Sveučilište J.J.

Strossmayera u Osijeku
Elektrotehnički fakultet

Računala i procesi

MJERENJE NAPONA I STRUJE

Marko Knežević, 1238

Komunikacije
VIII semestar
Sadržaj:

1. Mjerenje napona……………………………………………………………..2.
2. Mjerenje struje…………………………………………………...…………..5.
3. Računalom upravljana mjerna oprema………………………………………8.
4. Literatura……………………………………………………………………10.

1
 1. MJERENJE NAPONA
Električni napon je razlika električnog potencijala dviju točki u električnom krugu.
Mjerna jedinica napona je volt (V). Napon se mjeri voltmetrom. Voltmetar ima dvije
ulazne stezaljke koje se priključuju paralelno na točke između kojih se želi mjeriti razlika
potencijala. Npr. ako se želi mjeriti pad napona na otporniku voltmetar se priključuje
paralelno otporniku, pri tome nije potrebno isključiti ili prekinuti strujni krug u kojem
želimo mjeriti napon.
Osnovna značajka dobrog voltmetra za istosmjerne napone je veliki ulazni otpor, a
voltmetra za izmjenične napone velika ulazna impedancija. Veliki ulazni otpor, odnosno
impedancija smanjuju utjecaj voltmetra na stanje u izvornom strujnom krugu, tj. smanjuje
pogrešku mjerenja.
Najčešće se mjere istosmjerni, izmjenični i pulsirajući naponi. Pulsirajućim nazivamo
napon koji se sastoji od istosmjernog i izmjeničnog napona. Naponi mogu biti vrlo niski
(reda nV) ili vrlo visoki (reda MV), no najčešće su veći od 0,1 V i manji od 1000 V.
Frekvencije izmjeničnih napona ( i izmjenične komponente pulsirajućih) mogu biti od
vrlo niskih (mHz) do vrlo visokih (GHz). Kod izmjeničnih i pulsirajućih napona
razlikujemo srednju, srednju ispravljenu, efektivnu i tjemenu vrijednost.
To su parametri o kojima treba voditi računa pri izboru odgovarajućeg voltmetra. Ako ne
odaberemo odgovarajući voltmetar možemo ga oštetiti ili dobiti neupotrebljiv mjerni
rezultat, tj. mjerni rezultat s grubom pogreškom.
Niski se naponi mjere elektroničkim analognim i digitalnim voltmetrima. Mjerenja niskih
napona su osjetljiva na smetnje koje mogu biti magnetskog, električnog i
elektromagnetskog porijekla. Važna značajka voltmetra za niske napone je faktor
potiskivanja smetnji koji se iskazuje decibelima (dB). Što je faktor potiskivanja smetnji
veći to je mjerenje preciznije. Pri mjerenju niskih napona postoji teorijska granica
osjetljivosti voltmetra koja je određena razinom efektivnog napona idealnog šuma
generiranog otporima u mjernom krugu (slika 1.). taj se napon naziva napon toplinskog
šuma a nastaje radi toplinskog gibanja naboja u vodiču:
E = 4 ⋅ k ⋅ T ⋅ R ⋅ ∆f

Gdje je k Boltzmannova konstanta, T apsolutna temperatura, R otpor i ∆f širina

frekvencijskog pojasa. Statistički je utvrđeno da u 99% vremena amplituda napona šuma
ne prelazi vrijednost 2.6 puta veću od efektivne vrijednosti šuma. Napon šuma se može
smanjiti smanjenjem otpora izvora i smanjenjem frekvencijskog pojasa. Analogni
instrumenti s materijalnom kazaljkom imaju uski frekvencijski pojas (oko 1 Hz), dok
digitalni multimetri imaju frekvencijski pojas (mjerodavan za šum) približno jednak
polovici broja očitanja u sekundi (tj. polovici brzine analogno-digitalnog (A/D)
pretvornika).

2
 Slika 1. Granice mjerenja niskih napona tipičnim digitalnim multimetrima
(DMM), nanovoltmetrima (nVM) i elektrometrima (EVM), ovisno o otporu
naponskog izvora

Nanovoltmetri su osjetljivi digitalni voltmetri prilagođeni za mjerenje vrlo niskih napona

do 1 nV.
Elektrometri su osjetljivi istosmjerni digitalni voltmetri s ekstremno velikim ulaznim
otporom (tipično 100 TΩ). Elektrometar gotovo ne opterećuje izvor pa se njime mogu
mjeriti npr. napon piezoelektričnog kristala, napon pH elektroda ili naponi na malenim
kondenzatorima (recimo 500 pF).

Najviši napon koji se može mjeriti uobičajenim voltmetrima je 1000 V. Za mjerenje

visokih napona primjenjuju se dodatni uređaji koji smanjuju napon na razine koje se
mogu mjeriti standardnim voltmetrima (slika 2.). To su djelila napona i naponski
transformatori. Za mjerenje visokih istosmjernih napona i izmjeničnih napona niske
frekvencije (npr. 50 Hz) upotrebljavaju se otpornička djelila. Za mjerenje izmjeničnih
napona upotrebljavaju se kondenzatorska djelila i naponski transformatori, a za mjerenje
istosmjernih i izmjeničnih napona u širokom frekvencijskom rasponu (mjerenje
prijelaznih pojava, promatranje oblika napona osciloskopom) kombinirana frekvencijski
kompenzirana djelila.

Slika 2. Naponska djelila i naponski induktivni transformator

3
Naponski induktivni transformatori sastoje se od magnetske jezgre te primarnog i
sekundarnog namota koji su međusobno električki izolirani. Primarni se namot
priključuje na visoki napon, a na sekundarni se namot priključuje voltmetar. Naponski
transformatori osim što proširuju mjerni opseg uobičajenih voltmetara, istovremeno
sigurno odvajaju voltmetar priključen na sekundar transformatora od dijelova mjernog
kruga koji su na viskom naponu. Naponski transformator radi približno u uvjetima
praznog hoda, a napon primara i sekundara razmjerni su broju zavoj a primarnog i
sekundarnog namota i među njima gotovo da nema faznog pomaka. Oznake stezaljki su
normizirane (IEC 60044-2).
Jedan kraj visoko naponskog namota (primara) jednopolnog naponskog transformatora
predviđen je za izravno uzemljenje (stezaljka N). Dvopolno izolirani naponski
transformatori imaju sve dijelove primarnog namota izolirane od uzemljenih dijelova
izolacijom koja odgovara deklariranom stupnju izolacije transformatora. Jedna se
stezaljka sekundara naponskog transformatora uvijek mora uzemljiti, kao i metalni
dijelovi transformatora koji u normalnom radu nisu na naponu.

Slika 3. Jednopolno i dvopolno izolirani naponski transformatori s normiziranim (IEC)

oznakama (u zagradama su stare oznake prema HRN-u, odnosno JUS-u)

Kad su izmjenični naponi sinusni, instrumenti koji imaju odziv na srednje vrijednosti
ispravljenog napona, efektivne vrijednosti ili tjemene vrijednosti, pokazuju jednako, jer je
uobičajeno da se svi instrumenti kalibriraju tako da pokazuju efektivne vrijednosti.
Međutim kad je napon izobličen vrijednosti ovise o obliku napona, pa voltmetri koji
nemaju odziv na efektivne vrijednosti pokazuju kvaziefektivne vrijednosti, tj. pokazuju
pogrešno.
Većina analognih elektromehaničkih instrumenata mjeri istosmjerne napone i efektivne
vrijednosti izmjeničnih napona (ili struja). To su instrumenti koji imaju odziv na
efektivne vrijednosti napona (instrument s pomičnim željezom, elektrodinamski,
elektrostatski, bimetalni, instrument s termopretvornikom). Jedino instrument s pomičnim
svitkom i magnetom mjeri samo istosmjerne napone. Efektivne vrijednosti samo
izmjeničnih napona mjera indukcijski instrumenti a srednje vrijednosti izmjeničnih
napona mjeri instrument s pomičnim svitkom, magnetom i ispravljačem.
Pri mjerenju pulsirajućih napona i struja digitalnim multimetrom treba biti oprezan. Ako
na DMM-u nema oznake ''RMS'' ili ''True RMS'', DMM ima u pravilu odziv na srednju
vrijednost ispravljenog napona. Većina DMM-a s oznakom ''True RMS'' mjeri pravu
efektivnu vrijednost samo izmjenične komponente napona, jer kondenzator na ulazu AC

4
područja ne propušta istosmjernu komponentu. DMM s oznakom ''True RMS (DC+AC)''
mjeri prave efektivne vrijednosti izmjeničnih i pulsirajućih napona, zbog toga kada treba
izmjeriti npr. Efektivnu vrijednost pulsirajućeg napona s DMM-om koji ima oznaku
''True RMS'' (RMS ili TRMS) potrebno je prvo izmjeriti istosmjernu komponentu (UDC)
na istosmjernom području onda preklopkom odabrati odgovarajuće izmjenično područje i
izmjeriti efektivnu vrijednost izmjenične komponente napona (UAC ) te izračunati
efektivnu vrijednost pulsirajućeg napona:
2 2
U p = U DC + U AC .

2. MJERENJE STRUJE
Električna struja je usmjereno gibanje naboja. Mjerna jedinica struje je amper (A).
Struja se mjeri ampermetrom. Ampermetar koji izravno mjeri struju ima dvije ulazne
stezaljke pomoću kojih ga spajamo u seriju s trošilom čiju struju želimo mjeriti. Pri tome
je potrebno isključiti izvor i prekinuti strujni krug na mjestu gdje se priključuje
ampermetar (vrijedi za ampermetar sa suotpornicima i ampermetar sa strujnim
transformatorom). Da bi ampermetar što manje utjecao na stanje u strujnom krugu, mora
imati što manji ulazni otpor (manji vlastiti potrošak).
Vrlo male istosmjerne struje (npr. reda fA) mjere se galvanometrima i elektrometrima.
Danas se sve češće rabe ampermetri koji ne zahtijevaju prekid strujnog kruga. Oni mjere
struju s pomoću magnetskog polja koje stvara struja oko vodiča kroz koji teče. Dovoljno
je mjernim osjetnikom (sondom) obuhvatiti vodič kroz koji teče struja koji želimo mjeriti
(strujna kliješta po načelu strujnog transformatora ili Hallovog efekta, te Rogowskijev
svitak).
Ampermetri za istosmjerne struje reda mA do nekoliko desetaka ampera obično se izvode
sa suotpornicima. Instrumentom se ustvari mjeri pad napona na suotporniku (mjernom
otporniku) kroz koji teče mjerena struja. Pad napona je u istosmjernim analognim
ampermetrima obično 60 mV ili 150 mV, dok u digitalnim ampermetrima može biti viši
(kod jeftinim DMM-a) ili niži (npr. kod elektrometara).
Za mjerenje velikih istosmjernih struja koriste se suotpornici koji su odvojeni od
instrumenta. Suotpornici se upotrebljavaju i za mjerenje izmjeničnih struja u širokom
frekvencijskom opsegu (do 1 GHz) i impulsnih struja velike strmine (do 1011 A/s).
Izvedbe tih specijalnih suotpornika su npr. koaksijalne kako bi reaktivna komponenta
impedancije u radnom frekvencijskom području bila zanemarivo mala.
Za mjerenje izmjeničnih struja većih od 10 ampera rabe se strujni transformatori. Kad se
struje mjere u visokonaponskim mrežama onda strujni transformatori služe i za izoliranje
mjernih instrumenata od visokog napona. Primarni namot transformatora spaja se u
strujni krug u seriju s trošilom a na sekundar se spaja ampermetar (ako ih ima više spajaju
se serijski, slika 4.).

5
 Slika 4. Mjerenje jakosti struje s pomoću strujnog transformatora ( oznake stezaljki
prema IEC 60044-1, a u zagradama stare oznake prema HRN, odnosno JUS)

Nazivne struje sekundarnog namota su 1 A ili 5 A. Strujni transformatori rade u približno

kratkom spoju pa je sekundarna struja razmjerna primarnoj (I1N1=I2N2) i gotovo u fazi s
njom.
Važno je zapamtiti da se stezaljke sekundara strujnog transformatora ne smiju ostaviti
otvorene. Ako kroz primar teče struja, sekundarne stezaljke moraju biti kratko spojene ili
spojene preko ampermetra. Prilikom zamjene ili isključivanja instrumenta iz sekundarnog
kruga prethodno treba kratko spojiti sekundarne stezaljke. Ako stezaljke ostaju otvorene
primarna će struja magnetizirati jezgru do zasićenja (nema protuamperzavoja), pa će se
na sekundaru inducirati po život osoblja i izolaciju transformatora opasno visoki napon.
Osim tog uvijek se mora uzemljiti jedna stezaljka sekundara kao i metalni dijelovi
strujnog transformatora koji u normalnom radu nisu na naponu.
Strujna kliješta obično su namijenjena mjerenju većih struja (10 A do 1000 A). Najčešće
rade po načelu strujnog transformatora ili Hallovog efekta. Magnetska jezgra strujnih
kliješta može se rastvoriti i tako obuhvatiti vodič bez prekidanja strujnog kruga.
Na slici 5. skicirano je načelo mjerenja istosmjernih i izmjeničnih struja s pomoću
Hallovog osjetnika. Vodič kroz koji teče struja koju želimo mjeriti obuhvaćen je
magnetskom jezgrom sa zračnim rasporom u kojemu se nalazi Hallov osjetnik. Hallov
napon razmjeran je umnošku struje kroz osjetnik (poznata istosmjerna stalna struja
I≈10mA) i na nju okomitog magnetskog polja. Kako je magnetsko polje razmjerno struji
kroz vodič (i), Hallov je napon razmjeran toj struji:
uH = k ⋅ i

Ovakvom se izvedbom postižu granične pogreške približno ±1%, a instrument kojim se

mjeri Hallov napon može podnijeti velika preopterećenja bez oštećenja (zbog zasićenja
magnetske jezgre).
Osjetljivost strujnih kliješta može se jednostavno povećati na taj način da se vodič više
puta omota oko magnetske jezgre, pa je magnetsko polje (i očitanje) razmjerno umnošku
struje i broja zavoja.

6
 Slika 5. Strujna kliješta s Hallovom sondom

Mjerilo magnetskog napona (Rogowskijevim svitkom) mogu se mjeriti trenutne

vrijednosti struje, strujni impulsi (strmine do 109 A/s) i izmjenične struje (od 100 A do
više stotina kA). Mjerilo magnetskog napona je dugačak jednoliko i gusto namotan svitak
na savitljivoj nemagnetskoj jezgri (od plastike, gume ili kože), nepromjenjiva presjeka.
Kad mjerilom magnetskog napona obuhvatimo vodič kroz koji teče struja koju želimo
izmjeriti ( slika 5.), u svitku se inducira napon koji je razmjeran promjeni struje kroz
obuhvaćeni vodič po jedinici vremena:
di
uM = − M
dt
Međuinduktivitet M je konstanta svitka:
ANµ 0
M=
L
Gdje je A površina presjeka, N broj zavoja, µ0 permeabilnost nemagnetske jezgre i L
duljina svitka. U svitku se dakle inducira napon koji je razmjeran promjeni struje u
jedinici vremena. Napon uM treba integrirati tako da se dobije napon razmjeran struji
(slika 6.):
M
u= ⋅i
RC
Na taj se način može promatrati oblik struje osciloskopom. Kad je struja izmjenična, na
izlaz integratora mogu se priključiti pretvornici s odzivom na efektivnu ili tjemenu
vrijednost s pomoću kojih se onda mjeri efektivna ili tjemena vrijednost struje.

Slika 6. Mjerenje trenutnih vrijednosti struje i promatranje oblika struje s pomoću

Rogowskijevog svitka, integratora i osciloskopa

7
Rogowskijevim svitkom bez integratora može se mjeriti tjemena vrijednost izmjenične
struje poznate frekvencije. Srednja vrijednost ispravljenog induciranog napona uM
jednaka je:
U is = 4 ⋅ f ⋅ M ⋅ I m
a ako je struja sinusna pokaznik se može kalibrirati tako da pokazuje vrijednosti umnoška
efektivne struje i frekvencije ( ili izravne efektivne vrijednosti struje za mrežnu
frekvenciju 50 Hz).

3. RAČUNALOM UPRAVLJANA MJERNA OPREMA:

Za automatiziranje mjerenja pomoću računala imamo dosta veliki izbor instrumenata
koji se na računalo spajaju pomoću RS232 (serijskog) sučelja. Tvrtka Metex nudi
nekoliko takvih uređaja, npr. Metex M-3650CR, M-4650CR, ME-21 i druge.
Današnji osciloskopi nude razne načine mjerenja i povezivanja sa računalom te tako i
automatizaciju mjerenja i prikupljanja podataka u svrhu daljnje obrade.
Digitalni multimetar Metex ME-21 jedan je od prvih uređaja takvog tipa, sa računalom se
spaja na serijski port, a uz sam uređaj se dobije i programski paket koji nam omogućuje
razna mjerenja i sakupljanja podataka. Ovaj DMM spojen s računalom ima mogućnost
crtanja valnih oblika signala.

Za uređaj Metex ME-21 karakteristike su sljedeće:

3 1/2 digit LCD (0.65" high digits) with analog bar
Computer interface (RS232C) DE9M/F cable with DOS/ Windows software (3.5"
diskette)
Data hold
AC voltage/resolution: 200mV-750V @ 100uV-1V
DC voltage/resolution: 200mV-1000V @ 100uV-1V
Resistance resolution: 200 Ohms-2000M Ohms @ 0.1 Ohms-1 M Ohm
AC/DC current/resolution: 2mA-20A @ 1uA-
Frequency/resolution: 2kHz-20MHz @ 1Hz-10kHz
Diode, logic test and continuity test
Includes operating manual, probes, 9V battery and 3.5" software
Size: 3.0"W x 1.5"D x 7.2"H
Weight: 1.9 lbs.

8
Mjerna područja su sljedeća:
Napon (AC ili DC) 200 mV
2V
20 V
200 V
1000 V
Struja (AC ili DC) 2 mA
20 mA
200 mA
2A
20 A
Otpor 200 Ω
2 kΩ
20 kΩ
200 kΩ
2 MΩ
20 MΩ
200 MΩ

Izgleda programskog sučelja:

9
 4. Literatura:

- Godec Z., Dorić D.: Električna mjerenja, priručnik za laboratorijske vježbe,

Elektrotehnički fakultet, Osijek, 2000.
- Bego V. Mjerenja u elektrotehnici, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.
- Bego V. Mjerni transformatori, Školska knjiga, Zagreb, 1977.
- www.fer.hr
- www.koncar-institut.hr
- www.pfri.hr

10