1. Električno polje.

Kulonov zakon

ATOM=PROTON+NEUTRON+ELEKTRON
Količina naelektricanja – q (C-Kulon)
Prema osobinama provođenja električne struje sve materijale dijelimo na : provodnike,
izolatore i poluprovodnike.
Provodnik(bakar, aluminij)- jako dobra električna vodljivost
Poluprovodnik – električna vodljivost ograničena
Izolator (staklo,guma, porculan)- električna vodljivost približno jednaka nuli

Kulonov zakon: Dva naelektrisana tijela djeluju jedno na drugo silom čiji je intenzitet
proporcionalan proizvodu njihovih naelektrisanja, a obrnuto proporcionalan kvadratu njihove
međusobne udaljenosti.

Jedinica za silu je
Njutn –oznaka N.

Električno polje je fizičko stanje u kome jedno tijelo djeluje na drugo tijelo nekom silom.
Oznaka električnog polja E. Električno polje se prikazuje linijama električnog polja- usmjerene su
od pziitivnog do negativnog naelektrisanja , broj linija zavisi od jačine električnog polja.
 2. Električni strujni krug i njegove osnovne veličine

Osnovne veličine strujnog kruga:

NAPON- oznaka U, jedinica mjere V (volt)
STRUJA – oznaka I, jedinica mjere A (Amper)

Izvor električne energije mogu biti istosmjerni i naizmjenični. Primjer naizmjeničnih izvora su
elektrane (glavni element generator gdje se električna energija proizvodi iz mehaničke energije
koja nastaje od različitih oblika energije poput toplotne, potencijalne, kinetičke energije).
Primjer istosmjernih izvora električne energije su baterije, akumulatori.

Električna energija se dijeli na elektronsku i jonsku. Elektronska struja se javlja kod metala, dok
se jonska struja javlja kod gasova i jona.
Kondenzatori su uređaji koji služe za skaldištenje veće količina naelektrisanja pod određenim
naponom.
Kapacitet pločastog kondezatora zavisi od oblika, dimenzija i međusobnog rastojanja ploča
kondezatora. Formula koja opisuje ovu ovisnost je prikazana ispod:

C-kapacitet pločastog kondenzatora; , εo i εr dielektrične konstante; S – površina obloga

kondezatora; d-udaljenost između ploča kondezatora.

C-kapacitet; jedinica mjere: F (Farad)

Kondenzatori se mogu vezati u sljedeće tipove veza:

-serijska veza
- paralelna veza
-mješovita veza.

OTPOR- oznaka R, jedinica mjere Ω (om)

Otpornici se mogu vezati u sljedeće vrste veza:

- serijska veza
- paralelna veza
- mješovita veza.
 3. Zakoni istosmjernih električnih krugova.

OHMOV ZAKON
Povezuje tri osnovne veličine strujnog kruga: napon, struja i otpor:

Veza između jačine struje i napona naziva se strujno-naponska karakteristika ( I/U

karakteristika):
  Omov zakon rješava jednostavne strujne krugove.

 Za rješavanje složenijih strujnih krugova koriste se jednostavna pravila koja se nazivaju

Kirchoffova pravila.

 Složeniji strujni krugovi imaju čvorove, to jeste mjesta na kojima se vodljive žice fizički
spajaju.

 Struje koje teku u strujnom krugu ulaze i izlaze iz čvorova.

Na slici je prikazan strujni krug u kojem su tačkama označena dva čvora.

Dogovor je da strujama koje ulaze u čvor dodjeljujemo pozitivan predznak, a strujama koje iz
čvora izlaze negativan predznak.
 • Pri primjeni drugoga Kirchhoffova pravila obilazak petlje može biti u smjeru kazaljke na
satu, ali i suprotan. Odabir smjera struje u pojedinoj grani jest proizvoljan, ali je
potrebno paziti na predznake tijekom računanja.

• Kako bi se utvrdio predznak elektromotornih sila i padova napona, odabere se povoljni

smjer obilaska petlje, na primjer u smjeru kazaljke na satu. U svim petljama u strujnom
krugu uzima se jednak smjer obilaska.

• ε>0 ako daje struju u odabranom smjeru kad je izvor sam u krugu (pri obilasku petlje
nailazimo na negativan pol izvora).

• R·I>0 ako je smjer struje kroz otpornike u smjeru obilaska petlje.

4. Mjerenje napona struje i otpora istosmjernih strujnih krugova.

Uređaj za mjerenje struje naziva se ampermetar. On se u strujnom krugu veže serijski sa elementom
kome se mjeri električna struja:

Uređaj za mjerenje napona naziva se voltmetar. On se u strujni krug veže paralelno sa potrošačem na
kome se mjeri napon:
Otpor se može mjeriti na različite načine. Mjerenje dijelimo na :
-direktno (ommetar ili univerzalni instrument koji sadrži dio skale i mjernog opsega za mjerenje otpora)
- indirektno ( najčešća metoda mjerenja je I-U metoda , koriste se i različiti mostovi)

Mjerenje otpora U-I metodom

Za izvođenje mjerenja potrebni su samo voltmetar i ampermetar. Dakle,instrumenti koji

se i inače vrlo često koriste. Moguća su dva spoja: naponski I strujni.

Ostale metode koje se koriste:

Mjerenje velikih otpornosti metodom gubitka naboja
Mosne metode mjerenja otpora
Mjerenje specifičnih karakteristika ( specifična otpornost, otpor uzemljenja I otpora
izolacije),
5. Osnovni pojmovi naizmjenične struje
 6. Transformatori

Transformator je statički uređaj koji električnu energiju jednog napona/struje pretvara u el. energiju
drugog napona/struje pri istoj frekvenciji.

Osnovni dijelovi transformatora su:

Prenosni odnos transformatora je odnos između napona , struje ili broja zavoja primara i sekundara
trnasformatora:

Postoje dva osnovna pogonska stanja transformatora:

Prazan hod= stanje u kome je primar transformatora priključen na izvor napajanja , a sekundar
transformatora otvoren.
Kratki spoj= stanje u kome je primar transformatora priključen na izvor napajanja, a sekundar
transformatora kratko spojen.

Najčešće korišteni transformatori su: energetski- za prenos i raspodjelu električne energije,

autotransformatori, regulacioni transformatori, mjerni transformatori, transformatori za indukcione
peći, za ispravljače i sl.

Mjerni transformatori su uređaji koji služe za priključak uređaja za mjerenje i zaštitu u vusokonaponskim
postrojenjima.
Ako bi se ovi uređaji priključivali direktno u mrežu morali bi biti glomazni, preskupi:
-izolacija za visoko napone iziskuju velike dimenzija instrumenata i releja
-izolacija za visoke struje iziskuje ogromne presjeke vodiča.

Kod mjernih transformatora uređaji zaštite ili mjerni uređaji se spajaju u paralelu sa primarom i u seriju
sa sekundarom transformatora. Mjerni transformatori se dijele na naponske i na strujne mjerne
transformatore.

7. Elektronika- Ispravljači

Veliki broj električnih uređaja radi na istosmjernu struju.

Ispravljački uređaji najjednostavniji elektronski sklopovi koji služe za ispravljanje naizmjenične struje u
istosmjernu. Ispravljački uređaji velike snage koriste se u industriji i saobraćaju:

- Elektromotorni pogoni
- Automatizacija sistema
- Obnovljivi izvori energije (vjetroelektrane i solarni paneli)

Oni manjih snaga koriste se za:

- napajanje manjih uređaja poput računara, mobitela i drugih kućanskih aparata

- napajanje medicinske opreme
- LED rasvjete

Glavni dijelovi ispravljačkih uređaja su: transformator, jedna ili više ispravljačkih dioda (slika 1),
kondenzator i stabilizator napona (filter za glađenje napona).

Uloga mrežnog transformatora je da prilagodi napon mreže na potreban nivo jednosmjernog potrošača,
ali i da izvrši galvansko odvajanje izlaznog jednosmernog napona od mreže. Tip transformatora se
određuje na osnovu izlaznog napona i snage koja se kroz njega prenosi. Funkcija bloka ispravljačkih
elemenata je pretvaranje prostoperiodičnog napona u jednosmerni pulsirajući napon. Njegov rad se
zasniva na ispravljačkom svojstvu poluprovodničkih dioda. Filtri u ispravljačima imaju zadatak da iz
jednosmjernog pulsirajućeg napona izdvoje konstantnu komponentu srednju vrijednost.
 Slika 1. Simbol ispravljačke diode

Prema broju korištenih dioda, ispravljače dijelimo na:

1. Poluvalni ispravljači
2. Punovalni ispravljači

Poluvalni ispravljači

Poluvalni ispravljač je najjednostavniji oblik ispravljača. Poluvalni ispravljač se sastoji od:

transformatora, poluprovodničke diode I otpora potrošača (Slika 2). Poluvalni ispravljač omogućit će
samo jedan polu-ciklus (pozitivni ili negativni polu-ciklus) izmjeničnog napona i blokirati drugi polu-ciklus
(Slika 3).

Slika 2. Šema poluvalnog ispravljača Slika 3. Talasni oblik dobijene struje(poluvalna

struja)

Punovalni ispravljač

Punovalni ispravljač se sastoji od: transformatora, 2 ili više dioda i otpora potrošača (Slika 4). Punovalni
ispravljač omogućit će oba ciklusa izmjeničnog napona I pretvoriti ih u plusirajući istosmjerni signal
(Slika 5). Ovaj ispravljač ima puno veću primjenu od poluvalnog jer se koriste oba pola ciklusa
izmjeničnog vala I time prave manji gubici I dobija više struje.
Slika 4. Jednostavna šema punovalnog ispravljača Slika 5. Talasni oblik dobijene struje(punovalna
struja)

Najčešće korišten spoj punovalnih ispravaljača jeste Gretz-v mosni spoj (Slika 6) koji se sastoji od četiri
diode.
Dvije diode propuštaju struju kada je napon u pozitivnom signalu, a druge dvije propuštaju pri
negativnom signalu. Na taj način je iskorišten puni signal. Prednost ovog spoja u odnosu na osnovni je:
jednostavnost, učin Jednostavnost: Mosni spoj je jednostavan za izradu, sastoji se od samo četiri diode,
dok ispravljač sa srednjom tačkom zahtijeva dodatni srednji transformator.

Jednostavnost: Mosni spoj je jednostavan za izradu, sastoji se od samo četiri diode, dok ispravljač sa
srednjom tačkom zahtijeva dodatni srednji transformator.
Učinkovitost: Mosni spoj ima manji gubitak snage u odnosu na ispravljač sa srednjom tačkom zbog
manjeg pada napona preko dioda i manje potrošnje energije u srednjem transformatoru.
Veličina: Mosni spoj je manji i kompaktniji od ispravljača sa srednjom tačkom zbog odsustva velikog
srednjeg transformatora.
Pouzdanost: Mosni spoj je manje osjetljiv na kvarove i pogodniji za rad u ekstremnim uvjetima.kovitost,
kompaktnija veličina I pouzdanost.

Slika 6. Šema Gretz mosnog spoja punovalnog ispravljača