulacije napona pomou jalove snage. Iako
dananji inverteri imaju odreeni raspon faktora izlazne snage, foto-naponski sustavi najee rade s
faktorom snage koji iznosi jedan (cos = 1). Razlog tome je to ODS ne postavlja samo uvjete na
granine faktore, a prilikom obrauna isporuene energije rauna se samo radna energija. Stoga je
investitorima najisplatljivije raditi u ovakvom reimu rada. Meutim, inverter moe odravati napon toke
prikljuenja i regulacijom jalove snage u okviru vlastitog dijagrama (slika 13) [8].
Prema pogonskom dijagramu mogua su dva modela invertera. U prvom modelu inverter daje
konstantnu prividnu snagu (Smax) i predstavlja SV vorite. Na pogonskom dijagramu radno podruje
invertera je dvostruko rafirano, a granica je oznaena crvenim lukom. Ovaj model je primjenjiv na
postojee solarne elektrane koje su dimenzionirane tono na dozvoljenu granicu radne snage (npr.
solarna elektrana iznosi 10 kW snage u fotonaponskim panelima). U trenucima kad se ukljui regulacija
jalove snage, smanjuje se radna snaga koju elektrana predaje u mreu [9].

Slika 13. Pogonski dijagram invertera s mogunou regulacije jalove snage

Inverter je mogue izvesti i na nain da daje konstantnu radnu snagu (Pmax), a model predstavlja
PV vorite. Radno podruje ovakvog invertera je ispunjeno plavom rafurom, a naziva se radnim
trokutom invertera. Za ovakav model potrebno je predimenzionirati instaliranu snagu u foto-naponskim
panelima kako bi inverter u cijelom podruju rada mogao drati konstantnu radnu snagu maksimalnoj
vrijednosti. Zbog vee instalirane snage elektrane, ovaj model ima vei opseg regulacije jalove snage
nego prvi model, to znai da moe odravati napon mree za nepovoljnih naponskih prilika. Meutim,
ovakav model, zbog izvedbe predimenzioniranja, znai i veu investiciju prilikom izgradnje elektrane.

10

6.

ZAKLJUAK

Najvei izazov planiranju i voenju distribucijske mree danas predstavlja veliki broj distribuiranih
izvora koji inae pasivnu distribucijsku mreu pretvaraju u aktivnu. Aktivna distribucijska mrea u kojoj se
intenzivno primjenjuju nove tehnologije, informatizacija i automatizacija ini Naprednu mreu. Poveanje
udjela distribuirane proizvodnje mijenja konvencionalne naine planiranja i voenja distribucijske mree.
S jedne strane, distribuirani izvori ine planiranje mree jo sloenijim, dok s druge stran, ostale
funkcionalnosti Napredne mree omoguuju prihvat distribuiranih izvora uz odgoena ulaganja u
poveanje kapaciteta mree. Stoga je potrebno razviti optimizacijske matematike modele koji e se
ugraditi kao funkcija Naprednih mrea te na taj nain omoguiti optimalno voenje distribucijske mree.
Time e se poveati pouzdanost napajanja krajnjih potroaa, a gubici u elektroenergetskom sustavu
svesti na minimum.

11

LITERATURA
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]

[7]

[8]
[9]

T.Alinjak, D.Jaki, I.Pavi : Applicability analysis of Golden cut optimization method on real radial
grid with connected distributed generation, Russia power 2012, Moscow
B.Vidakovi : Elaborat utjecaja male sunane elektrane na NN EE mreu, br. projekta E-41/11,
Slavonski Brod 2012
I.Pavi : Voenje elektroenergetske mree, zavodska skripta, FER, Zagreb 2011
T.Alinjak, M. Stojkov, D. Jaki : Program za proraun optimalne snage solarne elektrane prikljuene
na distribucijsku mreu s aspekta HEP ODS-a, HRO Cigre 2010, 3-24, Zadar
J.Dvornik :Numerike, simbolike i heuristike metode, Graevinar 55, str. 575-582, Zagreb 2003.
J.H.R. Enslin, H. Alatrash : "Distribution
network impacts of high penetration of distributed
photovoltaic systems, CIRED 2011, 21st International conference on electricity distribution, Frankfurt,
Njemaka, lipanj 2011., Referat br. 1058
J. Radosavljevi, M. Jevti, D. Klimenta, "Optimal seasonal voltage control in rural distribution
networks with distributed generators, Journal of electrical engineering, vol. 61, No. 6, str. 321-331,
2010.
K. Turtsyn, P. ulc, S. Backhaus, M. Chertkov, "Local control of reactive power by distributed
photovoltaic generators, Math.OC 1006.0160v1, 1.6.2010.
WECC renewable energy modeling task force, "WECC Guide for representation of photovoltaic
systems in large-scale load flow simulations, Western Electricity Coordinating Council Modeling and
Validation Work Group, kolovoz 2010.

12