25.11.2020. UVOD • Releji su sklopni aparati koji se aktiviraju od jedne ili više električnih veličina kao što su (napon, struja, snaga...). Svi releji se uključuju preko više vrsta kontakata i osnovni im je zadatak da preko svojih kontakata i pomoćnih strujnih krugova djeluju na druge uređaje radi upravljanja, mjerenja, signalizacije, zaštite nekih postrojenja i nekih dijelova postrojenja. Relejske kontakte pomiče namot elektromagnetnom silom. Zaštitni relej proizvođača Schneider DIFERENCIJALNI RELEJ • Diferencijalni releji su zaštitni releji, koji uspoređuju istovrsne i istovremene veličine i mjere njihovu razliku. Spoj diferencijalnog releja je takav da u normalnom pogonu kroz relej ne protiče nikakva struja, dok u slučaju kvara kroz relej protiče dovoljno velika struja, tako da se diferencijalni relej uzbudi i daje impuls za isklapanje sklopke. • Diferencijalni releji mogu biti : • uzdužni, ako uspoređuju i mjere struje na početku i na kraju štićenog dijela postrojenja • poprečni, ako na istom kraju uspoređuju i mjere struje u dva ili više vodova Par primjera diferencijalnih releja • Danas se praktično upotrebljavaju samo uzdužni diferencijalni releji za zaštitu transformatora i generatora. Diferencijalni releji se priključuju na sekundarne strane strujnih transformatora. Dio postrojenja između strujnih transformatora nazivamo štićenim dijelom. Diferencijalni relej mora djelovati i dati impuls za isklapanje sklopke ako se u štićenom dijelu pojavi kvar (najčešće kratko spoj) i ne smije djelovati ako se kvar dogodi van štićenog područja, ma kakve bile struje kvara. Diferencijalna zaštita se uvijek izvodi tropolno. Diferencijalni relej će okinuti kod kratkih spojeva u štićenom području i to bez obzira da li je kratki spoj napajan s jedne ili s obje strane. • Diferencijalni relej neće, međutim, okinuti ako kvara uopće nema ili ako se desio izvan štićenog dijela. Ipak, moguće je da diferencijalni relej okine i u slučajevima uslijed tzv. krivih struja , koje nastaju ako strujni transformatori na koje je priključen diferencijalni relej imaju različite strujne i kutne greške. Krive struje postoje i u normalnom pogonu, ali su neznatne i tek kod struja kvara, koji se dogodio izvan štićenog dijela, postaju velike, tako da mogu dovesti do djelovanja diferencijalnog releja i okidanja sklopke. Diferencijalni releji, koji se ne mogu oduprijeti okidanju zbog krivih struja, nazivaju se nestabilizirani diferencijalni releji. Proradna struja diferencijalnog releja se podešava od 30 do 50% nominalne sekundarne struje što za 5A sekundarne struje iznosi 1,5 do 2,5 A. UZDUŽNI DIFERENCIJALNI RELEJ • Opća blok shema uzdužne diferencijalne zaštite voda prikazana je na slici ispod. • Ova zaštita štiti od kvarova unutar štićene zone dok na kvarove izvan te zone ne smije reagirati. Štićena zona diferencijalne zaštite određena je položajem strujnih transformatora ST1 i ST2, u ovom slučaju 35 kV vod, koji mjere struje na oba kraja štićenog elementa. Diferencijalna ili radna struja releja računa se prema formuli: gdje su struje I1 i I2 sekundarne struje strujnih transformatora. • U idealnom slučaju, kada su karakteristike strujnih transformatora ST1 i ST2 jednake, prilikom normalnog radnog stanja štićenog elementa ili kvara izvan štićene zone, struje na oba kraja su iste te je diferencijalna struja releja jednaka nuli. Ako se pojavi kvar između strujnih transformatora ST1 i ST2, tj. na štićenom vodu, struje i su različite i javlja se značajna diferencijalna struja koja izaziva proradu releja. • U realnim situacijama diferencijalna struja nije jednaka nuli, već i u normalnim radnim režimima postoji neka struja razlike. Ona se javlja usljed nesavršenosti strujnih transformatora i nejednakosti njihovih karakteristika, kao i niza drugih faktora. Relej ne smije reagirati na ovu struju razlike pa se postavlja prag osjetljivosti, odnosno minimalna struja ispod koje relej ne reagira (Imin na slici ispod). Karakteristika diferencijalnog releja HVALA NA PAŽNJI!