SVEUILITE U RIJECI

TEHNIKI FAKULTET

ANALIZA I USPOREDBA KOMUNIKACIJE OVJEK EES U NOVOJ SCADA-I

-Seminarski rad-

KOLEGIJ: Modeli stohastikih procesa informacija

AKAD.GOD.: 2014./2015.
PDS ELEKTROTEHNIKE Elektroenergetika i nove tehnologije

1.Uvod
Hrvatski elektroenergetski sustav (EES) ine proizvodni objekti i postrojenja, prijenosna i
distribucijska mrea i potroai elektrine energije na podruju Republike Hrvatske. Radi
sigurne i kvalitetne opskrbe kupaca elektrinom energijom i razmjene elektrine energije,
hrvatski EES povezan je s EES-ima susjednih drava i ostalim sustavima lanica ENTSOE-a
koji zajedno tvore sinkronu mreu ENTSOE-a. Kupci u Hrvatskoj opskrbljuju se elektrinom
energijom iz elektrana na podruju Hrvatske, iz elektrana izgraenih za hrvatske potroae u
susjednim dravama i nabavom elektrine energije iz inozemstva.
Svojom veliininom hrvatski EES spada u manje sustave u Europi. Zbog svojstvenog
zemljopisnog poloaja i rasporeda proizvodnih objekata, u veem dijelu godine elektrina
energija prenosi se s juga na sjever i obrnuto, te sa sjevera prema istoku.
Hrvatski EES je upravljako podruje koje vodi Hrvatski operator prijenosnog sustava HOPS. Zajedno sa slovenskim EES-om i EES-om Bosne i Hercegovine ini upravljaki blok
SLO HR BIH unutar UCTE mree.
Upravo zbog cilja sigurne i kvalitetne opskrbe kupaca elektrinom energijom za Operatora
prijenosnog sustava koji upravlja samim EES-om bitna je komunikacija ovjek EES. Da bi
opskrba energijom bila neprekinuta sama komunikacija mora biti precizna, jasna i
nedvosmislena. Dispeeru je vrlo bitno da u svim situacijama dobiva jasne, ali prije svega i
bitne podatke o stanju u sustavu.
U ovome seminarskom radu u obraditi analizu razliitih komunikacije ovjek EES koje
Operator sustava koristi za upravljanje EES-om, te ujedno pokuati ukazati na nedostatke istih
te mogua rjeenja za poboljanje koritenja istih.

2. Koncept SCADA sustava

2. Konceptualna konfiguracija sustava
SCADA sustav Network Manager je instaliran u etiri mrena centra (MC Zagreb, MC
Rijeka, MC Split i MC Osijek), Nacionalnom dispeerskom centru (NDC) i rezervnom
Nacionalnom dispeerskom centru (u funkciji AGC-a). Sustavi u mrenim centrima i NDC-u
meusobno su povezani prema multisite konceptu koji omoguava fleksibilno, pouzdano i
sigurno preuzimanje funkcija nadzora i upravljanja meu centrima. Multisite koncept definira
nadlenosti upravljanja unutar svakog pojedinog centra i za sve centre prema dodjeli uloga.
Multisite koncept zahtjeva istu bazu podataka stvarnog vremena u svim centrima
(konzistentnost podataka). Centri su meusobno povezani preko WAN (eng. Wide Area
Network) mree. Komunikacija sustava unutar svakog od centara temelji se na udvojenoj
lokalnoj mrei (eng. Local Area Network - LAN). Sve daljinske stanice, stanina raunala i
procesne stanice distribuiranih sustava upravljanja (eng. Distributed Control System DCS) u
hidroelektranama (HE) za potrebe sekundarne regulacije snage razmjene i frekvencije spojeni
su na isti WAN. Za razmjenu podataka izmeu centara i objekata koristi se normizirani
komunikacijski protokol IEC 60870-5-104.

Slika 2.1. Multi-site koncept NM SCADA sustava Hrvatskog operatora prijenosnog sustava

Osnovna znaajka ovog koncepta je identina baza podataka stvarnog vremena u svim NM
SCADA sustavima to omoguava upravljanje cjelokupnim elektroenergetskim sustavom
(EES) i u sluaju prekida rada pojedinog NM SCADA sustava. Komunikacijski, svaki NM
SCADA sustav prikuplja podatke iz daljinskih stanica/staninih raunala u elektroenergetskim
objektima (EE objekti) za koje je primarno nadlean, no dobivene podatke distribuira svim
ostalim NM SCADA sustavima (u regionalnim i Nacionalnom upravljakom centru) preko
komunikacijskog modula koji je sastavni dio NM SCADA sustava. Procesni se podaci iz alju
svim sustavima pomou funkcije multihost-a u komunikacijskom, modulu. Podaci se u svim
sustavima obrauju na identian nain za jednako definirane objekte. Iz navedenog slijedi da
svaki od sustava ima funkcije nadzora i upravljanja cijelim EE sustavom ili njegovim
odabranog dijelom, no NM SCADA sustav u Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava
(HOPS) parametriran je na nain da sustavi u mrenim centrima ne mogu preuzeti sustav
NDC-a. Kako bi se definiralo koji procesni podaci pripadaju kojem sustavu u danom
vremenu, procesni se podaci ureuju u regije. Regiju ine procesni podaci iz jednog ili vie
podsustava, gdje podsustav predstavlja strukturu podataka u NM koja slui za organizaciju
svih procesnih objekata u prikladne grupe, koje se tada mogu koristiti za filtrirane prikaze,
definiranje nadlenosti i druge primjene. U normalnom pogonu, svakom regijom upravlja
jedan sustav. Prema potrebi se regija moe pridijeliti i nekom drugom sustavu. Ako doe do
prekida veze, mogue je preuzeti upravljanje nad regijom kojom je do tada upravljao
izgubljeni sustav. Svaki sustav koristi standardni sustav upravljanja nadlenostima kako bi
ograniio podatke koji su dostupni korisniku. Za provoenje upravljakih akcija provjera
nadlenosti je proirena i provjerom nalazi li se odredini objekt unutar regija koje sustav
nadzire.
Pri inicijalnom (runom) pokretanju sustava niti jedna regija nije dodijeljena sustavu. Prije
normalnog pogona sustava sve regije dodijeljene sustavu moraju proi fazu usklaivanja,
unutar koje se provodi sljedee:

procesni podaci se dohvaaju u nainu sluanja prema kontrolnom stanju,

runo uneeni procesni podaci i ne-nadzirani objekti se usklauju prema svim

sustavima u pogonu

nepotvrena stanja alarma se usklauju prema svim sustavima u pogonu

oznake se usklauju prema svim sustavima u pogonu

Nakon zavretka usklaivanja gore navedenih podataka pri pokretanju (osim procesnih),
pokrenuti se sustav i dalje trajno sinkronizira s ostalim sustavima, dok se procesni podaci
automatski alju svim sustavima - komunikacijskim modulima pomou funkcije multihost-a.

Slika 2.2. Multisite konfiguracija NM SCADA sustava HOPS-a

Prikupljanje podataka iz daljinskih stanica i staninih raunala, te prosljeivanje upravljakih
naloga prema istima u normalnom reimu rada obavlja se u pripadnom MC-u po IEC 608705-104 komunikacijskom protokolu putem komunikacijskog modula Gateway. U NDC-u se
komunikacijski modul Gateway (IEC 60870-5-104 protokol) koristiti i za prikupljanje
podataka iz procesnih stanica distribuiranih sustava upravljanja te izdavanje regulacijskih
naloga elektranama, za prikupljanje podataka iz Sustava mjerenja izvan SDV-a, WAMS
(Wide Area Monitoring System) sustava. U MC-ovima se komunikacijski modul Gateway
(IEC 60870-5-104 protokol) prikuplja podatake iz Sustava mjerenja izvan SDV-a. Daljinske
stanice i stanina raunala konfigurirana su da istovremeno alju podatke samo jednom
centru.

2.1.2. Distribucija podataka meu centrima

Sve prikupljene podatke komunikacijski modul Gateway dalje distribuira ostalim centrima
preko WAN mree. Gateway ima ugraene mehanizme za sprjeavanje gubitaka informacija
u sluajevima kratkotrajnih prekida komunikacijskih veza meu centrima. Komunikacijski
moduli koji su dio SCADA sustava preuzimaju podatke iz vlastitog Gateway-a i Gateway-a
ostalih centara i pohranjuju ih u svoju bazu podataka stvarnog vremena. Svi pratei
posluitelji sinkroniziraju se direktno s vodeih posluitelja. U sluaju gubitka veze meu
centrima, nakon ponovne uspostave veze sve informacije e se osvjeiti s trenutno aktualnim
vrijednostima.
Podaci stvarnog vremena kojima su izvori sustavi TASE.2 Gateway EH, TASE.2 Gateway
NonEH,WAMS i ostali sustavi instalirani u NDC-u u okviru ovog projekta, a prosljeuju se u
SCADA sustav u NDC-u preko Application Program Interface-a (API) ili IEC 60870-5-104
protokola, distribuirani su iz NDC-a u mrene centre preko komunikacijskog modula
Gateway u sluaju IEC 60870-5-104 komunikacije te mehanizma sinkronizacije baza
podataka u sluaju komunikacije preko API-a. Uz postojeu sinkronizaciju baza podataka u
realnom vremenu implementirana je i distribucija sljedeih podataka: runi unosi mjerenja i
indikacija, oznake (eng. tag-ovi), potvrde i brisanja alarma, podaci dobiveni putem API-a, te
izraunati podaci.
2.1.3. Nadzor sustava
Nadzor SCADA sustava u multisite konfiguraciji podijeljen je na:

Nadzor komponenti pojedinih SCADA sustava u centrima,

Nadzora stanja i nadlenosti za upravljanje multisite konfiguracijom po regijama

Multisite sustavi u strukturi se inicijalno definiraju u DE-u. Svaki sustav alje informacije o
svome statusu i statusu ostalih sustava kroz periodike statusne poruke. Prema primljenim ili
neprimljenim porukama, sljedei statusi se pridjeljuju sustavima:

van pogona sustav koji nije jo pokrenut, upravo pokrenut sustav (nesikroniziran s
ostalim sustavima) ili sustav prema kojem je prekinuta veza,

sinkroniziran auriranje iz procesa i ostalih sustava u tijeku,

mirovanje aurirani sustav kojemu jo nije dodijeljena niti jedna regija,

u pogonu sustav koji upravlja jednom ili vie regija.

Status svakog sustava prikazuje se na slici multisite pregleda - sistemski ekranski prikaz NM.
5

NM SCADA sustavi u mrenim centrima i u NDC-u nadziru pogonsko stanje:

vlastitih posluitelja,

radnih stanica,

perifernih ureaja,

komunikacijskih veza svih RTU-ova.

Konfiguracija i trenutna raspodjela nadlenosti upravljanja po regijama nadzire se u svakom

centru i prikazuje se na slikama. Uz raspodjelu nadlenosti po regijama ekranski prikazi
prikazuju i stanja NM SCADA sustava po centrima. Multisite konfiguracija sustava
omoguava da svaki MC i NDC moe preuzeti upravljanje bilo kojim drugim MC-om u
sluaju prekida rada SCADA sustava. Ulogu NDC-a moe preuzeti samo rezervni NDC i to
samo u domeni SCADA/AGC funkcija.

3. Korisniko suelje
3.1. Ekranski prikaz
U svim MC-ovima i NDC-u zbog multisite konfiguracije SCADA sustava izgled izbornika
koji se odnosi na SCADA sustav u WS500 HMI aplikaciji je identian i na svim radnim
stanicama dostupne su iste funkcijske tipke. Budui da u NDC-u postoje aplikacije koje nisu
instalirane unutar Network Manager sustava u MC-ovima: sustav voenja EES-a (eng. Energy
Management System EMS) i sustav automatskog upravljanja proizvodnjom (eng. Automatic
Generation Control - AGC) izbornici u NDC-u razlikuju se od izbornika u MC-ovima. Na
WS500 HMI aplikaciji definirani su slijedei izbornici i njihove funkcijske tipke:
DATOTEKA - sadri funkcijske tipke za kreiranje novog trenda, kreiranje nove web
stranice, kreiranje nove liste dogaaja/alarma, otvaranje slika u trenutnom/novom prozoru,
spremanje dokumenata, zatvaranje prozora, ispis na pisa i za izlaz iz aplikacije WS500.
POGLED - sadri funkcijske tipke za zumiranje, odabir pozadine, odabir slojeva slike,
odabir razina zumiranja, odabir vremena (pregled podataka iz povijesne baze), odabir prikaza
vrijednosti, te za prikaz statusne trake i alatnih traka.
ALATI sadri funkcijske tipke za konfiguraciju trendova, konfiguraciju dinamikih
funkcijskih tipki na trendovima, kreiranje novih indikatora alarma (ikone temeljem kojih se
dobije predefinirana filtrirana lista alarma koja je konfigurabilna), kreiranje operaterskih
zabiljeki sa simbolima, pomicanje operaterskih zabiljeki sa simbolima, konfiguriranje paleta
boja i operaterskih postavki, te za pokretanje funkcije STLF (Short Term Load Forecast
samo u NDC-u).
PROZORI sadri funkcijske tipke za poravnavanje prozora, te za poravnavanje ikona kao i
popis trenutno otvorenih prozora (slika koje su otvorene unutar prozora) za laku navigaciju
izmeu istih
POMO sadri funkcijske tipke za otvaranje pomoi, pomoi prema kontekstu, te
informacijske slike o WS500 aplikaciji.
PRIKAZI sadri funkcijske tipke za pozivanje listi dogaaja/alarma/KRD-a (koje imaju
istu funkciju kao na alarmnoj traci) slike koja sadri predefinirane izvjetaje (posebno za
svaki centar), slike koja sadri predefinirane trendova (posebno za svaki centar), te statusnih
listi i sistemske biljenice.

RADNJE sadri funkcijske tipke za odabir moda dinamikog bojanja mree, lociranja
elemenata, odabira moda za ispitivanje, odabira baze podataka za uenje, pozivanja
informacijskih slika za objekte te odustajanje od dijaloga.
NDC sadri funkcijske tipke za poziv slika energetskih objekata i mrenih shema za
potrebe korisnika u NDC-u.
MC ZAGREB sadri funkcijske tipke za poziv slika energetskih objekata i mrenih shema
za potrebe korisnika u MC-u Zagreb.
MC RIJEKA sadri funkcijske tipke za poziv slika energetskih objekata i mrenih shema
za potrebe korisnika u MC-u Rijeka.
MC SPLIT sadri funkcijske tipke za poziv slika energetskih objekata i mrenih shema za
potrebe korisnika u MC-u Split.
MC OSIJEK sadri funkcijske tipke za poziv slika energetskih objekata i mrenih shema za
potrebe korisnika u MC-u Osijek.
INFORMACIJSKI SUSTAV - sadri funkcijske tipke za poziv slika SDV sustava.

Slika 3.1. Poetna slika prikaza NM SCADA-e

3.2. Izbornici MC Zagreb, MC Split, MC Rijeka i MC Osijek

Izbornik prikaza jednopolnih shema elektroenergetskih objekata i pregledne sheme
prijenosnog podruja sadre:
Popis elektroenergetskih objekata (grupiranih prema tipu objekta i naponskoj razini)
Popis slika preglednih shema (mree 400, 220, 110 kV, pregled EES-a, podaci proizvodnje,
iznosi napona).
Tekst naziva elektroenergetskog objekta ili naziva slike kod preglednih shema je virtualna
tipka za poziv slike. Na slikama ispod prikaza su razgranata stabla pojedinih izbornika.

Slika 3.2. Izbornik MC Zagreb

10

Slika 3.3. Izbornik MC Split

11

Slika 3.4. Izbornik MC Rijeka

12

Slika 3.5. Izbornik MC Osijek

13

3.3. Alatne trake WS500 HMI aplikacije

Na slici 3.6. prikazano je WS500 HMI suelje s alatnim trakama pojedinih funkcija. Alatne
trake WS500 aplikacije su:
Windows traka
Traka s alatima
Traka s izbornicima
Traka s DFK tipkama

Slika 3.6. WS500 suelje

14

U tablici 3.1. prikazan je popis alatnih traka u WS500 HMI suelju zajedno sa kratkim opisom
dostupnih tipki po odreenoj funkciji.
Tablica 3.1. Alatne trake u WS500 HMI aplikaciji
Alatna traka

Alarmi

Tipke
Tipka koja prikazuje postoji li aktivan alarm u
cjelokupnom sustavu i otvara prozor alarma
(prozor alarma prikazuje zadnjih pet aktivnih
alarma).
Tipka za potvrdu zvunog alarma

Grupe alarma

Pet konfigurabilnih tipki za prikaz aktivnog

alarma iz odreenog dijela sustava (tipke
otvaraju listu alarma za odabrani dio sustava).
Tipke za pozivanje prethodne/slijedee slike

Rad sa slikama

Lociranje

Tipke za otvaranje nove slike u

aktivnom/novom prozoru.
Tipka za otvaranje dijaloga za lociranje
elemenata.
Tipka za lociranje zadnjeg lociranog
elementa.

Info

Tipka za osvjeavanje prikaza koje nemaju

automatsko osvjeavanje (npr. liste stanja)
Tipka za pozivanje info slike elementa prema
vanjskom identitetu.

Zumiranje

Tipke za korano zumiranje, zumiranje na

osnovnu razinu, zumiranje podruja i
otvaranje navigacijskog prozora (navigacijski
prozor omoguava lake snalaenje prilikom
visokog zuma).

Povijesni podaci

Tipke za pozivanje povijesnih podataka,

kretanje naprijed/nazad u vremenu, odabir
trenutka iz povijesti i prekid odabira vremena.

Biljeke

Tipke za pisanje/brisanje biljeki

Dokumenti

Tipke za otvaranje novog trenda, nove web

stranice, konfiguraciju slika i spremanje
dokumenata.

Sat

Prikaz sata (komentar: u polju za prikaz sata

mogue je prikazati i datum i vrijeme, uz
dvostruko manji font) .

15

Alatna traka

Tipke
Tipke za pozivanje listi

dogaaja/alarma/KRD-a, te za
povratak na jednopolne sheme stanica
(s liste dogaaja za odreenu stanicu).

dogaaja/alarma/KRD-a za cijeli
sustav

Liste

Dinamiko bojanje kontura

Drop-down lista za odabir moda dinamikog

bojanja kontura i tipka za prikaz legende.

Operaterske biljeke

Tipka za operaterske biljeke na slici.

Video zid (samo NDC)

Tipke za upravljanje s video zidom. (samo

NDC)

Na operaterskim radnim stanicama WS500 HMI aplikacija je konfigurirana na nain da se

prilikom pokretanja same aplikacije automatski otvara broj WS500 HMI aplikacija koliko
postoji monitora, na prvom monitoru automatski se otvara pregledna geografska shema mree
regije kojoj radna stanica pripada dok se na drugom automatski otvara pregledni shematski
prikaz mree regije kojoj radna stanica pripada. Na treem monitoru otvara se lista dogaaja
kompletnog elektroenergetskog sustava dok se na etvrtom monitoru otvara lista alarma
kompletnog elektroenergetskog sustava.

3.4. Koncept ekranskih prikaza elektroenergetskih objekata

3.4.1. Osnovni koncept prikaza elektroenergetskih objekata
Ekranski prikazi EE objekata podijeljeni su u dvije cjeline:

Veliki EE objekti sve 400/x, 220/x i velike 110/x transformatorske stanice i

elektrane

Mali EE objekti 110/x transformatorske stanice koje ne spadaju pod velike.

Za sve EE objekte veliine elemenata (prekidaa, rastavljaa, tekstova, mjerenja, itd..) u

DE400 GED (Graphical Editor) alatu su iste. Veliina elemenata na WS500 HMI suelju
ovisi jedino o veliini okvira slike za pojedine EE objekte koja je individualna za svaki EE
objekt. Veliina okvira slike za pojedine EE objekte odreuje se tako da se maksimalno

16

iskoristi prostor slike (minimizacije praznog prostora na slici). Gornja podjela vrijedi i za
elektrane, tj. elektrane su takoer podijeljene na velike i male.

Orijentacija polja odreena je na slijedei nain:

Sva vodna polja koja se nalaze na naponskoj razini koja zauzima gornji dio ekranskog
prikaza nacrtana su prema gore (izlaz prema gore) dok su ona koja se nalaze na
naponskoj razini koja zauzima donji dio ekranskog prikaza nacrtana prema dolje (izlaz
prema dolje), osim u sluaju kada se smanjuje preglednost i funkcionalnost ekranskog
prikaza.

U sluaju kada na ekranskom prikazu postoje samo dvije naponske razine

transformatori su orijentirani tako da je primarna strana prema gore, a sekundar prema
dolje. U sluaju da na ekranskom prikazu postoji vie naponskih razina orijentacija
transformatora napravljena je dogovorom s HEP OPS-om.

Generatori i generatorska polja nacrtani su prema tehnikoj dokumentaciji i sadanjim

prikazima u PDP-u

Horizontalni raspored polja uzima se prema stanju u postrojenju, prema tehnikoj

dokumentaciji.

Aparati su smjeteni prema tehnikoj dokumentaciji. Raspored aparata izmeu glavnih

i pomonih sabirnica takoer je prema tehnikoj dokumentaciji, osim u sluaju kada se
smanjuje preglednost i funkcionalnost ekranskog prikaza.

VELIKI EE OBJEKTI
Ekranski prikazi za velike EE objekte sastoje se od:

Ekranskog prikaza pregledne jednopolne sheme postrojenja s kompletnom primarnom

opremom i svim naponskim razinama

Ekranskih prikaza naponskih cjelina s kljunim elementima (transformatorska, spojna

i mjerna polja, te uzemljenje sabirnica kao i mjerenja na susjednim naponskim
razinama) iz susjednih naponskih cjelina koje sadre sve informacije bitne za
regulaciju i kontrolu stanja transformatora (u sluaju da sve informacije bitne za
regulaciju i kontrolu stanja transformatora ne stanu na slike naponskih razina
napravljena je dodatna slika sa transformatorima koja ih sadri) od ovog principa se
odstupilo jedino ako je to HEP OPS izriito traio

Ekranskih prikaza tablica ope signalizacije i alarma na razini stanice

17

Ekranskih prikaza tablica s tipkama za pozivanje pred definiranih trendova i izvjetaja

(slike su zajednike za sve EE objekte pojedine regije)

Na preglednim jednopolnim shemama velikih EE objekata na osnovnoj razini poveanja

prikazana su uklopna stanja aparata i simboli primarne opreme sa jednim grupnim signalom
(koji nee generirati zapise u listi dogaaja/alarma, a prikazuje se trepteom crvenom bojom)
po polju koji e se aktivirati u sluaju prorade bilo kojeg grupnog signala iz tog polja koji se
prikazuje na slici naponske razine koje sadrava to polje, ije treptanje prestaje, a prikaz
signala crvenom bojom ostaje kod potvrde trajnih alarma koji su prouzroili aktiviranje ovog
grupnog signala. Prilikom poveanja slike na treoj razini poveanja (ovisno o veliini EE
objekta) ovaj grupni signal zamjenjuje prikaz svih grupnih signala iz tog polja koji se
prikazuju na slike naponske razine koja sadrava to polje.
Za veliinu okvira slika naponskih razina velikih EE objekata vrijedi isto pravilo kao i za
ostale EE objekte. Za ekranske prikaze naponskih cjelina velikih energetskih objekata, tablice
ope signalizacije i grupnih signala na razini stanice velikih energetskih objekata, te tablice sa
tipkama za pozivanje pred definiranih trendova i izvjetaja velikih energetskih objekata
vrijede ista pravila kao i za ekranske prikaze istog tipa malih energetskih objekata.
Kriteriji za ekranske prikaze naponskih razina:

Prikazuju se uklopna stanja svih sklopnih aparata.

Prikazuju se grupni signali vezani uz polje (osim grupnih signala kvarova ureaja

sekundarne opreme u MC Split i MC Zagreb koji se prikazuju u tablicama alarma na

posebnom prikazu). Pojavljuje se simbol samo prilikom prorade pojedinog grupnog signala (u
normalnom stanju prikazuju se isti simbol kao u stanju prorade, ali u boji pozadine to znai
da nee biti vidljiv na slici, prelaskom mia preko signala pojavit e se oznaka signala koji se
na tom mjestu nalazi sivom bojom). U svim stanjima signala mogue je obaviti dozvoljene
operacije nad objektom i pozvati info sliku objekta s detaljnim informacijama.

Prikazuju se oznake naponskih razina koje su ujedno i virtualne tipke za poziv slika
naponskih razina kod velikih EE objekata

Prikazuju se sve sabirnice neovisno o naponskoj razini. Pomone sabirnice su za

stupanj tanje od glavnih sabirnica

Sabirniki rastavljai smjeteni su na sabirnicama.

Mjerenja u vodnim poljima prikazuju se iznad polja i ispod identifikacijskog teksta

polja i ifre voda. Mjerne jedinice ne moraju se nuno prikazivati uz svako polje,
18

odnosno ukoliko su vodna polja bez razmaka prikazuju se samo uz mjerenja krajnjeg
desnog polja.

Svi podaci o transformatoru i za upravljanje regulacijskom preklopkom transformatora

smjeteni su uz transformator (signali vezani uz regulaciju transformatora prikazuju se
uz transformator u tablici)

Prikazuje se simbol transformatora za uzemljenje nul-toke transformatora

Mjerenja na primarnoj strani transformatora prikazuju se pored prekidaa primarne

strane. Mjerenja na sekundarnoj strani transformatora prikazuju se pored prekidaa
sekundarne strane.

Svi generatori i njihovi pripadajui blok transformatori prikazuju se s gornje strane

sabirnica na koje su spojeni. Grupni signali prorada zatita generatora prikazuju se s
lijeve strane generatora, na desnoj strani prikazuje se oznaka i nazivna snaga
generatora.

Iznad svakog vodnog polja postoji virtualna tipka za poziv slike koja prikazuje
susjedni objekt koji se spaja preko navedenog vodnog polja, a koja je ujedno i naziv
polja.

Jednopolna shema EE objekata modelira se upotrebom tipskih polja odreenog

naponskog nivoa i konfiguracije sabirnica iz centralne baze predloaka tipskih polja.

Raspored tipskih polja, sabirnica i transformatora definiran je tehnikom

dokumentacijom (tj stvarnim redoslijedom polja u EE objektu) koja je temelj za
kreiranje modela EE objekta.

U modelu EE objekta ostavljen je prostor za planirana i rezervna polja

Pomone sabirnice (W7) postavljene su odvojeno od glavnih sabirnica (W1,W2)

prema tehnikoj dokumentaciji (pomone sabirnice prikazuju se za jednu razinu tanje
od glavnih sabirnica)

VELIKI EE OBJEKTI
Ekranski prikazi za male EE objekte sastoje se od:

Ekranskog prikaza jednopolne sheme postrojenja s tablicom ope signalizacije

Ekranskog prikaza regulacije transformatora u sluaju da se tablice regulacije ne mogu

smjestiti na jednopolnu shemu

Ekranskog prikaza tablica ope signalizacije i grupnih signala na razini stanice u

sluaju da se tablice ne mogu smjestiti na jednopolnu shemu
19

Za ekranske prikaze malih EE objekata vrijede ista pravila kao i za ekranske prikaze
naponskih razina velikih EE objekata.
OPI SIGNALI

MRENA SHEMA

NAPONSKA CJELINA 400

erjavinec
400 kV
DFK 1

220 kV
DFK 1

PREGLEDNA SHEMA
TS erjavinec
400 kV

TR3
110 kV

GEOGRAFSKA SHEMA

DFK 1

DFK 2

220 kV

DFK 3

DFK 4

erjavinec
Tumbri
Meline

400 kV
Ernestinovo

TR3

220 kV

REGULACIJA

DFK 1

NAPONSKA CJELINA 220

220 kV
DFK 1

Slika 3.7. Princip navigacije za slike velikih EE objekata

MRENA SHEMA

Rakitje

JEDNOPOLNA SHEMA
TS Rakitje
110 kV

30 kV

GEOGRAFSKA SHEMA
erjavinec
Tumbri

DFK 1

DFK 2

DFK 3

DFK 4

Ernestinovo

Meline
Rakitje

Slika 3.8. Princip navigacije za slike malih EE objekata

20

3.4.2. Osnovni elementi na ekranskim poljima

3.4.2.1. Tipska polja
Model tipskih polja napravljan je za slijedee tipove polja:

400kV, 220kV, 110kV, 35kV:

o Vodno polje izlaz prema gore,
o Vodno polje izlaz prema dolje,
o Spojno polje,
o Mjerno polje,
o Transformatorsko polje,
Generator,
Transformator.
Razmaci izmeu elemenata definirani u DE400 okruenju ostaju i prilikom kreiranju slike za
prikaz na WS500 HMI suelju.
Na slikama ispod prikazani su neki primjenjeni modeli tipskih polja u objektima PrP-a Rijeka.
VODNO POLJE, IZLAZ
PREMA DOLJE
14
NAZIV VODA
IFRA VODA
P
Q
S/I
U
KM
4

BEZ
UPR
LOK
OZNAKA POLJA

GS

GS

GS

GS

GS

GS

GS
GS

GS

GS

GS

GS

W1

W1
OZNAKA POLJA

LOK

P
Q
S/I
U
KM
IFRA VODA

UPR
BEZ

VODNO POLJE,
IZLAZ PREMA GORE

NAZIV VODA

14

Slika 3.9. Jednostruki sustav sabirnica Vodno polje

21

VODNO POLJE, IZLAZ

PREMA DOLJE
14

NAZIV VODA
IFRA VODA
P
Q
S/I
U

LOK
UPR
BEZ

KM
4

OZNAKA POLJA
4

W1

GS

GS

GS

GS

GS
GS
4

GS

GS
GS

GS

W2

GS

GS
2

W1

W2
3
6

OZNAKA POLJA
P
Q

LOK
UPR

S/I
U
KM
IFRA VODA
NAZIV VODA

BEZ
14
VODNO POLJE,
IZLAZ PREMA GORE

Slika 3.10. Dvostruki sustav sabirnica Vodno polje

NAZIV VODA
IFRA VODA
P
Q
S/I
U
KM

VODNO POLJE, IZLAZ

PREMA DOLJE
19

W7
2

BEZ

W7

UPR
LOK

OZNAKA POLJA
6

W1

GS

W2

GS

GS

GS

GS

GS

GS

W1

W2

6
OZNAKA POLJA
LOK

P
Q
S/I
U
KM
IFRA VODA

UPR
BEZ
14

NAZIV VODA

VODNO POLJE,
IZLAZ PREMA GORE

Slika 3.11. Dvostruki sustav sabirnica s pomonom sabirnicom Vodno polje

22

TRAFO POLJE, IZLAZ

PREMA DOLJE

LOK
UPR
BEZ
OZNAKA POLJA
6

W1

W2

P
Q

TRn

S/I
U

GS
PRP
ULJE
NAMOT

GS
GS
GS
GS

P
Q

S/I
U

W1

Slika 3.12. Dvostruki sustav sabirnica s kolicima prekidaa Trafo polje

23

3.4.2.2. Simboli i linije na ekranskim prikazima

Preuzeta je konvencija prikaza simbola iz SCADA-e PROZA 11 D/R uz dodatak novih

simbola. U tablicama ispod nalazi se pregled osnovnih simbola za ekranske prikaze.
U tablici 3.2. prikazan je popis simbola zajedno sa prikazom simbola za pojedina stanja, te
veliinom simbola u DE400 GED alatu (veliine elemenata u tablici prikazane su radi prikaza
odnosa veliina pojedinih simbola). Simboli se bojaju u ovisnosti o zastavicama kvalitete i
grupama obrada signala to znai da e neosvjeeni element biti svijetlo plave boje dok e
element u alarmnom stanju biti treptajue crvene boje.
Tablica 3.2. Dinamiki simboli
Tip elementa

Stanje 00
Kvar

Stanje 01
Iskljuen

Stanje 10
Ukljuen

Stanje 11
Nepoznato

Veliina
(xv)

Prekida

2x2

Rastavlja

2x2

Uzemljiva

2x4

Kolica 1

2x1

Kolica 2

2x1

Upravljanje poljem

N/A

Krajnji poloaj regulatora

N/A

4x2

N/A

N/A

1x1

(kao trajni alarm simbol je crvene

boje)

N/A

N/A

1x1

Upravljanje na razini stanice

N/A

LOK

DALJ

N/A

7x2

Upravljanje na razini
naponske razine

N/A

LOK

DALJ

N/A

7x2

Regulacija

N/A

RU

AUT

N/A

4x2

Vodei TR

N/A

TR1

TR2

N/A

4x2

Paralelni rad transformatora

N/A

N/A

1x1

(kao trajni alarm simbol je ute boje)

LOK

Regulacijska sklopka kvar

24

Stanje 00
Kvar

Stanje 01
Iskljuen

Stanje 10
Ukljuen

Stanje 11
Nepoznato

Veliina
(xv)

Upravljanje regulacijom

N/A

LOK

DALJ

N/A

4x2

Zatita na SP/TP

N/A

TP

SP

N/A

4x2

Zatita na SP/VP

N/A

VP

SP

N/A

4x2

Tip elementa

Svaki mreni centar je zadrao svoju koncepciju grupiranja signala kako je to bilo i u starom
SCADA sustavu te je zbog toga i prikaz pojedinih grupnih alarma u mrenim centrima
razliit. U tablici ispod su prikazani simboli za prikaz grupnih alarma u MC Rijeka.
Tablica 3.3. Grupni signali MC Rijeka koji se prikazuju uz jednopolnu shemu
Stanje 10

Stanje 11

Veliina
(xv)

N/A

ISK

N/A

4x2

N/A

UP

N/A

4x2

Unutarnji kvar
ISK

N/A

KV

N/A

4x2

Unutarnji kvar
upozorenje

N/A

UP2

N/A

4x2

N/A

ZKV

N/A

4x2

Nadzor polja
kvar

N/A

NKV

N/A

4x2

Sabirnika
zatita UP

N/A

ZUP

N/A

4x2

Sabirnika
zatita ISK

N/A

ZISK

N/A

4x2

Opis signala
Iskljuenje
Upozorenje

Zatita polja kvar

Stanje 00

Stanje 01

25

Tablica 3.4. Statiki simboli

Tip elementa

Simbol

Boja

Dvonamotni
transformator

Zelena

Transformator
vlastite potronje

Zelena

Tronamotni
transformator

Zelena

Autotransformator

Zelena

Autotransformator s
kutnom regulacijom

Zelena

Generator

Zelena

Kondenzatorska
baterija

Zelena

26

Veliina

Napomena

8 x 14

Element se
boja u
ovisnosti o
topologiji
mree

4x7

Element se
boja u
ovisnosti o
topologiji
mree

8 x 14

Element se
boja u
ovisnosti o
topologiji
mree

14 x 8

Element se
boja u
ovisnosti o
topologiji
mree

14 x 8

Element se
boja u
ovisnosti o
topologiji
mree

6x6

Element se
boja u
ovisnosti o
topologiji
mree

7x1

Element se
boja u
ovisnosti o
topologiji
mree

Tip elementa

Simbol

Boja

Prigunica

Zelena

Veliina

Napomena

2x4

Element se
boja u
ovisnosti o
topologiji
mree

Transformator
uzemljenja mree

Crvena

3x3

Mjerno mjesto
napona

Zelena

2x1

Uzemljenje

Crvena

2x2

Uzemljenje preko
fiksnog maloomskog
otpornika

Crvena

2x4

Uzemljenje preko
preko promjenjivog
otpora

Crvena

Uzemljenje preko
Petersenke

Crvena

27

Element se
ne boja u
ovisnosti o
topologiji
mree
Element se
ne boja u
ovisnosti o
topologiji
mree
Element se
ne boja u
ovisnosti o
topologiji
mree
Element se
ne boja u
ovisnosti o
topologiji
mree

2x4

Element se
ne boja u
ovisnosti o
topologiji
mree

2x4

Element se
ne boja u
ovisnosti o
topologiji
mree

Tip elementa

Simbol

Koncepcija
uzemljenja 110/x
transformatora

Boja

Veliina

Napomena

N/A

N/A

N/A

3.4.2.3. Prikaz statikih tekstova na ekranskim prikazima

Fiksni tekstovi koji se koriste za ekranske prikaze su slijedei:

Oznake sabirnica

Oznake polja

Oznake transformatora

Oznake generatora

Nazivi vodnih polja

ifre vodova

Oznake naponskih razina

Ostali fiksni tekstovi (ne ukljuuje mjerne jedinice)

Za prikaz svih fiksnih tekstova koriste se IEC oznake (za sabirnice, transformatore i
generatore). Nazivi vodnih polja i ifre vodova preuzeti su iz tehnike dokumentacije
pojedinih objekata. U tablici ispod prikazan je pregled definiranih fiksnih tekstova.

Boja svih statikih tekstova je: bijela

Boja svih statikih tekstova koji su ujedno i virutalne tipke za poziv drugih slika je:
uta podcrtana

Font svih statikih tekstova na ekranskim prikazima je: Tahoma

28

Tablica 3.5. Oznake fiksnih tekstova pojedinih elemenata mree

Element
Sabirnice

Oznaka

Glavna

W1, W2

Pomona

W7, W8

Transformatori Transformator
Autotransformator

TR1
ATR1

Transformator za vlastitu potronju KT1

Generatori

Hidro, Termo

G1

Oznaka polja

400kV

220kV

110kV

35kV

20kV

10kV

Spojno polje

SP

Sekcijsko polje

QS

Mjerno polje

MP

Transformatorsko polje

TP

Vodno polje

Tekst

Nazivi polja

29

3.5. Mrene sheme i zemljopisni prikazi

Zemljopisni prikaz je primarno namijenjen iscrtavanju kontura. Na slici se prikazuje
zemljopisna kontura RH u vektorskom obliku i pripadajui vodovi i transformatorske stanice.
Mrene sheme su primarno namijenjene prikazivanju rezultata tokova snaga i drugih
energetskih prorauna koji se oslanjaju na tokove snaga kao to su proraun naponskog plana,
proraun optimalnih tokova snaga i analize sigurnosti. Takoer je mogue prikazati rezultate
prorauna kratkog spoja i procjene stanja.
Slike mrenih shema i zemljopisnog prikaza se pozivaju iz izbornika.
Funkcijske tipke se preuzimaju s jednopolnih shema.
Mrene sheme su podijeljene u dvije osnovne slike:

MREZA_110 koja sadri sve stanice

MREZA_400 koja sadri 400 kV i 220 kV stanice, gdje su 400/110 kV i 220/110 kV

transformatori prikazani kao tereti
Tablica 3.6. Popis elemenata ukljuenih u pojedine prikaze
Mrene sheme

Zemljopisni prikaz
Sabirnice/
Stanice

krugovi

fizike sabirnice

Vodovi

crtano prema stvarnim

trasama

pod pravim kutem

Generatori

simbol

simbol generatora, ime i

snaga

Tereti

simbol tereta, ime i snaga

Prekidai

isti kao i na jednopolnim

shemama

Rastavljai

crte

Prikazne
vrijednosti

konture

napon sabirnica, kut 220 i 400

kV sabirnica, radna snaga
vodova, mrenih
transformatora, tereta i
generatora

30

3.5.1. Zemljopisni prikaz

Zemljopisni prikaz je primarno namijenjen iscrtavanju kontura zbog zemljopisno tonog
razmjetaja stanica. Na slici se prikazuje zemljopisna kontura RH i pripadajui vodovi i
transformatorske stanice.
Stanice su napravljene kao krugovi. Svaki krug oznaava jednu naponsku razinu u stanici.
Elektrane koriste razliite simbole za HE, TE, NE, VE.
Naziv transformatorske stanice je ujedno i virtualna tipka (eng. poke point) za poziv
jednopolne sheme.
Za iscrtavanje kontura se koriste pokazne vrijednosti koje se crtaju u 32 sloju.
Na osnovnom sloju se nalaze 400 kV i 220 kV vodovi i stanice; 110 kV vodovi i stanice na
razini poveanja (Declutter) 5 i vie; Naziv stanice kao virtualne tipke; Zemljopisne konture
RH i susjednih zemalja.

Slika 3.13. Zemljopisni prikaz na razini poveanja 1

31

Slika 3.14.Detalj zemljopisne slike Prp Rijeka

3.5.2. Mrena shema 400/200/110 kv stanica
Osnovna (najdetaljnija) razina poveanja se nalazi na razinama razmrenja (Declutter) 11
16. Na toj razini poveanja nalazi se prikaz svih sabirnica, rastavljaa (osim prema
uzemljivaima),transformatora, vodova, radnih i jalovih snaga, te poloaja regulacijskih
preklopki transformatora. Na razini 14-16 (kada vie nije mogue vidjeti putanju voda) se
nalaze imena polja. Takoer se nalaze virtualne tipke koje vode na jednopolnu shemu stanice.

Slika 3.15. Najdetaljnija (osnovna) razina poveanja mrene sheme

32

Srednja razina poveanja se nalazi na razinama razmrenja (Declutter) 5 10. Na srednjoj

razini poveanja se nalaze stanice u obliku pravokutnika s virtualnim tipkama, te vodovima
izmeu njih. Na vodovima se nalazi iznos i smjer radne snage.

Slika 3.16. Detalj srednje razine poveanja

Na poetnoj razini poveanja 1 5 se nalaze nevidljive virtualne tipke u obliku pravokutnika
kojima se navigira u osnovnu razinu poveanja. Stanice su u obliku punih krugova.

Slika 3.17. Detalj mrene sheme s najvie razine poveanja

33

3.5.3. Simboli i linije

Preuzima se konvencija prikaza simbola iz Ekranskih prikaza, uz pojednostavljenja za neke
simbole. U tablicama ispod nalazi se pregled dinamikih simbola za mrene sheme.
Tablica 3.5. Dinamiki simboli na mrenim shemama

Tip elementa

Stanje 00

Stanje 01

Stanje 10

Stanje 11

Veliina

Prekida

1,25 x
1,25

Rastavlja

ovisna o
poloaju

Rastavlja
spojnog polja

ovisna o
poloaju

Uzduni
rastavlja

1x0

Tablica 3.6. Statiki simboli na mrenim shemama

Tip elementa

Mreni
autotransformator

Mreni
autotransformator

Simbol

Boja

Zelena

Zelena

34

Veliina

Napomena

2x4

Element se boja
u ovisnosti o
topologiji mree

2x4

Element se boja
u ovisnosti o
topologiji mree

Tip elementa

Simbol

Boja

Mreni
transformator

Veliina

Napomena

2x4

Element se boja
u ovisnosti o
topologiji mree

2x2

Element se boja
u ovisnosti o
topologiji mree

2x4

Element se ne
boja u ovisnosti
o topologiji
mree

Zelena

Generator

Zelena

Teret

Zelena

U tablici 3.7. definiran je prikaz statikih i dinamikih linija na mrenim shemama. Vodovi se
crtaju pod pravim kutovima.
Tablica 3.7. Statike i dinamike linije
Tip linije

Debljina

Boja, tip

Napomena

Okviri stanica

Siva, crtkana

Nema dinamikog
bojanja,

Grupni alarm

Crvena treptajua

Boja se jedino kada

postoji alarm

Glavne sabirnice

Zelena

Boja se prema
topologiji mree

Pomone sabirnice

Zelena

Boja se prema
topologiji mree

Vodovi 110 kV

uta

Boja se prema
topologiji mree

Vodovi 220 kV

Zelena

Boja se prema
topologiji mree

Vodovi 400 kV

Ljubiasta

Boja se prema
topologiji mree

35

3.5.4. Tipska polja

Izgled prikaza tipskih polja:

400kV, 220kV, 110kV:

Vodno polje

Spojno polje,

Polje mrenog transformatora.

Generatorsko polje i polje tereta,

Na slikama ispod predstavljeni su izgledi tipskih polja s definiranim odnosima razmaka

izmeu pojedinih elemenata. Tipska polja primjenjuju se prilikom modeliranja EE objekata u
PED500 grafikom editoru. Razmaci izmeu elemenata definirani u PED500 okruenju u
gustoi grida 16 ostaju i prilikom kreiranju slike za prikaz na HMI suelju.
Viestruke sabirnice su razmaknute za 2. Pomone sabirnice se grupiraju zajedno s glavnim
sabirnicama. Polja su irine 6.

Slika 3.18. Prikaz tipskog polja: vodno polje, spojno polje, polje mrenog transformatora

36

Slika 3.19. Prikaz tipskog polja: generatorsko polje, polje tereta

3.5.5. Prikaz izraunatih vrijednosti i mjerenja
Tablica 3.8. Prikaz mjerenja na mrenim shemama
Mjerenja

Broj mjesta

Broj decimala

Radna snaga na srednjoj

razini poveanja

8.0, Tahoma

1000

Radna snaga

2.5, Tahoma

100

Jalova snaga

2.5, Tahoma

100

Napon sabirnica

2.5, Tahoma

400

Frekvencija

2.5, Tahoma

50.02

Kut

2.5, Tahoma

Poloaj regulacijske
sklopke transformatora

2.5, Tahoma

12

Vrsta regulacije TR4 u

erjavincu (Uzduna /
Kosa)

2.5, Tahoma

37

Font

Primjer

3.6. Liste
U Network Manager sustavu liste su jedan od naina (uz jednopolne prikaze EE objekata)
kako operaterima sustava prikazati informacije o dogaajima u postrojenju i upozoriti ih na
mogue opasne situacije. Definirane su slijedee liste:

Lista dogaaja

Lista alarma

Lista kronologije

Lista opih greaka sustava

Liste su pridruene definiranim sustavima. U tablici ispod prikazano je kako su liste

rasporeene po pojedinim sustavima i njihovi dimenzijski parametri (maksimalno mogui
broj zapisa) u AVANTI bazi podataka (u realnom vremenu).

Tablica 3.9. Prikaz dimenzijskih ogranienja pojedinih lista po sustavima

Sustavi

Energetski sustav

Vrsta liste

Broj dogaaja / alarma

Lista dogaaja

99 999

Lista alarma

30 000

Lista kronologije

20 000

Lista dogaaja

10 000

Lista alarma

2 000

Lista dogaaja

1 100

Lista dogaaja

330

Lista alarma

50

Upravljaki sustav

Ope greke sustava

Odravanje baze

38

Kriteriji prikaza listi u online prikazima:

Dio liste koji se prikazuje prilikom poziva:

o Lista dogaaja, KRD Prikazuje se kraj liste (posljednja stranica, posljednji
dogaaj)
o Lista alarma Prikazuje se kraj liste (posljednja stranica, posljednji alarm)

Dodatni separacijski red za bolju itljivost Svaki trei red

Broj redaka rezerviranih za zaglavlje 1

Broj redaka po prikazu 27

Broj redaka za koji se lista pomakne za svaku scroll komandu 3 reda

Liste statusa kako su definirane u bazi podataka (filtrirane prema aktivnom kriteriju)

Parametri prikaza listi u online priikazima se mogu mijenjati kroz odravanje, dok je za
statusne liste potrebna promjena u softveru.
Sve liste se arhiviraju i uvaju u HIS (UDW) bazi podataka u identinom obliku kako su
prikazane operateru na WS500 suelju.
3.6.1. Lista dogaaja

Lista dogaaja je lista u kojoj se biljee svi dogaaji koji su se dogodili u povijesti i
kronoloki su sloeni prema vremenu dolaska poruke u SCADA sustav u MC-u gdje se poruci
dodjeljuje vrijeme dogaaja.
Funkcija koja otkriva promjene u statusu pojedinog elementa u AVANTI bazi podataka
pokree obradu dogaaja koja se izvodi zavisno o definiciji samog objekta u bazi podataka i
tipa dogaaja. Dogaaji su klasificirani prema ovim definicijama koje slue za zapisivanje
samog dogaaja i povezanih funkcija.
Dogaaji se generiraju kao rezultat promjene promjene statusa pojedinog objekta u AVANTI
bazi podataka (iz energetskog i upravljakog sustava). Obrada dogaaja moe generirati jednu
ili vie moguih aktivnosti:

Zapis dogaaja u listi dogaaja

Nepotvreni i trajni alarm

Zvuni alarm

Zapoinjanje neke dodatne funkcije

39

Status dogaaja odreuje kako e poruka dogaaja biti prikazana u listi dogaaja i listi
alarma. Zavisno o definiciji grupe dogaaja i tipa dogaaja, dogaaj moe imati jedan od
slijedeih statusa:

Dogaaj informacija se prikazuje samo u listi dogaaja

Nepotvreni alarm informacija se prikazuje u listi alarma sa prikazom prolaznog

alarma

Trajni alarm informacija se prikazuje u listi alarma sa prikazom trajnog alarma

Prilikom prezentacije, lista se filtrira prema sustavu iz kojeg je pozvana (energetski ili
upravljaki) te nije mogue zajedno, u jednom prikazu liste, vidjeti podatke iz ta dva sustava.
Dodatno jo u energetskom sustavu, ako operater pozove sliku pojedinog dijela sustava (npr.
EE objekta) lista se filtrira prema pozvanom objektu i samo e dogaaji vezani uz taj objekak
biti prikazani. Zbog definicije lokalne nadlenosti nad odreenom regijom, operater pojedine
regije moe vidjeti samo dogaaje koji su se dogodili u toj regiji (detaljnije o nadlenostima u
poglavlju Upravljanje i nadlenosti).
Svi dogaaji su smjeteni u internom prostoru za smjetaj dogaaja na SCADA serveru, ali se
istovremeno sinkroniziraju na HIS (UDW) posluitelje, ako su isti dostupni. Ukoliko HIS
(UDW) posluitelji nisu dostupni, SCADA posluitelji e privremenom prikupljati sve
dogaaje iz sustava i pohranjivati ih na svojim diskovima, meutim, zbog ogranienosti
prostora na SCADA posluiteljima i utjecaja na performanse SCADA sustava, to
pohranjivanje ne moe dugo trajati. Koja koliina podataka e biti spremljena na SCADA
posluitelje u sluaju nedostupnosti HIS (UDW) posluitelja zavisi iskljuivo o koliini
informacija koje e nastati u tom vremenu (dogaaji, mjerenja, greke). Kada HIS (UDW)
postanu dostupni SCADA posluiteljima, podaci koji su privremeno pohranjivani na SCADA
posluitelje automatski se dodaju u bazu podataka HIS (UDW) posluitelja, a na SCADA
posluiteljima se briu. Ukoliko nedostupnost HIS (UDW) posluitelja bude neto due
vremena i pone dolaziti do prepunjenosti diskova SCADA posluitelja, sustav e dati poruku
u listu dogaaja da je sustav uskoro prepunjen i na taj nain upozoriti na problem koji postoji.
Nije mogue da se dogodi potpuna prepunjenost diskova SCADA posluitelja jer u sluaju
vee koliine informacija (dogaaja, mjerenja), SCADA sustav e poeti brisati stare podatke
kako bi oslobodio prostor za nove podatke.

40

Slika 3.20. Izgled liste dogaaja

Tablica 3.10. Izgled liste dogaaja

Naziv stupca

Broj znakova koji

se koriste za
prikaz

Duina (broj
znakova)

Komentar

TEKST DOGAAJA

132

ASCII VRIJEME

26

DATUM

12

10

DD-MM-YYYY

VRIJEME

14

12

hh:mm:ss.mmm

OPIS DOGAAJA

106

IDENTIFIKACIJSKI
TEKST

52

50

POLJE DOGAAJA

40

38

DOG. MJERENJA

22

20

VRIJEDNOST

12

10

SI JEDINICA

PARAMETAR

OPER

(korisnik)

ID WS

(ws500 id)

41

3.6.2. Lista alarma

Vani dogaaji su definirani na nain da se obrauju kao alarmi. Svaki alarm mora biti
pojedinano potvren i ima drugaiji prikaz nego obini dogaaj. Lista alarma izgleda
jednako kao i lista dogaaja s tim to lista alarma sadri zapise samo trenutno aktivnih alarma.
Alarmi se mogu definirati prema razliitim prioritetima to omoguava bojanje redaka alarma
u druge boje i isticanje vanijih dogaaja u listi alarma.
Svaki aktivni nepotvreni alarm u listi alarma ima oznaku (!) na kraju retka kojom se ukazuje
operateru da li je alarm potvren ili nije.
Osnovna podjela alarma je:

Nepotvreni (prolazni) alarmi

Trajni alarmi

Nepotvreni (prolazni) alarmi se obrauju na nain da se prilikom promjene statusa indikacije

iz statusa u kojem indikacija nije definiran kao alarm u status u kojem je indikacija definirana
kao alarm, alarm se prikazuje u listi alarma, ali prilikom potvrde alarma od strane operatera,
alarm se brie iz liste alarma neovisno o tome da li se status indikacije promjenio u status koji
nije definiran kao alarm.
Trajni alarm se obrauje na nain da prilikom promjene statusa indikacije iz stanja koje nije
definirano kao alarm u stanje koje je definirano kao alarm, prikazuje u listi alarma i tamo
ostaje dok god se status indikacije ne vrati u normalno stanje koje nije definirano kao alarm i
tek tada e se alarm izbrisati iz liste alarma. Ako se dogodi situacija da se trajni alarm pojavi i
vrati u normalno stanje on e biti zapisan u listi alarm dok god operater ne potvrdi alarm, jer
tek prilikom potvrde trajnog alarma sustav provjerava da li je indikacija u normalnom statusu.

42

Slika 3.21. Izgled liste alarma

Sumarna lista alarma je funkcija Network Manager sustava koja omoguuje operateru da
pogledom na jedan prezentacijski objekt na prikazu utvrdi da li ima aktvinih alarma u
pojedinom dijelu sustava. Sumarni alarmi se prikazuju u posebnom dijelu suelja u WS500
HMI aplikaciji. Svaki od pojedinih dijelova sustava (energetski, upravljaki) ima tono
odreeni objekt u prikazu na WS500 suelju koji ima li u toj grupi alarma.

Slika 3.22. Izgled suelja za prikaz sumarnih alarma

Ovi objekti mogu imati slijedee statuse prikazane u tablici 3.11

43

Tablica 3.11. Statusi sumarnih alarma

Nema nepotvrenih i trajnih alarma. Objekt
prikazuje normalno stanje
Nema nepotvrenih alarma, ali ima barem
jedan trajni alarm. Objekt je prikazan u
alarmnoj boji
Postoji barem jedan nepotvreni alarm.Objekt
i

treperi.

3.6.3. Lista kronologije (KRD)

Lista kronologije (KRD lista) ima identinu strukturu kao i lista dogaaja (u osnovi ona je
samo izvadak liste dogaaja odnosno izvedena lista iz liste dogaaja) s tim to lista
kronologije sadri samo filtrirane podatke o dogaajima koji nose u sebi vremensku oznaku
dok lista dogaaja sadri sve dogaaje (sa i bez vremenske oznake). Vremenska oznaka u
pojedinom dogaaju pridodjeljuje se deifiniranjem parametara u informacijskoj opremi EE
objekta i Network Manager sustav obrauje te informacije jednako kao i one bez vremenske
oznake s tim to za informacije koje u sebi sadre vremensku oznaku u listama zapisuje
vrijeme iz poruke dok za sve one koje nemaju vremensku oznaku vrijeme pridodjeljuje pri
dolasku poruke u Network Manager sustav.

44

3.6.4. Bojanje liste dogaaja i alarma

Liste dogaaja i alarma u Network Manager sustavu bojaju se po kriteriju prioriteta odreene
informacije. Lista dogaaja boja se prema istom principu kao i lista alarma.
Nepotvreni alarmi su u listama alarma oznaeni znakom (!) uz alarm. U listi dogaaja se
ispisuju sve indikacije, dok su u listi alarma vidljivi potvreni trajni alarmi i nepotvreni
alarmi. U listama dogaaja ispisuju se i KRD indikacije.
Svakoj pojedinanoj informaciji se dodjeljuje jedan od slijedeih prioriteta:

visoki prioritet

srednji prioritet

niski prioritet

Indikacije visokog prioriteta se u listama bojaju crvenom bojom, srednjeg prioriteta utom
bojom, a niskog prioriteta zelenom bojom.
Prioriteti se dodjeljuju prema slijedeim principima:
visoki prioritet (crvena boja):

signali promjene uklopnog stanja prekidaa (ukljuen, iskljuen)

prelazak praga 2 (gornjeg i donjeg) za sva mjerenja

prelazak u stanje kvara signalizacije ili meupoloaja indikacija stanja sklopnih

ureaja (prekida, rastavlja, uzemljiva)

pojedinani signali isklopa relejne zatite

grupni signali iskljuenja u EES-u

signal vatrodojavnog sustava - poar iskljuenje

srednji prioritet (uta boja):

prelazak praga 1 (gornjeg i donjeg) za sva mjerenja

signali promjene uklopnih stanja sklopnih ureaja (rastavlja i uzemljiva)

signali upravljanja (prelazak u stanje lokalno) i nestanak napona na vodu (stanje

prorada)

pojedinani signali kvara primarne i sekundarne opreme u EE postrojenju, te signali

upozorenja

pojedinani signali APU i upozorenja relejne zatite

signali upravljanja (prelazak u stanje LOKALNO), Ulaz u TS (prelazak u stanje

PRORADA)
45

grupni signali kvara i upozorenja

prelazak u stanje kvara signalizacije/meupoloaja svih ostalih dvostrukih indikacija

(koje ne predstavljaju stanje sklopnog ureaja)

niski prioritet (zelena boja):

prelazak u normalno stanje (uz iznimku stanja sklopnih ureaja)

promjene stanja indikacija regulacije (runo/automatski, postavne vrijednosti)

signali koji se ne alarmiraju (promjena podeenja relejne zatite, rune operacije

operatera kao to je izdavanje komandi, runi unos, operacije blokiranja i sl.)

signali poticaja relejne zatite

signali upravljanja (prelazak u stanje DALJINSKI)

Tablica 3.12. Prioriteti bojanja signala uklopnih stanja u listama

Klasa informacije
1

Prekida

Rastavlja

Uzemljiva

Uklopno
stanje
Uklopno
stanje
Uklopno
stanje

Normalno
stanje
(ISK)

Normalno
stanje
(UK)

Kvar
signalizacije

Meupoloaj

visoki

visoki

visoki

visoki

srednji

srednji

visoki

visoki

srednji

srednji

visoki

visoki

Tablica 3.12. Prioriteti bojanja mjerenja u listama

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14

Mjerenja
Radna snaga
Jalova snaga
Prividna snaga
Temperatura
Udaljenost kvara
Napon
Struja
Vodostaj
Frekvencija
Poloaj regulacijske
preklopke
Radna energija
Jalova energija
Metereoloki podaci
Ostala mjerenja

Mjerenje
Mjerenje
Mjerenje
Mjerenje
Mjerenje
Mjerenje
Mjerenje
Mjerenje
Mjerenje
Mjerenje
Mjerenje
Mjerenje
Mjerenje
Mjerenje
46

DP4
visoki
visoki
visoki
visoki

DP3
srednji
srednji
srednji
srednji

visoki
visoki

srednji
srednji

visoki

srednji

Normalno
prodruje
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski

GP3
srednji
srednji
srednji
srednji

GP4
visoki
visoki
visoki
visoki

srednji
srednji

visoki
visoki

srednji

visoki

Tablica 3.13. Prioriteti bojanja signala u listama

Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal
Signal

Normalno
stanje
(PRESTANAK)
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski
niski

Normalno
stanje
(PRORADA)
srednji
visoki
srednji
visoki
niski
srednji
srednji
srednji
visoki
visoki
srednji
srednji
srednji
srednji
srednji
srednji
srednji
srednji
srednji
visoki
srednji
srednji
srednji
srednji
srednji
srednji
srednji
srednji
srednji

Signal

niski

niski

Ostali signali
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Prekida kvar
Prekida isklop
Sklopni aparat kvar
Zatita isklop
Zatita poticaj
Zatita upozorenje
Zatita kvar
Transformator upozorenje
Transformator unutranji kvar isklop
Grupni signal MC isklop
Grupni signal MC upozorenja
Automat ispad
Razvod napajanja upozorenja
Razvod napajanja alarmi
Razvod zraka
Telekomunikacije
Obraunska mjerenja
SDV signalizacija
Procesna mrea
Poar
Vatrodojava
Signali upravljanja
Regulacija transformatora kvar
Regulacija transformatora
Sinkroek
Proizvodnja
Ostali signali
Video nadzor
Kabel kvar
Proizvodnja / distribucija / povlateni
potroa

47

Tablica 3.14. Priroriteti bojanja grupnih signala u listama

Naziv signala
NEISPRAVNOST POLJA GR ISK

Prioritet
visoki

NEISPRAVNOST POLJA ZISK

visoki

FAG GR KVAR

srednji

GR KVAR

srednji

ION GR KVAR

srednji

NADZOR POLJA NKV GR KVAR

srednji

NEISPRAVNOST POLJA GR UP

srednji

NEISPRAVNOST POLJA ZUP

srednji

TK GR KVAR

srednji

UNUTARNJE SMETNJE GR KVAR

srednji

UNUTARNJE SMETNJE GR UP2

srednji

UNUTARNJI GR KVAR

srednji

UPR GR KVAR

srednji

ZATITA POLJA ZKV GR KVAR

srednji

48

Slika 3.23. Prikaz liste dogaaja

3.7. Izvadci listi

Izvadci (ekstrakti) listi su prikazi dijela listi definirani prema odreenim kriterijima kako bi se
jednostavnije moglo doi do tono odreenih informacija. Predstavljaju nita drugo doli
izvedene liste od osnovnih lista prema odreenom kriteriju. U definiciji izvadka liste mogue
je definirati potrebno filtriranje te je mogue samostalno kreiranje eljenih izvadaka listi.
Network Manager sustav je parametriran sa ve predefiniranim izvadcima listi koji iz listi
prezentiraju informacije prema zadanim kriterijima.

49

Tablica 3.15. Izvadci liste dogaaja izvedene liste

Predefinirani
izvadak iz liste

Pogonski
dogaaji

Skraena lista
EES-a

Ispadi EES-a

Opis
Informacije iz EE
postrojenja o
osnovnim pogonskim
dogaajima u EES-u
Lista koje prikazuje
promjene uklopnih
stanja i grupne signale
iz postrojenja
Lista isklopa
prekidaa u sustavu i
uzrok ispada (nalog
relejne zatite,
komanda iz centra)

Relejna zatita

Kvarovi primarne
opreme

Pragovi snage i
struje

Pragovi napona

Lista svih signala s

ureaja relejne zatite
Lista signala s
kvarovima na
primarnoj opremi
Lista prelazaka
pragova snage i struje
Lista prelazaka
pragova napona

Pomoni pogoni i
opi signali

Kvarovi opreme
sekundarnih
sustava

Lista kvarova opreme

sekundarnih sustava

10

Lista naloga
operatera i
upravljanja

Lista izdanih naloga

operatera i upravljanje

Lista kvarova i
dogaaja pomonih
pogona u TS

50

Klase (*dodatni tekstualni filter)

Prekida, Rastavlja, Uzemljiva, Zatita isklop,
Transformator isklop - unutranji kvar,
* Nalozi za komande i povratne informacije
(ukljuujui i neuspjene),
* APU signali ( klasa: Zatita poticaj i tekst filter APU)
Prekida, Rastavlja, Uzemljiva, Signali upravljanja,
Ostali signali, Grupni signal MC isklop Grupni signal
MC upozorenje, Poar, Proizvodnja

Prekida, Prekida isklop, Zatita isklop,

Transformator unutranji kvar isklop, Grupni signal
MC isklop
Zatita isklop, Zatita poticaj, Zatita upozorenje,
Zatita kvar, Transformator isklop - unutranji kvar,
Transformator upozorenje, Prekida, Prekida isklop,
Udaljenost kvara, Grupni signal MC upozorenje i
isklop* (koji se odnosi na relejnu zatitu: tekstualni
filter Z1 i Z2 i ZATITA, NEISPRAVNOST POLJA)
Prekida kvar, Sklopni aparat kvar, Regulacija
transformatora kvar, Transformator upozorenje,
Kabel kvar, Grupni signali upozorenja (*filter)
*Mjerenja snage i struje - svi prelasci pragova

*Mjerenja napona - prelasci pragova

Svi signali * Subnet= VDS ili MJER ili RAZ? ili TK ili SN
ili RK? ili ATC ili DTS ili R??? ili 0,4 ili OPCI) i svi signali
klase: Automat ispad, Razvod napajanja alarmi,
Razvod napajanja upozorenja, Razvod zraka,
Vatrodojava, Poar, Telekomunikacije, Videonadzor
Zatita kvar, SDV signalizacija, Procesna mrea,
Telekomunikacije, Obraunska mjerenja, Grupni
signal MC upozorenje (Subnet="SDV")
Nalozi operatera (runi unosi, blokiranja, komande,
oznake, regulacijski nalozi), prekida, rastavlja,
uzemljiva, Signali upravljanja, sinkroek

Predefinirani
izvadak iz liste

11

Kvarovi opreme u
centru

12

Regulacija
transformatora

13

Korisnici i
nadlenosti

Opis
Kvarovi opreme i
programskih modula u
centru, promjena
stanja opreme u
centru
Regulacija
transformatora
Prijave i odjave
korisnika na sustav,
predaje nadlenosti

51

Klase (*dodatni tekstualni filter)

Interne indikacije NM sustava

Pragovi napona, Regulacija transformatora,
Regulacija transformatora kvar