BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

UNSKO-SANSKI KANTON
JU MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA
SANSKI MOST
ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA
ZANIMANJE: TEHNIČAR ELEKTROENERGETIKE (EU VET)

MATURSKI RAD
PREDMET: ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA

TEMA: Strujni transformatori za mjerenje i relejnu zaštitu

Profesor: Učenik:
Ešef Konjević mag.ing.el. Haris Šaranović 4aEE

Sanski Most, maj 2021. god.

SADRŽAJ
1. UVOD ..................................................................................................................2
2. MJERNI TRANSFORMATORI .........................................................................3
3. STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI ........................................................4
3.1 Svrha i princip rada strujnih mjernih transformatora ..........................................4
3.2 Karakteristike strujnog mjernog transformatira ...................................................7
3.3 Konstruktivne izvedbe strujnih mjernih transformatora ....................................11
3.4 Obilježavanje i način uzemljenja SMT-a...........................................................13
4. RELEJNA ZAŠTITA ........................................................................................14
4.1 Uloga relejne zaštite ...........................................................................................14
4.2 Zaštitni relejni uređaji ........................................................................................16
4.3 Strujni releji........................................................................................................18
5. Literatura:...........................................................................................................22

1
 1. UVOD

U ovom maturskom radu obrazložićemo temu vezanu za mjerne transformatore kao

dio postrojenja, i sa njima se upoznati malo više nego što smo to dosada radili i
strujne releje. Mjerni transformatori imaju veliku primjenu u postrojenjima, pored
pružanja dobre sigurnosti osoblja u postrojenjima, mjerni transformatori se koriste
za snižavanje visokih vrijednosti struja, koje bi nam povećali presjeke vodiča i sile
između vodiča, i napona, čija bi velika vrijednost zahtijevala veliku izolaciju i
dimenzije instrumenata i releja što bi znatno poskupile izradu transformatora, koje
obični mjerni instrumenti (voltmetar, ampermetar, vatmetar, razni releji) ne bi mogli
mjeriti. Mjerni transformatori se mogu koristiti kod mjerenja i kod zaštite
postrojenja. Mjerne transformatore za mjerenje u postrojenju možemo da podjelimo
na strujne mjerne transformatore (one koji snižavaju visoku struju) i naponske
mjerne transformatore (koji snižavaju visoki napon). Zbog neželjenih posljednica
koje smo pomenuli, mjerni transformatori za mjerenje snižavaju (transformišu)
struje i napone na standardne vrijednosti:
Struje do 5 A (strujni mjerni transformatori) i
Napone do 110 V(naponski mjerni transformatori).
Prvo ćemo obrađivati strujne mjerne transformatore. Strujni mjerni transformatori
se mogu koristiti za transformaciju struja visokonaponskih vodova i velikih struja
nisokonaponskih vodova. Prema tome strujne mjerne transformatore možemo
podijeliti na strujne mjerne transformatore za niski napon i strujne mjerne
transformatore za visoki napon.
Također ćemo govoriti i o strujnim mjernim transformatorima za istosmjernu struju,
i njihovom načinu mjerenja.
Mjerni transformatori se sastoje od jezgre koja je od feromagnetnog materijala, i
namotaja koji su najčešće od bakra (Cu).
Mjerni transformatori se izrađuju sa dva osnovna namotaja: primar i sekundar.

2
 2. MJERNI TRANSFORMATORI

Uređaji za mjerenje i zaštitu u visokonaponskim postrojenjima ne priključuju se

direktno na vodove visokog napona. Ako bi ih priključili direktno na vodove visokog
napona oni bi bili mnogo veći i skuplji, zbog velikog napona izolacija bi bila veća, i
velikih struja gdje bi presjek vodiča bio veći. Da bi se izbjeglo direktno priključenje
instrumenta i releja na visokonaponske vodove, upotrebljavaju se mjerni
transformatori koji visoke napone i struje transformišu na vrijednosti koje
omogućavaju upotrebu instrumenata i releja normalnih dimenzija. Time se postižu
sljedeće osnovne prednosti:
1. mjerene struje i napona različitih nazivnih vrijednosti, transformiraju se
uvijek na iste nazivne vrijednosti (redovito uz struje od 1 A ili 5 A i napone
100 V).
2. pomoću mjernih transformatora mjerni se instrumenti i uređaji izoliraju od
visokih napona u mjernom krugu, tako da rukovanje njima postaje
bezopasno, a njihova se konstrukcija pojednostavljuje jer ih ne treba izolirati
za visoki napon.
3. mjerni instrumenti i uređaji mogu biti prostorno mnogo udaljeni od
mjerenog strujnog kruga
4. udaljavajući mjerne instrumente i uređaje od mjernog strujnog kruga
sprječava se da na rad instrumenta utječe često snažno magnetsko i
električno polje mjernog kruga
5. posebnim izvedbama mjernih transformatora zaštićuju se mjerni instrumenti
i uređaji od štetnog dinamičkog i termičkog učinka struja kratkog spoja u
mjerenome strujnom krugu
6. strujni krugovi se galvanski odvajaju

Mjerni se transformatori obično sastoje od jezgre izrađene od magnetnog materijala,

te od primarnog i sekundarnog namota koji su međusobno odvojeni i izolirani.
Primarni se namoti uključuju u mjerni krug, a na sekundarne stezaljke se priključuju
mjerni instrumenti ili zaštitni uređaji.
Upotrebljavaju se dvije grupe mjernih transformatora a to su:
• Strujni mjerni transformatori i
• Naponski mjerni transformatori

3
 3. STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI

3.1 Svrha i princip rada strujnih mjernih transformatora

Strujni mjerni transformator je takva vrsta mjernog transformatora koji se

upotrebljava pri mjerenju struja velikih vrijednosti koje bi inače bilo teško mjeriti
nekom direktnom metodom kao i za relejnu zaštitu. Strujni mjerni transformatori
imaju dva osnovna namotaja: primar i sekundar, sa željeznom jezgrom od limova,
što možemo da vidimo na slici 1.

Slika 1. Strujni mjerni tansformator sa namotajima

Primarni namotaj se spaja u seriju sa potrošačima pa struja koja protiče kroz ovaj
namotaj je gotovo neovisna o teretu koji je priključen na sekundarnu stranu.
Ako bi uporedili rad energetskog transformatora sa SMT vidjeli bi da su kod
energetskog transformatora U1 (nazivni napon primara) i I0 (struja magnetiziranja)
neovisni o impedanci koja je spojena na sekundarnu stranu. Zbog tih razloga slijedi
i različito ponašanje SMT-a u praznom hodu i kratkom spoju na sekundarnim
stezaljkama. Kod praznog hoda SMT-a struja koja teče primarnim namotajem
jednaka je struji koja magnetiše jezgro, jer kroz sekundarni namotaj ne teče struja
jer su stezaljke otvorene.

Iz ovoga proizilaze sljedeće posljedice: Dolazi do povećanja gubitaka u željezu

(dolazi do zagrijavanja jezgre tako da željezni limovi mogu da promjene svoja
magnetna svojstva), također dolazi do povećanja napona na sekundarnim
stezaljkama koji može da ugrozi izolaciju, i osoblje. Zbog toga se nikada ne smije
ostaviti sekundarni namotaj otvoren.

4
 Kod rada SMT-a u kratkom spoju neće doći do nikakve opasnosti ako se njegove
sekundarne stezaljke kratko spoje, jer tada će struja sekundara biti neznatno veća od
struje u normalnom pogonu uz priključenu impedancu (potrošač) na sekundar.
Strujni mjerni transformator je zapravo jednofazni transformator sa kratko
spojenim sekundarom. Strujni mjerni transformatori transformišu: struju
visokonaponskih vodova i velike struje niskonaponskih vodova. Tako da
razlikujemo dvije vrste strujnih mjernih transformatora, transformator za niski napon
i trasformator za visoki napon. U strujnom mjernom transformatoru sekundarna
struja zavisi od primarne struje. Primarni napon je jednak padu napona na primaru,
i zavisi o veličini primarne struje i od opterećenja koje je priključeno na sekundar.
Ako opterećenje na sekundaru poraste to jeste, ako priključimo veći broj aparata na
sekundar, tada dolazi do porasta primarnog napona i primarne struje magnetiziranja.
Poznato je ukoliko struja primara ima stalnu vrijednost, tada ce struja magnetiziranja
ovisiti samo o impedanci Z koja je priključena na sekundar. Prema tome uz porast
sekundarne impedance Z, raste i pad napona, a samim tim i struja magnetiziranja I0.
Svoju najveću vrjednost struja magnetiziranja ima kada je sekundarna impedanca
beskonačno velika, to jest kada je sekundarni namotaj otvoren. Kada je sekundarni
namotaj otvoren struja magnetiziranja je jednaka primarnoj struji. Prema tome struja
magnetiziranja sa otvorenim sekundarnim namotajem može porasti za deset ili čak
za sto puta od nominalne struje magnetiziranja, zbog toga će se na sekundaru pojaviti
visoki naponi opasni po život koji će znatno oštetiti izolaciju namotaja pa čak i sam
namotaj. Iz ove tvrdnje slijedi zlatno pravilo rada sa strujnim mjernim
transformatorima koje glasi:
„Primarno priključen strujni mjerni transformator ne smije biti otvoren na
sekundarnoj strani, to jest mora mora biti zatvoren, ili preko potrošača ili
kratko spojen“

Kao posljedica ovog pravila je činjenica da se u sekundarni krug strujnog

mjernog transformatora nikada ne ugrađuju osigurači, jer kada bi oni pregorili tada
bi strujni krug ostao otvoren. Struje primara (I1) i sekundara (I2) su u obrnuto
proporcijonalnom odnosu sa namotajima primara (N1) i sekundara (N2).
𝑰𝟏 𝑵𝟐
= ( 1 .)
𝑰𝟐 𝑵𝟏

5
 Slika 2. Strujni trafo tipa AGU 420 kV u postrojenju u Mađarskoj

Slika 3. Visokonaponski strujni mjerni transformator za napone do 110 k

6
 3.2 Karakteristike strujnog mjernog transformatira

Pri odabiru strujnih mjernih transformatora moramo pored nazivnog napona i

nazivne frekvencije mreže poznavati i sljedeće karakteristike:
• Prenosni odnos (kn) ;
• Nazivna primarna struja (𝐼1𝑛 );
• Nazivna sekundarna struja (𝐼2𝑛 );
• Klase tačnosti;
• Nazivna snaga (Sn);
• Strujni višekratnik ili faktor sigurnosti (n);
• Termička granična struja (Iter);
• Dinamička granična struja (Idin);
Prenosni odnos transformacije kn je definisan kao odnos nazivne primarne struje I1n
i nazivne sekundarne struje I2n:
𝑰𝒏𝟏
kn = ( 2. )
𝑰𝒏𝟐

Nominalna vrijednost primarne struje zavisi od mjesta primjene strujnog mjernog

transformatora i može da ima vrijednost od 1A do par hiljada ampera. Strujni mjerni
transformatori se izrađuju za sljedeće nazivne primarne struje: 5A, 10A, 15A, 20A,
25A, 30A, 40A, 50A, 60A, 75A i decimalni umnošci navedenih. Proizvode se i
visokonaponski strujni mjerni transformatori čija je vrijednost naznačene primarne
struje manja od 5A i to radi odvajanja visokog napona od mjernih uređaja.
Sekundarna nazivna struja je uvijek 5A, bez obzira na vrjednost primarne struje.
Poseban slučaj je da sekundarna struja može imati vrijednost 1A samo kada se strujni
mjerni transformator i uređaji (mjerni i zaštitni) nalaze na velikoj udaljenosti
(naprimjer kod elektrana).

7
Klasa tačnosti je određena strujnom greškom koja i kod najkvalitetnijih SMT mora
postojati i uvijek se odnosi za nazivnu struju. Greške kod strujnih mjernih
transformatora se dijele na strujne i ugaone (kutne). Kod strujnih mjernih
transformatora razlikujemo pet klasa tačnosti a one su: 0,1 ; 0,2 ; 0,5 ; 1 ; 3 ; 5 (%).
Pored strujne greške definišemo i ugaonu (kutnu) grešku. Kutna greška je pozitivna
ako sekundarna struja prednjači primarnoj struji. Kutna greška se mjeri u lučnim
minutama i za klase tačnosti iznosi: za 0,1 kutna greška je ±5 lučnih minuta, za 0,2
kutna greška je ±10 lučnih minuta, za 0,5 kutna greška je ±30 lučnih minuta i za 1,0
kutna greška je ±60 lučnih minuta. Za klase tačnosti 3 i 5 ugaona greška nije
definisana.
Nazivna snaga je prividna snaga izražena u VA (voltamperima) koju transformator
šalje u sekundarni krug. Nazivna snaga je data izrazom Sn = I22 ∙ Zn (VA) , gdje je Zn
(Ω) nazivna sekundarna impedanca.
S obzirom da je elektromotorna sila indukovana u sekundarnom namotaju jednaka:
E = 4,44 ∙ N ∙ ƒ ∙ a ∙ B ( 3.)
Gdje je :
- N - broj namotaja sekundara
- ƒ - naznačena frekvencija (Hz)
- a - presjek jezgra
- B – magnetna indukcija u jezgru

dobijamo da je snaga koja se prenosi na sekundar jednaka:

S = 4,44 ∙ N ∙ ƒ ∙ a ∙ B ∙ I2 (VA) ( 4.)
Gdje je: I2 - struja sekundara
Klasa tačnosti strujnog mjernog transformatora uvijek se odnose na nazivnu snagu
strujnog mjernog transformatora. Ukoliko na sekundarne stezaljke strujnog mjernog
transformatora priključimo veće ili manje opterećenje od nazivnog promjenuti će se
i greška SMT-a. Zato je za tačnost rada strujnog mjernog transformatora veoma
važno da bude opterećen nazivnom snagom.

8
Snagu strujnog mjernog transformatora određuju instrumenti i releji koji su spojeni
na sekundarnu stranu. Nazivne snage strujnih mjernih transforormatora su
standardizirane i date su u sljedećoj tabeli:

Tabela 1. Tabela nazivnih snaga strujnih mjernih transformatora

Strujni višekratnik ili faktor sigurnosti (n) je jedan od važnih parametara

strujnog mjernog transformatora. Ako bi povećavali primarnu struju uz konstantnu
impedancu na sekundaru, tada došlo do porasta i pogreška SMT-a. On je
višekratnik nazivne primarne struje, kod koje uz nazivnu impedancu, strujna
greška iznosi 10%. „Ako na primjeru tabele na strujnom mjernom transformatoru
pročitamo sljedeće podatke: S=90 (VA) ; 400/5 (A) ; kl.1 ; n=10 tada nam strujni
višekratnik n=10 opisuje tačnost strujnog mjernog transformatora. To pokazuje da
će strujni mjerni transformator kod desetorostruke vece primarne struje, to jest 400
∙ 10 = 4000A, raditi sa greškom od 10%.“ Treba napomenuti da se ovaj faktor
određuje za nominalno opterećen strujni mjerni transformator. Ukoliko na
sekundarnu stranu nije priključena nazivna impedanca 𝑍𝑛 , već 𝑍1 novi strujni
višekratnik 𝑛1 će iznositi:
𝒁𝒏
n1 ≈ n ∙
𝒁𝟏

Za zaštitne releje veoma je važan rad u području velikih struja, pa se zbog toga od
SMT-a zahtijeva što pouzdanija transformacija u području visokih struja. Zbog toga
se releji spajaju na SMT-e sa velikim faktorom sigurnosti (n>10).

9
Termička granična struja Iter (kA) koja je navedena na natpisnoj pločici je
efektivna vrijednost primarne struje koju strujni mjerni transformator moze podnijeti
bez ostećenja i zagrijavanja, za vrijeme od 1sekunde. Ona se može izraziti izrazom:

Iter = (60 do 120) ∙ In1 ( 5.)

Iz izraza vidimo da je termička granična struja od 60 do 120 puta veća od nazivne

,
primarne struje. Ukoliko kratak spoj traje „t“ sekundi tada je struja 𝐼𝑡𝑒𝑟 data izrazom:

, 𝑰𝒕𝒆𝒓
𝑰𝒕𝒆𝒓 =
√𝒕

Dinamamička granična struja Idin (kA) je najveća vrijednost primarne struje, koju
strujni mjerni transformator može po0dnijeti bez oštećenja od dinamičkih sila.
Dinamička granična struja je data izrazom: Idin = ( 200 do 250 ) ∙ In1, dok za mjesto
priključka SMT-a mora vrijediti sljedeća relacija: 𝑰𝒖 ≤ 𝑰𝒅𝒊𝒏
Strujni mjerni transformator je termički i dinamički dobro odabran ako mu je
termička granična struja veća od struje kratkog spoja, i ako mu je dinamička granična
struja veča od udarne struje kratkog spoja.

10
 3.3 Konstruktivne izvedbe strujnih mjernih transformatora

Strujni transformatori za niski napon su najčešće izvedeni sa izolacijom od

epoksidne smole (ponekad i od plastike) i to u vidu takozvanog obuhvatnog
transformatora. Strujni mjerni transformatori za srednje napone 6, 10, 20 i 35 kV i
visoke napone 110 kV i više, imaju značajno drugačiji izgled. Transformatori za
srednje napone se takođe najčešće rade sa izolacijom od epoksidne smole, dok se
strujni transformatori za visoki napon izrađuju izolovani uljem ili što je danas
najčešće gasom SF6 (sumporheksafluorid). Strujni mjerni transformatori se izrađuju
najčešće u sljedećim oblicima: suhi, malouljni, štapni, potporni i zamkasti.
Suhi strujni mjerni transformatori (slika 4.) izrađeni su od porculana. Izrađuju se za
nazivne napone do 35 kV, zbog svojih malih dimenzija može se postavljati u bilo
kom području. Koriste se samo za unutrašnju montažu.
Malouljni strujni mjerni transformatori (slika 5.) se izrađuju za nazivne napone do
60 kV, postavljaju se okomito tako da oba primarna izvoda prolaze kroz jedan
zajednički izolator (ulje). Za napone do 35 kV izrađuju se sa metalnim kotlom dok
za napone 60 kV i više, namotaji i jezgra nalaze se u izolatoru. U novije vrijeme
izvode se tako da se namotaji i jezgra nalaze u kotlu na dnu izolatora.
Štapni strujni mjerni transformator (slika 6.) se koristi i izrađuje za samo velike
struje, jer se sastoji od jednog navoja(vodiča). Najčešće se koristi kao provodni
izolator. Mogu se prespajati samo sekundarno. Izvode se za primarne nazivne struje
od 100 A i više. Normalno se izvode za napone do 35 kV.
Potporni uljni strujni mjerni transformatori se izrađuju za najviše napone i za
vanjsku montažu. Veoma su jednostavne konstrukcije i jeftini su.
Zamkasti strujni mjerni transformatori (slika 7.) su nastali kao pokušaj da se dobiju
dobre osobine štapnog strujnog mjernog transformatora kod malih struja ili gdje je
potrebna mogućnost prespajanja na primarnoj strani. Ugrađuju se tamo gdje je
nepovoljna štapna izvedba radi malih primarnih struja. Dinamička granična struja
im je ograničena, ali je i dosta velika. Sastoji se od dva provodna izolatora. Ugrađuju
se u bilo kom položaju. Izvode se za napone do 35 kV.

11
 Slika 4. Suhi strujni mjerni transformator 10 kV

Slika 5. Malouljni strujni mjerni transformator 10 kV

Slika 6 . Štapni strujni mjerni transformator 35 (30) kV

12
Slika 7. Zamkasti strujni mjerni transformatori 10 kV
 3.4 Obilježavanje i način uzemljenja SMT-a

Obilježavanje krajeva namotaja primara je velikim slovima K i L idući u smjeru

energije. Primarne stezaljke strujnih transformatora označavaju se velikim slovima
K i L a sekundarne stezaljke malim slovima k i l. Dijelove strujnog mjernog
transformatora koji nisu pod naponom moramo uzemljiti. Uzemljujemo i jednu
stezaljku sekundarnog namotaja (najčešće stezaljku k). U slučajevima kada imamo
dvostrano napajanje, a kako sabirnice u postrojenju smatramo tim izvorom, idući od
njih prvo dolazi stezaljka K. Kod niskonaponskih strujnih mjernih transormatora
uzemljenje nije potrebno.

3.5 Strujni mjerni transformatori za istosmjernu struju

Za mjerenje velikih istosmjernih struja koriste se transformatori koji
podsjećaju na strujne mjerne transformatore za izmjeničnu struju. Najčešći način
mjerenja istosmjerne struje je pomoću instrumenta sa zakretnim svitkom i
paralelnim otpornikom (shuntom). On nije pogodan za mjerenje vrlo velikih
istosmjernih struja, jer tada dolazi do velikih gubitaka u shuntu. SMT za istosmjernu
struju prikazan je na slici 6.

Slika 8. Strujni mjerni transformator istosmjerne struje a) shematski prikaz; b) primarna struja I1,
izmjenična sekundarna struja I2~, istosmjerna sekundarna struja I2=

13
 4. RELEJNA ZAŠTITA
4.1 Uloga relejne zaštite
Automatski zaštitni uređaji elektroenergetskih postrojenja obuhvataju uređaje u
postrojenjima za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije koji imaju
zadatak da upozore na nenormalne režime rada pojedinih elemenata
elektroenergetskih sistema, a u slučaju pojave neizbježnih kvarova svojim
djelovanjem brzo isključe oštećeni element i na taj način smanje razaranje i
negativan uticaj kvara na rad elektroenergetskog sistema.
Električna energija predstavlja osnovni vid energije i preduslov razvoja privrede
svake zemlje. S ciljem da se obezbjede dovoljne količine kvalitetne električne
energije potrošačima svih kategorija, potrebno je izgraditi mnoge elektrane, povezati
ih hiljadama kilometara visokonaponskih dalekovoda s potrošačkim područjima i
putem transformatorskih stanica i distributivne mreže srednjeg i niskog napona
dovesti energiju svakom potrošaču. S ciljem da se obezbjedi neprekinutost u
napajanju i proizvodnji električne energije uz što je moguće manje troškove,
elektrane, prenosna mreža i transformatorske stanice povezuju se u jedinstven
elektroenergetski sistem, kako unutar manjih regija tako i unutar država pa i između
više država.
Savremen razvoj društva, industrije i privrede uopšte baziran je na električnoj
energiji. Osnovni zahtjev, pored dovoljnih količina raspoložive energije i
kvalitetnog napona, je neprekinutost u napajanju. U savremenoj industriji i
kratkotrajni prekidi u napajanju mogu izazvati dugotrajne zastoje u proizvodnji i
velike materijalne štete. Uprkos ispravnom projektovanju i dimenzionisanju
izolacije i ostalih parametara elektroenergeskog sistema, kao i pažljive izgradnje i
redovnog održavanja, u pogonu se mora računati sa mogućnošću pojave kvara na
praktično svakom elementu sistema. Izolacija uređaja u postrojenjima ne može se iz
ekonomskih razloga dimenzionisati tako da izdrži ogromna električna naprezanja
koja mogu da se ponekad pojave, npr. prilikom atmosferskih pražnjenja i direktnog
udara groma. Zbog mehaničkih, termičkih i hemijskih uticaja izolacija je izložena
starenju, tako da vremenom gubi svoja svojstva i može da se probije kod naprezanja
koja su neznatno veća od normalnih.

14
Osim navedenog, postoji niz uticaja koji mogu da dovedu do kvara, kao što su, na
primjer, greške u materijalima od kojih su građeni uređaji, premoštenje izolacije
dalekovoda granjem ili drugim predmetima koje prilikom oluja nanese vjetar,
prljanje površine izolacije zbog jakih aerozagađenja, pucanje užadi dalekovoda ili
konzolnih nosača kod stubova zbog pretjerano velikih dodatih tereta snijega ili leda,
rušenje stubova dalekovoda prilikom velikih oluja, klizanje terena ili poplave,
oštećenje kablova prilikom zemljanih radova, premoštenje izolacije zbog ulaska
ptica ili životinja u postrojenje, pogrešne manipulacije u postrojenjima itd.
Pojave kvarova na izolaciji u većini slučajeva izazivaju kratki spoj koji predstavlja
najčešći i najopasniji oblik kvara, sa svim njegovim neugodnim posljedicama:
- razaranje na mjestu kvara zbog djelovanja električnog luka s velikim
strujama kratkog spoja (i do 50 kA);
- izraziti padovi napona na velikom području koji ometaju normalan rad
potrošača ili izazivaju njihovo ispadanje iz pogona;
- mehaničko i termičko naprezanje neoštećenog dijela sistema kroz koji
teku velike struje kratkog spoja;
- negativan uticaj na stabilnost rada povezanog elektroenergetsog sistema.

Osim kvarova u pogonu se javljaju i opasna stanja za rad pojedinih elemenata

sistema koja bi dovela do kvara ukoliko se pravovremeno ne bi preduzele potrebne
mjere. Takva opasna pogonska stanja npr.
- nenormalno visoki naponi koji naprežu i ugrožavaju izolaciju uređaja;
- preniski naponi koji otežavaju ili potpuno onemogućavaju normalan rad
potrošača;
- prevelike struje zbog preopterećenja ili kvarova u sistemu hlađenja i u
vezi s tim previsoke temperature elemenata elektroenergetskog sistema;
- nesimetrična opterećenja generatora, prevelik broj obrtaja itd.

Prema tome zadatak relejne zaštite elektroenergetskih postrojenja je da trajno

nadzire karakteristične električne ili druge veličine (npr. struju, napon, temperaturu
i sl.) štićenog objekta i da u slučaju kvara ili opasnog pogonskog stanja automatski
preduzme sve potrebne mjere da se kvar izbjegne ili da se svedu na minimum
njegove posljedice ako se već pojavio, kao i da o tome obavijesti pogonsko osoblje.

15
S obzirom na veliku vrijednost štićenih objekata, kao i na značaj normalnog
snabdjevanja potrošača električnom energijom, relejna zaštita ima vrlo važnu ulogu
u pogonu elektroenergetskih sistema kao dio automatike elektroenergetskih
postrojenja za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije.

4.2 Zaštitni relejni uređaji

Osnovni element zaštitnih relejnih uređaja je relej. To je uređaj koji trajno

kontroliše određenu električnu ili mehaničku veličinu, te kod unaprijed određene
vrijednosti izaziva naglu promjenu u jednom ili više signalnih ili komandnih strujnih
krugova.
Postoji više načina klasifikacije zaštitnih releja.
Prema principu djelovanja ( izvedbi mjernog člana ) releji se djele na:
• elektromagnetni releji: djeluju na principu djelovanja magnetnog toka
kalema, kroz koji protiče struja, na feromagnetski dio ( pomičnu kotvu );
• indukcioni releji: djeluju na osnovu međusobnog djelovanja naizmjeničnih
magnetskih tokova kalemova kroz koje protiče struja i struja indukovanih od
ovih tokova u obrtnom aluminijskom ili bakrenom bubnjiću;
• elektrodinamički releji: djeluju na osnovu uzajamnog djelovanja
magnetskih tokova pomičnog i nepomčnog kalema kroz koji protiče struja;
• magnetnoelektrični (galvanometarski) releji: djeluju na osnovu uzajamnog
djelovanja magnetskog toka kalema kroz koji protiče struja i toka
permanentnog magneta;
• termički releji: djeluju na osnovu savijanja bimetalne trake, istezanja
materijala ili drugih pojava vezanih uz promjenu temperature;
• statički releji sa poluprovodnicima ili beskontaktnim elementima: djeluju
na osnovu komparacije ili druge vrste obrade električnih signala;
• mikroprocesorski bazirani zaštitni releji.

16
Prema vrsti kontrolisane veličine, razlikuju se:
• učinski releji: djeluju na smjer snage (usmjereni relej) ili na iznos (releji
snage);
• otporni releji: djeluju kad otpor štićenog objekta padne ispod podešene
vrijednosti;
• frekventni releji: djeluju na porast frekvencije iznad podešene
(nadfrekventni) ili na opadanje frekvencije (podfrekventni); - termički
releji: djeluju kad temperatura štićenog objekta poraste iznad podešene
vrijednosti;
• mehanički releji: djeluju kad mehanička kontrolisana veličina (pritisak,
broj obrtaja, brzina strujanja, promjena zazora i sl.) premaši ili padne
ispod podešene vrijednosti.
• naponski releji: djeluju kad napon premaši (nadnaponski) ili padne
ispod podešene vrijednosti (podnaponski);
• strujni releji: djeluju kad struja premaši podešenu vrijednost
(prekostrujni) ili opadne ispod podešene vrijednosti (podstrujni);

17
 4.3 Strujni releji

Zaštitni uređaji koji djeluju na povećanje struje najrasprostranjeniji su, jer je većina
kvarova u elektroenergetskim postrojenjima praćena porastom struje. To su primarni
prekostrujni okidači, prekostrujni sekundarni releji (nadstrujni, maksimalni strujni
releji), diferencijalni strujni releji i releji simetričnih komponenti struje (nulte i
inverzne komponente).
Primarni okidači djeluju mehaničkim putem na isključenje prekidača kad primarna
struja koja protiče kroz njihov namotaj, pređe podešenu vrijednost. Prednost
upotrebe primarnih okidača je u jednostavnom rješenju zaštite. Pošto je okidač
urađen direktno na prekidaču, nisu potrebni dodatni uređaji ni izvori pomoćnog
napona. Zaštita je sigurna i pogodnim izborom podešavanjem mogu se postići
željene karekteristike djelovanja.
Nedostatak rješenja sa primarnim okidačima je u tome što se primarni okidač nalazi
na prekidaču i pod punim je naponom za vrijeme pogona. Zbog toga je podešavanje,
ispitivanje ili zamjena okidača moguća samo kad se prekidač isključi i dovede u
beznaponsko stanje. S druge strane, okidači moraju biti vrlo robusne izvedbe da bi
izdržali velika mehanička naprezanja kod kratkih spojeva i da bi bili u stanju da
isključe mehanizam prekidača. To ima za posljedicu malu tačnost djelovanja.
Za ispitivanje potrebna glomazna aparatura, koja je u stanju da proizvede struje reda
nekoliko hiljada ampera. Zbog navedenih prednosti i nedostataka, primarni okidači
nailaze na primjenu kao zaštita od preopterećenja i kratkih spojeva na
transformatorima i dalekovodima srednjih napona i u industrijskim postrojenjima, i
to na mjestima gdje se ne postavljaju veliki zahtjevi u pogledu preciznosti i
osjetljivosti djelovanja i gdje zbog ostalih potreba ne postoji pomoćni izvor za
napajanje zaštite. Izvode se obično kao primarni okidači sa dodatnim vremenskim
mehanizmima za postizanje strujno nezavisne karakteristike, odnosno termičkim ili
indukcionim sistemima za postizanje strujno zavisne karakteristike. Pored toga,
postoji i član za trenutno djelovanje kod bliskih kratkih spojeva kad se pojavljuju i
vrlo velike struje kvara. Prekostrujni sekundarni releji su našli mnogo širu primjenu
u zaštiti elektroenergetskih postrojenja gdje se zahtjevaju tačni, osjetljivi i sigurni
releji.

18
Za razliku od primarnih, priključuju se na sekundarnu stranu strujnih transformatora,
a prilikom djelovanja zatvaraju svoje kontakte i na taj način električnim putem
izvršavaju potrebne radnje (isključenje prekidača, signalizacija kvara i sl.). Pošto su
priključeni na redukovane vrijednosti struje, nisu izloženi velikim termičkim ili
mehaničkim naprezanjima, što omogućava preciznu izvedbu koja zadovoljava
zahtjeve u pogledu tačnosti, osjetljivosti i brzine djelovanja. Osim toga, sekundarni
releji mogu se ispitivati, podešavati ili zamjenjivati i kod normalnog pogona štićenog
objekta, jer su postavljeni odvojeno od prekidača i ne nalaze se pod naponom. Kao
nedostatak mogla bi se navesti potreba za pomoćnim izvorom napona i instalacijom
za priključak releja na mjerne transformatore i izvršavanje naloga koje daju zaštitni
uređaji.
Prekostrujni releji su najčešće primjenjivani releji u zaštitnoj tehnici. Upotrebljavaju
se za zaštitu generatora, transformatora, motora, i vodova od nedozvoljeno visokih
struja preopterećenja i kratkih spojeva. Prema vremenskoj karakteristici, djele se na:
trenutne prekostrujne releje, releje sa strujno nezavisnom vremenskom
karakteristikom i na releje sa strujno zavisnom karakteristikom. Trenutni
prekostrujni releji djeluju bez vremenskog odlaganja tj. čim struja premaši na skali
podešenu vrijednost. U elektromehaničkoj izvedbi izvode se najčešće kao
elektromagnetni releji sa zakretnom kotvom Važna karakteristika prekostrujnih
releja je tzv. omjer otpuštanja.
Kvalitetni prekostrujni releji treba da imaju omjer otpuštanja što bliži jedinici.
Trenutni prekostrujni releji rijetko se primjenjuju kao samostalna zaštita. Mogu da
služe kao brza zaštita u slučaju bliskih kratkih spojeva, kad su struje vrlo velike.
Uglavnom se koriste kao elementi ostalih zaštitnih uređaja. Prekostrujni releji sa
strujno nezavisnom karakteristikom (maksimalni strujno nezavisni releji) prorađuju
kad struja premaši podešenu vrijednost, a na isključenje djeluju tek nakon isteka
podešenog vremena odlaganja. Vrijeme djelovanja ne zavisi od iznosa struje koja
teče kroz relej. Prekostrujni releji sa strujno nezavisnom karakteristikom izvode se
kao kombinacija trenutnih prekostrujnih releja u dvije ili sve tri faze i zajedničkog
člana za vremensko odlaganje djelovanja. Prekostrujni releji sa strujno zavisnom
karakteristikom se pobuđuju kad struja premaši podešenu vrijednost, a djeluju na
isključenje i (ili) signalizaciju nakon vremena odlaganja koje je zavisno od struje
koja prolazi kroz namotaje releja.

19
U zavisnosti da li vrijeme djelovanja više ili manje zavisi od struje, ovi releji se djele
na:
• releji sa normalno zavisnom vremenskom karakteristikom
• releji sa vrlo zavisnom vremenskom karakteristikom
• releji sa ekstremno zavisnom vremenskom karakteristikom
• releji sa kombinovanom karakteristikom.

Releji sa normalno zavisno karakteristikom se upotrebljavaju mnogo u

angloameričkim zamljama za zaštitu radijalnih vodova sa mnogo podstanica. Releji
sa vrlo zavisnom vremenskom karakteristikom se upotrebljavaju za zaštitu vodova
na kojima struja kvara naglo opada sa udaljavanjem mjesta kvara od izvora
napajanja. Releji sa ekstremno zavisnom vremenskom karakteristikom se koriste za
zaštitu distributivnih odvoda podvrgnutih jakim strujama uključenja pojedinih grupa
potrošača jer omogućavaju relativno dugo vrijeme djelovanja prilikom udara, a vrlo
brzo djelovanje prilikom velikih struja kratkog spoja. Naročito efikasna zaštita se
može postići sa kombinovanom karakteristikom. Kod struja nešto većih od podešene
relej ima izrazito zavisnu karakteristiku. Kod nešto većih struja karakteristika prelazi
u strujno nezavisnu, tj. relej djeluje sa podešenim vremenom. U slučaju bliskih
kratkih spojeva relej djeluje trenutno. Ovakvim relejima mogu se uspješno štititi
vodovi, transformatori i potrošači od preopterećenja i struja kratkih spojeva.
Termički prekostrujni releji se izvode najčešće pomoću termičkog sistema s
bimetalima. To su trake različitog oblika sastavljene od dva metala sa različitim
temperaturnim koeficijentom rastezanja. Prilikom porasta temperature takva traka
se savija na stranu sa manjim koeficijentom.
Diferencijalni strujni releji djeluju na razliku struja koje ulaze i izlaze iz štićenog
objekta. Kod normalnih opterećenja ili vanjskih kratkih spojeva jednake su primarne
struje koje ulaze u štićeni objekat i izlaze iz njega. Uz jednake strujne odnose strujnih
transformatora i zanemarene greške jednake su i sekundarne struje. Kroz relej teče
razlika struja. Ako su struje jednake po iznosu i po faznom položaju, razlika im je
jednaka nuli i kroz relej i kod vanjskih kratkih spojeva ne teče struja. U slučaju kvara
na štićenom objektu struje teku sa obje strane ili samo sa jedne, prema mjestu kvara,
razlika struja nije više jednaka nuli, relej zatvara kontakt i djeluje na isključenje
prekidača.

20
Prilikom zaštite transformatora prilike su komplikovanije jer su nominalne struje
ispred i iza štićenog transformatora različite. S druge strane, standardizovane su
nominalne struje strujnih transformatora tako da je u većini slučajeva nemoguće
prilagođavanje strujnih transformatora prenosnom odnosu učinskog transformatora.
Zbog toga su potrebni međutransformatori za prilagođavanje sekundarnih struja
transformatora i po iznosu i po faznom položaju. Ovi međutransformatori unose
pogrešku tako da se i u normalnom pogonu mogu javiti izvjesne diferencijalne struje.
Struje neravnoteže izazvane ovim razlozima mogle bi dovesti do nepotrebnog
djelovanja zaštite kod kratkih spojeva van štićenog objekta kad kroz njega teku struje
mnogostruko veće od nominalne. Podešavanje proradne struje releja iznad struja
neravnoteže dovelo bi do grube zaštite, nedovoljno osjetljive na mininalne struje
kvara.
Zbog toga se u diferencijalnoj grani primjenjuju umjesto običnih prekostrujnih releja
tzv. procentni releji ili ravnotežni releji. Proradna struja takvog releja zavisi od struje
koja teče kroz štićeni objekat. Diferencijalni releji služe kao brza, selektivna i vrlo
osjetljiva zaštita generatora, transformatora, visokonaponskih motora, kratkih
vodova i kablova, te kao zaštita sabirnica postrojenja. U slučaju transformatora
potrebno je imati elemente za sprečavanje nepotrebnog djelovanja kod velikih struja
magnećenja izazvanih uključivanjem transformatora i porastom primarnog napona
mreže na koju je transformator priključen. Zona djelovanja diferencijalnih releja je
strogo ograničena strujnim transformatorima ispred i iza štićenog objekta. Zbog toga
zaštita djeluje trenutno.

21
 5. Literatura:

[1] Rajko Misita dipl.ing.prof. , RASKLOPNA I RAZVODNA POSTROJENJA, svjetlost Sarajevo, 1982
godina.
[2] INTERNET:
http://www.etfos.hr/upload/OBAVIJESTI/obavijesti_strucni/512ELEKTRICNA_POSTROJENJA_C.pdf
https://sites.google.com/site/elektroobrazovanje/maturalni-radovi-2/mjerni-transformatori
MATURSKI RAD, Sredna strukovna škola Velika Gorica ELABORAT ZAVRSNOG RADA, Skolska
godina 2001/2002. Kandidat: Dražen Gršetić, Mentor:Veljko Skočilić dipl.ing.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Strujni_transformator
http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zee/nastava/svel/ep/download/ELEKTRICNA%20POSTROJENJ
A%208-p.pdf
http://www.koncar-mjt.hr/prikaz.asp?txt_id=2047
http://www.koncar-mjt.hr/prikaz.asp?txt_id=2048
www.scribd.com (www.scribd.com/document/43602747/Relejna-zastita ) 28.04.2018.
relejnazastita.blogspot.ba(relejnazastita.blogspot.ba/2007/12/relejna-zastita.html) 03.05.2018
[3] Slavko Krajčar prof.dr.sc., Marko Delimar doc.dr.sc., ELEKTRIČNA POSTROJENJA, ELEMENTI
POSTROJENJA, 2009/2010.

22
PREDMET : ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA
TEMA: STRUJNI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE I RELEJNU ZAŠTITU

Mišljenje o radu :

Pismeni rad : _________________

Usmeno obrazloženje : _________________
Zaključna ocjena : _________________

Pitanja : 1. __________________________________________________
2. __________________________________________________
3. __________________________________________________

Komisija : 1. _____________________
2. _____________________
3. _____________________

Sanski Most, maj 2021. god.

23