OSNOVE ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA

Tip: Obavezni
ETF EEO OEES 2370

Varijanta 19-20
1
 Predavanja IX

Autor prezentacije
• doc. dr. sc . Vedad Bečirović, dipl.el.ing.
• e-mail: vbecirovic@etf.unsa.ba;
• e-mail: vedad_b@hotmail.com.

Izdavač: Univerzitet u Sarajevu, Elektrotehnički fakultet;

Objavljeno 2019.

Kratak opis predavanja

Elektroenergetska postrojenja i elementi elektrenergetskih postrojenja. Podjela
postrojenja. Izvedbe elektrenergetskih postrojenja. Sheme glavnih strujnih krugova.
Mjere sigurnosti pri radovima u električnim postrojenjima.
Osnovni pojmovi (1/6)
Podjela prema osnovi smještaja:
• postrojenja unutrašnje izvedbe;
• postrojenja vanjske izvedbe.
Podjela prema tehnologiji izrade:
• postrojenja klasične izvedbe (npr, prekidači: uljni, malouljni, hidromatski, pneumatski).
• najčešće se koristi uljnoj tehnologija.
• postrojenja moderne izvedbe
• metalom oklopljeni plinom SF6 izolirani aparati (MOP),
karakteristike: mali prostor, velika sigurnost, skupa izvedbe
• prekidači sa SF6 gasom
• vakumska tehnologija Generatorsko postrojenje
Razvodno postrojenje
Transformatorska stanica
Distributivno razvodno post.
Industrijska postrojenja
specijalna postrojenja
(rudarska, brodska, željeznička,
privremena, namjenska ...)
postrojenja za ostalu potrošnju
Osnovni pojmovi (2/6)
Podjela postrojenja prema izvedbi:

• Visokonaponska postrojenja (VN postrojenja) – 110kV, 220 kV, 400 kV

• otvorenog tipa
• metalom oklopljeni plinom SF6 izolirani aparati (MOP),
• Srednjenaponska postrojenja (SN postrojenja) – 35 kV, 20 kV, 10 kV, 6.3 kV
• prema izolaciji
• otvorena
• oklopljena
• izolivana gasom ili krutom izolacijom
• prema osnovnoj konstrukciji
• sa čvrsto ugrađenim aparatima
• sa izvlačivim prekidačem (i drugim aparatima)
• Niskonaponska postrojenja (NN postrojenja) – do 1 kV
• otvorena
• oklopljena
• zatvorena
Osnovni pojmovi (3/6)
Osnovni pojmovi (4/6)

Budući koncept EES i njemu pripadajućih postrojenja

Osnovni pojmovi (5/6)
Osnovni elementi elektroenergetskih postrojenja:
 Sabirnice
 primarne;
 sekundarne;
 pomoćne.
Izolatori
 potporni (noseći) izolator
 provodni izolator
 Polje
 vodno polje,
 spojno polje,
 mjerno polje,
 kompenzacijsko polje,
 transformatorsko polje,
 generatorsko polje,
 polje za uzemljenje zvjezdišta transformatora.
 Sklopni/zaštitni uređaji
 osigurač
 rastavljač
 rastavna sklopka
 prekidač
 Uzemljenje
Osnovni pojmovi (6/6)
 Transformator
 energetski
 naponski mjerni transformator
 strujni mjerni transformator
 Mjerni uređaj
 voltimetri
 ampermetri
 vatmetri
 brojila električne energije (direktno, poludirektno, indirektno brojilo)
 uređaji za nadzor kvalitete električne energije
 uređaji za mjerenje fazora – PMU
 ostala mjerna oprema (temperature, pritisci, vlaga, itd...)
 Spojni vodovi
glavni strujni krugovi (energetski krugovi) – primarni
pomoćni strujni krugovi – sekundarni
 Zaštitni releji
 Odvodnici prenapona
 Sistemi bezprekidnog napjanja – UPS
 baterije
 oprema za baterije
 Noseća konstrukcija (čelične, betonske, ...)
Upotreba grafičkih simbola (1/2)

9
Upotreba grafičkih simbola (2/2)

10
Sabirnice (1/1)

 Sabirnice se izvode od neizoliranih bakarnih/aluminijskih vodiča ili u

obliku cijevi od bakra/aluminijma (cijevne sabirnice).
 Izbor presjeka sabirnice se vrši na osnovu:
 Maksimalnih struja u normalnom pogonu;
 Na osnovu povišeni temperatura za vrijeme trajanja kratkih spojeva;
 Na osnovu mehaničkih naprezanja u slučaju kratkih spojeva.

Raspored sabirnica:
a) horizontalni
b) vertikalni

Najčešća izvedba sabirnica Plosnate i okrugle sabirnice

(pogled iz ptičije perspektive)
 Izolatori (1/2)
Potporni (noseći) izolator
 Potporni izolator nosi sabirnice i ostale neizolairane vodiče u postrojenjima;
 Potporni izolator izolira goli vodič od uzemljenih dijelova postrojenja;
 Potporni izolator preuzima na sebe sile koje djeluju na sabirnice;
 Dimenzioniše se na osnovu nazivnog napona i mehaničkih sila koje djeluju na
izolatora u normalnom pogonu i tokom kratkog spoja.si na njih.

12 Porculanski potporni izolator

(dimenzije izolatora su date za napona 10 kV)
 Izolatori (2/2)
Provodni izolatori
 Dijele se na dva tipa prema mjestu ugradnje:
 za unutrašnju ugradnju;
 kombinacija vanjska i unutrašnja ugradnje (npr. Prolaz kroz zid objekta ili elementa postrojenja)
 Izbor provodnih izolatora vrSi se prema nominalnom naponu i prema maksimalnoj trajnoj
struji u normalnom pogonu, dok se kontrola izabranog tipa vrSi s obzirom na mehanifko
naprezanje i ugrijavanje u slufaju kratkog spoja.

Provodni izolator za okrugle vodire Provodni izolatori za plosnate vodire

13
Rastavljači (1/2)
Rastavljač – služi za vidljivo odvajanje dijelova podstanice koji su pod naponom od
dijelova bez napona; osnovna je zadaća rastavljača uvećati sigurnost ljudi koji rade na
podstanici.
Rastavljači (2/2)
Izvedbe
Definicije uređaja za prekidanje struje (1/2)
Sklopka – (mehanička) je mehanički sklopni aparat koji može uključiti, voditi i prekidati
struju u normalnom pogonu. Sklopka može uklapati, ali ne može prekidati struje kratkog
spoja, jer nema medija za gašanje električnog luka.

Sklopnik – kontakter (mehanički) je mehanički sklopni aparat koji ima samo jedan
položaj mirovanja, kojim se rukuje ručno i koji može uklapati, prekidati i voditi struju u
normalnim pogonskim uvjetima. Sklopnik se obično predviđa za česta djelovanja, može
biti sposoban i za prekidanje struje kratkog spoja ukoliko se kombinira sa osiguračem.

Prekidač – (mehanički) je mehanički sklopni aparat koji može uklapati, voditi, prekidati
struju u normalnim pogonskim uvjetima, te uklapati, voditi i u određenom vremenu
prekidati struju u nenormalnim uvjetima (npr. kratki spoj). Prekidač obično nije
predviđen za česta djelovanja.

Rastalni osigurač (topljivi osigurač) – je uređaj za prekostrujnu zaštitu s rastalnim dijelom

za prekidanje kruga koji se ugrijava i rastaljuje protjecanjem prevelike struje kroz njega.

Rastavljač – služi za vidljivo odvajanje dijelova podstanice koji su pod naponom od

dijelova bez napona; osnovna je zadaća rastavljača uvećati sigurnost ljudi koji rade na
podstanici. 16
Definicije uređaja za prekidanje struje (2/2)
Visokonaponski prekidač – je najsloženiji oblik sklopnog aparata.

Prekidači se mogu predstaviti, uvođenjem pojma „idelani prekidač“ :

 Idealni vodič u zatvorenom položaju:
 idealni izolator u otvorenom položaju.

U visokonaponskim elektroenergetskim
podstanicama za prekidanje struje dopušteno
je korišćenje slijedećih komponenti:
• visokonaponski osigurači,
• prekidači,
• učinski rastavljači.

17
Prekidač (1/3)
Uloga prekidača u EES

 Prekidanje struje kvara

• Ovo je neplaniran događaja i tada
prekidač ima zaštitnu funkciju u EES-u.

 Sklapanje struje opterećenja

• Sklapanje predstavlja uklop ili isklop

prekidača
• Ovo je planirani događaj i tada prekidač
ima upravljačku funkciju u EES-u.

18
Prekidač (2/3)
 Prekidači služe za sklopne opercije, odnosno otvaranje i zatvaranje strujnih krugova kao i za zaštitu
od struja kratkog spoja.
 Prekidači vode i prekidaju nazivnu struju, odnosno struju u normalnim pogonskim stanjima, te u
određenom vremenu mogu voditi i prekidati struju kratkog spoja,
 osnovna podjela je na prekidače za visoki napon i niski napon. Kod prekidača za visoki napon javlja
se električni luk.
Električni luk se javlja mehaničkim razdvajanjem kontakata, odnosno prilikom uklapanja i isklapanja
sklopnog uređaja.
 Prilikom razdvajanja dolazi do zagrijavanja kontakata, radi čega dolazi do njihova taljenja i
isparavanja, što znači da je prostor između kontakata vodljiv, pa struja i dalje teče, iako su kontakti
razdvojeni .
 Pad napona u luku se može podijeliti na dva djela: neposredno uz kontakte i prostor među
kontaktima.
 Pad napona u luku može se opisati relacijom:

gdje je ll razmak među kontaktima, α=αA+αK .

19
Pad napona uzduž luka
Prekidač (3/3)
Podjela prekidača na osnovu medija koji korite za gašenje luka:
 Zračni
 Uljni
 Malouljni
 Pneumatski
 Hidromatski
 Vakuumski
 Prekidači sa sumpor-heksafluoridom (S𝐹6 prekidači) – danas korišteni
Razvoj VN prekidača na osnovu medija koji koriti za gašenje luka

20
 Mjerni transformatori (1/1)
 Visokonaponski mjerni transformatori imaju važnu ulogu u prijenosnoj,
odnosno distribucijskoj mreži, gdje se koriste za izoliranje mjernih i zaštitnih
uređaja od visokog napona, kao i za transformaciju mjerenih struja i napona na
iznos prilagođen mjernim i zaštitnim uređajima unutar definiranog nivoa tačnosti.

 Mjerni transformatori u visokonaponskim postrojenjima namjenjeni su:

 priključenje mjernih instrumenata (V, A, W, brojila, PQ uređaji, PMU
uređaji, itd...)
 priključenje zaštitnih uređaja
 napajanje nekih uređaja manje snage (za ovo se koriste samo naponski
mjerni transforamtori)

 Mjerni transformatori se dijele na strujne i naponske mjerne transformatore.

 SMT – strujni mjerni transformator
 NMT – naponski mjerni transformator

 Izvedbe SMT i NMT

 NMT X/100√3 V – priključuje se najčešće fazno u VN mrežama;
21
 SMT X/5 A ili 1 A – obuhvatni transformator.
Strujni mjerni transformatori (SMT) (1/4)

Shematski prikaz, priključak i označavanje

22 priključaka SMT
Strujni mjerni transformatori (SMT) (2/4)

Tri osnovne izvedbe uljnih ST-a:

- lončasta (Hair pin tank type), slika lijevo
- križno-prstenasta (Cascade/eye bolt
type), slika u sredini
- glavasta (Top core), slika desno

1 – namoti primara
2 – namoti sekundara
3 – jezgra

23 Osnovne izvedbe uljnih SMT

Strujni mjerni transformatori (SMT) (3/4)

Pogodan raspored zaštita po jezgrama

24
Strujni mjerni transformatori (SMT) (4/4)

Lončasta izvedba

1 – zaštitna membrana
2 – uljna komora
3 – porculanski izolator punjen kvarcnim pijeskom
4 – primarni vodič (namot)
5 – jezgre (sekundarni namoti) smješteni su pri dnu ST-a
(npr. jedna mjerna i 4 zaštitne jezgre)
6 – priključna kutija
7 – sekundarni priključci
8 – ekspanzijska posuda
9 – indikator razine ulja
10 – primarni priključak
11 – stezaljke za uzemljenje (u podnožju SMT-a)
25
12 – ventil za nadolijevanje transformatorskog ulja

Uljni lončasti SMT nazivnog napona 220kV

Organizacija električnog postrojenja (1/2)

 Organizacijski objekti (elementi) u električnom postrojenju

nazivaju se polje, blok i sekcija.

 blok se sastoji od više polja, a sekcija se sastoji od više blokova.

 Polje
 vodno polje,
 spojno polje,
 mjerno polje,
 kompenzacijsko polje,
 transformatorsko polje,
 generatorsko polje,
 polje za uzemljenje zvjezdišta transformatora.
26
Organizacija električnog postrojenja (2/2)

27
Sheme glavnih strujnih krugova (1/7)
Kriteriji za izbor sheme glavnih strujnih krugova podstanice jesu:
• raspoloživost,
• mogućnost održavanja i pregleda,
• ekonomičnost.
Osim toga potrebno je težiti pojednostavljenju sheme radi:
• pojednostavljenja izvedbe,
• bolje preglednosti u pogonu i
• smanjene vjerovatnoće pogrešnih manipulacija.
Na izbor sheme utječu i slijedeće okolnosti:
• uloga i napon podstanice (u elektrani, prijenosnoj ili distributivnoj mreži),
• važnost podstanice u mreži (čvorište, elektrana, spoj dijelova mreže),
• broj i snaga generatora i transformatora, broj i važnost priključnih vodova,
• pogonski zahtjevi (zahtjev za odvojenim pogonom dijelova podstanice),
• potreba proširenja,
• tip i raspoloživost upotrijebljenih aparata,
• posebni zahtjevi za održavanje
• prilike u slučaju kratkog spoja (s obzirom na veličinu rasklopne snage, udarnih struja, termičkih
struja) naročito kada treba ograničiti struj kratkog spoja za niže napone.
• potreba priključka pomoćnih pogona (u većim elektranama).
Izvedebe sabirnica:
• Jedan sistem sabirnica
• Dva sistem sabirnica
• Pomoćne sabirnice
 Sheme glavnih strujnih krugova (2/7)
Jedan sistem sabirnica
Osnovne karakteristike jednog sistema sabirnica:
• Ova shema koristi se u podstanicama s malo odvoda.
• Svaki rad na sabirnicama (čišćenje, zamjena izolatora, pregled spojeva) i
svaki kvar zahtijevaju obustavu pogona cijele podstanice.
• Jedan sistem sabirnica koristi se u podstanicama koje ne napajaju važne i
osjetljive potrošače.
r – broj sabirničkih rastavljača po odvodu
p – broj prekidača po odvodu

Priključak odvoda na Jednostruke sabirnice s Jednostruki sistem sabirnica

jedan sistem sabirnica podužnim s podužnim prekidačem
rastavljačem
Sheme glavnih strujnih krugova (3/7)
Dva sistem sabirnica
Osnovne karakteristike dva sistema sabirnica:
• Dva sistema sabirnica znatno povećavaju elastičnost u pogonu podstanice,
sigurnost u pogonu i omogućuju čišćenje i popravku jednog sistema sabirnica bez
prekida napajanja potrošača,
• Posebna prednost je mogućnost asinhronog rada dijelova elektroenergetskog
sistema radi smanjenja struje kratkog spoja sistema.
r – broj sabirničkih rastavljača po odvodu
p – broj prekidača po odvodu “U” izvedba

Sheme dviju izvedbi postrojenja sa

Priključak odvoda na dvostruki sistem
dvostrukim sistemom sabirnica
sabirnica – jednopolna i tropolna shema
Sheme glavnih strujnih krugova (4/7)
Spojno polje
• Spojno polje je organizacijski objekt koji sadrži jedan ili više sklopnih uređaja s
funkcijom spajanja/razdvajanja dvostrukih sabirnica najčešće u beznaponskom
stanju izvanredno pri nazivnom opterećenju.
•Osnovna funkcija spojnog polja jeste da spoji ili razdvoji dva ili više sistema
sabirnica. U tom smislu se spojno polje i dimenzionira. U slučaju spojnog polja između
glavnih i pomoćnih sabirnica, prekidač iz spojnog polja izabira se prema veličini
najajčeg prekidača. Sva ostala rješenja su hibridna i dobra su u praksi.

Shema spojnog polja u podstanici s trostrukim

Shema spojnog polja sa dvostrukim
sistemom sabirnica:
sistemom sabirnica:
(a) mogućnost spoja I i ps, te II i pomoćnog
(a) obične;
sistema sabirnica·
(b) podužno sekcionirane.
(b) mogućnost svih kombinacija spoja sabirničkih
sistema.
Sheme glavnih strujnih krugova (5/7)

Vodno polje

 Vodno polje je organizacijski objekt koji

sadrži jedan ili više sklopnih/zaštitnih uređaja
s funkcijom zaštite ili razdvajanja strujnog
kruga pod opterećenjem ili tokom kvara, te
sklopne uređaje za zaštitno uzemljenje.

 U niskonaponskom razvodu vodno polje se

tradicionalno naziva niskonaponski izvod ili
strujni krug.

Shema spoja vodnog polja zračnog

voda učvorene visokonaponske mreže:
(a) jednopolna shema;
(b) tropolna shema.
Sheme glavnih strujnih krugova (6/7)
Mjerno polje
• Za mjerenje napona na sabirnicama postavljaju se naponski transformatori.
• Na svaki sistem sabirnica postavlja se poseban slog naponskih transformatora. Naponski
transformatori, u pravilu, priključuju se preko sabirničkih rastavljača. Za naponske nivoe za
koje postoje osigurači ugrađuju se i osigurači.
• Kod podstanica bez sabirnica naponski transformatori se postavljaju u svim odvodima koji
spajaju izvore sa podstanicom, tj. na vodovima kojima dolazi energija, da se ne bi dogodilo da, iz
razloga isključenja prekidača ili sklopke, podstanica ostalne bez mjerenja i zaštite. Tada se
normalno naponski transformatori postavljaju direktno, bez rastavljača, jer bi postavljanje
rastavljača izazvalo dodatne komplikacije u izvedbi.

Shema mjernog polja

 Sheme glavnih strujnih krugova (7/7)
Transformatorsko polje
Posebno treba obratiti pažnju na uzemljenje neutralne tačke transformatora:
1. izolirano prema zemlji,
2. spojeno sa zemljom preko prigušnice ili radnog otpora,
3. kruto vezano sa zemljom.
Isključenje prekidača usljed kvara na
transformatoru u slučaju paralelnog rada više
transformatora:
(a) prekidači na obje strane;
(b) prekidači na jednoj strani (sa strane
napajanja)

Shema spoja jednog

Shema spoja dva paralelno transformatora kada
spojena transformatora je napajanje sa jedne strane
Jednopolne šeme rasklopnih (razvodnih) postrojenja (1/2)

Rastavljač

Pogon

Prekidač

SMT
NMT

Rastavljač za uzemljenje
35
Jednopolne šeme rasklopnih (razvodnih) postrojenja (2/2)

36
Razvodno postrojenje (1/1)
Generatorsko postrojenje (1/1) – HE Salakovac
Generatorsko postrojenje (1/2) – HE Grabovica
cijev 70/60 mm Al (ρAl = 28,74·10-9 Ωm) AlFe 360/60 mm2 Al
RDC = 0,0281 Ω/km RDC = 0,024 Ω/km
l1= 3 m l2 = 3,5 m l3 = 6 m
R SMT
P
220 kV
ET
NMTIND 8m 10 m
Prekidač
OP
G

Transformator
SMT

prenapona
Odvodnik
dovod sa NMT
generatora Rastavljać
Rastavljać
Generatorsko postrojenje (2/2) – HE Grabovica

Manipulacija rastavljačem

Isklop Uklop
Transformatorska stanica (1/4)
ŠIPOVO: TRAFOSTANICA 110/20 KV, 2X20 MW ŠIPOVO
Transformatorska stanica (2/4)
ŠIPOVO: TRAFOSTANICA 110/20 KV, 2X20 MW ŠIPOVO
Transformatorska stanica (3/4)
ŠIPOVO: TRAFOSTANICA 110/20 KV, 2X20 MW ŠIPOVO

Postrojenje 20 kV
Transformatorska stanica (4/4)
ŠIPOVO: TRAFOSTANICA 110/20 KV, 2X20 MW ŠIPOVO

Komandana prostorija
Metalom oklopljeni plinom SF6 izolirani postrojenja (MOP) (1/10)
Jednopolno oklopljena SF6 postrojenje
Jednopolno oklopljeni MOP je sastavljen od osnovnih elemenata postrojenja
(prekidač, rastavljači, rastavljač sa nožem za uzemljenje, strujni mjerni transformator,
kablovska glava sa komorom, pregrada za gas, noseći izolatori, sabirnice). Na slici je
prikazan MOP za 242kV.
Metalom oklopljeni plinom SF6 izolirani postrojenja (MOP) (2/10)
TS Buca potok 110kV-10kV MOP - Jednopolno oklopljeni MOP

Dvosistemski
dalekovod
Dio jednopolne sheme 110kV razvoda u MOP-u 110 kV

NMT
Odvodnici
prenapona

Provodni izolator
Zrak – MOP (GIS)
Metalom oklopljeni plinom SF6 izolirani postrojenja (MOP) (3/10)
TS Buca potok 110kV-10kV MOP - Jednopolno oklopljeni MOP

MOP postrojenje MOP postrojenje

Metalom oklopljeni plinom SF6 izolirani postrojenja (MOP) (4/10)
TS Buca potok 110kV-10kV MOP - Jednopolno oklopljeni MOP
Brojač prorada odvodnika prenapona
Metalom oklopljeni plinom SF6 izolirani postrojenja (MOP) (5/10)
Tropolno oklopljena SF6 postrojenje
Do naponskog nivoa 170kV najčešće se grade tropolno oklopljeni MOP. Problem
predstavljaju gabariti za više naponske nivoe.
Metalom oklopljeni plinom SF6 izolirani postrojenja (MOP) (6/10)
TS Sarajevo 11 110kV/10kV MOP - Tropolno oklopljeni MOP

• kabelski dolaz 110kV x 2

• više odlaza na 10 kV
Metalom oklopljeni plinom SF6 izolirani postrojenja (MOP) (7/10)
TS Sarajevo 11 110kV/10kV MOP - Tropolno oklopljeni MOP
Metalom oklopljeni plinom SF6 izolirani postrojenja (MOP) (8/10)
TS Sarajevo 11 110kV/10kV MOP - Tropolno oklopljeni MOP

Otpornik u zvijezdištu
transformatora na 10kV strani
Metalom oklopljeni plinom SF6 izolirani postrojenja (MOP) (9/10)
TS Sarajevo 11 110kV/10kV MOP - Tropolno oklopljeni MOP
Metalom oklopljeni plinom SF6 izolirani postrojenja (MOP) (10/10)
Tropolno oklopljena SF6 postrojenje
• Ekonomična izvedba se može postići integracijom više elemenata postrojenja u jedan.
• Jedan prekidač umjesto dva kako je to prikazano i riješeno na prethodnom slajdu.
SN postrojenja sa izvlačivim prekidačem (1/1)
Ova postrojenja imaju svojstva:
• visoku raspoloživost i pouzdanost pogona
• potpunu sigurnost pogonskog osoblja
• minimalno održavanje
• nemogućnost pogrešnog rukovanja
• brzu i jednostavnu montažu
Tehničke karkteristike:
• 12 kV, 4-50 kA
• 24 kV, 3.15-31.5 kA
SN izvedba TS 10 (20)/0.4kV (1/3) Dispozicija TS 10(20)/0.4kV

Postrojenja za ostalu potrošnju – “gradska” TS

Shema TS 10(20)/0.4kV
Osnovni tehnički podaci:
• Grade se za javnu mrežu snage do 630kVA
• Za industriju 1000kVA
• Visoka pouzdanost
• Jednostavno održavanje
• Brza montaža
SN izvedba TS 10 (20)/0.4kV (2/3)
Postrojenja za ostalu potrošnju – “gradska” TS

Dispozicija TS 10(20)/0.4kV Shema TS 10(20)/0.4kV

SN izvedba TS 10 (20)/0.4kV (3/3)
Postrojenja za ostalu potrošnju – domaćinstva i mali privatni potrošači

Dispozicija TS 10(20)/0.4kV Shema TS 10(20)/0.4kV

Specijalna postrojenja – željeznice (1/3)

Priključenje elektrovuče na mrežu:

• Elektrovučne postanice (EVP) vozova se priključuju
na prenosnu mrežu
• EVP gratskog elektrosaobraćaj se priključuju na
distributivnu mrežu
• predstavljau izrazito nesimetrične potrošač
• u praksi se koriste razne tehnologije za
elektromotorne pogone

Shematski prikaz mogućnosti priključka

elektrovučnog sistema na EES
Specijalna postrojenja – željeznice (2/3)
EVP Blažuj 110kV / 25 kV
Specijalna postrojenja – željeznice (3/3)
EVP Blažuj 110kV / 25 kV
Mjere sigurnosti pri radovima na električnim postrojenjima (1/6)

 Opće mjere sigurnosti redovno su određene

pravilnicima ozaštiti na radu, a odnose se,
primjerice, na prava i dužnosti zaposlenika,
stručne i posebne uvjete zaposlenika i slično.
 Organizacijske mjere sigurnosti predstavljaju
skup mjera organizacijske naravi kojima se
određuje ulazak i kretanje zaposlenika u
električna postrojenja, davanje ovlaštenja i
odgovornosti pojedinim osobama u fazi
pripreme i tijekom rada, kojima se zapovijeda i
provjerava provođenje mjera sigurnosti i
pogonskih operacija tehničkog obilježja.
 Tehničke mjere sigurnosti sačinjavaju primjenu
određenih tehničkih sredstava, rukovanje
uređajima i aparatima, te razni propisani
postupci u svrhu maksimalnog osiguranja života
i zdravlja zaposlenika koji izvode radove.
 Boravak i kretanje u električnim postrojenjima
povezan je s brojnim opasnostima i zbog toga je
uveden poseban režim za ulazak, kretanje i rad
u takvim postrojenjima.
Mjere sigurnosti pri radovima na električnim postrojenjima (2/6)
Podjela električnih postrojenja na zone opasnosti
• Stupanj opasnosti nije jednak u svim dijelovima električnih postrojenja
• U ovisnosti o stupnju opasnosti, a radi jasnog određivanja prava kretanja osoblja
unutar električnih postrojenja, električna postrojenja se dijele na tri zone:
- I. zona – zona slobodnog kretanja,
- II. zona – zona približavanja,
- III. zona – zona opasnosti, u kojoj je boravak i rad određen posebnim
uputama i ispravama za rad.
I. zona – ZONA SLOBODNOG KRETANJA su svi prostori i prostorije električnih
postrojenja visokog i niskog napona koje nisu obuhvaćene ni zonom opasnosti ni
zonom približavanja, u kojima zaposlenik svojim neopreznim postupkom ne može
izazvati isklop ili uklop dijelova postrojenja, niti tijelom, niti alatom doći u opasnu blizinu
dijelova pod naponom.
Zona slobodnog kretanja obuhvaća:
• tehničko-administrativne prostorije, radionice, montažne tornjeve, garaže, skladišta,
garderobe i sanitarne prostorije, te druge obične prostore uz električno postrojenje,
• glavne prometnice koje povezuju spomenute prostorije i prostore, te sve ostale
prostore koji su odijeljeni zidom ili ogradom od dijelova pod naponom, tako da ih se ne
može dodirnuti niti dugačkim alatom ni dugačkim predmetima,
•sav prostor izvan zone približavanja visokog i niskog napona,
• dio dalekovodnih stupova do zone približavanja.
Mjere sigurnosti pri radovima na električnim postrojenjima (3/6)

III. zona – ZONA OPASNOSTI je prostor oko dijelova pod naponom na

udaljenosti manjoj od minimalno dopuštenog razmaka između vodiča pod naponom
i uzemljenih dijelova (slika), odnosno prostor oko dijelova pod naponom omeđen
graničnim razmakom zone opasnosti DL prema tablici.

II. zona – ZONA PRIBLIŽAVANJA je prostor oko zone opasnosti omeđen

graničnim razmakom DV od dijelova pod naponom (vidi sliku).

Granični razmak DV dobiva se na taj način da se

graničnom razmaku zone opasnosti DL pridodaju
sljedeće vrijednosti:
• za niskonaponske instalacije 500 mm,
• za postrojenja visokog napona do uključivši 110 kV
nazivnog napona dodatak od 1000 mm,
• za postrojenja viših nazivnih napona iznad 110 kV
dodatak od 2000 mm (vidi tablicu).
 Mjere sigurnosti pri radovima na električnim postrojenjima (4/6)
Granični razmaci zone opasnosti DL i granični razmaci zone približavanja DV prikazani su
u tablici, ovisno o nazivnom naponu postrojenja.

Prema tome, III. zona – zona opasnosti obuhvaća:

• ćelije visokog napona kod rasklopnih postrojenja u zatvorenom prostoru,
• ograđena područja u poljima visokog napona niske izvedbe na otvorenom prostoru,
• područje od ruba vodiča pod naponom do ruba izolatora,
• područje nadzemnog voda koje obuhvaća prostor unutar kružnice s polumjerom jednakim
graničnim razmakom zone opasnosti DL iz tablice. Pri punom otklonu vodiča u smjeru
stupa,
• neizolirane vodiče niskog napona, ali bez dodira.
Mjere sigurnosti pri radovima na električnim postrojenjima (5/6)

Podjela električnog rasklopnog postrojenja u Podjela dalekovoda na zone

zatvorenom prostoru na zone
Mjere sigurnosti pri radovima na električnim postrojenjima (6/6)
U slučaju prodiranja ili ulaska u zonu opasnosti prijeti
opasnost bilo dodira dijelova pod naponom, bilo
opasnog približavanja dijelova pod naponom.

Značajno je za područje III zone – zone opasnosti da je

prije ulaska u tu zonu nužno isklapanje napona
(beznaponsko stanje) s dijelova postrojenja koja se
nalaze u tom području, te provedba ostalih mjera
osiguranja mjesta rada (pet mjera sigurnog rada).

Područje zone opasnosti mora biti odijeljeno od ostalih

zona (I i II) propisanim ogradama, mrežama, zidovima
ili propisanom visinom od tla u skladu s “Tehničkim
propisima”. Podjela vanjskog
električnog rasklopnog
U vanjskim rasklopnim postrojenjima, gdje god je to postrojenja na zone i
tehnički i ekonomski opravdano, preporučuje se položaj zaposlenika
odijeljivanje posebnom ogradom cijelog područja zone
opasnosti i zone približavanja od zone slobodnog
kretanja.