ŽUPANIJA BRODSKO-POSAVSKA

ELEKTROTEHNIČKA I EKONOMSKA ŠKOLA NOVA GRADIŠKA

PROGRAMABILNI LOGIČKI UPRAVLJAČ

(PLC)
SEMINARSKI RAD

Učenik: Mario Piljuzan, 4.F

Mentor: Marijan Vuk, dipl. ing.
Školska godina: 2018./2019.

Nova Gradiška, siječanj 2019.

Sadržaj
1. UVOD..................................................................................................................................... 3
2. PROGRAMABILNI LOGIČKI UPRAVLJAČ (PLC) .......................................................... 4
2.1. Povijesni razvoj ............................................................................................................... 4
2.2. Hardware ......................................................................................................................... 4
2.3. Načelo rada PLC-a........................................................................................................... 5
2.4. Načini programiranja ....................................................................................................... 6
2.5. PLC u usporedbi s drugim upravljačkim sustavima ........................................................ 6
3. ZAKLJUČAK......................................................................................................................... 7
4. LITERATURA ....................................................................................................................... 8

2
1. UVOD
PLC je kratica od engl. programmable logic controller, a znači programabilni logički upravljač.

To je jedna vrsta industrijskog računala koji se sastoji od glavnih i pomoćnih dijelova potrebnih

za rad. PLC uređaji su postali temelj današnje industrije i automatizacije. Osim toga unaprijedili

su sustav upravljanja i zamijenili onaj stari s relejnim krugovima. Prvi dio rada govori o

povijesti PLC-a, kako je nastao i tko je došao na način pojednostaviti način rada sustava u

automatizaciji i industriji. Zatim dalje opisao sam pojedine osnovne dijelove PLC uređaja od

kojih je najvažniji CPU-centralna procesorska jedinica koja je tzv. mozak cijelog tog sustava.

U drugom dijelu rada opisao sam sami princip rada na kojem se temelji programiranje PLC-a i

od kojih se faza sastoji njegov način rada. Nadalje, opisani su načini programiranja, kojim

jezicima su pisani i koji dijagrami se koriste. Na samom kraju usporedio sam PLC s drugim

upravljačima i njihovu ekonomiju. Neki od prednosti PLC-a su pouzdanost - otporan na vlagu,

prašinu, temperature, zatim adaptivnost - PLC program za upravljanje nekog uređaja može se

prenijeti na drugi PLC u drugom uređaju, pa fleksibilnost - za izmjenu programa je potrebno

jako malo vremena, još su tu brzina, komunikacija s drugim uređajima, dijagnostika kao brzo i

jednostavno otklanjanje poteškoća.

3
2. PROGRAMABILNI LOGIČKI UPRAVLJAČ (PLC)
2.1. Povijesni razvoj

Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina, javila se potreba i mogućnost da se

industrijski pogoni poboljšaju kako bi se i procesi odvijali fleksibilnije i kvalitetnije. To je

ujedno i glavni razlog zašto se promijenilo. Tada su se pogoni temeljili na relejima i taj je sustav

bio ogroman zbog velike količine elektromehaničkih releja koji su bili povezani žicama. Pošto

su releji mehanički uređaji to znači da sadrže i pokretne dijelove koji se troše i kvare, zato ako

bi samo jedan relej ispao iz tog sustava, treba ispitati sve releje u tom sustavi i pronaći onaj koji

je u kvaru te ga zamijeniti što je i veliki gubitak vremena. Tako su inženjeri počeli razmišljati

o novom sustavu koji će biti jednostavniji i donijeti bolje rezultate i time olakšati sami rad.

1968. godine 'General Motors Hydromatic Division', odjel kompanije ˝General Motors˝, izdao

je potrebne smjernice kako bi dizajnirao prvi logički upravljač. Zahtjevi su bili takvi da to

računalo, tj. upravljač bude otporno na visoke i niske temperature, vlagu, prašinu itd.

Kompanija 'Gould Modicon' je prva izradila uređaj po tim specifikacijama.

2.2. Hardware

PLC uređaj se sastoji od centralne procesorske jedinice (CPU), ulaznih i izlaznih dijelova
(analogni ili digitalni), memorijskog bloka za pohranu podataka, mrežnog modula za napajanje
i komunikaciju te modula za proširenje.

Slika 1. Osnovni dijelovi PLC-a

4
Ulazno sučelje pretvara ulazne signale u podatke i šalje ih centralnoj procesorskoj jedinici, a
to je procesor (CPU). To ulazno sučelje treba osigurati priključke na koje se spajaju osjetila –
senzori, A/D pretvorbu, prilagodbu napona, zaštitu jedinice od napona i smetnji, razlikovanje
signala 0/1. Izlazno sučelje pretvara podatke u signale koji su namijenjeni za izvršne članove,
tj. uređaje te na taj način upravlja procesom. Ovo sučelje ima uloge, a to su povezivanje s
izvršnim uređajima, prilagodba napona, zaštita centralne upravljačke jedinice i zaštita od
kratkog spoja, pojačanje snage. Centralna procesorska jedinica zajedno s memorijom čini
tzv. mozak PLC-a. Ona obrađuje podatke prema programu koji je pohranjen u samoj memoriji
i upravlja izlazima prema dobivenim rezultatima nakon logičke obrade. Modul napajanja je
najteži sastavni dio, neosjetljiv je na smetnje koje dolaze iz električne mreže. Standardni ulazi
napajanja PLC uređaja su 120/230 VAC i 12/24 VDC. Komunikacijsko sučelje je zapravo
komunikacija s PC računalom i preko programa ga šaljemo u PLC uređaj. Moduli za
proširenje su uređaji koji sadrže dodatne ulazne ili izlazne stezaljke ili oboje i tako se PLC
uređaj može tzv. proširiti.

2.3. Načelo rada PLC-a

Slika 2. Princip rada PLC uređaja

Rad PLC uređaja se odvija prema promjeni stanja na njegovim ulazima i on mora kontinuirano
korigirati, tj. mijenjati stanja izlaza i to pomoću logike u programu. PLC tu obradu podataka
stalno vrti u krug (slika 2.).
1. Obrada ulaznog stanja - PLC uređaj provjerava svaki ulaz, zatim podatke koje dobije sprema
u memoriju centralne procesorske jedinice.
2. Obrada programa - Na osnovu logike programa i obradi ulaznih stanja uređaja rezultat se

5
sprema u izlaznu memoriju centralne procesorske jedinice.
3. Prijenos obrađenog programa na izlaze - podaci koji su se spremili u izlaznu memoriju
centralne procesorske jedinice odlaze na izlaze PLC uređaja.
4. Procesorsko organizacijsko vrijeme i komunikacija - Izvršavaju se operacije za ispravan rad
sustava i dijagnostika hardware-a.

2.4. Načini programiranja

PLC programi su pisani na PC računalu i tek onda se prebacuju na PLC kabelom ili preko
mreže. Taj program se pohranjuje u PLC-u ili u RAM memoriji. Za programiranje PLC uređaja
koriste se programski jezici. Najčešće koji se koriste su programiranje ljestvičastim
dijagramima (ladder dijagram) koji se temelji na relejnim upravljačkim shemama. Još se
upotrebljavaju instrukcijske liste (statement list) i blokovski dijagrami koji služe za grafičko
programiranje prikaza logike i koriste logičke kutije iz Booleove algebre.
Ljestvičasti dijagram je po izgledu sličan shemi strujnog upravljačkog kruga. Kod sheme
strujnog kruga simboli označavaju uređaje u stvarnosti i ožičenje, a kod ljestvičastih označavaju
naredbe u samom programu. Osim toga shema strujnog kruga pokazuje stanje kontakta, znači
je li otvoreno ili zatvoreno, a kod ljestvičastog dijagrama mora se logikom ispitati je li neka
naredba istina ili neistina.
Funkcijski blokovski dijagram ( FBD) je jedan od načina grafičkog programiranja PLC-a.
Taj jezik služi zapravo za sami prikaz toka signala i podataka kroz blokove. Funkcijski blok je
prikazan pravokutnikom i ima ulaz s lijeve, odnosno izlaz s desne strane.

2.5. PLC u usporedbi s drugim upravljačkim sustavima

PLC-i se koriste u automatizaciji i uobičajeni su za industriju i njene proizvodne procese gdje

je cijena razvoja manja naspram cijelog troška automatizacije. PLC programi su jako
prilagodljivi sustavi tako da je njegov trošak u usporedbi s nekim prilagođenim upravljačkim
sučeljem nizak. Kod nekih vozila, kao što su autobusevi ekonomičnije je koristiti PLC-e
umjesto posebnih kreiranih upravljača jer su cijene niske. Čak i neki složeni procesi kontrole
koji se koriste u industriji mogu tražiti veliko izvođenje algoritama koje čak i PLC i njegove
mogućnosti ne mogu riješiti.

6
3. ZAKLJUČAK

PLC je kratica od engl. programmable logic controller, a znači programabilni logički upravljač.

To je jedna vrsta industrijskog računala koji se sastoji od glavnih i pomoćnih dijelova potrebnih

za rad. Ono je zapravo napravljeno da bi se upravljalo nekim postrojenjem ili uređajem. Njegov

sami rad se zasniva na programiranju pomoću jedne vrste jezika za upravljanje određenim

procesima. Možemo ga nazvati još i digitalno računalo, a sastoji se od procesora koji je glavni

dio obavljanja procesa, zatim memorija koja služi za pohranu podataka, ulazi na koje se spajaju

razne vrste određenih senzora i ulazni uređaji; npr. to su neke vrste sklopki ili tipkala, izlazi na

koje se spajaju izvršni uređaji; to mogu biti motori, neka vrsta zvučne signalizacije i sl., modul

za proširenje, izvor za napajanje i uređaj za programiranje koji služi za unošenje programa koji

su potrebni u memoriju procesora. PLC uređaji su zamijenili sustav upravljanja koji je prije bio

sustav sa spojem mnogo elektromehaničkih releja koji su bili povezani žicom. Time su i

promijenili način rada sustava te postavili novi način i promijenili industriju. To je dobar znak

jer danas industrija bez same automatike ne ide. Velika prednost PLC uređaja je ta da se mogu

brzo prilagoditi proizvodnji, otporan je na vlagu, prašinu, visoke temperature itd. Osim toga

ima veliku pouzdanost i lako se mogu ukloniti greške koje se jave tijekom rada. Sami PLC je

zamijenio fizički rad čovjeka i time olakšao način rada u modernoj industriji.

7
4. LITERATURA

1.http://ss-tehnicka-zupanja.skole.hr/upload/ss-tehnicka-
zupanja/images/static3/929/attachment/LV_-_00_uvod_Lab_-_ili_sto_je_PLC.pdf
2.http://repozitorij.fsb.hr/1644/1/13_02_2012_Mihael_Lobrovic.pdf
3.http://repozitorij.fsb.hr/670/1/15_07_2009_ZAVRSNI_RAD_-_Dalibor_Stankovski.pdf
4.https://en.wikipedia.org/wiki/Programmable_logic_controller#Invention_and_early_develo
pment
5.https://www.machinedesign.com/engineering-essentials/engineering-essentials-what-
programmable-logic-controller
6.https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:816/preview
7.https://nastava.tvz.hr/gmalcic/PLC_skripta_TVZ.pdf