T. Modrić, M.

Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 1

T. Modrić, M. Dabro
ELEKTROENERGETSKI SUSTAV I OKOLIŠ

T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 2

UVODNO O PREDMETU (1)

- FESB, stručni studij Elektroenergetike (511)
- 3. godina, 6. semestar
- izborni predmet (FENO22)
- način ocjenjivanja: apsolutni
- 5 ECTS bodova

Nastava: predavanja (PR) - 30 sati

laboratorijske vježbe (LV) - 30 sati

Nastavnici: Izv. prof. dr. sc. Tonći Modrić Izv. prof. dr. sc. Mate Dabro
E-mail: tmodric@fesb.hr E-mail: mate.dabro@hep.hr
FESB, soba A307 HEP Proizvodnja d.o.o.
 T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 3

UVODNO O PREDMETU (2)

Sadržaj predmeta (predavanja):
- Elektroenergetski sustav Republike Hrvatske
- Proizvodnja električne energije
- Prijenos i razdioba električne energije
- Potrošnja električne energije
- Zaštita od požara i buke
- Izračun niskofrekvencijskih elektromagnetskih polja elektroenergetskih vodova
i postrojenja
- Mjerenje niskofrekvencijskih elektromagnetskih polja elektroenergetskih vodova
i postrojenja
- Dozvoljene jakosti električnih i magnetskih polja
- Utjecaj elektroenergetskog sustava na okoliš
- Uvjeti bezopasnosti unutar i izvan elektroenergetskih postrojenja

T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 4

UVODNO O PREDMETU (3)

Sadržaj predmeta (laboratorijske vježbe):
- Izračun magnetske indukcije niskofrekvencijskog magnetskog polja
- Mjerenje magnetske indukcije niskofrekvencijskog magnetskog polja
- Izračun jakosti niskofrekvencijskog električnog polja
- Mjerenje jakosti niskofrekvencijskog električnog polja
- Geoelektrično sondiranje tla
- Interpretacija rezultata geoelektričnog sondiranja
- Mjerenje otpora uzemljenja malog uzemljivača
- Posjet hidroenergetskom objektu
- Posjet elektroenergetskom postrojenju
 T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 5

UVODNO O PREDMETU (4)

Preporučena literatura:

• D. Feretić: Elektrane i okoliš, Element, Zagreb, 2000.

• B. Udovičić: Elektroenergetski sustav, Kigen, Zagreb, 2005.

• Materijali dostupni na eLearning portalu - predavanja (PR) i vježbe (LV).

T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 6

UVODNO O PREDMETU (5)

Dopunska literatura:

• CIGRE Technical Brochure 535, "EMC within Power Plants and Substations",
2013.
• CIGRE Technical Brochure 592, "Guide for Assessment of Transferred EPR on
Telecommunication Systems due to Faults in A.C. Power Systems", 2014.
• CIGRE Technical Brochure 95, "Guide on the Influence of High Voltage A.C.
Power Systems on Metallic Pipelines", 1995.
• CIGRE Technical Brochure 290, "AC Corrosion on Metallic Pipelines due to
Interference from AC Power Lines - Phenomenon, Modelling and
Countermeasures", 2006.
 T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 7

UVODNO O PREDMETU (6)

Provedba:

Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (prema FESB rasporedu).

Studenti mogu putem kolokvija položiti cjelokupan ispit, a uvjet je ostvariti
najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva na svakom od kolokvija.

Na dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na
kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela
gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu.

Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) = 0,1 ∙ LV + 0,45 ∙ (G1 + G2)

LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi,

G1 – bodovi iz prvog dijela gradiva obrađenog na predavanjima,
G2 – bodovi iz drugog dijela gradiva obrađenog na predavanjima.

T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 8

UVODNO O PREDMETU (7)

Provedba:

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na
popravnom i komisijskom ispitu.
Na popravnom i komisijskom ispitu studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za
pozitivnu ocjenu jest da student ostvari najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog
gradiva.

Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) = 0,1 ∙ LV + 0,9 ∙ G

LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi,

G1 – bodovi iz cjelokupnog gradiva obrađenog na predavanjima.
 T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 9

UVODNO O PREDMETU (8)

Provedba:

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:

50 - 61 % dovoljan (2)
62 - 74 % dobar (3)
75 - 87 % vrlo dobar (4)
88 - 100 % izvrstan (5)

Na svakom od kolokvija bit će po 10 teorijskih pitanja.

Na završnim ispitima, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 20 teorijskih
pitanja.

T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 10

UVODNO O PREDMETU (9)

Provedba:

Prema Članku 48. Statuta Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje,

student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati:

- predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati,

- auditornim vježbama najmanje 70 % nastavnih sati,
- laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati.

Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.

Također, da bi stekao pravo pristupanja ispitu, student mora, nakon odrađenih svih
laboratorijskih vježbi, izraditi i predati izvještaje iz svih laboratorijskih vježbi
najkasnije do 5. lipnja 2020.
 T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 11

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (1)

• Elektroenergetski sustav (EES) je složen i dinamičan tehnički sustav koji

osigurava kvalitetnu isporuku električne energije uz minimalne troškove u EES-u
Porastom interkonekcija EES prelazi granice jedne država i postaje veliki
kontinentalni sustav
• Osnovni objekti elektroenergetskog sustava su:
 elektrane,
 transformatorske stanice i rasklopna postrojenja,
 kompenzacijska postrojenja i postrojenja potrošača
• Elementi objekata su:
 turbine,
 generatori,
 transformatori,
 dalekovodi,
 elektromotori,
 sklopni aparati,
 vlastita potrošnja,
 pomoćni pogoni i dr.

T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 12

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (2)

• EES Republike Hrvatske geografski je podijeljen u pet većih međusobno

povezanih potrošačkih područja
• Bitne značajke su mu: male zalihe primarnih izvora energije i
longitudinalna interkonekcijska struktura
• Karakteristično je za takvu konfiguraciju da je podložna pojavi
nestabilnosti već i pri malim promjenama pogonskog stanja (što dovodi do
razdvajanja sustava)
• Radi podizanja stupnja stabilnosti treba osigurati zalihost snage i energije i
težiti k ravnoteži između proizvodnje i potrošnje električne energije u
svakom potrošačkom području
• EES Republike Hrvatske prostorno je dekomponiran i u normalnim
okolnostima ovisan o prilikama u sustavima susjednih država
• Prijenosna mreža 400 kV nije u petlji na državnom teritoriju RH, već je
samo jedan potez kroz Hrvatsku i povezana je iz pet čvora na susjedne
sustave
• Petlje se realiziraju samo u zajedničkom radu sa susjednim EES-ima
 T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 13

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (3)

• Hrvatski elektroenergetski sustav povezan je naponskim razinama 400 kV,

220 kV i 110 kV sa sustavima susjednih država i to:
Bosne i Hercegovine

DV 400 kV Ernestinovo - Ugljevik i DV 400 kV Konjsko - Mostar,

Srbije

DV 400 kV Ernestinovo - Sremska Mitrovica 2,

Mađarske

DV 2x400 kV Žerjavinec – Heviz i DV 2x400 kV Ernestinovo - Pecs i

Slovenije

DV 2x400 kV Tumbri – Krško i DV 400 kV Melina - Divača.

• Prijenosna mreža 400 kV RH nije u petlji na teritoriju države, već se
prostire od njenog istočnog dijela (Ernestinovo), preko sjeverozapadnog
(Zagreb) do zapadnog (Rijeka) i južnog (Split) (Slika1).
• Od proizvodnih postrojenja na 400 kV mrežu priključena je jedino RHE
Velebit te NE Krško u Sloveniji.

T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 14

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (4)

• Interkonekcija hrvatskog sustava sa susjednim članicama ENTSO-E ostvarena

je i s 8 dalekovoda 220 kV.

• Hrvatski sustav je umrežen s okruženjem i na 110 kV razini (ukupno 18

dalekovoda u trajnom ili povremenom pogonu). Dobra povezanost sa
susjednim sustavima omogućuje značajnije izvoze, uvoze i tranzite električne
energije preko prijenosne mreže te svrstava RH u važnu poveznicu
elektroenergetskih sustava srednje i jugoistočne Europe.
 T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 15
ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (5)

Slika 1. Prijenosna mreža 400/220/110 kV EES-a Republike Hrvatske u 2015. godini

T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 16

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (6)

• U sjevernom dijelu sustava nema neposredne veze između prijenosnih

mreža 400 i 220 kV osim u TS Žerjavinec, a povezanost se ostvaruje preko
mreže 110 kV, odnosno preko prijenosnih mreža susjednih sustava na koje
se ne može utjecati
• Glavnina proizvodnih jedinica u Republici Hrvatskoj je priključena na
mrežu 110 kV, a i čvorišta s najvećom koncentracijom opterećenja su na
naponu 110 kV
• Za hrvatski prijenosni sustav karakteristična je visoka instalirana snaga u
VN transformaciji
• Pojedinačne snage instaliranih transformatora iznose:
400 MVA (400/220 kV), 300 MVA (400/110 kV), 150 MVA (220/110 kV),
63 MVA, 40 MVA, 31.5 MVA, 20 MVA (110/x kV)
• Transformatori su dijelom izvedeni kao tronamotni, pri čemu se tercijar u
pravilu ne koristi za prijenos električne energije. Svi energetski
transformatori 400/x kV i 220/x kV izvedeni su kao regulacijski
 T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 17

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (7)

Slika 2. Prijenosna mreža 400/220 kV

Republike Hrvatske u 2015. godini

T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 18

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (8)

• Regulacija kod transformatora 220/110 kV provodi se pod teretom, a

pojedini transformatori 400/110 kV imaju mogućnost obavljanja
regulacije ili u beznaponskom stanju ili pod teretom. Regulacijske sklopke
su uglavnom smještene na primarnim stranama s mogućnošću promjene
prijenosnog omjera u opsegu od ±2 x 2,5 % ili 12 x 1,25 % (400/110 kV)
te ±12 x 1,25 % (220/110 kV), a regulira se napon sekundarne strane
• Transformator 400/220 kV u TS 400/220/110 kV Žerjavinec i
transformator 220/110 kV u TS 220/110/35 kV Senj imaju ugrađenu
mogućnost regulacije kuta/djelatne snage. TS 400/110 kV Ernestinovo
opremljena je s dva regulacijska transformatora 400/110 kV
• Udjeli broja pojedinih transformacija u ukupnom broju transformatorskih
stanica u hrvatskom EES-u je:
400/220 kV – 2,6 %
400/110 kV – 4,2 %
220/110 kV – 12,2 %
220/x kV – 0,5 %
120/110 kV – 0,5 %
110/x kV – 79,9 %
 T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 19

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (9)

Tehnički pokazatelji hrvatskog EES-a po naponskim razinama – stanje krajem 2015

U 2015. godini Po naponskim razinama snaga

instalirana snaga svih elektrana je:
elektrana u EES RH 6 % na 400 kV razini,
iznosila je 4763 MW 33 % na 220 kV razini,
Od toga su: 55 % na 110 kV razini i
HE - 2136,5 MW; 6 % na srednjonaponskoj razini
TE - 1993,8 MW; Broj agregata po naponskim
Industrijske elektrane razinama je:
212 MW; 3 % na 400 kV,
VE - 420,95 MW 18 % na 220 kV i
79 % na 110 kV

Slika 3. Struktura hrvatskog EES-a u 2015

T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 20

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (10)
• Sa slika 3 vidljivo je da je riječ o više različitih naponskih razina i više međusobno
galvanski odvojenih dijelova (bilo između ili unutar iste naponske razine)
• Energetski transformatori pritom osiguravaju elektromagnetsku povezanost između
galvanski odvojenih dijelova sustava

• Elaktroenergetska mreža je skup svih galvanski spojenih postrojenja i vodova istog

nazivnog napona i frekvencije

• Nazivni napon mreže - Un je napon koji označava mrežu i daje određene radne
karakteristike mreži:
 efektivnu vrijednost linijskog (međufaznog) napona nazivne frekvencije

• Nazivne napone kod mreža određuju norme :HRN, IEC

• Određuje se i maksimalni ili najviši napon mreže - Um
• Maksimalni ili najviši pogonski napon mreže - Um je najviša efektivna vrijednost
linijskog (međufaznog) napona, nazivne frekvencije i javlja se u stacionarnim
pogonskim uvjetima, u bilo kojem trenutku i u bilo kojoj točki dotične mreže
• Nazivna frekvencija mreže - fn je frekvencija kojom je mreža označena
 T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 21

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (11)

• U mreži hrvatskog elektroenergetskog sustava su slijedeći nazivni i najviši pogonski

naponi distributivnih i prijenosnih mreža
Nazivni napon
Un [kV] 10 20 35 110 220 400
Maksimalni
pogonski napon 12 24 38 123 245 420
Um [kV]

• Mreže nazivnog napona 0,4 kV su niskonaponske mreže

• Prema namjeni mreže se dijele na: distributivne i prijenosne
• Distributivne mreže su trofazne radijelne i namijenjene za raspodjelu električne energije
Nazivni naponi u distributivnoj mreži su : 10 kV, 20 kV i 35 kV
Uzemljenje zvjezdišta energetskih transformatora kod distributivne mreže izvodi se preko :
 malog djelatnog otpornika,
kojim se struja jednopolnoga kratkog spoja ograničava na 150 A ili 300 A,
 Petersenove prigušnice
kojom je moguće potpuno kompenzirati struju jednopolnoga kratkog spoja. Prigušnica se
odabere tako da poništi kapacitet mreže. Kompenzaciju je moguće ostvariti i djelomično
podkompenzacijom ili nadkompenzacijom

T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 22

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (12)

 visokoomskog otpornika
• Uzemljenje zvjezdišta energetskog transformatora u distributivnoj mreži uvijek se provodi
jedino u izvornoj trafostanici
• Uzemljenje zvjezdišta energetskog transformatora u distributivnoj mreži izvovodi se samo u
jednoj točki
• Ovisno o vrsti primjenjenog uzemljenja : maloomsko, prigušnica, visokoomsko, ovisit će i
vrsta primijenjene električne zaštite u distributivnoj mreži u odnosu na kratke spojeve sa
zemljom

• Prijenosne mreže su trofazne uzamčene - petljaste mreže, a to znači napajane s više strana
• Nazivni naponi prijenosne mreže su : 110 kV, 220 kV i 400 kV
• Prijenosna mreža je namijenjena za prijenos električne energije
• Zvjezdišta svih energetskih transformatora u prijenosnoj mreži izravno su uzemljena

• Agregat s blok transformatorom je najskuplji pojedinačni element elektroenergetskog

sustava
• Agregati su u elektrani i služe za proizvodnju električne energije
• Zaštita elektrane (turbina, generator, bloktransformatora i pripadna elektrotehnička oprema)
je posebna i izuzetno složena zadaća, jer je agregat kompleksan rotirajući stroj i najskuplji
pojedinačni element elektroenergetskog sustava te se njegovoj zaštiti posvećuje posebna
pozornost
 T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 23

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (13)

Tehnički pokazatelji hrvatskog EES-a s podacima o prekograničnom prijenosu električne energije – stanje krajem 2015

Slika 3. Podaci o prekograničnom prijenosu električne energije hrvatskog EES-a

T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 24

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV RH (14)

Tehnički pokazatelji hrvatskog EES-a s podacima o

godišnjem konzum i maksimalnom opterećenju

Slika 4. Godišnji konzum i maksimalno opterećenje hrvatskog EES-a

 T. Modrić, M. Dabro – Elektroenergetski sustav i okoliš (511) – Predavanje 1 25

Ogledna ispitna pitanja (15)

1. Navedite osnovne značajke hrvatskog elektroenergetskog sustava.

2. Što je to elektroenergetski sustav?
3. Koji su najviši naponi u distributivnoj mreži?
4. Koji su najviši naponi u prijenosnoj mreži?
5. Preko kojih elemenata se izvodi uzemljenje zvjezdišta energetskih transformatora kod
distributivne mreže?
6. Kako se izvodi uzemljenje zvjezdišta energetskih transformatora kod prijenosne mreže?
7. Koji su osnovni objekti i elementi elektroenergetskog sustava?
8. Kako su standardizirane jedinične snage transformatora u EES-u RH s obzirom na
naponske razine ?
9. Da li se provodi regulacija energetskih transformatora u pogonu i na koji način?
10. U kojem opsegu se mijenja prijenosni omjer kod regulacijskog transformatora 220/110 kV ?