Raunarske i terminalske mree

Raunarske mreze su skupine medusobno povezanih racunara, sa ciljem razmjene podataka i informacija izmedu racunara. Razlozi za formiranje racunarskih mreza su visestruki. Na prvom mjestu, raeunarske mree omogu6avaju korisniku da pomou jednog raunara pristupi informacijama koje su pohranjene na bilo kojem drugom racunaru, kao da se one nalaze na istom racunaru na kojem korisnik trenutno radi. Dalje, racunarske mreze omogucava]u razmjenu poruka izmedu udaljenih korisnika iji su racunari prikljuceni na istu mrezu. Sve racunarske mreze mozemo grubo podijeliti na lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne, rasprostranjene ili WAN (Wide Area Network) mreze. Pod lokalnim mrezama obicno podrazumijevamo mreze koje pavezuju racunare na relativno malom prostoru (npr. unutar neke skole ili fabrike), dok rasprostranjene mreze medusobno povezuju racunare na znatno sirem prostoru, koji moze obuhvatiti i citav svijet. Rasprostranjene mreze takoder medusobno povezuju i skupine lokalnih mreza. Racunare koji ucestvuju u komunikaciji putem racunarskih mreza nazivamo cvorovi mreze. Osnovni kriterij na osnovu kojeg se odreduje koja mreza je u pitanju jeste nacin na koji je izvedena komunikacija izmedu racunara. Ukoliko su racunari u mrezi povezani iskljucivo kablovima razlicite vrste, pri cemu je to povezivanje ili neposredno, iii preko relativno malog broja uredaja za pasredovanje, tada se sigurno radi o LAN mrezi. Ukoliko se za komunikaciju izmeduracunara koriste telefonska mreza, modemi, pa cak i komuniciranje putem satelita, sigurno se radi o WAN mrezi. Najpoznatija je internet. Topologije raunarskih mrea i telekomunikacijska oprema Pod topologijom raunarske mree podrazumijevamo prikaz rasporeda veza izmeu pojedinih vorova mree.Kod lokalnih mrea postoje tri glavne topologije:zvijezda(engl.star),sabirnica ili magistrala (engl.bus) i prsten(engl.ring). Kod topologije tipa zvijezda,svi vorovi mree povezani su na zajedniki sredinji ureaj koji se naziva koncentrator ili hab(engl.hub).Ovaj vid topologije se danas najee koristi.Prednosti ove topologije su jednostavno dodavanje novih raunara u mreu,centralizirano upravljanje prenosom podataka(s obzirom da svi podaci prolaze kroz koncentrator),kao i injenica da kvar nekog od raunara nee ugroziti rad mree.Takoer,prekid ma kojeg od kablova ugrozie samo rad raunara koji je spojen preko tog kabla.S druge strane,ukoliko se koncentrator pokvari,itava mrea e biti izvan funkcije.

Kod topologije tipa sabirnica,svi raunari su povezani na zajedniki kabel ,koji predstavlja sabirnicu.Osnovni nedostatak ove topologije je injenica da prekid zajednikog kabla uzrokuje odvajanje od mree svih raunara koji se nalaze iza mjesta prekida. Kod topologije tipa prsten,svi raunari su meusobno povezani u ciklinu strukturu,tako da je svaki raunar spojensa dva susjedna raunara.Prenos podataka u ovakvim mreama moe biti izrazito efikasan,meutim prekid bilo kojeg kabla u mrei uzrokuje prekid rada itave mree.Opisane topologije lokalnih mrea shematski su prikazane na sljedeoj slici:

Postoji mnotvo mrenih tehnologija kojima se realiziraju navedeni tipovi mrenih topologija.Jedna od najee koritenih tehnologija poznata je pod nazivom Ethernet.Ova tehnologija realizira topologije tipa sabirnica(pri manjim brzinama prenosa)i zvijezda(pri veim brzinama prenosa),a omoguava brzine prenosa od 10 do 100 miliona bita u sekundi.Zbog svoje pristupane cijene i tehnike jednostavnosti,Ethernet je najrairenija tehnologija lokalnih mrea za povezivanje PC raunara. Za ostvarivanje kanala veze izmeu pojedinih vorova u lokalnim mreama najee se koriste tri tipa prenosnih medija:uvijene telefonske parice,koaksijalni kablovi i optiki kablovi.Uvijene telefonske parice su meusobno isprepletene bakarne ice koje se inae koriste za prikljuenje telefonskih aparata.Njihova prednost je niska cijena i injenica da su esto ve postavljene za potrebe prikljuenja telefonskih aparata.Nedostatak telefonskih parica je mala brzina prenosa podataka i ogranienje udaljenosti prenosa podataka na maksimalno stotinjak metara.Koaksijalni kablovi su znatno skuplji od telefonskih parica,a sastoje se od izolirane sredinje ice,koja je okolo omotana

ianim oklopom koji ima ulogu drugog vodia.itav kabel je spolja zatien vanjskim izolatorom.Ovakvi kablovi su najee koriteni prenosni mediji u lokalnim mreama.Kako je koaksijalni kabel mnogo otporniji na smetnje,njime je mogue prenositi podatke znatno veom brzinom,i na znatno vee udaljenosti. Optiki kablovi predstavljaju trenutno najsavremeniji prenosni medij.Optiki kablovi umjesto bakarnih provodnika koriste optika vlakna(engl.optical fiber)koja predstavljaju snop tankih staklenih vlakana zatvorenih u zatitnu ovojnicu.Za razliku od obinih kablova koji provode elektrinu struju,kroz optike kablove se signal prenosi uz pomo svjetlosti.Na ulazu u optiki kabel,specijalni elementi nazvani laserske diode pretvaraju elektrine digitalne impulse koji izlaze iz raunara u povorku svjetlosnih impulsa,koji se prenose kroz optiki kabel,i na mjestuprijema uz pomo fotodetektora ponovo pretvaraju u elektrine impulse koji se vode u raunar.Optika vlakna su potpuno neosjetljiva na elektromagnetske smetnje i zraenja,tako da su pogodna za prenos podataka veoma velikim brzinama.Optiki kablovi imaju itav niz prednosti u odnosu na druge prenosne medije.Meutim,pored injenice da su skuplji od obinih kablova,cijena njihove ugradnje i polaganja je takoer visoka,i za njih su potrebni dodatni ureaji za pretvorbu elektrinih impulsa u svjetlosne i obrnuto,to ograniava njihovu upotrebu u primjenama u kojima je cijena bitan faktor. Topologije rasprostranjenih mrea su znatno sloenije jer je za njihovo razumijevanje neophodno razmotriti topologije telefonskih mrea koje su bitan element rasprostranjene mree.Signal od telefonske utinice putuje kablovima do najblieg komutacijskog vora.Komutacijski vorovi su zapravo automatizirane telefonske centrale,iji je zadatak da informacije pristigle od jedne telefonske utinice proslijede ka drugoj.U sluaju da je ciljni telefonski pretplatnik prikljuen na isti komutacijski vor,komutacijski vor samo prosljeuje pristigle informacije ciljnom korisniku.U suprotnom,komutacijski vor prosljeuje pristigle informacije drugim komutacijskim vorovima sa kojima je povezan,tako da informacije mogu proi kroz nekoliko komutacijskih vorova prije nego to stignu do komutacijskog vora na koji je prikluen ciljni korisnik.Komutacijski vorovi su organizirani hijerarhijski,u smislu da je vie lokalnih komutacijskih vorova prikljueno na jedan mjesni komutacijski vor,vie mjesnih komutacijskih vorova na jedan regionalni komutacijski vor,vie regionalnih na jedan dravni,itd.Komutacijski vorovi izmeu sebe mogu biti povezani na razne naine,na primjer pomou optikih kablova ili pomou satelita,ukoliko se radi o komutacijskim vorovima koji su veoma udaljeni jedan od drugog(npr.na dva razliita kontinenta). Dakle neki elementi neophodne telekomunikacione opreme koji su potrebni za realiziranje raunarskih mrea poput modema,mrenih adaptera,ISDN adaptera,koncentratora i prenosnih medija.Sredinji ureaj u svakoj zvjezdastoj mrei je koncentrator(hab).Njegov osnovni nedostatak je u tome to on informacije pristigle od jednog raunara alje svim ostalim raunarima koji su na njega prikljueni,bez obzira kome su pristigle informacije zaista namijenjene.U sluaju velikog broja prikljuenih raunara ovo moe biti jako neefikasno.Postoji inteligentniji ureaj od koncentratora,nazvan skretniar(engl.switch).Za razliku od koncentratora,skretniar analizira primljeni paket informacija sa ciljem da utvrdi kome su one namijenjene i nakon toga alje paket informacija samo onom raunaru koji te informacije zaista i trai.U sluajevima kada se LAN mrea prikljuuje na WAN mreu,potrebno je koristiti i usmjeriva ili ruter(engl.router).To je ureaj koji omoguava razmjenu podataka izmeu razliitih tipova mrea.Usmjerivai zapravo prebacuju mrene podatke iz jednog dijela mree u drugi.Usmjerivai su dobili svoje ime zahvaljujui svojoj sposobnosti da odrede u kojem pravcu treba proslijediti podatke da bi oni na bezbjedan nain doli do svog cilja. Napomena: Podaci koriteni iz udbenika za I,II i III razred gimnazije. Autor udbenika:eljko Juri.