Pametni uređaji u današnjem svijetu

UMJETNA INTELIGENCIJA
- Počela se razvijatih 50.ih godina 20. st.
- To je tehnologija koja obuhvaća metode i postupke koji se koriste znanjem da bi se
upravljalo podatcima i informacijama
- Računalo koje igra šah, putno računalo, digitalna knjižnica, robot usisavač…
EKSPERTNI SUSTAVI
- Računalni programi koji se koriste umjetnom inteligencijom za rješavanje nekih
specifičnih problema 
- Osnovni dio ekspertnom sustava je baza znanja 
- Npr. ekspertni sustav za dijagnosticiranje

Pojmovno određivanje računalne mreže

- Mreža računala je skup povezanih računala neovisno o udaljenosti
- Računalna mreža se uspostavlja radi:
o Prenošenja teksta, slike, govora i drugih vrsta podataka
o Dijeljenja resursa: sklopovlja i programske podrške
o Raspodijeljene obrade podataka
o Uporabe centraliziranih baza podataka
- Da bi računala i ostali uređaji mogli razmjenjivati podatke, treba ih umrežiti
- To u nekim slučajevima znači fizički spojiti, ali i odrediti pravila (protokole) kako će se podatci
razmjenjivati i putovati mrežom
- Mreža računala je sustav koji čine:
o Dva ili više računala koji šalju ili primaju podatke
o Mediji za prijenos podataka
o Komunikacijski protokol (pravila prema kojima se prenose podatci u mreži)
o Uređaji za upravljanje prijenosom (sabirni uređaji)

Mrežno sklopovlje
Da bi se računala i ostali uređaji fizički umrežili, potrebno određeno sklopovlje:  
 Mrežna kartica – služi za povezivanje računala na računalnu mrežu
Postoje žična(ethernet) i bežična(wireless) kartica  
 Žičani vodovi (kabeli) 

 Sabirni uređaji
 Mrežni preklopnik (switch) - uređaj koji mrežnim UTP kabelom povezuje sva
računala i ostale uređaje u lokalnoj mreži
 Omogućuje da se više uređaja istodobno neometano koristi mrežom
 Upravlja komunikacijom, dijeli mrežni promet i šalje ga na odredište
 Pakete čije je odredište izvan lokalne mreže šalje na usmjernik (router)
  Usmjernik (router) - uređaj koji spaja više računalnih mreža (npr. lokalnu mrežu s
internetom)

UTP (Unshielded twisted pair) kabeli - medij za povezivanje mrežnih komponenti

TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) Najrašireniji skup protokola koji s pomoću
medija (žičnih i bežičnih) omogućuje komunikaciju između svih mrežnih komponenti: mrežnih kartica,
preklopnika, usmjernika

Pristup internetu

Pružatelji internetskih usluga: A1, Telecom, CARNET…

Uz korisnički račun dobivamo:

- Korisničko ime (username) i zaporku (password)

- Adresu e-pošte (e-mail)
- Prostor na poslužitelju za smještaj osobnih stranica (ne nude ga svi pružatelji)

Pristup internetu možemo ostvariti:

- Uporabom stalne žične veze, digitalne pretplatničke linije DSL (Digital Subscriber Line)
- Kabelskom vezom
- Optičkom vezom
- Bežičnom mobilnom mrežom
- S pomoću javne bežične mreže

Brzina pristupa internetu

Mjeri se u Mbps(mega bit per second)

Ping - naredba kojom mjerimo vrijeme odaziva proteklo od slanja zahtjeva s našeg računala
prema poslužitelju na internetu do stizanja odgovora s poslužitelja na naše računalo 
 Mjeri se u ms (milisekundama)
 
Brzina preuzimanja (download) - brzina potrebna za preuzimanje podataka s
poslužitelja na naše računalo 
 
Brzina slanja (upload) - brzina slanja podataka s našeg računala na poslužitelj 

Vrste računalnih mreža

Računalne mreže dijelimo na lokalne(LAN – mreža računala na nekom manjem području)

I WAN(više LAN-ova na većoj udaljenosti) – Internet je najveća WAN mreža

Vrste mreža prema prijenosnom kanalu:

- Bežične – pametni telefoni…WLAN(Wireless Local area network)

 - Žične – putem UTP kabela

Vrste mreža s obzirom na ulogu računala u mreži 

Uloge računala u mreži:

- Korisničko-poslužiteljska podjela kontrole (Client-Server) -neravnopravan odnos 
- Suradnička mreža (Peer to Peer) - ravnopravan odnos  

Poslužitelj (Server) - snažno i brzo računalo koje je na usluzi ostalim računalima ili
uređajima na mreži

Korisnik (Client) - računala kojima se služe korisnici

Korisnička prava kontrolira poslužiteljsko računalo i to na razini cijele mreže ili dijelova
mreže koje nazivamo domenama

Primjer poslužiteljske mreže: umrežena računala u bankama i velikim tvrtkama, a drugi

primjer je Internet

Mreža ravnopravnih članova

Komunikacijski protokoli

TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) najčešći je protokol koji

upravlja načinom prenošenja podataka u paketima i adresiranjem računala u lokalnim i
široko rasprostranjenim mrežama

Paketni prijenos podataka

Datoteka koju šaljemo mrežom ne putuje kao cjelina. 
 Dijeli se na manje dijelove koje nazivamo paketima pa zbog toga i
prijenos nazivamo paketnim prijenosom podataka 

Dijelovi paketa su zaglavlje, tijelo s podacima i začelje

TCP/IP protokol uređuje način prijenosa paketa

Računalo primatelj, računalo pošiljatelj, Internet protokol(IP – pakira i obrađuje podatke),

TCP dijeli podatke u pakete

IP adresa – Ipv4 – bbb.bbb.bbb.bbb pri čemu bbb označuje neki prirodan broj od 0 do 255

Novi Ipv6 standart – 128 bitova

Svako računalo ima jedinstvenu IP adresu, a usmjernik ima dvije, jednu od lokalne mreže i
jednu od interneta.

Zaštita podataka

Mogući izvori opasnosti mogu biti ljudski(zlonamjerni programi, terorizam, hakeri…) ili
prirodni(požar, poplava…)

Metode osiguranja i zaštite:

- Metoda identifikacije – svatko se prilikom transakcije ili pristupa sustavu mora fizički
ili logički identificirati – npr. otisak prsta, lozinka, očitanje šarenice oka…
- Metoda provjere ovlasti – sljedi nakon identifikacijem, korisnik je uspješno ušao u
sustav ali u njemu može raditi samo ono zas što je ovlašten npr. e-dnevnik
- Metoda zaštite u prijenosu - Temelji se na fizičkoj izolaciji kanala komuniciranja ili na
primjeni standardnih protokola komuniciranja koji imaju ugrađene mehanizme
zaštite
- Kriptografska metoda – koristi se za sadržaj koji se treba dodatno zaštititi

Metode enkripcije

Kriptografija je znanost o načinima pretvaranja informacija u neshvatljiv oblik, razumljiv

samo primatelju koji raspolaže posebnim znanjima za njihovo vraćanje u prvobitan oblik

Test koji se kodira zove se izvorna poruka (otvoreni tekst), a kodirani (šifrirani) tekst zovemo
kriptogram ili šifrat

Enkripcija je pretvaranje otvorenog teksta u kodirani pod nekim ključem

Dekripcija je postupak kojim se šifrirani ili kodirani tekst pretvara u otvoreni pomoću
unaprijed poznatog ključa

Dvije vrste enkripcije:

- Supstitucijska – npr. Cesarov kod

- Transpozicijska – stvaranje anagrama – svako slovo mjenja mjesto, ali zdržava svoj
identitet

BitLocker je alat za kriptiranje i omogućuje šifriranje cjelovitih diskova, dolazi sa svim

Windowsima