Zaštita sabirnica

Kvarovi na S praćeni su izrazito velikim strujama

kvara,
Ukoliko se kvar ne eliminira dovoljno brzo, dolazi do
teških razaranja kako opreme na S, tako i samih S,
Najveće dozvoljeno vrijeme trajanja kvara na S do 100
ms,
Brzo isključenje kvarova poželjno je i zbog stabilnosti
rada sistema, dimenzioniranja uzemljenja postrojenja,
padova napona na velikom području, itd.
• Bez primjene posebne zaštite kvarovi na S
eliminiraju se djelovanjem zaštitnih
ureñaja susjednih postrojenja,
• Pri tome distantne zaštite djeluju u drugom
stepenu, a prekostrujne zaštite generatora
i transformatora priključenih na sabirnice
od 2 do 4 sek.
• Primjenom distantnih releja na G i TR
postiže se djelovanje u drugom stepenu
od 0,5 sek.
 Zaštita sabirnica distantnim
relejima susjednih postrojenja
• Sabirnice se štite drugim stupnjem
distantnih releja susjednih postrojenja (0,5
sek.)
• Kod jednostavnijih šema i malog broja
vodova, sabirnice susjednog postrojenja
mogu se štititi i osnovnim stupnjem
susjedne distantne zaštite primjenom
tehnike produžene zone djelovanja I.
stupnja
• Distantnom zaštitom mogu se štititi i dvostruke sabirnice ako rade
odvojeno,

• Ako je prekidač spojnog polja uključen, kod kvara na jednom

sistemu djelovati će zaštite na svim vodovima koji napajaju oba
sistema
• Selektivno isključenje S u kvaru može se
postići ugradnjom brze nadstrujne zaštite
u spojnom polju, a koja isključuje upravo
taj prekidač u spojnom polju

• Nedostatak rješenja je dugo vrijeme

zatezanja djelovanja, posebno ako na TR
ili G ne postoji distantna, nego
prekostrujna zaštita
 Nadstrujna zaštita sabirnica

• Jednostavniju šemu sabirnica moguće je

štititi nadstrujnim relejima na napojnim TR,
napojnom vodu i na odlaznim vodovima.
Kod KS na S ne pobuñuju se releji na odlaznim vodovima, već
trenutni kontakt nadstrujne zaštite TR pobuñuje vremenski
član sabirničke zaštite S, koji nakon vremenskog zatezanja od
0,4 sek. djeluje na isključenje prekidača
Kod KS na odvodima trenutni kontakti nadstrujne zaštite vodova pobuñuju relej za
blokiranje B, a koji prekida napajanje releja S; vremenski član zaštite odvoda
djeluje na isključenje prekidača voda, a ako ova zaštita zataji u rezervnom stupnju
djeluje vremenski član nadstrujne zaštite TR
• Ova zaštita moguća samo kada sa strane
odlazećih vodova nema napajanja,

• U suprotnom, dolazilo bi i kod kvara na

sabirnicama do pobude (prorade) releja za
blokiranje
 Zaštita sabirnica na principu
usporedbe smjera

• Ako su svi odvodi sa sabirnica opremljeni

distantnim relejima, koji kod djelovanja
koriste kriterij smjera i imaju usmjerene
članove, zaštita sabirnica postiže se kao
na sljedećoj slici.
 Isključenje
svih
prekidača

Kod KS na nekom od vodova usmjereni član na tome odvodu pokazati će smjer prema vodu, a
usmjereni članovi vodova koji napajaju mjesto kvara (zdravi vodovi) pokazuju smjer prema S (otklon
pomoćnog kontakta u lijevo),
Taj otklon aktivira vremenski relej zaštite S, a otklon u desno (kvar na vodu) aktivira relej za
blokiranje B.
Kod kvara na S svi releji pokazuju smjer prema S, relej za blokiranje nije
pobuñen, te relej S nakon isteka podešenog vremena djeluje na isklop svih
prekidača.
Za veću osjetljivost zaštite i selektivnost može se djelovanje releja S
uvjetovati i padom napona na sabirnicama (podnaponski releji koji prate sve
fazne i meñufazne napone).
 Diferencijalna zaštita sabirnica
• Da bi se izbjeglo vremensko zatezanje
djelovanja opisanih zaštita, moguće je koristiti
diferencijalnu zaštitu,
• U normalnom pogonu i kod kvarova u mreži
suma primarnih struja na S jednaka je nuli,
• Za jednake prijenosne omjere ST, i suma
sekundarnih struja je jednaka nuli (priključene su
na DR preko TR diferencijalne zaštite),
• Kod kvara na S, postiji debalans struja, te
djelovanje dif. releja,
• Meñutim, zbog mogućih različitih uvjeta
magnetiziranja ST i kod KS u mreži
pojavljuje se struja debalansa,

• Zbog toga se koristi posebna stabilizacija

DR,

• Slika stabilizirane diferencijalne zaštite

• Kod stabilizacije djeluje suma apsolutnih vrijednosti struja
(suma ispravljenih struja svih odvoda), a kod diferencijalnog
namotaja djeluje vektorska suma struja,
• Za izjednačavanje nejednakih prijenosnih omjera ST, te za
galvansko odvajanje od strujnih krugova koji dolaze iz
postrojenja služe meñutransformatori
• Kod vanjskog KS vektorska suma struja približno je
jednaka nuli, a suma algebarskih vrijednosti struja je
velika, tako da ne dolazi do nepotrebnog djelovanja
zaštite

• Stupanj stabilizacije odabire se tako da zaštita sigurno

djeluje bez obzira na prilično visoku stabilizacijsku struju
• Drugi nadstrujni relej u krugu dif. struje predstavlja osjetljivi relej, podešen
na 2 do 10% In najvećeg ST; zadatak ovog releja je da djeluje u slučaju
prekida strujnog kruga jednog ST, struje KS ili neodgovarajućeg
preslikavanja uklopnog stanja postrojenja,
• Nakon 2 do 10 sek. relej djeluje na signal neispravnosti u sekundarnim
krugovima i blokira djelovanje sabirničke zaštite Da bi se spriječilo
nepotrebno djelovanje
zaštite kod zahvata u
sekundarnim strujnim
krugovima dobro je
djelovanje zaštite
uvjetovati pojavom
diferencijalne struje reda
1 – 2 In
 Zaštita koja kombinira diferencijalnu zaštitu i zaštitu
poreñenja faznog položaja struja

• Na slici je prikazano djelovanje statičke

zaštite sabirnica
Sekundarne struje ST sa vodova V1 i V2 teku kroz otpore R1 i R2, te na njima prave
padove napona U1 i U2.
Diferencijalna struja zatvara se putem otpornika Ro, na kojem čini pad napona Ud.
• Na tim padovima napona priključeni su pretvarači koji te napone pretvaraju
u pravokutne impulse,
• Zaštita je neovisna od amplituda struja koje teku vodovima ili u
diferencijalnoj grani DR, jer je amplituda pravokutnog impulsa konstantna,
• Da bi se povećala brzina zaštite, predviñena su po dva pretvarača; puna
linija predstavlja pretvarače koji na izlazu daju signal tokom pozitivne
poluperiode, a crtkano pretvarači koji na izlazu daju signal negativne
poluperiode.
• Utvrñivanje smjera struje KS vrši se na logičkom članu “I” tako što se
signali iz pretvarača svih vodova i u diferencijalnoj grani vode na logički “I”
član (plus i minus),
• Na njihovom izlazu pojavljuje se signal ako se na ulazu istovremeno
pojave signali svih triju pretvarača, tj. kada struje na svim odvodima teku
prema sabirnicama
• Oba “I” člana spojena su na zajednički “ILI” član,
• Na njegovom izlazu pojavljuje se signal kada se na ulazu pojavi ili signal iz
“I+” ili iz “I-”,
• Pojava signala na izlazu “ILI” člana ukazuje da struje teku prema
sabirnicama, tj. na pojavu kvara na sabirnicama

T3 okidač – nivo okidanja

sukladno vremenskoj dužini
ulaza integratora; okida ako
signal na ulazu u integrator traje
duže od 5 ms. Kod pojave
trajnog signala na ulazu u
integrator na izlazu T3 pojavljuje
se tokom svake poluperiode
signal u trajanju od 5 ms.
Integrator za eliminiranje kratkovremenih signala ili
fazno pomaknutih struja; visina napona na izlazu iz
integratora proporcionalna je dužini trajanja impulsa na
ulazu; integriranje se ponavlja tokom svake poluperiode
Da bi se dobio stalni nalog za isključenje ovi kratki impulsi se produže
u članu T4 i vode na izvršni član za isključenje svih vodova
• Kako bi se eliminiralo nepotrebno
djelovanje zaštite kod vanjskih KS ili kod
kvarova u samoj zaštiti, te da bi se iz
pogona isključili samo vodovi koji napajaju
mjesto kvara, djelovanje na isključenje
uvjetovano je i pojavom dovoljno velike
diferencijalne struje i postojanjem dovoljno
velike struje na promatranom vodu,

• Zbog toga se u krugu struje pojedinih

vodova i u diferencijalnom krugu nalaze
statički nadstrujni releji,
Nadstrujni
relej

Nalog za isključenje PR koji daje T4 prosljeñuje se dalje putem logičkog

člana “I” samo ako na njegovom ulazu postoji i signal nadstrujnog releja
promatranog voda i signal nadstrujnog releja u diferencijalnoj grani,

Tek kada su prisutna sva tri signala, preko pojačala se ide na

isključenje PR.
Naponi na otpornicima (odnosno struje kroz otpornike) i signali na izlazu iz pojedinih članova za tri pogonska
slučaja (a – vanjski KS na vodu 2 bez pojave zasićenja ST, b – sa pojavom zasićenja, c – KS na S napajan
putem voda 1 i 2
U slučaju a) ne dolazi do djelovanja zaštite jer ne postoji koincidencija signala na ulazu u “I” članove
i jer nema izlaznog signala Td; takoñer, nije djelovao ni nadstrujni relej u diferencijalnoj grani, tako
da ni izvršni član nema uvjete za djelovanje.
U slučaju b) pojavljuje se struja neravnoteže zbog zasićenja ST; ta struja teče kroz diferencijalnu
granu, tako da se na izlazu svih triju pretvarača pojavljuju pravokutni impulsi; zbog različitih
smjerova struja ne postoji koincidencija svih triju ulaznih pozitivnih ili negativnih signala, tako da se
na izlazu “I” članova ne pojavljuju signali i zaštita ne djeluje, iako su proradili svi nadstrujni releji.
I za slučaj c) polariteti svih triju padova napona su isti. Na izlazima T1, T2 i Td istovremeno se pojavljuju signali
(puna linija za pozitivne,a crtkana linija za negativne poluperiode). Zbog toga se na izlazima “I” članova
pojavljuju signali, naizmjenično na “I” (+) i “I” (-) članu.
Na izlazu ILI člana egzistiraju signali koji se integriraju u integratoru I. Kako signali traju duže od 5 ms na
izlazu okidača dobivaju se kratkotrajni impulsi.
U izlaznom članu T4 ovi impulsi se produžavaju u trajni impuls za isključenje.
Kako su proradili i nadstrujni releji na oba voda i u diferencijalnoj grani, nalog za isključenje ide na oba
prekidača i kvar se brzo eliminira.
 Princip djelovanja diferencijalne zaštite 1-strukih sabirnica
Svi dovodi i odvodi su opremljeni sa ST i MT za diferencijalnu zaštitu
MT su priključeni na zaštitu u kojoj se vrši algebarsko i vektorsko sumiranje struja, kao i ostali
uvjeti za proradu zaštite,
Kod kvara na S zaštita isključuje sve prekidače
• Prijenosni omjer meñuTR odreñuje se prema najviše
opterećenom izvodu, tako da u normalnom pogonu
suma struja ne bude prevelika,

• Na sljedećoj slici prikazan je primjer odreñivanja

prijenosnog odnosa meñuTR: u normalnom pogonu
suma sekundarnih struja meñuTR mora biti jednaka nuli:
 Diferencijalna zaštita 1-strukog sistema sabirnica podužno
sekcionirana prekidačem
• U ovom slučaju spojno polje treba biti opremljeno sa strujnim TR sa
dvije jezgre (najbolje po jedan strujni sa obje strane prekidača;
svaka sekcija sabirnice ima svoju dif. zaštitu,
• Dif. zaštita sekcije A1 isključuje spojni prekidač i prekidače polja
priključenih na tu sekciju,
• Takoñer, zaštita A2 isključuje spojni prekidač i prekidače polja
priključenih na sekciju A2
 Diferencijalna zaštita 1-strukog sistema sabirnica
podužno sekcionirana rastavljačem

• U ovom slučaju svaka sekcija ima svoju

diferencijalnu zaštitu, dok je spojni rastavljač
isključen,
• Kada se spojni rastavljač uključi potrebno je i
prespajanje strujnih krugova sekundara
meñuTR, tako da se sumira struja svih vodova,
odnosno da se preñe na šemu za 1-struki sistem
sabirnica – to se obavlja s pomoćnim kontaktima
rastavljača spojnog polja
• Kod zaštite 2-strukog sistema sabirnica potrebne
su dvije diferencijalne zaštite, kod 3-strukog
sistema sabirnica tri diferencijalna releja, ili kod
2-strukog sistema S sekcioniranih prekidačima
potrebna su tri ili četiri diferencijalna releja i
automatika za preslikavanje uklopnog stanja,

• Važno je vjerno preslikavanje uklopnog stanja, s

obzirom na sumiranje sekundarnih struja
odgovarajućih odvoda, tako i da odgovarajuća
zaštita u slučaju kvara djeluje na isključenje
samo onih prekidača koji su priključeni na
oštećenu sekciju sabirnica
 Diferencijalna zaštita 2-strukog sistema sabirnica

U ovisnosti o tome da li je sabirnički rastavljač odvoda priključen na sistem A ili B

sabirnica, automatika za preslikavanje vrši preklapanje sekundarnih struja MT i naloga
za isključenje prekidača,
Da bi se postigla selektivnost djelovanja zaštite i kad je prekidač spojnog polja
uključen, mora postojati ST u spojnom polju.
Kod kvara na S isključuje se spojni prekidač i svi odvodi priključeni na sistem S u
kvaru.
Najbolje je ugraditi ST na obje strane spojnog prekidača, kako bi se postigla potpuna
selektivnost.
Diferencijalna zaštita sa dva glavna i jednim pomoćnim
sistemom sabirnica