Radni materijali

1

Karmen Rivier



R A D N I M A T E R I J A L I

M A T E M A T I K A M A T E M A T I K A M A T E M A T I K A M A T E M A T I K A

II. dio




N A P O M E N A:

Radni materijali su namijenjeni:

- redovitim studentima 1. godine
Konstrukcijskog strojarstva i Informacijske tehnologije

- redovitim studentima Konstrukcijskog strojarstva,
Informacijske tehnologije, Elektronike i Elektroenergetike
koji moraju ponovo upisati predmet






SPLIT 2007.
Radni materijali
2






IV. FUNKCIJE



4.0. POTREBNO PREDZNANJE


2
4.1. REALNE FUNKCIJE JEDNE VARIJABLE


2
4.2. INTERPOLACIJA


7
4.3. NEKE OSNOVNE ELEMENTARNE FUNKCIJE


9
4.4. NEKI POJMOVI VEZANI UZ FUNKCIJE


15
4.5. INVERZNA FUNKCIJA


21
4.6. KOMPOZICIJA FUNKCIJA


22
4.7. ELEMENTARNE FUNKCIJE


25
4. 8. GRANINA VRIJEDNOST
NEPREKIDNOST

46

Radni materijali
3
4.0. POTREBNO PREDZNANJE

- Svojstva skupa realnih brojeva
- Koordinatni sustav u ravnini
- Sustavi jednadi
- Nejednadbe


4.1. REALNE FUNKCIJE JEDNE VARIJABLE

Uoavanje meuzavisnosti dviju veliina veoma je znaajno u svim podrujima .

Definicija
Neka su A i B dva neprazna skupa. Postupak ( pravilo, zakon) koje svakom elementu iz skupa A
pridruuje tono jedan element iz skupa B nazivamo funkcijom sa skupa A u skup B .
Sadraj prethodne definicije simboliki oznaavamo s
B A f : .
Skup Azove se podruje definicije funkcije ili domena, oznaka ) ( f D ili
f
D .
Skup svih B y zove se podruje vrijednosti ili kodomena, oznaka ) ( f K ili
f
K .
Pri tome je x nezavisna varijabla (argument), a y zavisna varijabla.
Istaknimo da definicija funkcije ukljuuje tri objekta:
(1) podruje definicije
f
D ,
(2) podruje vrijednosti
f
K i
(3) postupak prema kojem se svakom elementu
f
D x pridruen jedinstveni element
f
K x f ) ( .

Ako je podruje definicije funkcije f podskup skupa realnih brojeva R i ako vrijednosti funkcije
pripadaju skupu R , onda kaemo da je funkcija f realna funkcija realne varijable. U okviru ovog
dijela kolegija bavit emo se realnim funkcijama jedne realne varijable, dakle funkcijama koje
brojevima pridruuje brojeve.

Skup funkcijskih vrijednosti { {{ { } }} }
f f
D x x f R = == = : ) (
Funkcije
1
f i
2
f su jednake ako je :
1. ) ( ) (
2 1
f D f D = == =
2. ) ( ) (
2 1
f K f K = == =
3. ) ( ) (
2 1
x f x f = == = za svako x ) ( ) (
2 1
f D f D = == = .

Zadavanje realnih funkcija jedne varijable

Analitiki nain zadavanja funkcije

esto se funkcijom naziva formula, tj. izraz koji sadri argument x i ukazuje na operacije koje treba
izviti da bi se zadani x naao njemu pridrueni ) (x f y = == = .
Radni materijali
4

Primjer:
1 + ++ + = == = x y ,
1
2

+ ++ +
= == =
x
x
y
Zbog ega se takve formule nazivaju funkcijama i nije li to u suprotnosti sa zadanom definicijom
(budui da tu nisu zadani ni podruje definicije, a ni podruje vrijednosti)? Vezu s definicijom
funkcije daje sljedei dogovor.
Ako je realna funkcija zadana formulom, podrazumijeva se da je:
1. podruje vrijednosti skup realnih brojeva R i
2. podruje definicije (domena)
f
D onaj maksimalni poskup skupa R za koji analitiki izraz (formula)
ima smisla. Drugim rjeima, moemo rei da je domena realne funkcije f skup svih realnih brojeva
za koje je i ) (x f realan broj. Takvo podruje definicije zovemo prirodno podruje definicije. Ako
ne kaemo drugaije, podrazumijevat emo da se za razmatranu funkciju koristimo prirodnim
podrujem definicije.

Nekad se funkcija zadaje s nekoliko razliitih formula koje se primjenjuju u razliitim dijelovima
podruja definicije.


Primjer:

| || | | || |
( (( ( | || |
( (( ( | || |








= == =
6 , 4 14
4 , 2 2
2 , 1
) (
2
x za x
x za
x za x
x f

Ako je funkcija zadana pomou jedne ili vie formula kaemo da je zadana analitiki. Raunanje
vrijednosti funkcije zadane analitiki (formulom)

Primjer:

x x f = == = 3 ) (
2 2
3 ) (

= x x f

6 2 3 ) 2 ( = == = = == = f
2 . 1 4 . 0 3 ) 4 . 0 ( = == = = == = f


Graf realne funkcije realne varijable R X f : je skup toaka ravnine :

{ {{ { } }} } X x x f y y x G
f
= == = = == = , ) ( : ) , (

Krivulja predstavlja graf funkcije ako proizvoljan pravac, paralelan s y-osi sijee krivulju najvie u
jednoj toki.
Jednake funkcije imaju jednake grafove.
Radni materijali
5
Primjer:


y
0 x
x
y
0 x
y
0
x
graf funkcije nije graf funkcije graf funkcije




Tabelarno zadavanje funkcija

Tabelarno funkciju zadajemo tako da za sve promatrane vrijednosti nezavisne varijable zadajemo
pripadnu vrijednost zavisne varijable i to u obliku tablice.
U praksi su vrijednosti zavisne varijable uglavnom dobivene kao rezultat nekog mjerenja i mogu se
izmjeriti samo u nekim tokama.
Podruje definicije, podruje vrijednosti kao i vrijednosti funkcije zadane tabelom oitavamo iz
tablice.


Primjer:

Dani u
svibnju 2004.
17 18 19 20 21 22 23 24
Temperatura
u 12 sati
20
0
22
0
25
0
22
0
24
0
23
0
20
0
19
0


Svakom danu pridruena je samo jedna vrijednost temperature.

{ {{ { } }} } 24 , 23 , 22 , 21 , 20 , 19 , 18 , 17 = == =
f
D

{ {{ { } }} } 25 , 24 , 23 , 22 , 20 , 19 = == =
f
R

) (datuma f a temperatur T = == = = == =

Vrijednost funkcije zadane tabelarno oitavamo direktno iz tablice.

1. Kolika je temperatura 18.05 u 12 sati?

0
22 ) 18 ( = == = = == = f T

2. Kojeg je dana bila najvia temperatura?
Iz tablice vidimo da je najvea vrijednost temperature
0
25 i da je to bilo 19.05.



Radni materijali
6
Graf funkcije zadane tabelarno.

temperatura
17 18 19 20 21 22 23 24
25
24
23
22
21
20
19
datum



Primjer:

Pogledajte sliku i objasnite zato to nije graf funkcije.

0.5 1 1.5 2
1
0.5
x
y


Za 5 . 0 = == = x imamo dvije razliite vrijednosti 5 . 0 = == = y i 0 . 1 = == = y


Radni materijali
7
4.2. INTERPOLACIJA

Za argumente koji nisu zadani u tablici vrijednost funkcije odreuje se interpolacijom ili
ekstrapolacijom. Najjednostavnija je linearna interpolacija koja se sastoji u sljedeem:
Neka su a i b dvije susjedne vrijednosti varijable te ) (a f i ) (b f njihove pripadne funkcijske
vrijednosti zadane u tablicama. Kroz toke ( (( ( ) )) ) ) ( , a f a A i ( (( ( ) )) ) ) ( , b f b B kojima prolazi graf funkcije
f povuemo pravac

( ) ) (
) ( ) (
) ( a f a x
a b
a f b f
x p +

=

Za svaki ) , ( b a x umjesto ) (x f uzme se vrijednost ) (x p . Time smo vrijednost ) (x f aproksimirali
s ) (x p i piemo ) ( ) ( x p x f . Zamjena vrijednosti ) (x f s ) (x p zove se interpolacija.
Ako je x van intervala ) , ( b a zamjena vrijednosti ) (x f s ) (x p zove se ekstrapolacija.
Napomena: kod ekstrapolacije moramo biti oprezni, jer je primjena utoliko nesigurnija to je toka x
dalje od rubova intervala.

Primjer:

a x b
x
p
y
A(a, f (a))
(x, f (x))
(x, p(x))
B(b, f (b))


Grafiki nain zadavanja funkcije

Pri grafikom zadavanju funkcije zadan je samo njen graf. Vrijednosti funkcije za zadani argument
neposredno se oitava iz tog grafa. U mnogim situacijama grafove crtaju automatski aparati
(osciloskop)

Primjer:
Osoba se vozi u automobilu od ureda do kue 16 minuta. Na slici je zadana brzina v (km/ min) u
ovisnosti o vremenu t (min).

v - brzina
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
t - vrijeme
70
60
50
40
30
20
10
0


Radni materijali
8
1. Odredite brzinu automobila u trenutku 3 = == = t .
Sa slike oitavamo 40 ) 3 ( = == = = == = f v .

2. U kojem je trenutku automobil postigao najveu brzinu?
Najvea brzina postignuta je za 15 = == = t i iznosi 70 = == = v

3. U kojem je vremenskom intervalu automobil stajao?
0 ) ( = == = t v za | || | | || | 7 , 5 t

4. U kojim se vremenskim intervalima automobil kretao konstantnom brzinom?
40 ) ( = == = t v za | || | | || | 4 , 2 t ;
0 ) ( = == = t v za | || | | || | 7 , 5 t ;
60 ) ( = == = t v za | || | | || | 11 , 8 t
Radni materijali
9
4.3. NEKE OSNOVNE ELEMENTARNE FUNKCIJE I NJIHOVI GRAFOVI

Od funkcija koje su zadane analitiki posebnu ulogu imaju tzv. osnovne elementarne funkcije.
Za sada emo navesti neke od njih , odrediti njihovo podruje definicije i skicirati njihove grafove.

Napomena : Grafove moemo skicirati tako da izraunamo funkcijske vrijednosti u odreenom broju
toaka i tako dobijemo toke grafa ) ) ( , ( x f x .

Konstanta je funkcija zadana formulom

a x f = == = ) ( R a .

Tu funkciju karakterizira injenica da se svaki
f
D x preslikava u jedan jedini element ) ( f R a .
Graf konstantne funkcije je pravac paralelan s osi apscisa, koji sijee os ordinata u toki ) , 0 ( a .


Primjer:

2 ) ( = x f
1 2 x -1 0
(-1, 2) (1, 2) (2, 2) (x, 2)
y = 2
y
2
x



1 ) ( = x f

y
(1, -1)
-1
1 x
y = -1
(2, -1) (x, -1)
x




Potencija

Funkciju zadanu formulom
r
x x f = == = ) ( R r nazivamo potencijom. Promatrat emo
samo sluaj kada je Q r .

U zavisnosti od eksponenta r mijenja se i podruje definicije. Pogledajmo neke sluajeve.

1. N r

broj paran r
k
x x f
2
) ( = == = , N k R D
f
= == = , | || | ) )) ) + + + + = == = , 0 ) (R f
broj neparan r
1 2
) (
+ ++ +
= == =
k
x x f , N k R D
f
= == = , R R f = == = ) (
Radni materijali
10

Primjer:
Skicirajte graf funkcije
2
) ( x x f = i
3
) ( x x f =


2
) ( x x f =

1 x 2
(-1, 1)
(-2, 4)
(x,y=x)
2
y= x
2
y
-2 -1
(2, 4)
(0, 0)
(1, 1)
x



3
) ( x x f =

2
x
1
(x, y=x)
3
y
-2
(2, 8)
(0, 0) x
(-2,-8)





2. N n n r = == = ,


n
n
x
x x f
1
) ( = == = = == =

R D
f
= == = \ { {{ { } }} } 0


Radni materijali
11
Primjer:
2
2
1
) (
x
x x f = =


0 1 2
1
( , 4)
2
(x, )
1
x
2
(1, 1)
(2, )
1
4
4
3
2
1
y
x
-2 -1
x

3.
n
m
r = == = N n m ,

n
m
x x f = ) (
n m
x = mogu nastupiti razni sluajevi ovisno o tome kakvi su brojevi mi n


Primjer:
x x x f = =
2
1
) (
| || | ) )) ) = == = , 0
f
D
0 1 4
1
x
2
y
(x, ) x
(4, 2)
(1, 1)
x


4.
n
m
r = == = N n m ,
n
m
x x f

= ) (
n m
n
m
x
x
1 1
= =

Primjer:
x
x x f
1
) (
2
1
= =


1
,
( 2)
0 1 4
1
x
2
y
(x, )
(4, )
1
2
x
(1, 1)
1
4
x




( (( ( ) )) ) + ++ + = == = , 0
f
D

Radni materijali
12
Eksponencijalna funkcija

Eksponencijalna funkcija definira se formulom

x
a x f = == = ) ( za 0 > >> > a i 1 a R D
f
= == =
+ ++ +
= == = R R f ) (


Specijalno
x
e x f = == = ) ( 71 . 2 = == = e .................

Napomena: Za racionalne eksponente vrijednost te funkcije definira se analogno kao za potencije
koristei korijene, a za iracionalne emo vidjeti kasnije (kada upoznamo pojam granine vrijednosti
niza brojeva).

Primjer:
x
x f 2 ) ( = == =
x
x f | || |

| || |

\ \\ \
| || |
= == =
2
1
) (

1 2 > >> > = == = a 1
2
1
< << < = == = a


0 1
1
x
2
y
x
y
-1
f(x) = 2
a > 1
x
f(x) = ( )
x
a < a < 1
1
2
-2 1 2



Trigonometrijske funkcije

U ravnini je dan Kartezijev pravokutni koordinatni sustav i krunica jedininog radijusa sa sreditem u
ishoditu. U toki ) 0 , 1 ( A postavimo brojevni pravac paralelno s y-osi u toki A.

0 cosx A(1, 0)
1
x
y
-1
-1
B(-1, 0)
sinx
x

x T(cos,sinx)

Namatanjem pravca na krunicu i to dijela s pozitivnim brojevima suprotno, a dijela s negativnim
brojevima u smjeru gibanja kazaljke na satu, pridruimo svakom realnom broju x jednu toku T na
krunici. Na primjer broju 0 pridruena je toka ) 0 , 1 ( A , broju pridruena je toka ) 0 , 1 ( B .Takvu
krunicu nazivamo brojevnom ili trigonometrijskom krunicom.
Radni materijali
13
Dakle, realnom broju x pridruili smo toku T na krunici. Ordinatu tokeT oznaimo sa x sin , a
apscisu sa x cos . Na taj nain svakom realnom broju x pridruili smo realan broj x sin i tako
definirali funkciju sinus uz oznaku
R R : sin .

Za funkciju sinus vrijedi:
x x f sin ) ( = == =
R D
f
= == =
| || | | || | 1 , 1 = == =
f
R

x k x sin ) 2 sin( = == = + ++ + za svaki R x i svaki Z k .

1
x
y
-1
-3
2
3
2
0
2
x
(x, sinx)
sin
-
2
-
2



Funkcija kosinus uz oznaku R R : cos svakom realnom broju x pridruuje apscisu pripadne mu
toke T na trigonometrijskoj krunici.

Za funkciju kosinus vrijedi:
x x f cos ) ( = == =
R D
f
= == =
| || | | || | 1 , 1 = == =
f
R
x k x cos ) 2 cos( = == = + ++ + za svaki R x i svaki Z k .

1
x
y
-1
-3
2
-
2
-
3
2

2
0
2
cos



Dalje se definiraju funkcije:

x
x
tgx
cos
sin
= == = ( itaj tanges od x )
x
x
ctgx
sin
cos
= == = ( itaj kotanges x )



Funkcije sin, cos, tg i ctg zovu se trigonometrijske funkcije.
Radni materijali
14

x
x
tgx x f
cos
sin
) ( = == = = == =
) )) )
` `` `




+ ++ + = == = Z k

k R D
f
:
2
) 1 2 ( \
R R
f
= == =


-
2
-
2

y
x 0
tg



x
x
ctgx x f
sin
cos
) ( = == = = == =
{ {{ { } }} } Z k k R D
f
= == = : \
R R
f
= == =

-
2
-
2

y
x 0
ctg












Radni materijali
15
4.4. NEKI POJMOVI VEZANI UZ FUNKCIJE

Nul-toka funkcije R X f : je vrijednost nezavisne varijable
f
D x
0
za koju je 0 ) (
0
= == = x f .

Funkcija zadana tabelarno

1
x
2
x
3
x
.
k
x
.
1 n
x
n
x
) (
1 1
x f y = == = ) (
2 2
x f y = == = ) (
3 3
x f y = == =
.
) (
k k
x f y = == =
.
) (
1 1
= == =
n n
x f y ) (
n n
x f y = == =

Pregledamo tabelu i uoimo za koju je vrijednost nezavisne varijable x vrijednost funkcije jednaka 0.


Primjer:

3 3.2 3.4 3.6 3.8 4.0 4.2 4.4
1.25 2.06 1.00 0.42 0.00 0.35 0.00 1.3

Vidimo:

00 . 0 ) 8 . 3 ( = == = f
00 . 0 ) 2 . 4 ( = == = f

Ova funkcija ima dvije nul-toke 8 . 3 = == = x i 2 . 4 = == = x .


Funkcija zadana grafom

(x, 0)
y
x
ima jednu nul -toku
y
x
nema nul -toaka
y
x
ima 3 nul -toke
(x, 0) (x, 0) (x, 0)
1 2 3


Nul toka funkcije je apscisa toke u kojoj graf
f
funkcije sijee x-os.
Ako je funkcija zadana grafom, ili ako imamo graf funkcije zadane formulom moemo jednostavno
odrediti je li ta funkcija ima nul-toke. Pogledamo je li postoje toke u kojima graf funkcije sijee x-
os. Ako takve toke postoje, njihove apscise su nul-toke zadane funkcije.


Funkcija zadana analitiki

Problem odreivanja nul-toaka funkcije svodi se na problem rjeavanja jednadbe

0 ) ( = == = x f .

Radni materijali
16
Primjer:
Odredite nul-toke funkcija:

1. 2 5 ) ( + ++ + = == = x x f
0 2 5 = == = + ++ + x
5
2
= == = x funkcija ima jednu nul-toku

2. 1 ) (
2
= == = x x f
0 1
2
= == = x 1
2 , 1
= == = x funkcija ima dvije nul-toke

3.
x
x f 2 ) ( = == =
0 2
x
za svaki R x funkcija nema nul-toaka


4. x x f sin ) ( = == =
0 sin = == = x k x = == = ,....... 1 , 0 = == = k funkcija ima beskonano mnogo nul-toaka


Lokalni ekstrem

Funkcija f ima lokalni minimum (lokalni maksimum) u toki
f
D x
0
ako postoji okolina toke
0
x tako da vrijedi ) ( ) (
0
x f x f < << < ( (( ( ) )) ) ) ( ) (
0
x f x f > >> > za svaki x iz te okoline.
Zajednikim imenom lokalni maksimum i lokalni minimum zovu se lokalni ekstremi.

x
0
y
x
(x, m)
0
x
0
y
x
(x, M)
0
x
0
y
x
(x, m)
0
x
0
y
x
(x, M)
0
x
0
y
x
(x, m)
0
x
0
y
x
(x, m)
0
iljak
lom

Radni materijali
17
Omeena (ograniena, ograena) funkcija

Funkcija je omeena odozdo ako postoji broj R m tako da je ) (x f m , za svaki
f
D x . Graf
funkcije se nalazi iznad pravca m y = .
Funkcija je omeena odozgo ako postoji broj R M tako da je M x f ) ( , za svaki
f
D x . Graf
funkcije se nalazi ispod pravca M y = .
Funkcija je omeena ako je omeena odozdo i odozgo. Graf omeene funkcije nalazi se izmeu
pravaca m y = i M y = .


Primjer:

y
x
0
y= m
omeena odozdo
y
x
0
omeena odozgo
y= M
y
x
0
omeena
y = M
y = m




Parna funkcija

Funkcija je parna ako vrijedi ) ( ) ( x f x f = == = za svaki
f
D x .
Kod parne funkcije podruje definicije mora biti simetrino s obzirom na ishodite.
Graf parne funkcije simetrian je sobzirom na os ordinata ( y-os)


Primjer:
Pokaite da je
2
) ( x x f = == = parna funkcija.
2
) ( x x f = == =
2 2
) ( ) ( x x x f = == = = == =

1 x
y
-x -1
x


Vrijedi ) ( ) ( x f x f = == = , pa je funkcija
2
) ( x x f = == = parna.

Radni materijali
18
Neparna funkcija

Funkcija je neparna ako vrijedi ) ( ) ( x f x f = == = za svaki
f
D x .
Kod neparne funkcije podruje definicije mora biti simetrino s obzirom na ishodite.
Graf neparne funkcije centralno je simetrian je s obzirom na ishodite koordinatnog sustava.

Primjer:
Pokaite da je
3
) ( x x f = == = neparna funkcija.
3 3
) ( ) ( x x x f = == = = == =
1
x
1 (1,1)
y
-1

) ( ) ( x f x f = == = , pa je funkcija
3
) ( x x f = == = neparna.


Monotone funkcije

Funkcija R X f : je strogo rastua (rastua) na intervalu
f
D I I , , ako za svaki par
I x x
2 1
, za koje je
2 1
x x < << < vrijedi: ) ( ) (
2 1
x f x f < << < , ( (( ( ) )) ) ) ( ) (
2 1
x f x f .

Primjer:
0 x x
1 2
x
y
strogo rastua
f(x ) <
1
f(x )
2
0 x x x
1 2 3
x
y
rastu a
f(x )
1
< f(x )
2


Funkcija R X f : je strogo padajua ( padajua) na intervalu
f
D I I , , ako za svaki par
I x x
2 1
, za koje je
2 1
x x < << < vrijedi: ) ( ) (
2 1
x f x f > >> > , ( (( ( ) )) ) ) ( ) (
2 1
x f x f .

Primjer:
x
1
x
2
y
x
y
f(x ) >
1
f(x )
2
x

Strogo monotone (monotone) funkcije su strogo rastue (rastue) ili strogo padajue (padajue)
funkcije.
Radni materijali
19
Funkcija je po dijelovima monotona ako se podruje definicije
f
D funkcije f moe rastaviti na
konano mnogo podintervala takvih da je na svakom od njih funkcija monotona.

Primjer:
Na slici je dan graf funkcije
f
. Odredite intervale monotonosti.

x
y
a b
c

) , ( a funkcija je strogo rastua
) , ( b a funkcija je strogo padajua
) , ( c b funkcija je strogo rastua
) , ( c funkcija je strogo padajua


Periodina funkcija

Funkcija f je periodina, ako postoji realan broj 0 T , tako da za svaki
f
D x vrijedi:
1.
f f f
D T x i D T x D x + ++ +
2. ) ( ) ( x f T x f = == = + ++ +

Najmanji pozitivan broj T s navedenim svojstvima zove se osnovni period ili period funkcije f .

Primjer:

T = a
f(x+a) = f(x)
0 -2a -a
x
a
a+x
2a
y
x



Raunske operacije meu funkcijama

Neka su dane funkcije R X f : i R X g : i neka je R r . Tada se definiraju nove funkcije iz
X u R .

Suma funkcija f i g , g f + ++ + , definira se formulom ) ( ) ( ) )( ( x g x f x g f + ++ + = == = + ++ + .
Razlika funkcija f i g , g f , definira se formulm ) ( ) ( ) )( ( x g x f x g f = == =

Produkt funkcija f i g , g f , definira se formulom ) ( ) ( ) )( ( x g x f x g f = == = .


Radni materijali
20
Kvocijent funkcija f i g ,
g
f
(ako je 0 ) ( x g za svaki X x ) , definira se formulom

) (
) (
) (
x g
x f
x
g
f
= == =
| || |
| || |

| || |


\ \\ \
| || |


Produkt R r i f , f r , definira se formulom ) ( ) )( ( x f r x rf = == = .

Primjer:
Za funkcije x x f 5 ) ( = == = i
2
) ( x x g = == = izvrite naznaene raunske operacije

( (( ( ) )) ) = == = + ++ + ) (x g f
2
5 ) ( ) ( x x x g x f + ++ + = == = + ++ +
( (( ( ) )) ) = == = ) (x g f
3 2
5 5 ) ( ) ( x x x x g x f = == = = == =
= == =
| || |
| || |

| || |


\ \\ \
| || |
) (x
g
f
2
5
) (
) (
x
x
x g
x f
= == =


Napomena: Ako funkcije f i g imaju razliita podruja definicije prethodno definirane funkcije
imaju smisla samo za zajednike elemente njihova podruja definicije. Tako je
g f g f
D D D = == =
+ ++ +


Primjer:
Za funkcije x x f = == = ) ( , R D
f
= == = i x x g = == = ) ( , ) , 0 ( + ++ + = == =
g
D odredite podruje definicije funkcije

) ( ) ( ) ( x g x f x h + =

x x x g x f x h + ++ + = == = + ++ + = == = ) ( ) ( ) (

) , 0 ( + ++ + = == = = == = R D D D
g f h
) , 0 ( + ++ + = == =
Radni materijali
21
4.5. INVERZNA FUNKCIJA

Zadana je funkcija Y X f : , tada za svaki element Y R y
f
postoji bar jedan element
f
D x takav da je y x f = == = ) ( . Neka je funkcija f takva da za svaki
f
R y postoji samo jedan
X x takav da je ) (x f y = == = . To nam omoguava da definiramo novu funkciju koja elementima iz
f
R pridruuje elemente iz X .

Y X f : y x f = == = ) (

X R f
f


:
1
x y f = == =

) (
1


Ovako definirana funkcija zove se inverzna funkcija polazne funkcije.


f
y = f(x)
-1
f
x



Teorem
Strogo monotona funkcija ima inverznu funkciju.

Graf funkcije f i graf njoj inverzne funkcije
1
f osno su simetrini s obzirom na pravac x y = == = .


x
y
-1
f
f
y = x







Radni materijali
22
4.6. KOMPOZICIJA FUNKCIJA

Neka su zadane dvije funkcije Y X f : i Z Y g
1
: ( vrijedi
1
Y Y ) . Funkcija koja svakom
elementu X x pridruuje element | || | | || | Z x f g ) ( zove se kompozicija funkcija g i f I oznaava
se f g o .

f z = g(y) = g f(x)
g
1
0
1
0
1
0
X
Y Z
R R R
y = f(x)
x


Iz prethodnog kao i iz definicije inverzne funkcije slijedi da je: ( (( ( ) )) ) x x f f = == =

) (
1
za svaki X x i
( (( ( ) )) ) y y f f = == =

) (
1
za
f
R y .


Logaritamske funkcije

Eksponencijalna funkcija je zadana formulom
x
a y = == = , 0 > >> > a i 1 a , R D
f
= == = i
+ ++ +
= == = R R
f
i vidjeli
smo da je strogo monotona. Prema tome postoji njena inverzna funkcija R R f
+ ++ +
:
1
koja se zove
logaritamska funkcija baze a i oznaava se formulom x y
a
log = == = .

0 1
y
y = logx
a
x
a > 1


Budui je
a
log inverzna funkcija eksponencijalne funkcije baze a vrijedi :
x a
x
a
= == = log za svaki R x
x a
x
a
= == =
log
za svaki
+ ++ +
R x

Za logaritamsku funkciju vrijede sljedee formule

y x y x
a a a
log log log + ++ + = == =
x r x
a
r
a
log log = == =
y x
y
x
a a a
log log log = == =
za
+ ++ +
R y x, i R r .

Za 1 > >> > a logaritamska funkcija x y
a
log = == = je strogo rastua , a za 1 0 < << < < << < a strogo padajua
funkcija.

Radni materijali
23
Kao poseban sluaj promatraju se dvije logaritamske funkcije:

1. Logaritamska funkcija koja odgovara bazi 10 = == = a . Oznaavamo je formulom x y log = == = . U tom
sluaju imamo dekadske (Briggsove) logaritme.

2. Logaritamska funkcija koja odgovara bazi ..... 718 . 2 = == = = == = e a Oznaavamo je formulom x y ln = == = .
Logaritmi s bazom e zovu se prirodni logaritmi.

Ako su zadane dvije logaritamske funkcije razliitih baza x
a
log i x
b
log veza izmeu njih zadana je
formulom:

a
b
b
a
log
1
log = == =
Specijalno za 10 = == = a i e b = == = vrijedi
x x x
e
log
log
1
log 10 ln ln = == = = == =
odnosno x x ln
10 ln
1
log = == =



Arkus funkcije

Funkcija R R : sin nema inveznu funkciju, jer nije strogo monotona. Zbog toga se promatra
funkcija x Sinx sin = == = za
( (( (

( (( (




2
,
2

x . Imamo dakle R

Sin
( (( (

( (( (




2
,
2
: koja je strogo
monotona funkcija pa postoji inverzna funkcija


| || | | || |
( (( (

( (( (





2
,
2
1 , 1 :
1

Sin . Za ovakve funkcije upotrebljava se zapis arcsin
1


Sin . Funkcija
arcsin svakom broju | || | | || | 1 , 1 x pridruuje luk (arc) iji je sinus jednak x .



1 x
y
-1

2
arcsin



Radni materijali
24
Analogno se definira funkcija | || | | || | R Cos , 0 : i | || | | || | | || | | || | Cos , 0 1 , 1 :
1


. Ovdje se koristi zapis
arccos
1


Cos .


1
x
y
-1

2
arccos






R

Tg | || |

| || |

\ \\ \
| || |

2
,
2
: , arctg Tg = == =
1
, | || |

| || |

\ \\ \
| || |

2
,
2
:

R arctg


x
y

2
arctg
0





( (( ( ) )) ) R Ctg , 0 : , arcctg Ctg
1
, ) , 0 ( : R arcctg



x
y

2
arcctg
0

Radni materijali
25
4.7. ELEMENTARNE FUNKCIJE

Polinomi

To su funkcije zadane formulom

0 1
1
1
... ... ) ( a x a x a x a x P
n
n
n
n
+ ++ + + ++ + + ++ + + ++ + + ++ + = == =



n n
a a a a , ...., ,
1 , 1 0
realni brojevi koje zovemo koeficijenti polinoma.

Polinom moemo pisati u skraenom obliku


= == =
= == =
n
i
i
i
x a x P
0
) (
Ako je 0
n
a broj N n se zove stupanj polinoma.

Kako je zbrajanje i mnoenje izvodljivo za dva proizvoljna realna broja, polinom je definiran za svaki
realan broj, tj. R D
P
= == = .
Polinom prvog stupnja x a a x P
1 0
) ( + = ( linearna funkcija). Graf linearne funkcije je pravac. Ako se
prisjetimo jednadbe pravca u obliku l kx y + = oito da je
1
a koeficijent smjera ( nagib pravca),
a
0
a odrezak na y-osi.
Polinom drugog stupnja
2
2 1 0
) ( x a x a a x P + ++ + + ++ + = == = ( kvadratna funkcija). Graf polinoma drugog stupnja
je kvadratna parabola.

Racionalne funkcije

To su funkcije prikazane formulom
) (
) (
) (
x Q
x P
x f
m
n
= == =

gdje su ) (x P
n
i ) (x Q
m
polinomi stupnja n odnosno m. Dijeljenje s nulom nije mogue, to znai da je
racionalna funkcija definirana za sve realne vrijednosti osim onih za koje je 0 ) ( = == = x Q
m
.
Racionalna funkcija za koju je m n > >> > zove se neprava, a za m n prava racionalna funkcija.

Vrijedi tvrdnja: svaka se neprava racionalna funkcija moe prikazati kao suma polinoma i prave
racionalne funkcije. To se postie dijeljenjem brojnika s nazivnikom.

Rastavi na parcijalne razlomke:

1.sluaj
) )...( )( ( ) (
2 1 m n
x x x x x x x Q = == = R x x x
m
...
2 1


U ovom sluaju pravu racionalnu funkciju rastavljamo u sumu jednostavnih racionalnih funkcija s
konstantnim brojnicima i linearnim nazivnicima, tj. na takozvane parcijalne razlomke.

m
m
m
n
x x
A
x x
A
x x
A
Q
P

+ ++ + + ++ +

+ ++ +

= == = ....
2
2
1
1


Radni materijali
26
n
A A A ,... ,
2 1
su konstantni koeficijenti koje treba odredit. Odavde imamo naziv metoda neodreenih
koeficijenata. Mnoei gornju jednakost s ) (x Q
m
, a zatim izjednaenjem koeficijenata uz potencije
istog stupnja varijable x na obje strane dobivene jednakosti dobiva se sustav od n jednadbi s
n nepoznanica
n
A A A ,... ,
2 1
. Rjeavanjem tog sustava dobijemo vrijednosti koeficijenata. Ovako
dobiveni sustav jednadbi uvijek ima jednoznano rjeenje.

2. sluaj

) )...( ( ) ( ) (
2 k m
k
n
x x x x a x x Q

= == =
( (( ( ) )) ) ( (( ( ) )) )
k m
k m
k
k
m
n
x x
B
x x
B
a x
A
a x
A
a x
A
Q
P



+ ++ + + ++ +

+ ++ +

+ ++ + + ++ +

+ ++ +

= == = ... ...
2
1
2
2 1


3. sluaj

) )...( ( ) ( ) (
2 3
2

+ ++ + + ++ + = == =
m n
x x x x q px x x Q
2
2
3
3
2
....



+ ++ + + ++ +

+ ++ +
+ ++ + + ++ +
+ ++ +
= == =
m
m
m
n
x x
A
x x
A
q px x
Bx A
Q
P


4. sluaj

) )...( ( ) ( ) (
4 5
2 2

+ ++ + + ++ + = == =
m n
x x x x q px x x Q
( (( ( ) )) ) 4
4
5
5
2
2
2
... .



+ ++ + + ++ +

+ ++ +
+ ++ + + ++ +
+ ++ +
+ ++ +
+ ++ + + ++ +
+ ++ +
= == =
m
m
m
n
x x
A
x x
A
q px x
Dx C
q px x
Bx A
Q
P



Hiperbolne funkcije definiraju se pomou eksponencijalnih funkcija na sljedei nain

Funkcija sinus hiperbolni definira se formulom

2
x x
e e
shx


= == = (sinus hiperbolni od x )
R D
shx
= == =
1
x
-1
sh
0
y



Radni materijali
27
2
x x
e e
chx

+ ++ +
= == = (kosinus hiperbolni od x )
R D
chx
= == =
1
x
Ch
y



= == = = == =
chx
shx
thx
x x
x x
e e
e e


+ ++ +

(tanges hiperbolni od x )

R D
thx
= == =
1
x
th
y
-1
0




Funkcija kotangeshiperbolni definira se formulom

= == = = == =
shx
chx
cthx
x x
x x
e e
e e



+ ++ +
(kotanges hiperbolni od x )

R D
thx
= == = \ { {{ { } }} } 0
1
x
cth
y
-1
0












Radni materijali
28
Zato crtamo graf funkcije?

1. Sve to nas interesira o nekoj funkciji moemo oitati s njenog grafa

1 2 3 4 5 6 7
x
y
-1
-2
-4 -3 -2 -1
4
3
2
1



| || | ) )) ) + + + + = == = , 1 ) 3 , (
f
D
( (( ( | || | 4 , = == =
f
R

Moemo dati odgovor na pitanja:
- je li funkcija omeena?
- ima li nultoaka?

- za koje
f
D x je 0 ) ( x f odnosno 0 ) ( x f
? ) 2 ( = == = f
4 ) ( = == = x f , ? = == = x

- je li funkcija parna?
- je li funkcija neparna?
- je li funkcija periodina?
- je li monotona?

- za koje
f
D x funkcija raste (strogo raste), odnosno pada (strogo pada)
- za koje
f
D x je 2 ) ( 1 < << < < << < x f

2. Iz grafa funkcije moemo odrediti intervale
f
D b a ) , ( za koje je 0 ) ( x f , odnosno 0 ) ( x f .
Ta informacija nam moe koristiti pri rjeavanju nejednadbi.

Rjeavanje nejednadbi 0 ) ( x f ( 0 ) ( , 0 ) ( , 0 ) ( > >> > < << < x f x f x f )

x
y
f(x) > 0
f(x) > 0
f(x) < 0 x a b x
x

Radni materijali
29
Pazi!

0 ) ( x f za | || | | || | b a x ,
0 ) ( < << < x f za ) , ( b a x

Rjeavanje nejednadbi 0
) (
) (

x g
x f

| || |
| || |

| || |


\ \\ \
| || |
< << < > >> > 0
) (
) (
, 0
) (
) (
, 0
) (
) (
x g
x f
x g
x f
x g
x f


1. 0 ) ( x g
2. 0 ) ( x f i 0 ) ( > >> > x g ili 0 ) ( x f i 0 ) ( < << < x g


Primjer:
Rijeite nejednadbu 0
1
2
> >> >

+ ++ +
x
x

1 x

Nacrtamo pravce 2 + ++ + = == = x y i 1 = == = x y . S grafa oitamo za koje
f
D x je 0 2 > >> > + ++ + = == = x y i
0 1 > >> > = == = x y ili 0 2 < << < + ++ + = == = x y i 0 1 < << < = == = x y

x
y
x + 2 < 0 i x - 1 < 0
y = x + 2
2
1
-2 -1 1
y = x - 1
x + 2 > 0 i x - 1 < 0
x + 2 > 0 i x - 1 > 0


) , 1 ( ) 2 , ( + ++ + x


Rjeavanje nejednadbi ) ( ) ( x g x f ( , ) ( ) ( x g x f > >> > , ) ( ) ( x g x f , ) ( ) ( x g x f < << < )

y
S
c x
f
g
g(x)
f(x)
x
x > c
f(x) > g(x)



) ( ) ( x g x f za c x


Radni materijali
30
Odrediti priblinu vrijednost korijena jednadbe

Korijen jednadbe 0 ) ( = == = x f je apscisa toke u kojoj graf funkcije sijee x-os. Skiciramo graf funkcije
) (x f i sa slike oitamo to manji interval u kojem se nalazi sjecite grafa s x-osi.

1 2 3
x
y
-2 -1
x x
1 2
f


U navedenom primjeru moemo zakljuiti da funkcija ima dvije nul-toke tj. da jednadba ima dva
korijena (ili rjeenja), oznaimo ih
1
x i
2
x .
| || | | || | 1 , 2
1
x ili 1 2
1
< << < < << < x , za priblinu vrijednost uobiajeno je uzeti 5 . 1
2
1 2
1
= == =

x .
| || | | || | 3 , 2
2
x ili 3 2
1
< << < < << < x , za priblinu vrijednost uobiajeno je uzeti 5 . 2
2
3 2
2
= == =
+ ++ +
x .

Korijen jednadbe 0 ) ( = == = x h ako je
h
sloena za nacrtati.

0 ) ( ) ( ) ( = == = = == = x g x f x h
) ( ) ( x g x f = == =
x
y
f
g
S (c,y = f(c) = g(c) )
c


Korijen jednadbe 0 ) ( = == = x h je apscisa sjecita grafova funkcija
f
i
g
.

Kako je ) ( ) ( c g c f = == = slijedi 0 ) ( ) ( = == = c g c f tj. 0 ) ( ) ( ) ( = == = = == = c g c f c h

Primjer:
Rijeite jednadbu 0 2 ln = == = + ++ + x x
2 ln + ++ + = == = x x

x
y
S
1
c
2
y = lnx
y = -x + 2




Radni materijali
31


Odreivanje podruja definicije kompozicije funkcija ) ) ( ( ) ( ) ( x g f x g f x h = == = = == = o

Primjer:
) ( ) ( x g x h = == =
{ {{ { } }} } 0 ) ( : = == = x g D x D
g h

y
a b
g
g(x) 0 >
x



Sloene nejednadbe ) 0 ) ( 0 ) ( , 0 ) ( ( 0 ) ( > >> > < << < x h x h x h x h

Prikaemo 0 ) ( ) ( ) ( = == = x g x f x h ) ( ) ( x g x f to smo ve pokazali.


Primjer:
0 sin
2
x x
2
sin x x
y
y = x
2
-1
c
1
1
y = sinx

2
sinx < x
2
sinx > x
2
sinx < x
2
x



Radni materijali
32
PROVJERA ZNANJA
(osnovni pojmovi funkcije )


1. Skicirajte graf proizvoljne neparne funkcije.


2. Ima li svaka monotona funkcija inverznu funkciju?

DA NE
3. Skicirajte graf funkcija x x f sin ) ( = == = i x x f cos ) ( = == = .


4. Odredite podruje definicije funkcije x x f arcsin ) ( = == = .


5. Skicirajte graf proizvoljne parne funkcije.


6. Ako je x x f ln ) ( = == = , x x g = == = ) ( a x h ln = == = tada je g f h o = == =

DA NE
7. Ima li funkcija
x
e x f = == = ) ( inverznu funkciju?

DA NE
8. Skicirajte grafove funkcija
x
e x f = == = ) ( i 1 ) ( + ++ + = == = x x g i zatim rijeite nejednadbu
) ( ) ( x g x f > >> >
.
9. Je li
x
e x f = == = ) ( parna funkcija?

DA NE
10. Nul toke funkcije f su sve vrijednost
f
D x za koje je :


11. Jesu li funkcije
2
1
) (
+ ++ +
+ ++ +
= == =
x
x
x f i
2
1
) (
+ ++ +
+ ++ +
= == =
x
x
x g jednake?

DA NE
12. Napiite rastav na parcijalne razlomke funkcije
2
) 2 (
1
) (

+ ++ +
= == =
x x
x
x f (samo postaviti).

13. Napiite rastav na parcijalne razlomke funkcije
) 2 (
1
) (

+ ++ +
= == =
x x
x
x f .

14. Predstavlja li krivulja na slici graf funkcije?

x
y




DA



NE

15. Racionalna funkcija
) (
) (
) (
x P
x P
x f
m
n
= == = je neprava racionalna funkcija kada je:

m n > >> > m n = == = m n < << <



16. Nacrtajte graf proizvoljne periodine funkcije temeljnog perioda 2 = == = T
Radni materijali
33


17. Navedite osnovnu karakteristiku grafa parne funkcije.


18. Napiite rastav na parcijalne razlomke funkcije
) 3 ( ) 2 (
1
) (
2
+ ++ + + ++ +
+ ++ +
= == =
x x
x
x f (samo postaviti).

19. Predstavlja li krivulja na slici graf parne funkcije?


x
y





DA




NE
20. Racionalna funkcija
) (
) (
) (
x P
x P
x f
m
n
= == = je prava racionalna funkcija kada je:

m n > >> > m n = == = m n < << <


21. Zadana je funkcija
( (( ( | || |
( (( ( ) )) )



+ + + +

= == =
, 2
2 ,
) (
2
x x
x x
x f . Izraunajte ) 2 ( f , ) 0 ( f , ) 2 ( f i ) 4 ( f


22. Skicirajte graf funkcije koja nema nul-toaka.


23. Funkcija tgx x f = == = ) ( je omeena.

DA NE
24. Funkcija
x
x f | || |

| || |

\ \\ \
| || |
= == =
2
1
) ( je strogo rastua funkcija .

DA

NE
25. = == =
x
a
a
log



26. Funkcija x x f ln ) ( = == = je inverzna funkcija funkcije:

27.Izraunajte ) 0 ( ) ( f g o ako su 1 ) (
2
+ ++ + = == = x x f i x x g sin ) ( = == = .


28. Na slici su zadani grafovi funkcija 1 ) (
2
+ ++ + = == = x x f ,
2
) ( x x g = == = i 1 ) (
2
= x x h

x
y
1
0
x
y
0 -1 1
x
y
0
a) b) c)

Na slici

a) je graf funkcije .

Radni materijali
34
b) je graf funkcije..

c) je graf funkcije

29. Navedite koja od trigonometrijskih funkcija ima sva ova svojstva: neprekidna, parna, omeena i
periodina. Skicirajte njen graf.

30. Skicirajte graf eksponencijalne funkcije ovisno o bazi.


31. Na slici je dan graf funkcije
f
skicirajte graf funkcije
1
f .

y = x
x
y
0
f


32.Rastavite na parcijalne razlomke funkciju
x x
x
x f
+ ++ +

= == =
3
3
1
) ( .


33. Funkcija x x f arcsin ) ( = == = ima nul-toku = == =
0
x ..


34. Funkcija
x
e x f = == = ) ( je strogo rastua.

DA NE
35. Funkcija
2
) ( x x f = == = je padajua funkcija.

DA NE
36. Funkcija x x f ln ) ( = == = je omeena funkcija.

DA NE
37. Funkcija ) (x f je neparna i vrijedi 5 ) 4 ( = == = f , ? ) 4 ( = == = f


38. Na slici je dan graf funkcije
f
. Odredite podruje definicije i nul-toke funkcije ) ( ln ) ( x f x g = == = .


x
y
0
f
1
2


Radni materijali
35
ODGOVORI
(osnovni pojmovi funkcije)






1.
y
x

2. NE




3.

y
0
1
y
-
2
- 0
2

2

cosx
x x
sinx


4.
(

2
,
2



5.

y
x
0


6. DA

7. DA






8.

g
y
x
0 1
y = x + 1
y = e
x
f


) ( ) ( x g x f > >> > za ) , 0 ( x
9. NE

10. 0 ) ( = x f
Radni materijali
36

11. NE

12.
2
) 2 ( 2
+

+
x
C
x
B
x
A


13.
2
+
x
B
x
A


14. DA

15 kada je m n > ili m n =




16.

y
x
1 2 3 4 -2 -1


17. Simetrian je s obzirom na os y.

18.
3 2
2
+ ++ +
+ ++ +
+ ++ +
+ ++ +
x
C
x
B Ax


19. NE

20. m n <

21. 2 ) 2 ( = f , 0 ) 0 ( = f , 2 ) 2 ( = f i 16 ) 4 ( = f



22.

y
x


23. NE

24. NE

25 . x

26.
x
e

27. 1 sin

28. a) je graf funkcije 1 ) (
2
+ = x x f , b) je graf funkcije 1 ) (
2
= x x h , c) je graf funkcije
2
) ( x x g =

Radni materijali
37


29. x x f cos ) ( =

y
x
0
1



30.

x
a x f = == = ) ( 1 > >> > a 1 0 < << < < << < a

y
x
0
1


31.


y = x
x
y
0
f
f
-1


32.
1
1 1
1
2
+ ++ +
+ ++ +
+ ++ +
x
x
x


33. 0
0
= == = x

34. DA

35. NE

36. NE

37. 5 ) 4 ( = == = f

38.



Radni materijali
38
RIJEENI ZADACI
(osnovni pojmovi o funkcijama)

- Zadatak: Na slici je zadan graf funkcije
f
. Pomou grafa odredite ) 1 ( f , ) 0 ( f , ) 2 ( f .

x
y
0
4
3
2
1
-1 1 2 3 4 5


0 ) 1 ( = == = f 4 ) 0 ( = == = f 2 ) 2 ( = == = f


- Zadatak: Postotak kupaca ) ( t p koji koriste internet za kupnju novih automobila (podaci od 1997)
zadan je sljedeom funkcijom:




+ ++ +
< << < + ++ +
= == =
4 1 10 15
1 0 15 10
) (
t za t
t za t
t p

t predstavlja vrijeme u godinama

0 = == = t predstavlja 1997. godinu

15 ) 0 ( = == = p tj. 1997 godine % 15 kupaca koristilo je internet za kupnju automobila.

5 . 0 = == = t u prvoj polovini 1998

20 10 5 . 0 10 ) 5 . 0 ( = == = + ++ + = == = p koristimo prvu formulu za ) ( t p jer je 1 5 . 0 0 < << <

35 ) 1 ( = == = p koristimo drugu formulu za ) ( t p

40 10 2 15 ) 2 ( = == = + ++ + = == = p koristimo drugu formulu za ) ( t p jer je 4 2 1

) 5 ( p nije definirano









Radni materijali
39
- Zadatak:

2 5 ) ( + ++ + = == = x x g

2 2 0 5 ) 0 ( = == = + ++ + = == = g

2 5 ) ( + ++ + = == = a a g

18 5 2 3 5 5 2 ) 3 ( 5 ) 3 ( + ++ + = == = + ++ + + ++ + = == = + ++ + + ++ + = == = + ++ + x x x x g

2 5 2 ) ( 5 ) ( + ++ + = == = + ++ + = == = x x x g

2
5
2
1
5
1
+ ++ + = == = + ++ + = == = | || |

| || |

\ \\ \
| || |
x x x
g


- Zadatak: Funkcijom ) ( A f n = == = je zadan broj litara boje potrebne za bojanje povrine od
2
m A .

Objasnite izraz:
1. ) 10 ( + ++ + A f
2. 10 ) ( + ++ + A f .

1. ) 10 ( + ++ + A f daje broj litara boje za bojanje
2
) 10 ( m A + ++ + povrine.
2. 10 ) ( + ++ + A f daje broj litara boje potrebne za bojanje
2
Am povrine uveane za 10 litara.

- Zadatak: Zadane su funkcije
3
) 3 (
) (
2
+ ++ +
+ ++ +
= == =
x
x x
x f i
2
) ( x x g = == = . Objasnite zato je ) ( ) ( x g x f .
R D
f
= == = | { {{ { } }} } 3 , R D
g
= == =
g f
D D ) ( ) ( x g x f .


- Zadatak: Odredite podruje definicije funkcija:
a)
3
1
) (

= == =
x
e
x f b)
1
) (
+ ++ +
= == =
x
x
sh x f c)
1
) (
2

= == =
x
e x
x f
x

a)
3
1
) (

= == =
x
e
x f
0 3 = == =
x
e 3 = == =
x
e 3 ln = == = x
{ {{ { } }} } 3 ln \ R D
f
= == =

b)
1
) (
+ ++ +
= == =
x
x
sh x f
1 x { {{ { } }} } 1 \ = == = R D
f

c)
1
) (
2

= == =
x
e x
x f
x

1 x { {{ { } }} } 1 \ R D
f
= == =
Radni materijali
40
- Zadatak: Funkcija je zadana s tablicom

x 0 1 3 4 5 8
) (x f y = == = -1 1 3 5 7 6

Koristei postupak linearne interpolacije izraunajte ) 6 . 2 ( f

x
0
4
3
2
1
-1 1 2 3 4 5 6 7 8
y
7
6
5
2.6
2.6

1< 2.6 < 3
1 = == = a , 3 = == = b
6 . 2 ) 1 6 . 2 (
1 3
) 1 ( ) 3 (
) 1 ( ) 6 . 2 ( ) 6 . 2 ( = == =


+ ++ + = == =
y y
y y f

- Zadatak: Odredite podruje definicije funkcije
3 3 2
2 ) ( x x x f = == = .

Kako je funkcija
3
x definirana za svaki R x , slijedi da je R D
f
= == = .


- Zadatak: Zadane su funkcije
x
e x f = == = ) ( i 1 ) ( + ++ + = == = x x g . Odredite njihove kompozicije g f o i
f g o .

1
) 1 ( )) ( ( ) (
+ ++ +
= == = + ++ + = == = = == =
x
e x f x g f x g f o
1 ) ( )) ( ( ) ( + ++ + = == = = == = = == =
x x
e e g x f g x f g o


- Zadatak: Pokaite da je funkcija x x f sin ) ( = == = omeena.

R D
f
= == = i za sve
f
D x vrijedi: 1 sin 1 x , pa je funkcija x x f sin ) ( = == = omeena.





Radni materijali
41
- Zadatak: Odredite podruje definicije funkcija : 1. 2 ln ) ( = == = x x f , 2. 2 ln ) ( + ++ + = == = x x f ,
3. 2 ln ) ( + ++ + = == = x x f , 4.
2
ln ) (
+ ++ +
= == =
x
x
x f , 5. ) 3 ( arcsin ) (
2
= == = x x f

1. 2 ln ) ( = == = x x f
0 2 ln x 2 ln x
2
e x | || | ) )) ) + ++ + = == = ,
2
e D
f


2. 2 ln ) ( + ++ + = == = x x f
0 2 ln + ++ + x 2 ln x
2
e x | || | ) )) ) + ++ + = == =

,
2
e D
f


3. 2 ln ) ( + ++ + = == = x x f V
0 2 > >> > + ++ + x 2 > >> > x ) , 2 ( + ++ + = == =
f
D

4.
2
ln ) (
+ ++ +
= == =
x
x
x f 0
2
> >> >
+ ++ + x
x




) , 0 ( ) 2 , ( + ++ + = == =
f
D

y = x
x
y
0
2
1
y = x + 2
-2


5. ) 3 ( arcsin ) (
2
= == = x x f
1 3 1
2
x
1 3
2
x 0 4
2
x

i

3 1
2
x 0 2
2
x

| || | | || | | || | | || | 2 , 2 2 , 2 = == =
f
D

y = x - 2
2
x
y
0
-4
-3
-2
-1
-1 1 2 -2
y = x - 4
2
- 2 2


- Zadatak: Prikaite volumen V stoca, kojem je povrina baze 75 jedinica povrine, kao funkciju
visine h stoca.

) sin ( ) (
3
1
a vi baze povrina V = == = h = == = 75
3
1

h V 25 = == =

P = 75
h
x


Radni materijali
42
- Zadatak: Utezi mase mvjeaju se na oprugu, koja se rastee. Rezultati su dani u tabeli.

masa 0 1 2 3 4 5 6 7 8
Rast.opr 0 0.5 0.9 1.4 2.1 2.4 3.0 3.6 4.0

) (mase f opruge Rastezanje = == =
Ako stavimo uteg mase grama m 5 . 5 = == = procijenite koliko se opruga rastegla.

| || | | || | 6 , 5 5 . 5

) 5 . 5 ( f ) 5 ( ) 5 (
1 6
) 5 ( ) 6 (
f x
f f
+ ++ +


4 . 2 ) 5 5 . 5 (
1
4 . 2 0 . 3
+ ++ +

= == = 4 . 2 5 . 0 6 . 0 + ++ + = == = 7 . 2 = == =

0 ravnoteni poloaj

x 0
4
3
2
1
1 2 3 4 5 6 7 8
y


5 5.5 6
3
2
1
f (5.5) 2.7
detalj


- Zadatak: Skicirajte grafove funkcija: a)
2
) ( x x f = == = , ) 1 , ( = == =
f
D ;
b)
2
) ( x x g = == = , ) 1 , 1 ( = == =
g
D ; c)
2
) ( x x h = == = , ) , 0 ( + ++ + = == =
h
D .

x
y
-1
1
a) b) c)
x
y
-1
1
x
y
1
1 1



Radni materijali
43
ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD
(funkcije - osnovni pojmovi )


1. Ispitajte jesu li su funkcije
x
x
x f

+
=
1
3 2
) ( i
x
x
x g

+
=
1
3 2
) ( jednake.

2. x x f sin ) ( = == = , x x g = == = ) ( , ? ) ( = == = x g f o


3. x x f ln ) ( = == = , ? ) 0 ( = == = f , ? ) 1 ( = == = f , ? ) ( = == = e f
4. Rastavite na parcijalne razlomke funkciju
6
1
) (
2


= == =
x x
x f .


5. Rastavite na parcijalne razlomke funkciju
) 1 (
1
) (
2 2
+ ++ + + ++ +

= == =
x x x
x
x f .


6. Zadane su funkcije
e e
x
x f
x

+ ++ +
= == =
1
) ( i x x g = == = ) ( . Odredite podruje definicije funkcije
) ( ) ( x f g o .

7. Rastavite na parcijalne razlomke
) 2 (
3
2
+ ++ + x x
x
(samo postaviti).


8. Za neke vrijednosti nezavisne varijable
f
D x , dane su vrijednosti funkcije ) (x f :

x -2 -1 0 1 2 3
) (x f 2 3 4 3 2 1

Koristei linearnu interpolaciju izraunajte priblinu vrijednost funkcije za 5 . 0 = == = x .


9. Odredite podruje definicije funkcija: a)
2
3
sin ) (
2

+
=
x
x x
x f , b)
2
3
ln ) (
2

+
=
x
x x
x f ,
c)
x
x
x f
ln
) 2 ( ln
) (
+
= , d)
x
x
x f
ln
) ( = , e)
x
x
x f
ln
) ( =


10. Odredite podruje definicije i nul-toke funkcije (ako ih ima) :
a) x x f ln 2 ) ( = == = , b)
2
ln ) ( x x x f = == = , c) 2 ) ( + ++ + = == =

x e x f
x
d),
x
x f

= == =
1
1
) ( ,
e)
1
) (

=
x
x
e x f , f)
1
) (

=
x
x
e x x f
Radni materijali
44
11. Zadane su funkcije:
2
) ( x x f = == = , tgx x g = == = ) ( i x x h cos ) ( = == = . Koja je od funkcija: a) parna i
omeena, b) neparna i omeena ?

12. Racionalnu funkciju
2 2
2 3
) 3 2 ( ) 1 (
6 3 2
+ + +
+ +
x x x
x x x
rastavite na parcijalne razlomke (dovoljno je postaviti
zadatak)

13. Zadana je funkcija




< << <
= == =
2 5
2 3 2
) (
x
x x
x f . Naite vrijednosti funkcije
1 = == = x , 2 = == = x i 4 = == = x .





Radni materijali
45
RJEENJA
(funkcije - osnovni pojmovi)

1. DA

2. x sin

3. ) 0 ( f nije definirano, 0 ) 1 ( = == = f , 1 ) ( = == = e f
4.
3
5
1
2
5
1


+ ++ + x x


5.
1
1 2 1 2
2 2
+ ++ + + ++ +
+ ++ +

x x
x
x x


6. ( (( ( | || | ) , 1 ( 1 , + ++ +

7.
2
2
+ ++ +
+ ++ + + ++ +
x
C
x
B
x
A


8. 5 . 3 ) 5 . 0 ( f

9. a) R D
f
= == = \ { {{ { } }} } 2 , b) ) , 2 ( ) 0 , 3 ( + ++ + = == =
f
D , c) ) , 1 ( ) 1 , 0 ( + ++ + = == =
f
D ,

d) | || | ) )) ) + ++ + = == = , 1
f
D , e) ) , 1 ( + ++ + = == =
f
D

10. a) ( (( ( | || |
2
, 0 e D
f
= == = ,
2
0
e x = == = ; b) R D
f
= == = \ { {{ { } }} } 0 , 1
0
= == = x i 1
1
= == = x ; c) | || | ) )) ) + ++ + = == = , 2
f
D , 2
0
= == = x ;

d) ) 0 , (
f
D , nema nul-toke; e) R D
f
= == = \ { } 1 , nema nul toke;
f) R D
f
= == = \ { } 1 , nul toka je 0 = x

11. a) x cos , b) nijedna

12. +
+1 x
A
+
+ +
+
3 2
2
x x
C Bx
2 2
) 3 2 ( + +
+
x x
E x D
(ako netko eli rijeiti zadatak do kraja)

, 2 = A , 2 = B , 3 = C , 3 = D 3 = E )


13. 5 ) 1 ( = == = f , 5 ) 2 ( = == = f i 5 ) 4 ( = == = f .


Radni materijali
46
2.8. GRANINA VRIJEDNOST (LIMES)FUNKCIJE
NEPREKIDNOST FUNKCIJE

U velikom broju situacija vano je znati kojom se brzinom neka pojava mijenja u zavisnosti o
promjeni veliine o kojoj ovisi. Isto tako, da bi se o nekoj pojavi moglo lake donositi zakljuke,
poeljno je grafiki predoiti zavisnost te pojave o nezavisnoj varijabli (nacrtati graf promatrane
funkcije). Ovdje emo razviti matematiki aparat koji e nam u opisanim, ali i u mnogim drugim
situacijama biti od koristi. Rije je o diferencijalnom raunu. Da bismo mogli pravilno shvatiti
diferencijalni raun, moramo uvesti pojam granine vrijednosti (limesa funkcije).

Primjer:
Zadana je funkcija 1 5 ) ( = == = x x f . Razmotrimo to se dogaa s vrijednostima te funkcije kada se s
vrijednostima nezavisne varijable x pribliavamo broju 1 = == = x polazei od broja 5 . 0 .

x
5 . 0 7 . 0 8 . 0 9 . 0 95 . 0 99 . 0 999 . 0 9999 . 0
) (x f 5 . 1 5 . 2 3 5 . 3 75 . 3 3.95 3.995 3.9995

Dakle, kada se pribliavamo po osi apscisa broju 1 = == = x s lijeve strane (tj. preko brojeva koji su manji
od 1 to piemo

1 x ) , onda funkcijske vrijednosti tee prema broju 4 = == = y preko brojeva koji su
manji od 4 . Znai kada

1 x tada 4 ) 1 5 ( x ili simboliki
4 ) 1 5 ( lim
1
= == =


x
x


Analogno vrijedi i ako se pribliavamo po osi apscisa broju 1 = == = x s desne strane (to jest preko brojeva
koji su vei od 1, to piemo
+ ++ +
1 x ), kao to je vidljivo iz slijedee tablice.

x 1.5 1.3 1.2 1.1 1.05 1.01 1.001 1.0001
) (x f 6.5 5.5 5 4.5 4.25 4.05 4.005 4.0005

Znai kada
+ ++ +
1 x tada 4 ) 1 5 ( x ili simboliki
4 ) 1 5 ( lim
1
= == =
+ ++ +

x
x


Gornje razmatranje moda jo zornije moemo predoiti sljedeom tablicom

x 1 x
0.5 0.7 0.8 0.9 0.95 0.99 0.999 0.9999 1.0001 1.001 1.05 1.1 1.2 1.3 1.5
1.5 2.5 3 3.5 3.75 3.95 3.995 3.9995 4.0005 4.005 4.05 4.25 4.5 5.5 6.5
) 1 5 ( x 4 ) 1 5 ( x

Prema tome, bez obzira teimo li (pribliavamo li se) broju 1 s lijeva ili s desna po osi apscisa,
odgovarajue vrijednosti funkcije tee po osi ordinata broju 4 . To znai da ukoliko smo na osi apscisa
dovoljno blizu broju1, uoavamo da su vrijednosti funkcije na osi ordinata po volji blizu broju 4 . To
moemo zapisati : kada 1 x tada 4 ) 1 5 ( x ili simboliki
4 ) 1 5 ( lim
1
= == =

x
x

U ovom sluaju vrijedi : 4 ) 1 ( = == = f i 4 ) 1 5 ( lim
1
= == =

x
x
. Odabir toke 1 = == = x je bio sluajan, a upravo
uoeno svojstvo vrijedi za svaku toku podruja definicije.
Radni materijali
47

Prikaimo gornja razmatranja grafiki:

0
x
y
4
1
y = 5x - 1


Sa slike je oito da u toki 1 = == = x graf funkcije nema loma ni rupe i cijeli graf funkcije moemo
nacrtati jednim potezom bez podizanja olovke sa papira. Za ovu funkciju za svako R a vrijedi:

) ( ) ( lim a f x f
a x
= == =


Promotrimo sad funkciju
2
4
) (
2


= == =
x
x
x g , ) , 2 ( ) 2 , ( + ++ + = == =
g
D . Iako funkcija nije definirana
za 2 = == = x ( | || |

| || |

\ \\ \
| || |
= == =
0
0
) 2 ( g ) moemo se pitati kako se ponaa ) (x g kada je x vrlo blizu broju 2 , ali
nije jednak 2 . Kada x tei broju 2 , brojnik 4
2
x tei prema 0 , ali i nazivnik takoer tei 0 .
Pitanje je to

se dogaa s kvocijentom. Mogli bi konstruirati tablicu vrijednosti funkcije ) (x g za

2 x i za
+ ++ +
2 x (kao u prethodnom primjeru). Dobili bi
2
4
) (
2


= == =
x
x
x g 4 kada

2 x i kada
+ ++ +
2 x .

Dakle,


2
lim
x
4
2
4
2
= == =


x
x
i
+ ++ +
2
lim
x
4
2
4
2
= == =


x
x

Umjesto toga moemo pojednostavniti funkciju
2
4
) (
2


= == =
x
x
x g 2
2
) 2 ( ) 2 (
+ ++ + = == =

+ ++ +
= == = x
x
x x
za
2 x .Uoimo graf funkcije
2
4
) (
2


= == =
x
x
x g jednak je grafu funkcije 2 ) ( + ++ + = == = x x h osim to graf
funkcije g u toki ) 4 , 2 ( ima ' rupu'. Pogledajmo sliku.


Radni materijali
48
y
x
y = x + 2
4
3
2
1
-2 -1 0 1 2



2 < << < x x < << < 2
) (x g 4 ) (x g

U sluaju ovog primjera moemo zakljuiti : funkcija
2
4
) (
2


= == =
x
x
x g nije definirana u toki 2 = == = x i
vrijedi

2
lim
x
=

2
4
2
x
x
+ ++ +
2
lim
x
4
2
4
2
= == =


x
x
, to znai da funkcija ima graninu vrijednost u toki
2 = == = x .

Ponovimo cijeli postupak na primjeru funkcije
2
1
) (
x
x l = == = , ) , 0 ( ) 0 , ( + + + + = == =
l
D .
x 0 x

1 5 . 0 25 . 0
1
10


2
10


3
10



3
10


2
10


1
10


25 . 0 5 . 0 1
1 4 16
2
10
4
10
6
10

6
10
4
10
2
10
16 4 1

Oito je da za

0 x funkcija ) (x l poprima sve vee vrijednosti
2
1
) (
x
x l = == = + ++ + .
Simboliki + + + + = == =


2
0
1
lim
x
x

Analogno
+ ++ +
0 x funkcija ) (x l poprima sve vee vrijednosti
2
1
) (
x
x l = == = + ++ + .
Simboliki + + + + = == =
+ ++ +

2
0
1
lim
x
x

y
x
-2 -1 0 1 2 -3
y =
x
2
1


Sada moemo uvesti pojam granine vrijednosti funkcije.

Radni materijali
49
Granina vrijednost (limes) funkcije kad a x

Neka je funkcija f definirana na intervalu R I , osim moda u toki I a . Od interesa je ispitati
ponaanje funkcije f oko te toke (jo kaemo u okolini toke a ).


Definicija: Kaemo da je broj R L limes (granina vrijednost) funkcije R X f : kad x tei
broju a , ako je ) (x f po volji blizu broju L im je x dovoljno blizu, ali ne jedanak, broju a . U tom
sluaju
piemo
L x f
a x
= == =

) ( lim

Uoimo: Funkcija f ne mora biti definirana u toki a u kojoj traimo njenu graninu vrijednost.
Dovoljno je da je ona definirana u tokama koje su po volji blizu toki a .
) ( lim x f
a x
+ ++ +

(itamo: limes funkcije ) (x f s desna u a ) je broj L kojem tei ) (x f kad x tei broju a
preko vrijednosti veih od a .
) ( lim x f
a x


(itamo: limes funkcije ) (x f s lijeva u a ) je broj L kojem tei ) (x f kad x tei broju a
preko vrijednosti manjih od a .


0 0
y
x a
L
y
x a
L

f
lim f(x) = L
x a
+

f
lim f(x) = L
x a
-



Ako je ) ( lim x f
a x
+ ++ +

L x f
a x
= == = = == =


) ( lim tada postoji limes funkcije ) (x f u a . Vrijedi L x f
a x
= == =

) ( lim .



0
y
x a
f(a)

f
a
0
y
x a

f
a D
f
0
y
x a

f
a D
f
D
f



Radni materijali
50
Primjer:
c c
a x
= == =

lim za svaki R a

0
y
x a
a
y = c
c
D
f



a x
a x
= == =

lim za svaki

y
x a
y = x
c
f(a) = a

Ako postoji ) ( lim x f
a x
tada je :
) ( lim ) ( lim x f k x f k
a x a x
= == =

Ako postoje ) ( lim x f
a x
i ) ( lim x g
a x
tada je :

( (( ( ) )) ) ) ( lim ) ( lim ) ( ) ( lim x g x f x g x f
a x a x a x
= == =

( (( ( ) )) ) ) ( lim ) ( lim ) ( ) ( lim x g x f x g x f
a x a x a x
= == =

Ako postoje ) ( lim x f
a x
, ) ( lim x f
a x
i 0 ) ( lim

x g
a x
tada je:
) ( lim
) ( lim
) (
) (
lim
x g
x f
x g
x f
a x
a x
a x



= == =
Ako postoje 0 ) ( lim > >> >

x f
a x
i ) ( lim x g
a x
tada je :
| || | | || | | || | | || |
) ( lim
) (
) ( lim ) ( lim
x g
a x
x g
a x
a x
x f x f


= == =


Gore navedena svojstva vrijede i za limes s lijeva i limes s desna funkcije f u toki a .


Radni materijali
51
Izraunajte navedene limese:

1. | || |

| || |

\ \\ \
| || |
+ ++ +

x
x
x
1
3 lim
2
2
.

( (( ( ) )) ) { {{ { } }} } x x x x x x
x x x x x x x 2 2 2 2 2 2
2
2
lim lim 3 lim 2 lim , 3 3 lim 3 lim 3 lim

= == = = == = = == = = == = = == = 12 2 2 3 = == = = == =
2
1
lim
1 lim
1
lim
2
2
2
= == = = == =



x x
x
x
x


| || |

| || |

\ \\ \
| || |
+ ++ +

x
x
x
1
3 lim
2
2
2
25
2
1
12
1
lim 3 lim
2
2
2
= == = + ++ + = == = + ++ + = == =

x
x
x x


2.
x
e
x
x
cos
lim
0
.

1
1
1
0 cos cos lim
lim
cos
lim
0
0
0
0
= == = = == = = == = = == =



e
x
e
x
e
x
x
x
x
x


3. | || | | || |
x
x
x
ln
2
1
2 lim + ++ +



| || | | || |
x
x
x
ln
2
1
2 lim + ++ +

| || | | || | | || | | || | 1 3 3 ) 2 ( lim
0 1 ln
ln lim
2
1
1
= == = = == = = == = + ++ + = == =


x
x
x
x

Granina vrijednost funkcije kad x
(Limes u beskonanosti)

Ako je podruje definicije funkcije
f
D neogranieno s jedne ili s obje strane,
( tj.
f
D a ) , ( ,
f
D b + + + +) , ( ili R D
f
= == = ) zanima nas da li postoji li granina vrijednost (limes)
funkcije kad nezavisna varijabla x tei k ili + ++ + .

Ako ) (x f tei L kada x postaje po volji velik, tada piemo:

L x f
x
= == =
+ + + +
) ( lim .

0
y = L
y
x

f


Radni materijali
52
Vrijednost L je granina vrijednost (limes) funkcije f ( granina vrijednost u desnom kraju)

Slino, vrijednost L je granina vrijednost funkcije f kad x (granina vrijednost u lijevom
kraju)
L x f
x
= == =

) ( lim .

0
y = L
y
x

f


Napomena: Svojstva granine vrijednosti za a x vrijede i za granine vrijednosti u beskonanosti.

Primjer:

c c
x
=
+
lim , c c
x
=

lim

esto koristimo sljedee limese:
1
sin
lim
0
=

x
x
x


e
x
x
x
= |

\
|
+

1
1 lim

( ) e x
x
x
= +

1
0
1 lim

Mnoge granine vrijednosti raunamo pomou gore navedenih rezultata.

Radni materijali
53
Beskonana granina vrijednost

Kaemo da funkcija f tei prema + ++ + kada a x , ako ) (x f postaje po volji velik kada a x .
Piemo:

+ + + + = == =

) ( lim x f
a x


y
x a
0

f

Analogno =

) ( lim x f
a x

y
x a
0

f


Granina vrijednost moe biti beskonana i u sluaju desne i lijeve granine vrijednosti.

+ + + + = == =


) ( lim x f
a x

= == =
+ ++ +

) ( lim x f
a x


0
y
x a




Radni materijali
54
= == =


) ( lim x f
a x

+ + + + = == =
+ ++ +

) ( lim x f
a x


0
y
x a



Ako promatramo granine vrijednosti kad x , mogu nastupiti sluajevi:


=

) ( lim x f
x


x
y

f




+ =

) ( lim x f
x



x
y
f

Radni materijali
55
+ =
+
) ( lim x f
x



y
x
f

=
+
) ( lim x f
x


y
x
f

Primjer:
=

x
x
lim i + =
+
x
x
lim

x
y
0
y = x


Ilustrirajmo neke sluajeve:
A x f
a x
=

) ( lim

x
y
B
A
a


Radni materijali
56
A x f
a x
= == =


) ( lim
x
y
A
a




+ + + + = == =


) ( lim x f
a x

B x f
a x
=
+

) ( lim

x
y
B
a




+ + + + = == =


) ( lim x f
a x

= == =
+ ++ +

) ( lim x f
a x


x
y
B
a



Napomena: Ako prilikom traenja granine vrijednosti funkcije zadane formulom pri formalnoj

zamjeni nezavisne varijable x s brojem prema kojem tei x dobijemo izraze oblika




1 , , 0 , , 0 , ,
0
0
0
njih zovemo neodreenim oblicima. U tim sluajevima ne moemo
ocijeniti je li ta granina vrijednost postoji ili ne. Uz metode koje su do sada zadane za raunanje

limesa funkcije postoje i metode s kojima emo se upoznati nakon uvoenja pojma derivacije.

Radni materijali
57
Neprekidnost funkcije

Funkcija je neprekidna u toki
f
D a ako postoji ) ( lim x f
a x
i ako je ) ( ) ( lim a f x f
a x
= == =

.
Za funkciju f koja u toki a nije neprekidna kaemo da je prekidna, a toka a zove se toka prekida.
Funkcija f je neprekidna na intervalu
f
D I ako je neprekidna u svakoj toki tog intervala.
Funkcija je neprekidna na intervalu ako graf funkcije nad tim intervalom moemo nacrtati ne diui
olovku s papira.
Funkcija f je neprekidna ako je neprekidna u svakoj toki podruja definicije
f
D . Opisno govorei
funkcija je neprekidna ako se njen graf na bilo kojem intervalu u njenom podruju definicije moe
nacrtati bez podizanja olovke s papira.

Iz prethodne definicije je oito da je pojam neprekidnosti odreen pojmom limesa funkcije. Uoimo
da je raunanje limesa za neprekidnu funkcijeu veoma jednostavno. Naime ,ako je funkcija neprekidna
u toki a onda ) ( lim x f
a x
postoji i vrijedi ) ( ) ( lim a f x f
a x
= == =

. Iz toga slijedi da se zadatak odreivanja
limesa neprekidne funkcije u toki a svodi na raunanje vrijednosti funkcije u toj toki.

Iz definicije slijedi da funkcija moe biti neprekidna samo u tokama u kojima je definirana. Obrat ne
vrijedi tj. funkcija moe biti definirana u nekoj toki ali da u toj toki nije neprekidna.

Primjer:






> >> >
= == =
< << <
= == =
1 3
1 2
1
) (
x
x
x x
x f

x
y
a
3
f(1) = 2
1
y = 3
y
=

x

R D
f
= == =
1 ) ( lim
1
= == =


x f
x

3 ) ( lim
1
= == =
+ ++ +

x f
x


2 ) 1 ( = == = f

1 = == = x je toka prekida funkcije. To se lijepo moe vidjeti s grafa funkcije.


Radni materijali
58
Funkcija f je definirana na segmentu | || | | || | b a, . Ako je
0
x iz intervala ( (( ( ) )) ) b a, jasno da za takve toke
vrijedi prethodna definicija neprekidnosti funkcije. Pitanje je to je s graninim tokama tog segmenta.
Za te toke neprekidnost ispitujemo jednostrano .

Funkcija je neprekidna u toki a ako je
) ( ) ( lim a f x f
a x
= == =
+ ++ +

.
Funkcija je neprekidna u toki b ako je

) ( ) ( lim b f x f
b x
= == =




Ako su f i g neprekidne funkcije na istom intervalu I i obje su neprekidne u toki I a , tada su u
toki a neprekidne i funkcije g f + ++ + , g f , g f ,
g
f
( uz uvjet 0 ) ( a g ).

Moe se pokazati da su slijedee elementarne funkcije neprekidne: konstanta, polinom,
eksponencijalna funkcija, logaritamska funkcija, sinus, kosinus i arkus funkcije.

Primjer:
Funkcije
x
e x f = == = ) ( i x x g = == = ) ( su neprekidne funkcije, pa je neprekidna i funkcija x e x h
x
+ ++ + = == = ) (

Kompozicija neprekidnih funkcija

Ako je funkcija Y X f : neprekidna u toki a i funkcija Z Y g : neprekidna u toki ) (a f b = == =
tada je funkcija Z X h : , ( (( ( ) )) ) ) ( ) ( x f g x h o = == = neprekidna u toki a .


X
Y
f
Z
a b = f(a)
g neprekidna u b= f(a)
g(b) = g f(a) ( )
h = g f o neprekidna u a
neprekidna u a



Za graninu vrijednost kompozicije neprekidnih funkcija vrijedi:

( (( ( ) )) ) ) ( lim ) ) ( ( lim x f g x f g
a x a x
= == =


Primjer:

0 0 sin lim sin lim
0 0
= = =

x x
x x



Radni materijali
59
Svojstva neprekidnih funkcija

Teorem: Funkcija neprekidna na segmentu | || | | || | b a, , koja na krajevima tog segmenta poprima
vrijednosti suprotnog predznaka, ima u bar jednoj toki tog segmenta vrijednost nula.
To moemo iskazati i ovako: ako je funkcija f neprekidna na segmentu | || | | || | b a, i ako je
) ( sgn ) ( sgn b f a f ( ili 0 ) ( ) ( < b f a f ) tada postoji barem jedan c | || | | || | b a, takav da je 0 ) ( = c f .



x
| |
y
a b
c
f(b) > 0
f(a) < 0
x
| |
y
a b
c c c
1 2 3
f(a) < 0



Vano svojstvo neprekidnih funkcija kojeg emo koristiti kod jedne metode odreivanja priblinog
rjeenja nelinearne algebarske jednadbe.

Primjer:
0 ) ( > >> > a f i 0 ) ( < << < b f i funkcija nije neprekidna nema nul-toke u| || | | || | b a,

x
| |
y
a b
c
f(a) < 0
f(b) > 0


Funkcija je neprekidna i za svaki segment | || | | || | b a, vrijedi 0 ) ( > >> > a f i 0 ) ( > >> > b f , funkcija ima nul-
toku


x
y
1
y = (x - 1)
2


Radni materijali
60
PROVJERA ZNANJA
(granina vrijednost, neprekidnost)


1.
Za funkciju f vrijedi 1 ) ( lim
1
= == =
+ ++ +

x f
x
i 1 ) ( lim
1
= == =


x f
x
. Ima li funkcija f
graninu vrijednost u toki 1
0
= == = x ?


DA

NE

2.
Ako postoji granina vrijednost funkcije u toki
f
D x
0
znai li da je
funkcija neprekidna u toki
0
x ?


DA

NE

3.
Je li funkcija



+ ++ +
< << <
= == =
1 3
1
) (
2
x x
x x
x f neprekidna u toki 1 = == = x ?

DA

NE

4.
Je li funkcija



+ ++ +
< << <
= == =
1 3
1
) (
2
x x
x x
x f neprekidna u toki 2 = == = x ?

DA

NE

5.
1 cos lim = == =

x
x



DA

NE

6.
1
2
2 sin
lim
0
= == =

x
x
x



DA

NE

7.
?
1
lim
0
= == =


x
x
, ?
1
lim
0
= == =
+ ++ +

x
x



DA

NE

8.
Postoji
x
x
1
lim
0



DA

NE

9.
? lim
0
= == =

x
x
e , ? lim = == =

x
x
e , ? lim = == =
+ ++ +
x
x
e


DA

NE

10.
? ln lim
0
= == =
+ ++ +

x
x
, ? ln lim = == =
+ ++ +
x
x



DA

NE

11.
= == =

x
x
e x
0
lim x
x 0
lim

x
x
sin lim
0



DA

NE










Radni materijali
61


ODGOVORI
(granina vrijednost, neprekidnost)


1. NE

2. NE

3. NE

4. DA

5. NE

6. DA

7. , + ++ +

8. NE

9. 1, 0 , + ++ +

10. , + ++ +

11. DA
Radni materijali
62
RIJEENI ZADACI
(granina vrijednost, neprekidnost)
- Zadatak: Ispitajte granine vrijednosti funkcije
3 3
1
) (

= == =
x
x f na rubovima podruja definicije.
R:
Funkcija nije definirana za vrijednosti nezavisne varijable x za koju je 0 3 3 = == = x tj. za 1 = == = x .
Moemo zakljuiti ) , 1 ( ) 1 , ( + ++ + = == =
f
D .

x
1
-1
-2
-3
y
y =3 x - 3

0
1
3 3
1
lim = == =
| || |
| || |

| || |


\ \\ \
| || |

= == =


x
x


= == =
| || |
| || |

| || |


\ \\ \
| || |

= == =



0
1
3 3
1
lim
1
x
x


+ ++ + = == =
| || |
| || |

| || |


\ \\ \
| || |
+ ++ +
= == =

+ ++ +
0
1
3 3
1
lim
1
x
x


0
1
3 3
1
lim = == = | || |

| || |

\ \\ \
| || |
+ ++ +
= == =

+ ++ +
x
x


- Zadatak: Izraunaj: a) | || |

| || |

\ \\ \
| || |

+ ++ +
x
x
1
1 lim , b)
3 3
1
lim


+ ++ +
x
x
x


a) | || |

| || |

\ \\ \
| || |

+ ++ +
x
x
1
1 lim = == =
) )) )
` `` `




= == = = == =
+ ++ + + ++ +
0
1
lim , 1 1 lim
x
x x
= 1 lim
+ ++ + x
1
1
lim = == =
+ ++ +
x
x

b) | || |

| || |

\ \\ \
| || |
+ ++ +
+ ++ +
= == =


+ ++ +
3 3
1
lim
x
x
x
x x
x x
x
: 3 3
: 1
lim


= == =
+ ++ +
x
x
x 3
3
1
1
lim


= == =
+ ++ +
| || |

| || |

\ \\ \
| || |


= == =
+ ++ +
+ ++ +
x
x
x
x
3
3 lim
)
1
1 ( lim
3
1
= == =


Radni materijali
63
- Zadatak: Ispitajte granine vrijednosti funkcije
x x
x
x f
3 2
1
) (
2
2
+ ++ +

= == = na rubovima podruja definicije.
R:

x x
x
x f
3 2
1
) (
2
2
+ ++ +

= == =

Funkcija nije definirana za vrijednosti nezavisne varijable x za koju je 0 3 2
2
= == = + ++ + x x .

0 3 2
2
= == = + ++ + x x 0 ) 3 2 ( = == = + ++ + x x 0
1
= == = x i
2
3
2
= == = x
) , 0 ( ) 0 ,
12
3
( )
2
3
, ( + ++ + = == =
f
D
x x y 3 2
2
+ =

x
y
-1
y = 2x + 3x
2
0 -2
3
2
-

=
|
|
|
|

\
|

=
+

+
|

\
|

0
4
5
3 2
1
lim
2
2
2
3 x x
x
x

=
|
|
|
|

\
|

=
+

+
|

\
|

0
4
5
3 2
1
lim
2
2
2
3 x x
x
x


+ = |

\
|

=
+

0
1
3 2
1
lim
2
2
0
x x
x
x

= |

\
|
+

=
+

+
0
1
3 2
1
lim
2
2
0
x x
x
x
2
1
3
2
1
1
lim
: 3 2
: 1
lim
3 2
1
lim
2
2 2
2 2
2
2
= == =
+ ++ +

= == =
+ ++ +

= == = | || |

| || |

\ \\ \
| || |
+ ++ +
+ ++ +
= == =
+ ++ +

+ ++ + + ++ + + ++ +
x
x
x x x
x x
x x
x
x x x

- Zadatak: Izraunajte
x
x
x
3
0
) 1 ( lim + ++ +

.
Koristimo poznati limes e x
x
x
= == = + ++ +

1
0
) 1 ( lim .
x
x
x
3
0
) 1 ( lim + ++ +

3
3
1
0
3
1
0
) 1 ( lim ) 1 ( lim e x x
x
x
x
x
= == =
( (( (

( (( (



+ ++ + = == =
( (( (

( (( (



+ ++ + = == =



Radni materijali
64
- Zadatak: Zadana je funkcija
x
x f
ln
1
) ( = == = . Izraunajte ) ( lim
0
x f
x
+ ++ +

, ) ( lim x f
x + + + +
, te ispitajte
ponaanje funkcije u okolini toke 1 = == = x .

x
x f
ln
1
) ( = == =

Funkcija nije definirana za vrijednost nezavisne varijable x za koju je 0 ln = == = x . Znamo da je to
1 = == = x . Kako je x ln definirano za 0 > >> > x ( ) , 0 ( + + + + x ) moemo zakljuiti funkcija
x
x f
ln
1
) ( = == = je
definirana za 0 > >> > x i 1 x .

) , 1 ( ) 1 , 0 ( + + + + = == =
f
D ili { {{ { } }} } 1 \ ) , 0 ( + + + + = == =
f
D .

U daljnjem raunu pomoi e nam graf funkcije x y ln = == = .


0
y
x
1
y = ln x


0
1
ln
1
lim
0
= == = | || |

| || |

\ \\ \
| || |

= == =
+ ++ +

x
x


0
1
ln
1
lim + ++ + = == = | || |

| || |

\ \\ \
| || |
+ ++ +
= == =
+ + + +
x
x


= |

\
|

0
1
ln
1
lim
'
1 x x


+ = |

\
|
+
=
+
0
1
ln
1
lim
1 x x




- Zadatak: Izraunajte
x
x x
x
sin cos
lim
0

.
Koristimo poznati limes 1
sin
lim
0
=

x
x
x

x
x x
x
sin cos
lim
0

1 1 1
sin
lim cos lim
sin
cos lim
0 0 0
= = = =

x
x
x
x
x
x
x x x


Radni materijali
65
- Zadatak: Ispitajte ponaanje funkcije
2
1
1
) (
x
x f

= == = na rubovima podruja definicije.
0 1
2
x i 0 1
2
> >> > x

2
1 x y = == =
x
y
1
y = 1 - x
2
-1
y < 0 y < 0
y > 0


) 1 , 1 ( = == =
f
D
+ + + + = == = | || |

| || |

\ \\ \
| || |
+ ++ +
= == =

+ ++ +

0
1
1
1
lim
2
1
x
x

+ + + + = == = | || |

| || |

\ \\ \
| || |
+ ++ +
= == =



0
1
1
1
lim
2
1
x
x


- Zadatak: Odredite podruje definicije funkcije
3
1
) (
x
x
x f
+ ++ +
= == = .
Izraunajte ) ( lim
'
1
x f
x


, ) ( lim
0
x f
x
+ ++ +

, ) ( lim x f
x + + + +
, ) ( lim x f
x
.

3
1
) (
x
x
x f
+ ++ +
= == =
Funkcija je definirana za vrijednosti nezavisne varijable x za koje vrijedi 0
1
3

+ ++ +
x
x
i
0 x
1 + ++ + = == = x y
3
x y = == =


x
y
1
y = x
3
-1
y = x + 1
1
0

Radni materijali
66
( (( ( | || | ) , 0 ( 1 , + + + + = == =
f
D ili ( (( ( | || | 0 , 1 \ = == = R D
f

0
1
0 1
lim
3
1
1
= == =
| || |
| || |

| || |


\ \\ \
| || |


= == =
+ ++ +


x
x
x

+ + + + = == =
| || |
| || |

| || |


\ \\ \
| || |
+ ++ +
= == =
+ ++ +
+ ++ +

0
1 1
lim
3
0
x
x
x

x x
x x
x
x
x x
:
: 1
lim
1
lim
3 3
+ ++ +
= == = | || |

| || |

\ \\ \
| || |


= == =
+ ++ +

0
1
1
1
lim
2
= == =
| || |
| || |

| || |


\ \\ \
| || |

= == =
+ ++ +
= == =

x
x
x


Analogno

0
1
lim
3
= == =
+ ++ +
+ + + +
x
x
x


Zadatak: Odredite podruje definicije funkcije
1
ln ) (

= == =
x
x
x f . Pokaite da nema da nul toaka.
Ispitajte ponaanje funkcije na rubovima podruja definicije.
1
ln ) (

= == =
x
x
x f

Funkcija ln je definirana za pozitivne vrijednosti argumenta, pa mora vrijediti
0
1
> >> >
x
x
i 1 x .



0
y
x
1
y = x
y = x - 1


) , 1 ( ) 0 , ( + + + + = == =
f
D
0
1
ln = == =
x
x
1
1
= == =
x
x
1 = == = x x 1 0 = == = kontradikcija

Zakljuak: Zadana funkcija nema nul-toaka.
x x
x x
x
: 1
:
ln lim


0 1 ln
1
1
1
ln lim = == = = == =

= == =

x
x

Radni materijali
67
Analogno

x x
x x
x
: 1
:
ln lim

+ + + +
0 = == =

= == = | || |

| || |

\ \\ \
| || |
= == =


= == =



0 ln
1
0
ln
1
ln lim
0
x
x
x


+ + + + = == = | || |

| || |

\ \\ \
| || |
+ ++ +
+ ++ +
= == =

+ ++ +

0
1
ln
1
ln lim
1
x
x
x


- Zadatak: Izraunajte
1
1
lim
2
1



x
x
x
.

1
1
lim
2
1



x
x
x
2 ) 1 ( lim
) 1 (
) 1 )( 1 (
lim
0
0
1 1
= == = + ++ + = == =

+ ++ +
= == = | || |

| || |

\ \\ \
| || |
= == =

x
x
x x
x x


- Zadatak: Postoji li
2
2
lim
4



x
x
x
?

2
2
lim
4



x
x
x
2
2
2
2
lim
4
+ ++ +
+ ++ +



= == =

x
x
x
x
x
( (( ( ) )) )
4
2 ) 2 (
lim
4

+ ++ +
= == =

x
x x
x
| || |

| || |

\ \\ \
| || |
= == =
0
8


Oito da ne postoji ova granina vrijednost.

- Zadatak:
x
x
x
2
0
3
1 lim | || |

| || |

\ \\ \
| || |
+ ++ +

3
3 2
0
3
1
1 lim
x
x x

|
|
|
|

\
|
+ =
6
6
3
0
3
1
1 lim e
x
x
x
=
(
(
(
(
(

|
|
|
|

\
|
+ =



- Zadatak: Odredite R a tako da je funkcija

>
+
=
2
2 2
) (
2
3
x za x a
x za a x
x f neprekidna .

Funkcija je neprekidna ako je neprekidna za svaki
f
D x . Za 2 < x i za 2 > x funkcija je polinom pa
je neprekidna. Dakle treba postaviti uvjet neprekidnosti funkcije u toki 2 = x .

=

) ( lim
2
x f
x
) 2 ( ) ( lim
2
f x f
x
=
+

2
2 2
lim ) ( lim


=
x x
x f ( ) a a a x + = + = + 6 2 2 2
3 3

( ) a a x a x f
x x
4 2 lim ) ( lim
2 2
2 2
= = =
+ +



a a 4 6 = + 2 = a
Radni materijali
68
- Zadatak: Odredite podruje definicije funkcije

>

+
=
0
1
0
1
) (
2
2
x za
x
x
x za
x
x
x f .

Ispitajte ponaanje funkcije na rubovima podruja definicije. Pokaite da je funkcija neprekidna u
toki 0 = == = x .
Za 0 x funkcija poprima vrijednosti zadane formulom
1
2
+ x
x
. Kako je taj izraz definiran za svako
0 x moemo zakljuiti da je funkcija definirana na intervalu ( (( ( | || | 0 , .
Za 0 > >> > x funkcija poprima vrijednosti zadane formulom
1
2
x
x
. Taj izraz nije definiran za
vrijednosti 1 = == = x i 1 = == = x . Kako promatramo samo pozitivne vrijednosti argumenta moemo
zakljuiti da je funkcija definirana za ( (( ( ) , 1 ( ) 1 , 0 + ++ + x . Funkcija je definirana za
x ( (( ( | || | 0 , ( (( ( ) , 1 ( ) 1 , 0 + ++ + . Nakon sreivanja konano dobijemo

= == =
f
D ( (( ( ) , 1 ( ) 1 , + ++ +
0
1
lim
2
= == =
+ ++ +

x
x
x

0
1
lim
2
= == =

+ ++ +
x
x
x

= == =



1
lim
2
1
x
x
x

+ ++ + = == =

+ ++ +

1
lim
2
1
x
x
x

Vrijedi 0 ) 0 ( = f , 0
1
lim
2
0
= == =



x
x
x
i 0
1
lim
2
0
= == =

+ ++ +

x
x
x
. Moemo zakljuiti
) 0 (
1
lim
2
0
f
x
x
x
= == =


tj. funkcija je neprekidna u toki 0 = == = x .
Radni materijali
69
ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD
(granine vrijednosti, neprekidnost)


1. Na slici je zadan graf funkcije. Odredite podruje definicije funkcije i dole navedene
granine vrijednosti (ukoliko ih ima smisla raunati)


0
y
x
1 2 3
5
4
3
2
1
-2 -1



Odredite (ako postoje):

1) ) ( lim
*
2
x f
x
, 2) ) ( lim
2
x f
x
= == =

, 3) ) ( lim
1
x f
x
= == =

, 4) ) ( lim
*
1
x f
x
, 5) ) ( lim
1
x f
x

6) ) ( lim
*
2
x f
x
, 7) ) ( lim
2
x f
x
= == =

, 8) ) ( lim
2
x f
x
, 9) ) ( lim
*
3
x f
x
, 10 ) ) ( lim
3
x f
x


.


2. Ako postoje izraunajte sljedee granine vrijednosti: 1)
2
2
) 2 (
4
lim


x
x
,
2)
x x
x
x
2
2
lim
2
1



, 3)
x x
x
x
2
2
lim
2
0
*



, 4)
x x
x
x
2
2
lim
2
0







3. Izraunajte navedene limese: 1)
3
0
5 lim x
x
, 2) )
5
3 ( lim
2
0
x
x
+ ++ +

, 3) ) 5 3 ( lim x
x
+ ++ +

,
4) ) 5
5
( lim

x
x
, 5)
4
2 3
lim
0
+ ++ +


x
x
x
, 6)
x
x
10 lim
+ ++ +
, 7)
x
x
1
10 lim
+ ++ +
, 8)
x
x
10 lim

, 9)
x
x
1
10 lim

, 10)
x
e
x
x
+ ++ +
0
lim ,
x
e
x
x 0
lim


4. Izraunajte navedene limese: 1)
20
10
lim

+ ++ +
+ ++ +
x
x
x
, 2)
20
10
lim

+ ++ +

x
x
x
, 3)
1
1
lim
1

+ ++ +
+ ++ +

x
x
x

4)
1
1
lim
1

+ ++ +


x
x
x
, 5) x
x + ++ +
lim , 6) x
x


1 lim 7)
3
0
) 1 ( ln
lim
x
x
x
+
+

Radni materijali
70
5. Na slici je zadan graf funkcije:

0
y
x
1
2
1
-1



Odredite podruje definicije, nul-toke i intervale monotonosti. Je li funkcija neprekidna u
toki 1 = == = x ?

6. Ispitajte neprekidnost funkcije ) (x f u toki 0 = x ,

<
=
0
0
sin
) (
x e
x
x
x
x f
x
.
7. Je li mogue odrediti R a tako da je funkcija




< << <
= == =
2
2
) (
2
x a x
x x
x f neprekidna
u toki 2 = == = x ?

8. Je li funkcija




< << <
= == =
e x e x
e x x
x f
ln
) ( neprekidna u toki e x = == = ?



Radni materijali
71
RJEENJA
(granina vrijednost, neprekidnost)


1. podruje definicije je ( (( ( | || | 3 , 2
f
D
1) 0 ) ( lim
*
2
= == =

x f
x
, 2) ) ( lim
2
x f
x
= == =

nema smisla , 3) 1 ) ( lim
1
= == =
= == =

x f
x
, 4) 1 ) ( lim
*
1
= == =

x f
x
,
5) 1 ) ( lim
1
= == =

x f
x
, 6) 5 ) ( lim
*
2
= == =

x f
x
, 7) 2 ) ( lim
2
= == =
= == =

x f
x
, 8) ) ( lim
2
x f
x
nema graninu
vrijednost, 9) ) ( lim
*
3
x f
x
nema smisla, 10 ) 4 ) ( lim
3
= == =


x f
x
.

2. 1) ne postoji , 2) postoji i 1
2
2
lim
2
1
= == =



x x
x
x
, 3) + + + + = == =



x x
x
x
2
2
lim
2
0
*
, 4)
= == =




x x
x
x
2
2
lim
2
0


3. 1) 0, 2) , 3) , 4) 5 , 5)
4
3
, 6) + ++ + , 7) 1, 8) 0 , 9) 1, 10) + ++ + , 11)

4. 1.) 1, 2.) 1, 3.) + ++ + , 4.) , 5.) + ++ + 6.) + ++ + , 7.)


5. | || | ) )) ) + ++ + = == = , 1
f
D , nul-toka 0 = == = x , = == =


) ( lim
1
1
x f
x
) 1 ( ) ( lim
1
f x f
x

+ ++ +



6. Funkcija je neprekidna u toki 0 = x

7. Da, 2 = == = a .

8. Ne .