HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNOG VIJEA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE CIGR

11. savjetovanje HRO CIGR
Cavtat, 10. 13. studenoga 2013.

eljko Popovi
Ericsson Nikola Tesla d.d.
zeljko.popovic@ericsson.com

D2-02
Vanesa akovi
Ericsson Nikola Tesla d.d.
vanesa.cackovic@ericsson.com

KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA U NAPREDNIM ELEKTROENERGETSKIM

MREAMA
SAETAK
Razne telekomunikacijske tehnologije e igrati kljunu ulogu u nadolazeoj naprednoj
elektroenergetskoj mrei (Smart Grid). Budui da je elektroenergetska mrea izrazito kompleksna s vie
segmenata (jezgra, distribucije i pristupa) i razliitih aplikacija (atita pri kvarovima, predvianje
potranje za elektrionom energijom i sl.), primjena jedne komunikacijske tehnologije ne bi zadovoljila sve
potrebe, ve e se koristiti kombinacija mnotva komunikacijskih tehnologija. Da bi se realizirala
komunikacijska infrastruktura za naprednu elektroenergetsku mreu, potrebno je imati garantiranu
kvalitetu usluge (QoS) za koritenu komunikacijsku i mrenu tehnologiju, i za raspon aplikacija od
proizvodnje elektrine energije, prijenosa, distribucije i potronje.
U radu smo dali pregled arhitekture napredne elektroenergetske mree iz perspektive
potencijalnih aplikacija i komunikacijskih zahtjeva. Zatim smo analizirali komunikacijske zahtjeve
najvanijih aplikacija u naprednim elektroenergetskim mreama, te smo razmatrali postojee
komunikacijske tehnologije i predloili najpogodnije tehnologije koje bi bile primjenjive za potencijalne
aplikacije u naprednim elektroenergetskim mreama.

zahtjevi

Kljune rijei: komunikacijska infrastruktura, napredna elektroenergetska mrea, komunikacijski

COMMUNICATION INFRASTRUCTURE IN SMART GRIDS

SUMMARY
Various telecommunication technologies will play a key role in the upcoming smart grid. Since the
power grid is so complex with multiple segments (core, distribution and access) and different applications
(fault protection, demand prediction etc.), a single communication technology would be inadequate. A
combination of multitude of technologies shall be used.
In order to realize a practical smart grid communication infrastructure, it is necessary to have
guaranteed Quality of Service (QoS) for the communication and networking technology used in the smart
grid, ranging from power generation, transmission, distribution, to the customer applications.
This paper presents an overview of the communication network architecture from the perspective
of potential applications in Smart Grid. Then we analyzed the communication requirements of the most
important applications in smart grid, and we looked at the existing communication technologies and
suggest the most appropriate technology that would be suitable for potential applications in smart grids.
Key words: communication infrastructure, Smart Grid, communication requirements
1

1.

UVOD

Elektroenergetski sustav se trenutano suoava s nekoliko najveih izazova u povijesti od svog

nastanka integracija velikog broja obnovljivih izvora koje karakterizira varijabilna proizvodnja elektrine
energije i sveprisutnost informacijsko komunikacijske tehnologije koja kroz tehnologijsku platformu
naprednih elektroenergetskih mrea (Smart Grids, SG) postavlja potpuno novu paradigmu
elektroenergetskog sustava.
Optimizacija potronje elektrine energije u buduim naprednim elektroenergetskim mreama temeljit e
se na komunikacijama izmeu razliitih mrenih elemenata u proizvodnji, prijenosu, distribuciji i
kuanstvu. Komunikacijska infrastruktura omoguuje razmjenu podataka i informacija u realnom vremenu
potrebnih za upravljanje elektroenergetskim sustavom, kako bi se poboljala uinkovitost, pouzdanost,
fleksibilnost i povrat ulaganja u napredne elektroenergetske mree.
Kako se u razvoju napredne eletroenergetske mree oekuje eksponecijalni rast podataka i posebice
signalizacijskog prometa, temeljne komunikacijske mree moraju podrati ovaj rast osiguravajui
odgovarajuu irinu pojasa, raspoloivost, kvalitetu usluge i latenciju, bez obzira na evoluciju
komunikacijskih tehnologija odnosno mrea. Elektroenergetske mree pokrivaju veliko geografsko
podruje, od izrazito ruralnih podruja do velikih gradskih sredita, stoga se od komunikacijskih mrea
zahtjeva velika pokrivenost to je mogue postii koritenjem svih mrenih resursa poput nepokretnih,
pokretnih, satelitskih i mikrovalnih veza.
Razliite komunikacijske tehnologije i standardi trebaju koegzistirati u razliitim dijelovima ovako sloenog
sustava, te se zahtjevaju heterogene komunikacijske tehnologije da bi se zadovoljile razliite potrebe u
cijelom sustavu. Skalabilna i sveprisutna komunikacijska infrastruktura predstavlja temeljnu komponentu
koja e omoguiti evoluciju prema naprednim elektroenergetskim mreama.
Dizajn, planiranje i upravljanje takvim mreama je sloen zadatak, od kojih ovisi uspjeh inicijativa za
napredno oitanje brojila i nepredne elektronergetske mree. Stalni i brzi razvoj tehnologija umreavanja
e osigurati konvergenciju obogaenih usluga za dananju i buduu infrastrukturu napredne
elektroenergetske mree.
Napredna elektroenergetska mrea omoguuje dvosmjerni tok elektrine energije i informacija
izmeu eletroenergetskih postrojenja i krajnjih potroaa. Iz perspektive arhitekture, SG se satoji od tri
sloja: fiziki elektroenergetski sloj koj sadri proizvodnju, prijenos, distribuciju i potronju, komunikacijski
sloj koji sadri prijenos u upravljanje podacima, i aplikacijski sloj koji sadri usluge. Komunikacijski sloj
omoguava dvosmjeni prijenos informacija u svakom dijelu fizikog eketroenergetskog sloja.
S brzim razvojem beinih komunikacijskih tehnologija, napredne irokopojasne mobilne
komunikacijske tehnologije mogu zadovoljiti zahtjeve napredne elektroenergetske mree i esto e biti
koritene u aplikacijama poput napredne mjerne infrastrukture AMI Advanced metering infrastructure),
automatizacije distribucije (DA Distribution automation), napajanje elektrinih automobila, i dr.
irokopjasne mobilne komunikacijske tehnologije 3G i 4G su dvosmjerni komunikacijski sustavi koji imaju
iroku pokrivenost i pogodni su za pristup razliitih terminala. Brzine prijenosa u 3G mogu dosegnuti
2Mbit/s ili vie u sluajevima gdje se ne zahtjevaju velike brzine, dok su brzine prijenos u 4G vie i mogu
dosegnuti 50 Mbit/s u odlaznom smjeru i 100 Mbit/s u dolaznom smjeru (downlink) ili ak i vie. Ovako
visoke brzine prijenosa u potpunosti zahtjevaju prijenos informacija u naprednim elektroenergetskim
mreama.
Razmatrajui zahtjeve aplikacija u dijelu distribucijeke elektroenergetske mree i i domeni
potroaa i osobine irokopojasnih mobilnih komunikacijskih tehnologija, ovaj rad predlae
komunikacijske mrene infrastrukture temeljene na 3G, LTE i LTE-A,
2.

ARHITEKTURA KOMUNIKACIJSKE MREE

Koncept napredne elektroenergetske mree ima za cilj postii sloeni sustav integracijom
infrastrukture informacijsko komunikacijskih tehnologija i postojee infrastrukture elektroenergetskog
sustava i novih sustava distribuirane proizvodnje elektrine energije, kako bi se u potpunosti iskoristili
sustavi obnovljivih izvora energije i maksimalno poveala uinkovitost cijelog elektroenergetskog sustava.
U osnovi arhitektura napredne elektroenergetske mree se sastoji od tri glavna sloja: sloj
aplikacije, sloj elektroenergetskog sustava, i sloj komunikacija [2], [25].
Sloj aplikacija ukljuuje napredne aplikacije koje osiguravaju meusobnu interoperabilnost.
Upravljanje potronjom (DR Demand Response), automatizacija distribucije (DA Distribution
Automation), upravljanje prekidom rada sustava (Outage Management), napredna mjerna infrastruktura

(AMI Advanced Metering Infrastructure) su tipne aplikacije u naprednim elektroenergetskim mreama

koje su u radu razmatrane s aspekta komunikacijskih zahtjeva.
Temeljna novost u arhitekturi elektroenergetske mree je integracija obnovljivih izvora energije u
sustav, koji su poremetili uravnoteenje predvienih izvora energije i zamjenili jednosmjerni
komunikacijski sustav. Dvosmjerna komunikacija izmeu potroaa i komunalnog poduzea e omoguiti
uravnoteenje izmeu zahtjeva i opskrbe elektrine energije.
Sloj elektroenergetskog sustava upravlja elektrinom energijom koja se odnosi na proizvodnju,
prijenos, distribuciju i potronju, i sadri veliki broj senzora, sustava za skladitenje elektrine energije, i
sustava za prijenos i distribuciju. Ovaj sloj se podudara s M2M prostornom mreom u M2M sustavu,
odnosna svaki dio energetskog sustava se moe promatrati kao jedna domena M2M ureaja [12].
Promjene u sloju elektroenergetskog sustava e imati utjecaj na percepciju potroaa kao aktivnog
sudionika u cijelom sustavu.
Komunikacijski sloj predstavlja najvaniji dio sustava osiguravajui meusobnu povezivost
izmeu svih sustava i ureaja. U komunikacijskom sloju koristi se telekomunikacijska tehnologija koja
omoguuje digitalizaciju podataka i poveanu pouzdanost. Dananje postojee elektroenergetske mree
imaju ozbiljne nedostatke poput fragmentirane arhitekture, nedostatak odgovarajue proposnosti za
postizanje dvosmjerne komunikacije, nedostatak interoperabilnosto izmeu komponenti sustava, i
nemogunosti upravljanja poveanom koliinom podataka iz pametnih ureaja.

Sloj aplikacija

Nadzor i
upravljanje
energetske
mree

Automatizacij
a distribucije
(DA)

Upravljanje
potronjom
(DR)

Napredna
mjerna
infrastruktura

Napajanje el.
vozila

Komunikacijski sloj

JEZGRENA MREA
Optiki vodovi i mikrovalne veze
(SDH/DWDM, IP/MPLS,

WAN, NAN

BAN, HAN

Optiki vodovi, mikrovalne

veze i mobilne komunikacije
(GPRS, 3G, LTE, WiMAX)

Sloj elektroenergetske mree

( WiFi, ZigBee,
6LoWPAN, xDSL,
FTTH, PLC)

trafostanica
Potroai

Industrijski
potroai
DER

Prizvodnja

Prijenos

El.vozila

Distribucija

Potronja

Slika 1. Arhitektura komunikacijske infrastrukture u naprednoj mrei

Komunikacijski sloj se sastoji od vie prijenosnosnih hijerarhijskih mrea: mree irokog podruja
(WAN), mree regionalnog podruja (NAN), mree u zgradama (BAN), i mree na podruju kue (HAN).
Komunikacijska arhitektura na nioj razini distribucijske mree podjeljena je u vie hijerarhijskih
mrea: NAN, BAN i HAN. Zbog jednostavnosti, svaka sekundarna distribucijska transformatorska stanica
(DS) pokriva jednu prostornu mreu NAN, a NAN mrea pokriva odreeni broj BAN, odnosno HAN
mrea. U svako domainstvo se implementiraju pametna brojila koja u arhitekturi napredne
elektroenergetske mree predstavljaju naprednu mjernu infrastrukturu (AMI), koja omoguuje
automatiziranu, dvosmjernu komunikaciju izmeu brojila i komunalnog pruatelja usluga. Pametna brojila
se povezuju na pristupnik (GW - gateway) ili koncentrator koristei razliite komunikacijske tehnologije.
Mnoge su komunikacijske tehnologije razmatrane za realizaciju M2M komunikacija u naprednim
mreama.

HAN mree se nalaze u okruenju koje se satoji od razliitih kuanskih troila i ureaja koji
trebaju komunicirati s naprednom mjernom infrastrukturom (AMI). AMI sustav skuplja podatke od
potroaa i te informacije odailje u upravljaki centar za potrebe nadzora i naplate elektrine energije.
Zahtjevi na propusnost u HAN mreama su niski (1- 10 kbit/s) i zahtjeva se mala potronja elektrine
energije i ogranieno pokrivanje. Ove zahtjeve zadovoljavaju beine tehnologije kratkog dometa, a od
inih, komunikacije preko energetskih vodova PLC (Power Line Communication).
Beine tehnologije kratkog dometa, poput Bluetooth (IEEE 802.15.1), ZigBee (IEEE 802.15.4),
Ultra-Wide Band (IEEE 802.15.3a), i beina tehnologija srednjeg dometa WiFI (IEEE 802.11) jo uvijek
nemaju mrenu arhitekturu da bi zadovoljili sve ope karakteristike M2M komunikacija. Stoga se ove
tehnologije mogu koristiti samo na razini kunih mrea HAN. Najpogodnija beina tehnologija za M2M
komunikacije u naprednim elektroenergetskim mreama na razini HAN mrea je ZegBee, jer zadovoljava
zahtjeve na malu potronju, i jednostavnosti konfiguracije i upravljanja.
Ova tehnologija je vrlo pogodna za aplikacije poput automatizacije kue, automatskog oitanja
brojila, nadgledanje elektrine energije, pametnog upravljanja rasvjetom i dr. ZegBee podrzava profil
SEP (Smart Energy Profile) koji predstavlja najpogodniji komunikacijske standard za rezidencijsku
domenu napredne mree. ZegBee ima 16 kanala u pojasu 2,4 GHz, svaki irine pojas od 5 MHz.
Maksimalna izlazna snaga radijskog dijela je 1 mW s prijenosonim rasponom od 1 do 100m i brzinama od
250 Kbit/s. Glavne prednosti ZigBee tehnologije su jednostavnost, robusnost, niski trokovi instalacije,
rad na nelicenciranom spektru i jednostavna implementacija mree.
Zbog ograniene fizike veliine, ZegBee ureaji imaju bateriju ogranienog napajanja, malu
internu memoriju i kapacitet procesiranja. Stoga je koritenje ZigBee tehnologije ogranieno na sustave
automatizacije u kuama. Jedan od nedostataka ove tehnologije su interferencije s ostalim elektronikim
aparatima koji koriste nelicencirani spektar (WiFi, Bluetooth, mikrovalne penice).
S druge strane, prostorne mree NAN trebaju pokrivati podruja od nekoliko km i povezivati
veliki broj brojila koji su smjeteni u kuama, industrijskim postrojenjima i tvrtkama. Obino se ova brojila
povezuju na koncentrator ili pristupnik koji se obino instaliraju na distribucijske stupove. Glavni zahtjevi
na NAN mree su vea propusnost (100 500 kbit/s) i mogunost dvosmjerne komunikacije. Zahtjevana
latencija s kraja na kraj za aplikacije (oitanje brojila, upravljanje potronjom, udaljeno iskljuivanje za
kontrolu optereenja i dr) u NAN mrei je 1- 15 sec. Komunikacijske tehnologije koje zadovoljavaju ove
zahtjeve su mobilne tehnologije GPRS, 3G , LTE i WiMAX. irokopojasna tehnologoja komunikacije
preko elektroenergetskih vodova, BB-PLC je standardizirana za ovu namjenu ali se zbog visoke cijene
rijetko koristi.. Mobilne mree prema 3GPP mogu osigurati povezivost M2M komunikacija na razini BAN
(Building Area Network), NAN (Neighbourhood Area Network) i WAN (Wide Area Network).
Mobilne komunikacije su iroko rasprostranjene i trokovno uinkovite i danas predstavljaju
vodeu komunikacijsku tehnologiju na tritu [11].
Uz brzi razvoj beine komunikacijske tehnologije, napredne irokopojasne mobilne
komunikacijske tehnologije mogu ispuniti zahtjeve napredne elektroenergetske mree i esto e se koristi
u aplikacijama napredne mjerne infrastructure (AMI), upravljanja potronjom (DR) i automatizacije
distribucije DA). Rezulteti raznih testiranja LTE tehnologije u laboratorijima i pilot projektima pokazuju da
je LTE naroito pogodan jer u zadovoljava zahtjeve na latenciju i raspoloivost u kritinim aplikacijama
automatizacije distribuicije (DA) [8].
irokopjasne mobilne komunikacijske tehnologije poput LTE (Long Term Evolution) i 4G imaju
mnoge prednosti kad se koriste u naprednim elektroenergetskim mreama. LTE i 4G su dvosmjerni
komunikacijski sustavi iroko rasprostranjeni i pogodni za pristupt raznolikih terminala. LTE podrava
brzine od 50 Mbit/s u odlaznom smjeru (uplink) i 100 Mbit/s u dolaznom smjeru (downlink), a nadolazea
LTE-Advanced tehnologija e podrati brzine prijenosa do 500 Mbit/s u odlaznom smjeru i do 1 Gbit/s u
dolaznom smjeru i znaajno e poboljati kvalitetu usluge (QoS) [11]. Napredna pokretna tehnologija
LTE-Advanced moe se primjeniti u mreama s razliitim veliinama elija, npr. makroelije, pikoelije i
femtoelije.Implemantacija mobilnih tehnologija u napredne elektroenergetske mree prua mnoge
prednosti u odnosu na fiksne mree, poput malih trokova instalacijem mobilnosti, dobre pokrivenosti,
brze instalacije i dr.
Radijske i jezgrene mree ne zatjevaju nove elemente za M2M usluge. Meutim, M2M usluge
zahtjevaju novu platformu za implementiranje specifinih zahtjeva od raznih vertikalnih industrija.
Platforma za omoguavanje usluga (Service enablemet platform) osigurava funkcije
horizontalnog sloja za razvoj M2M aplikacija. Izdvajanjem to vie funkcija u horizontalni sloj koje su
zajednike za sve vertikalne aplikacije je osnova za brzu realizaciju M2M komunikacija. Platforme za
omoguavanje usluge su suelja izmeu platforma za povezivost ureaja i M2M aplikacija koje su
udomljene u poslovnim tvrtkama ili u oblaku. Uobiajeno je da platforme pruaju udaljeno upravljanje
ureajima, koje opmoguuje M2M aplikacijski posluitelji koji pruaju kljune funkcije poput
omoguavanja ili neomoguavanja ureaja ili specifine funkcionalnosti u ureaju. Mnogo vanije, ove
4

platforme podravaju skupljanje i koritenje izvjetavanja od strane ureaja. Mnoge platforme osiguravaju
razvoj okvira, koji sadri otvorena programska suelja (API) za razvoj programskih funkcija poput
skriptiranja i web usluga. Ovi okviri omoguuju programerima M2M aplikacija da prilagode platforme za
specifine vertikale. Jedna od kljunih osobima platformi je da mogu osigurati integraciju s najznaajnijim
poslovnim aplikacijama poput CRM-a, ERP-a i skladitenje podataka (eng. Data werehousing).
Kako e pokretne mree biti najvie zastupljene za usluge povezivosti u M2M komunikacijama, u
lokalnim mrenim infrastrukturama ureaji e se povezivati na M2M pristupnik. M2M prostorne mree
mogu koristiti razliite beine tehnologije kratkog dometa poput Blutooth, ZigBee, Wi-Fi. Kako pokretne
mree ne zathjevaju nove mrene elemente za M2M usluge, masovno povezivanje M2M ureaja e imati
znaajnog utjecaja na signalizacijsko i prometno optereenje mree, to moe dovesti do zaguenja i
ostalih problema u mrei. Stoga, pokretne mree zahtjevaju znaajna poboljanja za podrku M2M
usluga [10].
2.

KOMUNIKACIJSKI ZAHTJEVI U NAPREDNIM ELEKTROENERGETSKIM MREAMA

Aplikacije u buduim naprednim elektroenergetskim mreama se oslanjaju na visoko pouzdanoj i

sigurnoj povezivosti izmeu razliitih komponenata infrastrukture komunalnih poduzea, operatora
energetskih mrea i kuanstava kako bi pokrili zahtjeve komunikacija za pametna oitanja brojila i
decentarlizirano upravljanje energijom ukljuijui mobilnost elektrine energije [2].
Napredna elektroenergetska mrea je integracija infrastrukture elektroenergetske mree s
naprednom komunikacijskom infrastrukturom gdje se razliiti tipovi podataka mogu uinkovito prenositi s
razliitom razinom sigurnosti, pouzdanosti, kvalitetom usluge (QoS), i razliitim komunikacijskim
zahtjevima. Dakle, integrirana , fleksibilna, interoperabilna, i sigurna dvosmjerna okosnica, koja
zadovoljava komunikacijske zahtjeve svake komponente napredne mree je kritina za uspjeh napredne
elektroenergetske mree. Ovdje su navedene neke od zahtjeva koje treba zadovoljiti komunikacijska
mrea [18].
Latencija: moe se opisati kao kanjenje odailjanih podataka izmeu komponenata u naprednoj
mrei. Neke aplikacije ne mogu tolerirati latenciju poput sustava za automatizaciju distribucije. Za
neke druge aplikacije, poput napredne mjerne infrastrukture (AMI) ili upravljanja energijom u
kuanstvu (HEM Home Energy Management), latencija nije kritina.
Pouzdanost: je mjera koja pokazuje kaliko pouzdano komunikacijski sustav moe izvriti prijenos
podataka prema specifinim zahtjevima. Komunikacijski vorovi trebaju biti pouzdani za stalnu
komunikaciju. Za neke aplikacije poput automatizacije distribucije zahtjeva se visoka pouzdanost
komunikacije podacima. Potrebna pouzdanost za razliite aplikacije u naprednim mreama kree se
u rasponu od 99,99% do 99,999% [20].
Brzina : zahtjevi na brzinu prijenos apodataka izmeu komponenti napredne mree mogu biti razliiti
za svaku specifinu aplikaciju.
Sigurnost: Za gotovo sve aplikacije u naprednim elektroenergetskim mreama, sigurnost s kraja na
kraj predstavlja najvei prioritet.
Propusnost: Procjena ukupne propusnosti koji se zahtjeva od komunikacijskog sustava raznih
aplikacija, npr. Za AMI i upravljanje potronjom (Demand Response) zahtjeva se propusnost 3-10
Mbit/s.
U Tablici 1. prikazan je pregled komunikacijskih zahtjeva za tipine aplikacije u naprednim
mreama.
Tablica I. Komunikacijski zahtjevi aplikacija u naprednim mreama
Aplikacija
Propusnost
Latencija
Pouzdanost
Automatizacija
9,6-56 kbit/s
15-200 ms
99,0-99,99%
transformatorskih stanica
Napredna mjerna
10-100 kbit/s po 2000 ms
99,0-99,99%
infrastruktura (AMI)
voru, 500 kbit/s za
sporednu mreu
Automatizacija distribucije
9,6-56 kbit/s
20 200 ms
99,0-99,99%
(DA)
Upravljanje potronjom (DR) 10-100 kbit/s po 500 ms nekoliko 99,0-99,99%
voru
min
Punjenje elektrinih vozila
9,6-56 kbit/s
2sec 5 min
99,0-99,99%

Sigurnost
Visoka
Visoka

Visoka
Visoka
Visoka
5

4.

ZAKLJUAK

Razliite aplikacije u naprednim elektroenergetskim mreama zahtjevaju robusne komunikacijske

mree koje se prostiru na irokom podruju i koje esto moraju zadovoljiti konfliktne zahtjeve. Mnoga
komunalna poduzea ove probleme rjeavaju izgradnjom mrea za pojedine aplikacije. Meutim, ovaj
poslovni model je u konanici izrazito skup za ogromne elektroenergetske tvrtke. Stoga, komunalna
poduzea trebaju prepoznati komunikacijske zahtjeve i izazove kako bi odredile kad odreene aplikacije
mogu dijeliti mreu kako bi se smanjili ukupni troak vlasnitva (TCO) i poveao povrat ulaganja (ROI).
Ovaj rad daje pregled komunikacijskih tehnologija za napredne elektroenergetske mree
razmatrajui kljune zahtjeve poput latencije, propusnoosti i kvalitete usluge (QoS). S brzim razvojem
beinih komunikacijskih tehnologija, napredne irokopojasne mobilne komunikacijske tehnologije mogu
zadovoljiti zahtjeve napredne elektroenergetske mree i esto e biti koritene u aplikacijama poput
napredne mjerne infrastrukture (AMI), automatizacije distribucije (DA), napajanja elektrinih automobila i
dr. Razliite komunikacijske tehnologije i standardi trebaju koegzistirati u razliitim dijelovima ovako
sloenog sustava, te se zahtjevaju heterogene komunikacijske tehnologije da bi se zadovoljile razliite
potrebe u cijelom sustavu. Skalabilna i sveprisutna komunikacijska infrastruktura predstavlja temeljnu
komponentu koja e omoguiti evoluciju prema naprednim elektroenergetskim mreama.
Razmatrajui zahtjeve aplikacija u dijelu distribucijske elektroenergetske mree i u domeni potroaa,
ovaj rad predlae komunikacijsku mrenu infrastrukturu temeljenu na mobilnim komunikacijama 3G, LTE i
LTE-A.
5.

LITERATURA

[1] Guang Lu, Seed, D. ; Starsinic, M. ; Chonggang Wang ; Russell, P. Shao-Yu Lien; Kwang-Cheng Chen;
Yonghua Lin, Enabling Smart Grid with ETSI M2M standards, Wireless Communications and Networking
Conference Workshops (WCNCW), 2012 IEEE.
[2] V. Cagri Gungor, D Sahin, T. Kocak, S. Ergut, C. Buccella, C. Cecati, G. P. Hancke, A Survey on Smart Grid
Potential Applications and Communication Requirements, IEEE Transaction on Industrial Informatics, VOL. 9,
NO.1, February 2013.
[3] V.C. Gungor, D. Sahin, T. Koak, S. Ergt, C.Buccella, C.Cecati, and G. P. Hancke, Smart grid technologies:
Communication technologies and standards, IEEE Trans. Ind. Inf., vol. 7, no. 4, pp. 529539, Nov. 2011.
[4] Abdul Salam, S.; Mahmud, S.A.; Khan, G.M.; Al-Raweshidy, H.S. , M2M communication in Smart Grids:
Implementation scenarios and performance analysis, Wireless Communications and Networking Conference
Workshops (WCNCW), 2012 IEEE .
[5] Fadlullah, Z.M.; Fouda, M.M.; Kato, N.; Takeuchi, A.; Iwasaki, N.; Nozaki, Y., Toward intelligent machineto-machine communications in smart grid, Communications Magazine, IEEE, 2011 , Page(s): 60 65.
[6] A. Aggarwal, S. Kunta, P.K. Verma, A proposed communications infrastructure for the Smart Grid, IEEE
Innovative Smart Grid Technologies (ISGT), 2010, pp. 1-5.
[7] A. Zaballos, A. Vallejo, J.M. Selga, Heterogeneous Comminucation Architecture for the Smart Grid, IEEE
Network Mag., vol. 25, no. 5, pp. 30-37, 2011.
[8] J.Weimer, Yuzhe Xu, C. Fischione, K.H. Johansson, P.Ljungberg, C.Donovan, A. Sutor, L.E.Fahlen, A Virtual
Laboratory for Micro-Grid information and communication infrastructures , Innovative Smart Grid Technologies
(ISGT Europe), 3rd IEEE PES International Conference and Exhibition , 2012.
[9] P.P Parikh, M. G. Kanabar, T. S. Sidhu, Opportunities and Challenges of Wireless Communication
Technologies for Smart Grid Applications, Proc. Of Power and Energy Society General Meeting, 2010.
[10] ETSI TR 102 691 v1.1.1, Machine-to Machine communications (M2M); Smart Metering Use Case, May
2010.
[11] Z. Feng, L. Jianming, H. Dan, and Z. Yuexia, Study on the application of advanced broadband wireless mobile
communication technology in smart grid, in Power System Technology (POWERCON), 2010 International
Conference on, oct. 2010, pp. 1 6.

[12] TS 102 690 V1.1.1, Machine-to-Machine communications (M2M); Functional architecture.

[13] Z. Fan, P. Kulkarni, S. Gormus, C. Efthymiou, G. Kalogridis, M. Sooriyabandara, Z. Zhu, S. Lambotharan, W.
H. Chin, Smart Grid Communications: Overview of Research Challenges, Solutions, and Standardization
Activities, CoRR, vol. Abs/ 1112.3516, 2011.
[14] C. Lo and N. Ansari, The progressive smart grid system from both power and communications aspects, IEEE
Communications Surveys and Tutorials, 2012.
[15] X. Fang, S. Misra, G. Xue, and D. Yang, Smart Grid - The New and Improved Power Grid: A Survey, IEEE
Communications Surveys and Tutorials, Vol. 14, No. 4, 2012.
[16] F. Li, W. Qiao, H. Sun, H. Wan, J. Wang, Y. Xia, Z. Xu, and P. Zhang, Smart transmission grid: Vision and
framework, IEEE Trans. Smart Grid, vol. 1, no. 2, 2010.
[17] P. Zhang, F. Li, and N. Bhatt, Next generation monitoring, analysis and control for the future smart control
center, IEEE Trans. Smart Grid, vol. 1, no. 2, Sep. 2010.
[18] M. Daoud, V. Vijayakamur, X. Fernando, On the Communication Requirements for Smart Grid, IEEE
Canadian Review, 2011.
[19] National Energy Technology Laboratory for the U.S. Department of Energy, Office of Electricity Delivery and
Energy Reliability, The NETL Modern Grid Initiative - Powering our 21st-Century Economy, Modern Grid
Benefits, Aug. 2007.
[20] U.S. Department of Energy (DOE), Communications Requirements of Smart Grid Technologies, 2010,
available at: http://www.oe.energy.gov.
[21] US Department of Energy, Smart Grid Research and Development: Multi-Year Program Plan (MYPP) 20102014, Available at http://www.oe.energy.gov.
[22] European Commission, European smart grids technology platform - vision and strategy for Europes electricity
networks of the future, Directorate-General for Research - Sustainable Energy Systems, 2006.
[23] European Commission, Commission Working Document Consultation on the future EU 2020 strategy,
2009.
[24] European Commission, Future Internet for future European economies and societies, 2010.
[25] M. Daoud, V. Vijayakamur, X. Fernando, On the Communication Requirements for Smart Grid, IEEE
Canadian Review, 2011.
[26] C. Lo and N. Ansari, The progressive smart grid system from both power and communications aspects, IEEE
Communications Surveys and Tutorials, 2012.