Kolegij: Izabrana poglavlja iz električnih strojeva

Ogledna pitanja :

1. Objasni osnovni princip rada autotransformatora, njegove prednosti i mane i mogućnost

upotrebe u elektroenergetskom distribucijskom sustavu!

Autotransformator je transformator u kojem se energija između namota osim

elektromagnetskim putem prenosi i galvanskim putem.Namot se sastoji od zajedničkog i
serijskog dijela.Za takav transformator kažemo da je u štednom spoju.Autotransformator
radi na principu samoindukcije, tj.induciranja elektromagnetske sile u krugu zbog
varijacije struje.
Transformator, koji ima samo jedan namot koji djeluje kao primarni, a drugi kao
sekundarni, ima samo jedan namot namotan na laminiranu jezgru. Primarni i sekundarni
namotaj nisu električno izolirani već su svi namotaji autotransformatora povezani
magnetski i električno. Autotransformator ima nisku cijenu, bolju regulaciju i gubitci su
niski. Nedostatak autotransformatora je u tome što primarni namot auto-transformatora
nije izoliran od sekundarnog. Auto-transformator se ne koristi za povezivanje
visokonaponskog i niskonaponskog sustava. Auto-transformator je manjih dimenzija, dok
je konvencionalni transformator veći. Autotransformator je ekonomičniji u usporedbi s
konvencionalnim transformatorom. Regulacija napona auto-transformatora mnogo je
bolja od konvencionalnog transformatora. Autotransformator ima manju impedanciju u
usporedbi s konvencionalnom strujom. Manja impedancija rezultira velikom strujom
kratkog spoja.Zbog galvanske veze između primara i sekundara ,autotransformator se ne
smije upotrijebiti kao,tzv. Zaštitni transformator kojim se želi sniziti napon mreže na
napon neopasan za ćovjeka,npr od 220V na 24V.Može se naime dogoditi da dođe do
prekida u dovodu nulvoda do transformatora,a time cijela mreža sa 24V dođe na puni
napon od 220 V prema zemlji. Autotransformator se koristi kao napon u laboratoriju, na
željezničkim stanicama, kao stator u indukcijskom motoru, itd., dok se konvencionalni
transformator koristi za povećanje i smanjenje napona u elektroenergetskoj mreži.
Autotransformator se koristi za podizanje napona na mjestima gdje zbog dugih radijalnih
vodova dolazi do značajnijih padova napona
SILAZNI AUTOTRANSFORMATOR

UZLAZNI AUTOTRANSFORMATOR

PREDNOSTI: U usporedbi s dvonamotnim transformatorom, za iste napone i snagu

autotransformator ima manje dimenzije, niže gubitke, veću korisnost, lakši transport i nižu cijenu.
Niža impedancija kratkog spoja, a time i bolja regulacija napona.

NEDOSTACI: Autotransformator nije moguće realizirati u svim standardnim spojevima. Trofazni

namot autotransformatora mora biti u zvijezda spoju da bi se mogao jedan izvod zajedničkog
namota uzemljiti. Veće struje kratkog spoja zbog niže postotne impedancije kratkog spoja. Zbog
galvanske veze primarnog i sekundarnog kruga omogućen je direktni prijenos prenapona s
jednog sustava na drugi. Izolacijski sustav autotransformatora je kompleksniji zbog gotovo
redovito izvedenih dodatnih regulacijskih zavoja.
2. Koje su prednosti i mane amorfnih transformatora! Objasni izvedbu amorfnih
transformatora!

Amorfnost predstavlja osobinu materijala koja se odlikuje nedostatkom uređenog rasporeda

atoma. Kod amorfnih materijala razmak između čestica nisu jednake u svim dijelovima.

Sama proizvodnja amorfnog transformatora događa se u posebnim uvjetima i na poseban način.

Magnetska jezgra ovog transformatora napravljena je od feromagnetskih amorfnih materijala, a
debljina limova je oko 25μm. Amorfne slitine razlikuju se od kristalnih slitina u svojim
magnetskim i mehaničkim svojstvima (čvrstoća i tvrdoća). Smanjenje gubitaka uslijed vrtložnih
struja korištenjem jezgre napravljene od tankih metal stakla ploča (limova). Amorfni materijal
omogućuje lakšu magnetizaciju materijala što u konačnici dovodi do smanjenja gubitaka
histereze. Gubici vrtložnih struja također su manji kod amorfnog materijala zbog kombinacije
tanje debljine lima i visokog električnog otpora.

Ulaganje u amorfne transformatore znači:

- smanjenje gubitaka,
- smanjenje utjecaja na okoliš,
- produženje životnog vijeka,
- povećanje energetske učinkovitosti.

Transformator sa amorfnom jezgrom ima nešto veću buku od klasičnog transformatora. Buka
transformatora najviše ovisi o indukciji i vrsti lima, što je veća indukcija to je veća buka.

3. Nabroji zaštitu transformatora i kako koordinira zaštita transformatora!

- termička zaštita,
- nadstrujna zaštita (sa strujno nezavisnom vremenskom karakteristikom),
- distantna zaštita,
- diferencijalna zaštita,
- plinska zaštita (Buchholtzov relej),
- zemljospojna/ homopolarna zaštita,
- niskopodesiva i visokopodesiva nadstrujna zaštita

Opseg zaštite distribucijskih transformatora ovisi o veličini, odnosno nazivnoj snazi

transformatora. Manji transformatori se u pravilu štite nadstrujnim i termičkim zaštitama,
plinskim (Buchholz) relejem i kotlovskom zaštitom. Veći transformatori (iznad 1 MVA) štite se i
diferencijalnom zaštitom.

Termička zaštita

Povećanjem radne temperature transformatora smanjuje se životna dob njegove izolacije. Da se

to ne dogodi koristi se toplinska/termička zaštita energetskog transformatora. Njena osnovna
zadaća je zaštititi transformator od strujnog preopterećenja.Termička zaštita može se podesiti na
način da kod manjih prekoračenja (nadtemperatura) djeluje na signalizaciju s dužim vremenom
odgode djelovanja, dok kod većih preopterećenja energetskog transformatora djeluje (s kraćim
vremenskim zatezanjem) na njegovo isključenje. Način podešavanja termičke zaštite ovisit će o
konkretnom releju koji je primijenjen kao i o konkretnom energetskog transformatoru (njegovoj
nazivnoj snazi)
Nadstrujna zaštita

Uz diferencijalnu zaštitu koja je njegova osnovna zadaća, još se može koristiti i nadstrujna zaštita.
Ona mora u svakom slučaju djelovati s određenim vremenskim zatezanjem (vremenskom
odgodom) da dopusti djelovanje diferencijalnoj zaštiti koja djeluje trenutno (bez vremenske
odgode). Ukoliko diferencijalna zaštita zakaže iz bilo kojeg razloga, tada nadstrujna zaštita treba
isključiti energetski transformator. Zaštita treba biti podešena tako da djeluje kod kratkih spojeva
na primarnoj strani K1 (npr. proboj kabela, kratki spoj na dovodima ili stezaljkama
transformatora i kod kvara u transformatoru, tj. na mjestu K2). Kako zaštita ne bi djelovala
nepotrebno kod kratkih spojeva na odvodima nižeg napona (K3), potrebno je da proradna struja
zaštite bude veća od struje kratkog spoja za slučaj kvara na sabirnicama nižeg napona tj. na
proradnu struju

Proradna struja zaštite (Ipr) treba biti podešena na vrijednost:

ks–koeficijent sigurnosti (1,2 – 1,5 u ovisnosti o poznavanju maksimalne struje kratkog spoja)
Ikmax–maksimalno moguća struja kratkog spoja kod kvara na sabirnicama nižeg napona

Distantna zaštita

Najčešće se koristi za zaštitu vodova u visokonaponskim prijenosnim mrežama. Razvila se iz

potrebe što bržeg eliminiranja kratkih spojeva u mreži. Naročito u petljastim mrežama napajanim
s više strana, kakve su upravo prijenosne mreže. Njen osnovni zaštitni uređaj jest distantni relej.
Distantna zaštita priključuje se na strujne i naponske transformatore. Kao kriterij djelovanja
distantna zaštita koristi vrijednost napona i struje na mjestu ugradnje distantnog releja, dakle, na
mjestu priključka releja na strujne i naponske transf. Ona djeluje na isključenje prekidača u
vodnom polju u kojem je priključena. Zbog veće učinkovitosti (bržeg isklapanja varova i bolje
selektivnosti), distantne zaštite ugrađene na oba kraja VN vodova mogu međusobno
komunicirati. Ova komunikacija provodi se posebnim komunikacijskim vodom koji može biti
optički vod.

Zemljospojna zaštita

Zemljospojna zaštita je zaštita od proboja izolacije dijelova transformatora prema uzemljenim

dijelovima. Kod transformatora s neutralnom točkom uzemljenim preko otpora za ograničenje
struje jednopolnog kratkog spoja diferencijalna zaštita štiti samo manji dio namota od proboja
prema masi transformatora

Bucholtzova zaštita

Prednost Bucholtz zaštite je njena jednostavnost, sigurnost i brzina djelovanja kod težih kvarova
(oko 0,1s). Nedostatak je osjetljivost na potrese ili pomicanja djelovanjem sila kod bliskih kratkih
spojeva. Kako bi izbjegli tu preosjetljivost, donji plovak podešava se tako da djeluje tek kod brzina
strujanja ulja većih od 0,5 m/s.

Detektira plinove u transformatoru

Mogući uzroci:
-Preskoci u transformatoru
-Zagrijavanje uslijed proboja izolacije vodiča
-Protjecanje struje kvara
-Princip:
-Plinovi se izdižu i prolaze kroz cijev
-Što je veći kvar veće je i strujanje
-Bucholtzov relej se nalazi u samoj spojnoj cijevi
-Ovisno o veličini kvara, zatvara se jedan od kontakata ili oba
-Gornji kontakti zatvaraju krug za signalizaciju, a donji za isklapanje transformatora
-Gornji kontakt se zatvara u slučaju manjeg kvara
-Donji kontakt se zatvara u slučaju većeg kvara
-Oba kontakta se zatvaraju u slučaju propuštanja ulja u kotlu

Diferencijalna zaštita

Djeluje isključivo u slučaju kvara unutar svoje zaštitne zone (kvarovi na potezu između strujnih
transformatora na koje je ona priključena.) Radi se o kvaru u samom štićenom objektu i kvarovi
na primarnim spojnim vodovima na potezu od energetskog transformatora do strujnih
transformatora s obje strane. U slučaju kvara izvan štićene zone diferencijalna zaštita ne smije
djelovati. Osnovni element diferencijalne zaštite energetskog transformatora jest stabilizirani
diferencijalni relej. On djeluje na temelju usporedbe struja koje ulaze i izlaze iz štićenog dijela
(zaštitne zone).

4. Koji su najčešći kvarovi kod transformatora i koje se mjere poduzimaju sa svrhom

smanjenja!

Neki dijelovi transformatora imaju veću učestalost u iniciranju kvara (npr. regulacijska sklopka)
oni u pravilu uzrokuju kvarove s manje posljedica nego neki dijelovi s manjom učestalošću kvara
(npr. provodnici ili namoti).

Mogući kvarovi energetskog transformatora su: međufazni kratki spojevi u transformatoru ili na
njegovim izvodima; kratki spojevi između zavoja iste faze; kratki spojevi sa zemljom (ili kotlom)
namota transformatora ili njegovih izvoda.

U pogonu su najčešći preskoci na izvodima iz transformatora i spojevi među zavojima iste faze.
Česti su također i proboji ili preskoci prema uzemljenim dijelovima energetskog transformatora.

Kvarovi transformatora mogu se u određenoj mjeri smanjiti adekvatnim održavanjem.

Održavanjem se ne može u potpunosti ukloniti mogućnost nastanka kvara (npr. kvar uzrokovan
nevremenom ili ljudskom pogreškom).

Dosadašnja strategija održavanja podrazumijevala je periodičko isključivanje transformatora i

izvođenje dijagnostičkih ispitivanja te zamjenu određenih dijelova transformatora nakon
određenog radnog vijeka. Sustavom motrenja omogućava se bolji uvid u stanje pojedinih dijelova
transformatora te je kao rezultat moguće koristiti drugačiju strategiju održavanja –održavanje
prema stanju (engl. Condition based maintenance). Osim smanjenja troškova održavanja
ovakvom se strategijom mogu otkriti kvarovi koji bi se pojavili između dva termina periodičkog
održavanja te se pravovremenom reakcijom ti kvarovi mogu izbjeći.

- analiza plinova otopljenih u ulju,

- motrenje temperatura,
- motrenje napona i struja
- motrenje parcijalnih izbijanja
- motrenje regulacijske sklopke
- motrenje rashladnog sustava.
5. Objasni princip rada i ulogu mjernih transformatora!

Mjerni se transformatori sastoje od jezgre izrađene od magnetskog materijala, te od primarnog i

sekundarnog namota koji su međusobno odvojeni i izolirani, ovisno o visini napona u mjernom
krugu. Primarni se namoti uključuju u mjereni krug, a na sekundarne se priključuju mjerni
instrumenti ili zaštita. Sekundarni krugovi galvanski su odvojeni (električki raspregnuti) . Od
mjernog se transformatora očekuje da primarna i sekundarna veličina (naponi ili struje) budu u
stalnom omjeru i bez faznog pomaka

Nadzor, upravljanje i zaštita električnih postrojenja, mreža i uređaja zahtjeva mjerenje raznih
električnih veličina : struje, napona, snage, energije, frekvencije, faznog pomaka. Veličine većih
vrijednosti nije moguće mjeriti izravno, pa se tad upotrebljavaju MJERNI TRANSFORMATORI koji
mjerene napone i struje svode na vrijednosti prikladne za mjerenje.

PREDNOSTI:

• normirane transformirane vrijednosti (struje od 1 A ili 5 A, naponi od 100 V, 200 V) izoliranje

mjernih instrumenata od visokih napona u mjernom krugu,

• prostorna udaljenost mjernih instrumenata i uređaja od mjernoga strujnog kruga, čime se

ujedno sprječava utjecaj često snažnih magnetskih i električnih polja na rad uređaja,

• posebnim izvedbama mjernih transformatora zaštićuju se mjerni instrumenti i uređaji od

štetnoga dinamičkog i termičkog učinka struja kratkog spoja u mjerenome strujnom krugu,

• električko rasprezanje (galvansko odvajanje) strujnih krugova.

Naponski mjerni transformator:

• koristi se za transformaciju mjerenih napona na iznos prilagođen mjernim i zaštitnim

uređajima,

• jednofazni transformator sa željeznom jezgrom se može poistovjetiti s naponskim mjernim

transformatorom,

• naponski mjerni transformator priključen je paralelno s potrošačima na isti napon,

• za razliku od energetskih transformatora, naponski mjerni transformator je slabije opterećen,

kako bi pogreška mjerenja bila što manja,
• na niskim pogonskim naponima upotrebljavaju se suhe izvedbe, a zaštita od vlage postiže se
impregnacijom prikladnim izolacijskim lakovima,

• za pogonske napone do 35 kV sve više se koriste izvedbe s epoksidnim smolama,

• za mjerenje visokih napona od 100 kV naviše, upotrebljavaju se kapacitivni naponski

transformatori.

Strujni mjerni transformator:

Strujni mjerni transformatori transformiraju mjerenu struju u stalnom omjeru i bez faznog
pomaka na vrijednost koja je prikladna za napajanje mjernih instrumenata te zaštitnih i
regulacijskih uređaja. Mjerni instrument se serijski spaja u sekundarni krug transformatora.
Strujni transformatori se u svome radu približavaju idealnom transformatoru. Ovo idealno stanje
ne može se sasvim postići, jer je za protjecanje sekundarne struje potreban određeni napon,
induciran u sekundarnom namotu. S obzirom na terete koji se priključuju na sekundarne stezaljke
strujnih transformatora, razlikuju se strujni transformatori za mjerenje i strujni transformatori za
zaštitu

Strujni transformator se upotrebljava pri mjerenju struja velikih vrijednosti koje bi inače bilo
teško mjeriti nekom direktnom metodom kao i za relejnu zaštitu. Strujni transformatori koriste se
za prilagodbu mjerenih struja na visokom naponu na iznose pogodne za priključak uređaja za
mjerenje, zaštitu i upravljanje. Pritom izoliraju priključene uređaje od visokog napona mreže.
Strujni transformator proizvodi se za unutarnju ili vanjsku montažu. Odnos primarne i
sekundarne struje približno je obrnuto razmjeran odnosu broja primarnih i sekundarnih namota.
Pogrešku u strujnim transformatorima uzrokuje struja magnetiziranja I0.

Kombinirani mjerni transformator:

• zasebnu izvedbu čini kombinacija strujnog i naponskog transformatora u zajedničkom kućištu,

tzv. kombinirani mjerni transformator,

• ova vrsta mjernog transformatora spaja sve poželjne prednosti i karakteristike samostalnih
izvedbi strujnog i naponskog transformatora,

• postoje razna tehnička rješenja izrade kombiniranih transformatora što ih čini raznolikima i
prihvatljivima na tržištu,

• zahtjevi s obzirom na točnost postavljaju se posebno za strujni i posebno za naponski

transformator.