Sažetak

Relej je jedna od najčešće korišćenih električkih komponenti koje se koriste u savremenoj

automatizaciji. Imaju niz pogodnosti koje utiču na čestu primjenu, jedne od njih su rad na
opsegu temperatura od -40oC do +80oC kao i lahko održavanje. Postoje nekoliko vrste releja:
releji snage, step releji, industrijski releji, vremenski releji itd. Isto tako postoji veliki broj
firmi koje ih proizvode: Iskra, Finder, Ningbo,Teledyne, Omroni i drugi. Relej (ponekad rele)
je naprava koja se koristi za prekidanje ili uspostavljanje strujnog kola putem elektromagneta
koji otvara i zatvara strujne kontakte. Ovakva vrsta releja se naziva elektromagnetski relej.Uz
ovu vrstu, postoji i elektronski relej (engl. solid state relay) kod kojega prekapčanje strujnog
kola vrše poluprovodnički elementi. Kod ovakvog tipa releja, takođe je obezbijeđeno fizičko
razdvajanje dva dijela kola, dakle između njih nema električnih veza.Elektromagnetni releji
koriste mehanički pomjeraj kotve kako bi obezbijedili promjenu stanja u kolu (uloga
prekidača), a kod elektronskih releja najčešće se koriste fotoosjetljivi elementi, često LED kao
davač signala u primarnom kolu, a fototranzistor kao primač signala u sekundarnom kolu.
Sadržaj:
1. Releji...................................................................................................................................................4
1.2 Princip rada releja.........................................................................................................................5
1.2.1 Kontakti.................................................................................................................................6
1.2.2 Struja kontakata:..................................................................................................................7
1.2.3 Radni napon i struja:..............................................................................................................7
1.3. Prednosti i mane releja................................................................................................................7
1.4.Podjela releja:...........................................................................................................................7
1.4.1. Mjerni releji.........................................................................................................................8
1.4.2. Zaštitni releji........................................................................................................................8
1.5. Dijelovi releja...............................................................................................................................8
1.5.1. Pomoćni i signalni releji........................................................................................................9
1.5.2. Vremenski relej.....................................................................................................................9
1.5.2 Složeni relej...........................................................................................................................9
1.5.3. Prekostrujni releji.................................................................................................................9
1.5.4. Prekostrujni neovisni vremenski releji................................................................................11
1.5.5. Prekostrujni ovisni vremenski releji....................................................................................13
1. Releji

Releji su sklopni aparati koji se aktiviraju od jedne ili više električnih veličina kao što su ( napon,
struja, snaga…). Svi releji se uključuju preko više vrsta kontakata i osnovni im je zadatak da preko
svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djeluju na druge uređaje radi upravljanja, mjerenja,
signalizacije, zaštite nekih postrojenja i nekih dijelova postrojenja. Relejske kontakte pomiče namot
elektromagnetnom silom. Relej može djelovati neispravno ako postoji kvar na njemu samome. Nakon
1000 djelovanja 1 % releja biti će pokvareno. Vjerojatnost kvara releja unutar godinu dana je
također veoma mala tako da možemo zaključiti da su releji veoma pouzdani uređaji. Releje možemo
podijeliti po funkciji pa tako imamo releje koji mogu biti opće upotrebeautomobilski, telefonski,
telegrafski, frekventni, indukcijski, strujni, strujno-naponski i dr.

Dijelovi releja su: namot releja, jaram na sebi drži elektromagnet, koji privlači željeznu kotvu. Kotva
uspostavlja ili prekida set električnih kontakata, a vraća se u polazni položaj uz pomoć opruge, kad
kroz elektromagnet više ne teče struja. Namot releja spojen je u upravljačkom strujnom krugu.
Strujni krug s relejom čine dva neovisna strujna kruga :

- Upravljački krug s upravljačkom strujom

- Uklopni krug sa radnom strujom

Kad uključi prekidač poteče struja kroz namot releja i kotva releja privuče. Kontakti releja se zatvore i
u strujnom krugu potrošača poteče radna struja.

Zadaci releja:

- Relej mora otkriti poremećaj

- Poremećaj se prostorno ograničava samo na onaj element koji je u kvaru

- Poremećaj se treba vremenski ograničiti

- Slabom upravljačkom strujom ( 0,15A – 1A ) uklapati struju velike jakosti ( do 2000A pri
pokretanju motora )

- Što više skratiti dužinu glavnih vodova između potrošača i baterije . Pad napona na
glavnom kabelu je tada mali, a neopterećeni upravljački vod može biti proizvoljne dužine.

- Neznatno opteretiti upravljačke prekidače

1.2 Princip rada releja

Elektromagnet se obično sastoji od mnogobrojnih namotaja bakrene žice u željeznom jezgru.

Kada struja poteče kroz žicu ( primarni strujni krug ), oko elektromagneta se stvara
magnetsko polje koje privlači željeznu kotvu. Kotva nosi na sebi električne kontakte koji onda
otvaraju ili zatvaraju sekundarni strujni krug.Kada se prekine struja kroz elektromagnet, on više ne
privlači željeznu kotvu, i ona se vraća u polazni položaj, obično uz pomoć opruge. Time električni
kontakti prekidaju ili uspostavljaju strujni krug.

Princip rada releja

U gornjem dijelu slike, relej je isključen. Kontakti dalje od elektromagneta su otvoreni.

U donjem dijelu slike relej je uključen, kotva pomjera srednji kontakt koji sad
uspostavlja vezu sa desnim. Desni par kontakata je dakle normalno otvoren.
Dijelovi : 1) Elektromagnet 2) Kotva 3) Kontakti.
1.2.1 Kontakti

U svakom releju se nalaze kontakti, koji se otvaraju ili zatvaraju pri djelovanju releja, a izvedeni su od
srebra ili srebrenih legura. Većina releja ima više parova kontakata.
Prema načinu rada kontakti mogu biti:

 radni
 mirni
 preklopni
 izbirni
 izmjenični
 prolazni
Radni kontakt je otvoren kada je uzbudni svitak neuzbuđen ili nedovoljno uzbuđen.

Mirni kontakt je zatvoren kada je uzbudni svitak neuzbuđen ili nedovoljno uzbuđen.

Preklopni kontakt se sastoji od jednog radnog i jednog mirnog kontakta sa zajedničkim dovodom.

Izbirni kontakt je sličan preklopnom, samo što ima izraziti srednji položaj.

Izmjenični kontakt ima i radni i mirni kontakt sa zajedničkim sklopnim dijelom.

Prolazni kontakt se samo za kratko vrijeme zatvara, čak i onda kada je uzbudni svitak i dalje
dovoljno uzbuđen.

Da bi se razjasnila operacija kontakata, uzima se da je normalno stanje kada struja ne teče kroz
elektromagnet ( relej je isključen ). Tako ako je navedeno da je određeni par kontakata normalno
otvoren, to znači da su ti kontakti otvoreni kad je relej isključen ( nema struje kroz elektromagnet ) a
zatvoreni kad je relej uključen. Obrnut slučaj vrijedi za normalno zatvorene kontakte.

Oblici kontakta u zaštitnim uređajima i relejima.

1.2.2 Struja kontakata:

Prekopčavanje jednosmjernih struja je teže jer pri svakom razdvajanju kontakata dolazi do
iskrenja. Kod naizmjenične struje, dolazi do minimuma struje 100 ili 120 puta u sekundi pa
kontakti imaju duži vijek trajanja. Kontakti su metalni, često presvučeni slojem platine ili
srebra radi bolje provodnosti.

1.2.3 Radni napon i struja:

Obično su dati podaci slični ovima: 12V, 120V, 3A. To znači da je radni napon elektromagneta 12V
jednosmjernog napona, a kontakti su predviđeni za prekopčavanje naizmjeničnog napona.

1.3. Prednosti i mane releja

Prednosti releja su:

 Lahko prilagođavanje različitim naponima

 Temperaturna nezavisnost (-40 do 80ºC)
 Visok otpor između isključenih kontakata
 Moguće uključivanje/isključivanje većeg broja nezavisnih električnih kola
 Prisutno galvansko razdvajanje između upravljačkog i glavnog (radnog) električnog kola
 Jednostavno održavanje

Mane releja su:

 Zahtjevaju dosta prostora

 Javljaju se šumovi pri reagovanju (električno zagađenje mreže)
 Ograničena brzina reagovanja (3 -17ms)
 Osetljivi na uticaj prljavštine (prašine)

1.4.Podjela releja:

Najuža podjela releja:

o Mjerni
o Pomoćni i signalni releji
o Vremenski
o Zaštitni
1.4.1. Mjerni releji

služe za kontrolu mjernih veličina i to tako da pri prekoračenju ili kad vrijednost mjerne veličine
padne ispod nazivne vrijednosti upozoravaju i signaliziraju glavnim sklopnim aparatima da isključe
strujne krugove. Na osnovu njihove uloge razlikujemo:

1) prekostrujne releje koji djeluju kad struja prekorači podešenu vrijednost

2) podstrujni releji reagiraju kad struja padne ispod podešene vrijednosti
3) nadnaponski reagiraju pri povišenju napona
4) podnaponski aktiviraju se pri smanjenju napona

1.4.2. Zaštitni releji

su najčešće kombinacija mjernih pomoćnih i vremenskih releja a nekad mogu biti i transformatora
koji će napajati vremenske i pomoćne releje. Zaštitni releji prema izvedbi se upotrebljavaju za zaštitu
elektroenergetskih postrojenja a najviše se upotrebljavaju:

- prekostrujni relej s vremenskim zatezanjem, a u njemu se nalaze

prekostrujnirelej,vremenski relej i pomoćni relej sa signalnom značkom.Vrijeme
zatezanja ovog zaštitnog releja je od 0,3 do 10 s.

1.5. Dijelovi releja

Jaram na sebi drži elektromagnet, koji kada se priključi na napajanje privlači željeznu kotvu. Kotva
uspostavlja ili prekida set električnih kontakata , a vraća se u polazni položaj uz pomoć opruge, kad
kroz elektromagnet više ne teče struja.

Dijelovi releja
1.5.1. Pomoćni i signalni releji

su elektromagnetni releji koji se aktiviraju izmjeničnim ili istosmjernim naponom. Ako je taj relej
radni ili uklopni on je otvoren u svim situacijama kad na relej ne djeluje nikakva sila. On je isklopni u
svim situacijama kad je kontakt zatvoren a relej nije uzbuđen. Relej je preklopni koji u sebi ima mirni
i radni kontakt a između njih je zajednički dovod. Pomoćni releji imaju ulogu da zajedno sa signalnom
značkom pokazuju kad je relej aktivan i vraćamo ga u prvobitni položaj nakon ručnog aktiviranja.
Pomoćni relej ima dopuštenu trajnu struju na svojim kontaktima 5A a napon 500V odnosno (250V).
Najveći uzbudni napon i to izmjenični ovih releja je 24, 110, 220 ili 380V a ako je istosmjerni 24, 110,
220V.

1.5.2. Vremenski relej

se aktivira pomoćni relej koji daje neki signal da u postrojenju nešto nije u redu .

Prema mjestu postavljanja u odnosu na strujni krug koji štite releji mogu biti:

1) primarni koji je direktno priključen u strujni krug koji štiti

2) sekundarni relej se priključuje preko strujnih i naponskih transformatora

1.5.2 Složeni relej

čine više releja koji se nalaze u zaštitnom uređaju.

Glavni članovi složenog releja su:

1) poticajni ili proradni član koji proradi kada je dostignuta, prekoračena ili podbačena udešena
vrijednost ( proradna vrijednost ) i istovremena stavlja u rad ostale članove releja.

2) usporni član dopušta ili sprječava pokretanje ostalih članova releja ovisno o

vremenu koje je proteklo od djelovanja poticajnog člana.

3)usmjereni član dopušta ili sprječava pokretanje ostalih članova releja ovisno o

smjeru snage ili energije.

1.5.3. Prekostrujni releji

se izvode kao elektromagnetni releji:

- s preklopnom kotvom
- okretnom kotvom
- uvlačnom kotvom
Jezgra i kotva se obično izvode od lameliranog silicij-željeza. Jedan kraj jezgre nosi bakreni prsten, koji
smanjuje ili čak uklanja titranje kotve, a time i zujanje releja kod izmjenične struje. Odstojnik od
nemagnetnog materijala sprječava neposredni dodir kotve i kraka, čime se sprječava tzv. lijepljenje
kotve kod razbude elektromagneta.

Pomoću povratnog pera regulira se proradna vrijednost struje, a povratno pero istovremeno služi za
vraćanje kotve u prvobitni položaj pri prestanku uzbude.

Proticanjem struje, jednake ili veće od proradne, kroz strujni namot, koji je priključen na sekundarnu
stranu strujnog transformatora, zakrenuti će se okretna kotva i zatvoriti radni kontakt, čime je
omogućena signalizacija nastanka kvara i isklapanje strujnog kruga u kvaru. Dok se kod prekostrujnog
releja sa okretnom kotvom kotva vraća u početni položaj pomoću torzijskog pera, dotle se kod
prekostrujnog releja sa uvlačnom kotvom, kotva vraća u početni položaj sama od sebe zbog vlastite
težine.

Prekostrujne releje posjeduju obično uređaji za podešavanje, kojim se vrijednost proradne struje
može na jednoj skali podešavati u odnosu od 1:2 do 1:3. To se postiže ili promjenom broja navoja
strujnog namota ili promjenom sile povratnog pera, kao kod releja sa preklopnom kotvom.
To se veoma lijepo vidi na slici poviš na kojoj je data principijelna shema prekostrujnog releja pomoću
vage, na čiji jedan krak djeluje privlačna sila elektromagneta, a na drugi krak sila opruge. Kada kroz
primar strujnog transformatora protiče struja kvara, na primjer, struja kratkog spoja, privlačna sila
elektromagneta savladava privlačnu silu pera, te se zbog toga poluga vage zakreće u lijevu stranu i
zatvara radni kontakt. Time je obezbijeđeno isklapanje sklopke u strujnom krugu kroz koji protiče
struja kvara. Prekostrujni releji prikazani na slikama (5.3.1.) do (5.3.4.) su sekundarni releji, jer su
priključeni na sekundarnu stranu strujnih transformatora. Ponekad se, međutim, uglavnom do
napona 35kV primjenjuju i primarni releji, kod kojih je svitak releja ujedno i svitak okidača. Svi dosad
opisani prekostrujni releji spadaju u grupu neusporenih prekostrujnih releja, jer djeluju skoro odmah
po nastanku kvara , bez obzira na mjesto kvara i vrijednost struje kvara.

1.5.4. Prekostrujni neovisni vremenski releji

Sa prekostrujnim neusporenim relejima se ne može postići selektivna zaštita mreže, a samim tim ni
dobra zaštita, jer je selektivnost jedan od uslova za dobru zaštitu. Ovo ćemo najbolje prikazati na
primjeru radijalne mreže na slici ispod, koja je štićena prekostrujnim neusporenim relejima.

Radijalna mreža sa prekostrujnim neusporenim relejima

Ako nastane kratak spoj u točki K, istovremeno će proraditi prekostrujni releji a, b, i c, tako da će
nakon 0,5 sekundi dovesti do isklapanja sklopki. Time će čitava mreža biti isključena, što nije dobro,
jer zaštita nije radila selektivno, tj. nije isključila samo dionicu u kvaru. Zaštita bi bila selektivna onda
kada bi djelovao samo relej a, čime bi bio isključen najmanji broj vodova. S neusporenim
vremenskim prekostrujnim relejima se očigledno ne može postići selektivna zaštita. Na slici ispod
prikazana je ista radijalna mreža, ali ovog puta štićena prekostrujnim neovisnim vremenskim relejima.
 Radijalna mreža sa prekostrujnim neovisnim vremenskim relejima

Nastane li sada kratak spoj u točki K moći ćemo sa sigurnošću tvrditi da će prije svih releja djelovati
relej a, jer je njegovo vrijeme okidanja (1,5 sekunda) manje od vremena okidanja releja b, ( 2
sekunde) i releja c, (2,5 sekunde). Prema tome, sa prekostrujnim neovisnim vremenskim relejima,
mrežu možemo štititi selektivno. Na slici (5.3.8.) prikazan je načelni tok vremenskih karakteristika
prekostrujnih neovisnih vremenskih releja.Vremenske karakteristike su, kao što se na slici vidi,
paralelne sa apscisom. To znači da ako relej reguliramo da isključuje u vremenu od 1,5 sekundi, on će
uvijek isključivati upravo u tom vremenu, bez obzira na vrijednost struje kvara. Relej se sastoji od
poticajnog i uspornog člana, kao što je shematski prikazano na slici (5.3.9.)

Poticajni član je elektromagnet s preklopnom ili zakretnom kotvom i onog momenta kada proradi
stavlja u djejstvo usporni član koji ima zadatak da sprovede željeno vremensko usporenje. Ako smo
usporni član regulirali na 3,5 sekundi, kao što je na slici prikazano, onda će prekostrujni relej
omogućiti signalizaciju kvara i isklapanje sklopke tek nakon tog vremena, bez obzira na vrijednost
struje kvara. Prekostrujni neovisni vremenski releji se upotrebljavaju u mrežama gdje se napajanje
vrši samo sa jedne strane . U mrežama trofazne struje sa direktno uzemljenim zvjezdištem
prekostrujna zaštita se postavlja u sve tri faze, dok se u mrežama sa izoliranim zvjezdištem i mrežama
sa zvjezdištem uzemljenim preko prigušnice prekostrujna zaštita postavlja u dvije faze. Osnovni
nedostatak prekostrunjih neovisnih vremenskih releja sastoji se u tome da upravo kod kratkih
spojeva u blizini elektrane , gdje su struje kratkog spoja najveće, okidna vremena releja postaju
najduža i to toliko duža koliko je mreža duga i razgranata. Zbog toga dijelovi postrojenja u elektrani se
nedozvoljeno mnogo zagrijavaju. Ova duga okidna vremena se mogu skratiti upotrebom stepenaste
prekostrujne vremenske zaštite.

1.5.5. Prekostrujni ovisni vremenski releji

Pored prekostrujnih neovisnih postoje i prekostrujni ovisni vremenski releji. Načelni tok vremenskih
karakteristika prekostrujnih ovisnih vremenskih releja prikazan je na slici (5.3.11.). Kod velikih jačina
struja kratkog spoja okidno vrijeme releja je veoma malo ( gotovo jednako nuli), dok je kod malih
struja kvara, na primjer kod preopterećenja, okidno vrijeme releja vrlo veliko. Prekostrujni ovisni
vremenski releji rade na indukcijskom i termičkom principu. Na slici (5.3.12.) vidljiv je princip rada
indukcijskog releja.

Pogonsku ploču, koja je izvedena od aluminija ili bakra, pogoni pogonska jezgra sa strujnim namotom
koji se priključuje na sekundarne strane strujnih transformatora. Kada kroz strujni namot protiče
veća struja od proradne vrijednosti, relej se aktivira tako da kontaktni put s bude prevaljen toliko
prije koliko je jača struja. Prekostrujni ovisni vremenski releji, koji rade na indukcijskom principu,
upotrebljavaju se samo za zaštitu motora i kondenzatorskih baterija, dok se za zaštitu vodova i
transformatora ne mogu upotrijebiti, jer ne osiguravaju selektivnost.
2. Zaključak

U maturskom radu pokušao sam obraditi releje i sve o njima. Na kraju zaključujemo da im je glavni
zadatak da uklapaju odnosno isklapaju kontakte radi upravljanja, mjerenja i zaštite uređaja i nekih
dijelova postrojenja. Mislim da su releji veoma pouzdani uređaji jer nakon 1000 djelovanja samo 1 %
releja biti će pokvareno a nisu ni veoma skupi.

3. Literatura

www.wikipedia.org

www.automatika.rs

www.scribd.com

-Električna postrojenja, Rajko Mista

-Sklopni aparati (radna bilježnica)

-Relejna zaštita, M.Đurić