OSNOVI ELEKTROTEHNIKE 2 -

Naizmjenine struje-
Uvod
U ovom dijelu biti e rijei o elementima koji
imaju sposobnost skladistenja energije,
dinamikim kolima i analizi kola pobuenih
sinusoidalnim naponima i strujama.
Sinusoidalni (ili naizmjenini ili AC) signali
ine najvaniju klasu signala u analizi
elektrinih kola. Najjednostavniji razlog je taj
to od sve elektrine energije koritene za
kuanstva i industriju najvei dio dolazi iz
sinusoidalnih izvora
Uvod u izmjenine struje

Izmjenine struje su vremenski promjenljive

struje kojima se pored jaine mijenja i smjer.

Od najveeg su interesa periodiki promjenljive

izmjenine veliine.
Izmjenini napon se periodiki ponavlja.
Iznos izmjenine veliine u odreenom trenutku vremena naziva se
trenutnom vrijednou izmjenine veliine.
 Sinusne veliine mogu se osim
kao funkcije vremena pokazati
i vektorski (fazorski) esto
puta zgodnije.
Fazor rotira konstantnom
brzinom u smjeru suprotno
od kazaljke na satu.
Projekcija fazora na okomitu
os jednaka je sinusu ugla
=t.
Duina vektora jednaka je
maksimalnoj vrijedmosti
sinusne veliine.
Ugao koji fazor zatvara sa
horizontalnom osi u t=0
predstavlja fazni pomak.
Izmjenina struja kao funkcija vremena i ugla
 Srednja vrijednost izmjenine struje
Srednja vrijednost izmjenine struje u vremenskom intervalu T
definirana je izrazom:

Za sinusoidalnu izmjeninu struju oigledno je da je srednja vrijednost

jednaka nuli.
 Efektivna vrijednost izmjenine struje (RMS value)
Efektivna vrijednost izmjenine struje odgovara onoj vrijednosti
konstantne istosmjerne struje I koja na otporniku otpornosti R
proizvede istu koliinu topline kao ta izmjenina struja u istom
vremenu na istom otporniku.

Za sinusoidalnu izmjeninu struju efektivna vrijednost jednaka je

Optereenja u izmjeninom strujnom krugu
radno (djelatno) optereenje izmjeninog strujnog
kruga;
induktivno optereenje izmjeninog strujnog kruga;
kapacitivno optereenje izmjeninog strujnog kruga.
 Radno optereenje
Pod radnim optereenjem podrazumjeva se optereenje
koje ne stvara ni magnetsko ni elektrostatsko polje, ve
samo otporno (omsko) optereenje.
Idealno radno optereenje ne postoji, ali za niske
frekvencije takvim optereenjem mogu se smatrati: arulje,
grijai, otpornici.
 Induktivno optereenje
Pod induktivnim optereenjem podrazumijeva se optereenje
koje stvara magnetsko polje.
Induktivnim optereenjem mogu se smatrati zavojnice bez i sa
magnetskom jezgrom, releji, elektromotori, transformatori ...
 Kapacitivno optereenje

Pod kapacitivnim optereenjem podrazumjeva se

optereenje koje stvara elektrino polje.
Kapacitivnim optereenjem mogu se smatrati
kondenazatori, flourescentne lampe, ali i elektrini
strojevi u posebnim reimima rada.
 Fazorski prikaz otpora u izmjeninom strujnom krugu
Otpor u izmjeninom strujnom krugu koji se
sastoji od radnog optereenja i/ili
induktivnog te kapacitivnog otpora naziva se
impendansa Z.
Serijski spoj radnog, induktivnog i kapacitivnog otpora
Snaga na radnom potroau
Snaga na induktivnom potroau
Snaga na kapacitivnom potroau
Prividna, radna i jalova snaga
 Trofazni izmjenini sistem

Najjednostavniji je jednofazni sistem. Spajanjem dva

jednofazna sistema, moe se dobiti dvofazni sistem, s tri
trofazni, itd.
Dananji generatori izmjenine struje su iskljuivo trofazni
izmjenini generatori.
 Prednosti trofaznog sistema nad jednofaznim su:
omoguavanje ekonominijeg prijenosa elektrine
energije, s manjim gubicima i utedom materijala za
vodove;
Trofazni sistem omoguava generisanje obrtnog
magnetskog polja, na kojem se temelji rad veine
rotacionih strojeva (24 MW sinhroni propulzijski motor)
Napon izmjenine struje se moe lako transformirati na
vei. Visoki napon se koristi za prijenos veih snaga i
pogon velikih elektrinih motora
Trenutna snaga simetrinog trofaznog troila je
konstantna bez obzira na vrstu spoja;
Trofazni ureaji su robustni i ekonomini.
 Princip generisanja jednofaznog napona

Permanentni magnet rotira (rotor), a zavojnica miruje (stator)

 Princip generisanja trofaznog napona

Zavojnice su geometrijski pomaknute za 120 stepeni

Jednaine trofaznog napona
Spajanje trofaznih i jednofaznih troila