Radni materijali

KARMEN RIVIER

RADNI MATERIJALI

MATEMATIKA
III. dio
N A P O M E N A:
Radni materijali su namijenjeni:
- redovitim studentima 1. godine Konstrukcijskog
strojarstva i Informacijske tehnologije
- redovitim studentima Konstrukcijskog strojarstva,
Informacijske tehnologije, Elektronike i
Elektroenergetike koji moraju ponovo upisati predmet

SPLIT 2007.

Radni materijali

0. POTREBNO PREDZNANJE
1. NIZOVI BROJEVA

2. REDOVI BROJEVA

13

3. TAYLOROV RED

21

4. NEODREENI INTEGRAL

31

5. ODREENI INTEGRAL

52

6. PRIMJENA ODREENOG INTEGRALA

69

7. FUNKCIJE VIE VARIJABLI

90

Radni materijali
0. POTREBNO PREDZNANJE
1. Osnovni pojmovi vezani uz funkcije

1. NIZOVI BROJEVA
Pojam niza
Definicija: Niz (a n )nN je funkcija a : N R .
Opi lan niza a n = a (n) , n N
Ako niz ima konaan broj lanova govorimo o konanom nizu.
Primjer:

1,

1 1 1 1 1
, , , ,
2 2 32 4 2 5 2 6 2

Niz moemo zadati :

1. analitiki pomou formule
2. grafiki kao:

n N };

a) toke u ravnini G n = (n, a ( n) )

b) toke na brojevnom pravcu.

(1, a1 )
(2, a2 )
(3, a3 )
(4, a4 )

a4

a3

a2

a1

Radni materijali

Primjer: Zadan je opi lan niza a n = n 2 . Napiite nekoliko prvih lanova niza.

1, 2 2 , 3 2 ,......., n 2 ,....

Napiite nekoliko prvih lanova niza iji je opi lan a n =

1
1
1
3 , 2 , 3 , 2 , 3 , 2 ,...
2
4
6

1
n2
3

n = 2k
n = 2k 1

Niz (a n )nN je stacionaran ako je a n = c za svaki n N , gdje je c R .

Primjer:

bn = 3
3 , 3 , 3 , ...., 3 ,....

Aritmetiki niz
Niz (a n )nN je aritmetiki ako za svaka dva susjedna lana tog niza vrijedi

a n a n 1 = d , n 2 .
Opi lan aritmetikog niza je

a n = a1 + (n 1) d

diferencija niza.

Suma (zbroj) prvih n lanova aritmetikog niza:

Sn =

n
( a1 + a n )
2

Primjer: a n = 2n je opi lan niza . Pokaite da je niz aritmetiki i izraunajte sumu prvih deset
lanova niza.

a n 1 = 2(n 1)
a n a n 1 = 2n 2(n 1) = 2
Niz je aritmetiki . Prvi lan je a1 = 2 I diferencija je d = 2 .

10
( a1 + a10 )
2
a10 = 2 + (10 1) 2 = 20
10
S10 = ( 2 + 20) = 110
2
S10 =

Radni materijali
Geometrijski niz
Niz (a n )nN je geometrijski ako za svaka dva susjedna lana tog niza vrijedi

a n +1
=q
an
Opi lan geometrijskog niza je

a n = a1 q n 1

je kvocijent geometrijskog niza.

Suma (zbroj) prvih n lanova geometrijskog niza

Sn =
Primjer: Zadan je opi lan niza a n =

qn 1
a1
q 1

q 1.

2
. Pokaite da je niz geometrijski i izraunajte sumu prvih 15
en

lanova niza.

an =
a n +1 =

2
en
2
e

n +1

2
a n +1 e n +1 1
= =q
=
2
an
e
en
2
1
Niz je geometrijski. Prvi lan niza je a1 = , kvocijent niza je q = .
e
e
15

1
1
15
q 1
2 2(1 e15 )
e
Suma prvih petnaest lanova niza je S15 =
a1 =
= 15
1
q 1
e e (1 e)
1
e
esta je situacija da se ne moe nai izraz za opi lan niza. Ponekad se lanovi niza mogu odrediti
preko jednog ili vie prethodnih lanova. Takva relacija meu lanovima niza zove se rekurzivna
formula. Takvi nizovi su interesantni za raunanje vrijednosti niza funkcija pomou raunala. U
raunarstvu se esto koristi takozvani Fibonaccijev niz.
Primjer: U Fibonnacijevom nizu 1,1, 2 , 3 , 5, 8 ,13 , 21, 34 , K lanovi niza dani su rekurzivnom formulom

u n = u n 1 + u n 2
Oito da je niz odreen ako su zadana prva dva lana niza.
Niz (a n )n N je padajui (strogo padajui) ako vrijedi a n a n +1

(a n > an+1 ) za svaki n N .

Radni materijali

Niz (a n )n N je rastui (strogo rastui) ako vrijedi a n a n +1

(a n < a n+1 ) za svaki n N .

Zajednikim imenom rastui odnosno padajui nizovi se zovu monotoni, odnosno strogo rastui i strogo
padajui se zovu strogo monotoni.
Primjer: Zadan je opi lan niza a n =

n +1
. Ispitajte je li niz monoton.
n
n +1
an =
n
n +1
3 4 5
2 , , , ,.....,
,....
n
2 3 4

Provjerimo je li a n > a n +1

n+2
n +1
n +1 n + 2
>
n +1
n
a n +1 =

(n + 1)2 > n (n + 2)

1 > 0 to je istina za svaki n N . Niz je strogo padajui.

Niz (a n )n N je omeen odozdo ako postoji broj m R takav da je

m a n , n N

Niz (a n )n N je omeen odozgo ako postoji broj M R takav da je

a n M , n N

Niz (a n )n N je omeen akoje omeen odozdo i odozgo.

Primjer: Ako je opi lan niza a n =

0<

1
, je li niz omeen?
n3

1
za svaki n N , slijedi niz je omeen odozdo.
n3

1
< 2 za svaki n N , slijedi niz je omeen odozgo.
n3
1
Vrijedi 0 < a n = 3 < 2 , pa je niz omeen.
n
Broj A je granina vrijednost (limes) niza (a n )n N kad n tei u beskonanost (n ) , ako je a n po
volji blizu broju A kad je n dovoljno velik. Piemo

lim a n = A

Niz je konvergentan ako ima graninu vrijednost.

Niz je divergentan ako nema graninu vrijednost.

Radni materijali

Svaki monoton i ograen niz je konvergentan.

Primjer: Opi lan niza je a n =

1
. Je li niz konvergentan?
n3

1
1 za svaki n N .
n3
Niz je strogo padajui, jer je a n > n +1 za svaki n N .
Niz je omeen, jer vrijedi 0 <

Niz je konvergentan.

( ) , onda vrijedi nlim

Ako je lim a n = +
n

1
= 0.
an

Neka su (a n )n N i (bn )nN konvergentni nizovi. Tada vrijedi:

c R

lim c = c

lim (a n bn ) = lim a n lim bn

lim (a n bn ) = lim a n lim bn

an
a n nlim
=
n b
lim bn
n

, ako je bn 0 za svaki n N i lim bn 0

lim

( ) , ako je a
= ( lim a ) , c R
n

lim a n

bn

lim a n

= lim a n

bn

0 za svaki n N lim a n 0
n

lim c bn = (c ) n

lim bn

Kod raunanja limesa nizova esto koristimo neke poznate limese:

lim n n = 1

Specijalno:
n

lim 1 + = e
n
n

lim 1 + = e
n
n

Radni materijali

PROVJERA ZNANJA
(nizovi)

1. Svaki monotoni niz je konvergentan.

2. Opi lan niza je a n = n 1 . Da li je taj niz aritmetiki?
3. Navedite primjer geometrijskog niza.
4. Napiite etri prva lana niza ( bn )nN odreenog rekurzivnom formulom b1 = 2 ,
bn +1 = 2bn + 1
5. Napiite pet prvih lanova aritmetikog niza ( a n )nN ako je a1 = 1 i a n +1 a n = 2 .
6. Napiite pet prvih lanova geometrijskog niza ( a n )nN ako je a1 = 3 i

a n +1
= 2.
an

DA

NE

DA

NE

Radni materijali
ODGOVORI

1. NE
2. DA
3. a n = 2 n
4. b1 = 2 , b2 = 5 , b3 = 11 , b4 = 23
5. 1, 3 , 5 , 7 , 9
6. 3 ,6 ,12 ,24 , 48

Radni materijali
RIJEENI ZADACI
(nizovi)
1. Napiite prvih pet lanova niza iji je opi lan a n =

2n
.
2n 1

2 1
2
=
2 1 1 1
2 2
4
a2 =
=
2 2 1 3
23
6
a3 =
=
23 1 5
8
a4 =
7
10
a5 =
9

n =1

a1 =

n=2
n=3
n=4
n=5

2. Ispitajte monotonost niza iji je opi lan a n = n 2

12 , 2 2 , 3 2 , 4 2 ,
an = n 2
a n +1 = ( n + 1) 2
Oito je a n +1 > a n za svaki n N , pa je niz strogo rastui.
3. Ispitajte monotonost i ograenost niza a n =

n+3
.
n

5 6 7
3, , ,
2 3 4
an =
a n +1

n+3
n
n+4
=
n +1

Ispitajmo da li je niz padajui.

an =

n+3
n+4
a n +1 =
n
n +1

n+3 n+4

n
n +1

( n + 1) ( n + 3) n ( n + 4)

10

Radni materijali
Pokaimo da je niz ograen odozdo.

an =

n+3
>1
n

n+3> n

3 > 0 to je istina za svako n N i time smo

pokazali da je niz ograen odozdo.

n+3
3.
n

Pokaimo da je a n =

n + 3 3n

3 2n

to je istna za svako n 2

Niz je ograen odozgo i odozdo. Dakle niz je ograen.

4. Naite limese nizova iji su opi lanovi

1

n2
1
n+2
2
1. a n = 2 , 2. a n =
, 3. a n =
, 4. a n = e n
n 1
n3
n
1
=0
n n 2

1. lim

2
n =1
2. lim
= lim
n n 3 :n
n
3
1
n
1+

n+2 :n

n2 : n2

3. lim

n 1 : n
1

lim e n = e
2

4.

= lim

lim

1
1 1

n n2

1
n2

= e0 = 1

5. Neki vaniji limesi

n

lim

n =1 ,

lim

a =1

lim 1 + = e
n
n

6. Napiite peti lan rekurzivnog niza odreenog uvjetima a1 = 2 , a n +1 = 2a n 1 .

a2
a3
a4
a5

= 2a1 1 = 3
= 2a 2 1 = 5
= 2a 3 1 = 9
= 2a 4 1 = 17

11

Radni materijali
ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD
(nizovi)
1.Ispitajte je li niz a n =

1
omeen.
n+3

12

Radni materijali
2. REDOVI BROJEVA
Neka je zadan konaan niz brojeva a1 , a 2 ,...., a n . Ako sve lanove tog niza formalno poveemo znakom
n

plus (+) dobivamo konanu sumu brojeva

k =1

Neka je zadan beskonaan niz brojeva (a n )nN . Ako sve lanove tog niza formalno poveemo znakom
'plus' (+) dobivamo izraz

a1 + a 2 + ,....,+ a n + ......

koji se naziva beskonani red brojeva i oznaava se

n =1

Postavlja se pitanje, moe li se beskonanom redu pripisati neki broj kao suma?
Za svaku konaanu sumu moemo izraunati njenu vrijednost. Za konanu sumu vrijedi zakon komutacije
i grupiranja.
Kod beskonanih redova ti zakoni ne vrijede.
Komentirati red

1 1 + 1 1 + 1 1 + 1 .......
Pogreno:

(1 1) + (1 1) + (1 1) + 1 .......
1 + (1 + 1) + (1 + 1) + (1 + 1) .......

Zadan je red brojeva

. Formiramo parcijalne sume reda:

n =1

S1 = a1
S 2 = a1 + a 2
S 3 = a1 + a 2 + a3
..........................
n

S n = a k = a1 + a 2 + ... + a n je n ta parcijalna suma tog reda.

k =1

Red

a
n =1

je konvergentan ako je konvergentan niz (S n )nN njegovih parcijalnih suma. Suma

konvergentnog reda jednaka je graninoj vrijednosti (limesu) niza parcijalnih suma

S = lim S n .
n

Ako niz parcijalnih suma divergira kaemo da je red divergentan.

13

Radni materijali

Ako red

konvergira tada vrijedi lim a n = 0 (nuan uvjet konvergencije). Meutim ako je

n

n =1

lim a n = 0 ne znai da je red konvergentan.

Ako je lim a n 0 red divergira.

n

Primjer: Ispitajte konvergenciju reda ln

n =1

lim ln

n
.
n +1

n
= ln 1 = 0
n +1

Zadovoljen je nuan uvjet konvergencije reda, ali moemo pokazati da ovaj red ne konvergira.

1
= ln 1 ln 2 = ln 2
2
1
2
S 2 = ln + ln = ln 1 ln 2 + ln 2 ln 3 = ln 3
2
3
S1 = ln

...............................................

n 1
n
1
2
3
+ ln + ln + ... + ln
+ ln
=
n
n +1
2
3
4
= ln 1 ln 2 + ln 2 ln 3 ln 3 ln 4 + ..... + ln(n 1) ln n + ln n ln(n + 1) == ln(n 1)

S n = ln

lim S n = lim ( ln(n 1)) =

Niz parcijalnih suma ne konvergira. Red ne konvergira.

en
.
3
n =1 n

Primjer: Ispitajte konvergenciju reda

an =

en
n3

en
=
n n 3
lim

Nije zadovoljen nuan uvjet konvergencije , pa red divergira.

Primjer: Ispitajte konvergenciju reda iji je opi lan a n =

n
= lim
n 10 n + 1
n
lim

1
10 5 +

1
n

1
>0
10 5

Red divergira.

14

n
.
10 n + 1
5

Radni materijali

Red

je aritmetiki ako vrijedi a n +1 a n = d , n N . Broj d se zove razlika aritmetikog reda.

n =1

Primjer:

2 + 4 + 6 + 8 + 10 + .....2n + ...

Red

je geometrijski ako vrijedi

n =1

a n +1
= q , n N .
an

Broj q se zove kvocijent geometrijskog reda.

Posebno promatramo geometrijski red

= 1 + q + q2 + q3 + K + qn + K

n=0

Ako je q < 1 geometrijski red konvergira i suma mu je S =

1
.
1 q

Ako je q 1 geometrijski red divergira.

Za lanove geometrijskog reda vrijedi:

a n +1 = qa n = a1q n
pa je

a =a q
n

n =1

= a1

n =1

n=0

Ako je q < 1 geometrijski red konvergira i suma mu je S = a1

Primjer: Pokaite da je red geometrijski

n =1

an =

( 2)

( 2)

a n +1 =

( 2)

n +1

a n +1
=
an

( 2)

n +1

( 2)

1
2

q=

1
2

< 1 red konvergira.

15

1
.
1 q

. Ako konvergira izraunajte njegovu sumu.

Radni materijali
3
S=
1

2
=
1

2 1

Redovi s pozitivnim lanovima

a n 0 , n N

n =1

Primjer:

n
n =1

, an =

1
> 0 za svaki n N
n2

Cauchyev kriterij konvergencije za redove s pozitivnim lanovima:

Ako je lim a n
n

<1

=1
>1

red konvergira
nema odluke
red divergira

Primjer: Ispitajte konvergenciju reda

2
n =1

Red je s pozitivnim lanovima pa moemo primijeniti Cauchyev kriterij konvergencije.

lim n

n
1
n
n
lim
=
= < 1 , red konvergira.
n
n
n
n

2
2
2

D'Alambertov kriterij konvergencije za redove s pozitivnim lanovima:

a
Ako je lim n +1
n a
n

<1

=1
>1

red konvergira
nema odluke
red divergira

Primjer: Ispitajte konvergenciju reda

2n 1
.
2n
n =1

Red je s pozitivnim lanovima, pa moemo primijeniti D'alambertov kriterij.

2n + 1
n +1
a n +1
1
lim
= lim 2
= < 1 red konvergira
n 2n 1
n a
2
n
n
2

16

Radni materijali
Alternirani ( izmjenini) redovi

Redovi

(1) n an ili
n =1

(1)

n +1

a n a n > 0 , n N zovu se alternirani ili izmjenini redovi.

n =1

Leibnitzov konvergencije za alternirane redove:

Alternirani red konvergira ako vrijedi:
1. a n > a n +1
2. lim a n = 0 .
n

Primjer: Da li konvergira red

(1)
n =1

1. a n =

a n +1

n +1
?
2n + 1

n +1
2n + 1
n+2
=
2n + 3

n +1
n+2
>
2n + 1 2n + 3
2. lim

n +1 1
= 0
2n + 1 2

3> 2

red divergira.

Apsolutno konvergentni redovi

Red

an je apsolutno konvergentan ako ed apsolutnih vrijednosti njegovih lanova

n =1

a n konvergira.

n =1

Ako red apsolutno konvergira, onda on konvergira.

Redovi potencija

Red potencija

( x x0 ) n

n=0

a n koeficijenti reda potencija

Radijus konvergencije reda potencija r = lim

Interval konvergencije reda ( x 0 r , x 0 + r ) .

Red potencija

an
1
ili r = lim
x

n
a n +1
an

( x x0 ) n za savki x ( x0 r , x0 + r ) . Red potencija divergira za za savki

n=0

x ( x0 r , x0 + r ) .
17

Radni materijali

Specijalno ako je x 0 = 0

xn

n=0

Suma reda potencija S ( x) =

( x x0 ) n je u intervalu konvergencije reda neprekidna funkcija

n=0

S ( x) koja ima derivacije svakog reda.

Primjer: Odredite interval konvergencije reda

(n
n =1

1
x n .
+ 1)

1
n 2 + 2n + 2
r = lim n + 1 = lim
=1
n
n
1
n2 + 1
(n + 1) 2 + 1
2

Red konvergira za x ( 1,1) .

Taylorov polinom P ( x) stupnja n u okolini toke x = 0 (Mc Laurinov polinom)

1
u okolini toke x = 0 Kako je
Pokaimo kako emo dobiti aproksimaciju funkcije f ( x) =
1 x
1
1
f (0) =
= 1 , moemo biti sigurni da je
1 za jako male vrijednosti x .
1 0
1 x

1
1
1 x
y=

1
1- x

y=1

-1

18

Radni materijali
Bolja aproksimacija u okolini toke x = 0 dana je jednadbom tangente u toki x = 0 . Kako je
1
i f (0) = 1 jednadba tangente je y = x + 1 .
f ( x ) =
(1 x ) 2
y=

1
1- x
y=1+x

-1

1
1+ x
1 x
Aproksimaciju funkcije oznaimo s P( x) = 1 + x . Vidimo da je P(0) = f (0) i P (0) = f (0) = 1 .
U namjeri da dobijemo sljedeu- bolju aproksimaciju neka to bude polinom drugog stupnja za
kojeg vrijedi
P(0) = f (0) , P (0) = f (0) i P (0) = f (0) .
2
, P (0) = f (0) = 2 lako je provjeriti da je P( x) = 1 + x + x 2 polinom
3
(1 x )
koji zadovoljava gornja tri uvjeta.

Kako je f ( x ) =

y=

1
1-x

y=1+x

-1

19

Radni materijali
1
1+ x + x2
1 x
Ovaj postupak moemo provesti za bilo koju funkciju . Sukcesivne aproksimacije su polinomi kojima
stupnjevi rastu.
Isti postupak moemo razviti za bilo koju funkciju i bilo koju toku x = x 0
Ranije smo vidjeli da funkciju u okolini toke x0 moemo aproksimirati linearnom funkcijom

l ( x) = f ( x0 ) + f ( x0 )( x x0 ) .
Primijetimo da vrijedi l ( x0 ) = f ( x 0 ) i l ( x 0 ) = f ( x 0 )
Ako bismo eljeli to generalizirati na n puta derivabilnu funkciju, mogli bismo potraiti polinom n tog
stupnja

Pn ( x) = a 0 + a1 ( x x0 ) + a 2 ( x x0 ) 2 + ... + a n ( x x0 ) n .

( n)
Koji ima svojstva Pn ( x 0 ) = f ( x 0 ) , Pn ( x0 ) = f ( x 0 ) ,....., Pn ( x 0 ) = f ( n ) ( x 0 ) .
f (i ) ( x0 )
Lako se vidi da koeficijenti polinoma moraju biti : ai =
, i = 0,1,2,..., n .
i!
Polinom Pn (x ) s ovako definiranim koeficijentima zove se Taylorov polinom n tog stupnja funkcije
f (x) u okolini toke x0 .
Specijalno za x 0 = 0 Taylorov polinom ima oblik:

Pn ( x) = a 0 + a1 x + a 2 x 2 + ... + a n x n
ai =

(i )

( 0)
, i = 0,1,2,..., n
i!

f ( x) = Pn ( x) + Rn ( x)
Pn (x) Taylorov polinom n tog stupnja funkcije f ( x) u okolini toke x0 .
Rn (x) ostatak
Polinom Pn (x ) aproksimira funkciju f ( x) u okolini toke x 0 .

Primjer: Odredite Taylorov polinom petog stupnja P5 ( x) za funkciju e x u okolini toke x = 0 .

Pokaimo kako dobiveni polinom aproksimira funkciju za neke vrijednosti varijable x.

f ( x) = e x
f ( x) = f ( x) = f ( x) = f IV ( x) = f V ( x) = e x , pa je
f (0) = f (0) = f (0) = f IV (0) = f V (0) = e 0 = 1 , pa je
1
1
1
1
1
P5 ( x) = 1 + x + x 2 + x 3 + x 4 + x 5
1!
2!
3!
4!
5!

20

Radni materijali
ex 1+
x
ex
P5 ( x)

1
1
1
1
1
x + x2 + x3 + x 4 + x5
1!
2!
3!
4!
5!

-4
0.0183

-3
0.0494

-2
0.1353

-1
0.3679

-0.5
0.6065

0
1

0.5
1.6487

1
2.7183

2
7.3891

3
20.086

4
54.598

-3.533

-0.6500

0.0667

0.3666

0.6065

1.6487

2.7167

7.2667

18.400

42.867

Analizom tablice moemo uoiti da polinmo jako dobro aproksimira funkciju za x ( 1, 2) .

3. TAYLOROV RED
Znamo da je suma reda potencija neprekidna beskonano puta derivabilna funkcija u intervalu
konvergencije reda. Postavimo obrnuto pitanje : kada moemo tvrditi da se neka funkcija f ( x) moe
prikazati kao suma nekog reda potencija?
Odmah je jasno da funkcija f ( x) mora biti beskonano puta derivabilna, ali to nije dovoljno. Jo mora
vrijediti da u okolini toke x 0 apsolutna vrijednost svih derivacija funkcije f mora biti ograniena
jednim te istim brojem M .

Red

a n ( x x0 ) n , a n =
n=0

f ( n ) ( x0 )
, zove se Taylorov red funkcije f (x) u okolini toke x0 .
n!

Koeficijenti a n , zovu se Taylorovi koeficijenti funkcije f ( x) u toki x0 .

f ( x) = a n ( x x 0 ) n
n=0

Specijalno za x0 = 0 Taylorov red poprima oblik

x n i zove se Maclaurinov red. Koeficijenti

n =1

an =

( n)

( 0)
zovu se Maclaurinovi koeficijenti funkcije f ( x)
n!

Primjer: Odredte Taylorov red funkcije f ( x) = cos x u okolini toke x0 =

a
n=0

(x )n
2

f ( n)
2
an =
n!
f ( x) = cos x

f =0
2

21

.
2

Radni materijali
f ( x ) = sin x

f = 1
2

f ( x) = cos x

f = 0
2

f ( x) = sin x

f = 1
2

f (2n) = 0
2

a2n

f ( 2 n +1) = (1) n +1
2

f ( 2n)
2 0
=
=
( 2 n) !

cos x = (1) n +1
n=0

a 2 n +1

x
(2n + 1) !
2

n = 0,1,2,...

f ( 2 n +1)
(1) n +1
2
=
=
(2n + 1) !
(2n + 1) !

2 n +1

Dobiveni red moemo koristiti za izraun sume redova.

x=

cos

2
1

= (1) n +1
=

4
2
(2n + 1) ! 4 2
n=0

2 n +1

Nakon sreivanja imamo:

2
1

= (1) n

2
(2n + 1) ! 4
n= 0

2 n +1

Razvijte u Maclaurinov red funkciju f ( x) = cos x

an x n
n=0

f ( x) = cos x
f ( x) = cos x
f ( x) = sin x

an =

f ( n ) ( 0)
n!
f (0 ) = 1
f (0) = 0

22

Radni materijali
f (0 ) = 1
f (0) = 0

f ( x ) = cos x
f ( x ) = sin x
....................

f ( 2 n ) (0) = (1) n

a 2 n +1 =

.................

f ( 2 n +1) (0 )
=0
( 2n ) !

cos x = (1) n
n=0

f ( 2 n +1) (0) = 0

a2n =

f ( 2 n ) (0 ) (1) n +1
=
(2n + 1) ! (2n) !

1
x 2n
( 2n ) !

23

n = 0,1,2,...

Radni materijali
PROVJERA ZNANJA
(redovi)

1. to je n ta parcijalna suma reda?

2. Da li vrijedi D'Alambertov kriterij konvergencije za red

(1)
n =1

3. Dan je red brojeva

i vrijedi lim a n 0 . Dani red je divergentan.

n

(1)
n =1

1
moemo ispitati pomou
n2

a) D'Alambertovog kriterija

b) Leibnitzovog kriterija

6. Pokaite da je red

(n 1) aritmetiki.
n =1

7. Ispitajte da li je

DA

NE

DA

NE

n =1

5. Konvergenciju reda

1
?
n2

i vrijedi lim a n = 0 . Dani red je konvergentan.

n =1

4. Dan je red brojeva

geometrijski.

n =1

8. Napiite formulu za sumu reda

, ako je q < 1 .

n =1

24

DA

NE

Radni materijali
RIJEENI ZADACI
(redovi)

1.Ispitajte konvergenciju reda

n2 + 5
.

2
n =1 n + 4

n2 + 5
Opi lan reda je a n = 2
.
n +4
n2 + 5
=1 0
n n 2 + 4

lim a n = lim

Red divergira jer nije ispunjen nuan uvjet konvergencije.

n +1
konvergira.
(n 1) !
n =1
n +1
Opi lan reda je a n = n
>0 .
2 (n 1) !

2. Pokaite da red

Primijenimo D'alambertov kriterij konvergencije.

a n +1
n a
n
lim

n+2
2 n +1 n !
n+2
= lim
= 0<1
= lim
n
n 2 n( n + 1)
n +1
2 n (n 1) !

Dakle red konvergira.

n 3n+ 2
.

5n
n =1

3. Ispitajte konvergenciju reda

Red je s pozitivnim lanovima. Primijenimo Cauchyev kriterij konvergencije.

lim n a n = lim n

n 3n+ 2
3n 32
n n
=
lim
= lim n n n
n
n
5n
5n
n

3
2
3 =
5

3
3
3
3
= lim n lim 3 2 = 1 lim 3 n = lim 3 n =
n
n
n 5
5 n
5
5
n

4. Izraunajte sumu prvih deset lanova aritmetikog niza a = 2 , d = 3 .

n = 10
n
S10 = (a + a10 )
2

25

Radni materijali
a10 = 2 + (10 1) 3 = 29
10
S10 = (2 + 29) = 155
2

5. Ispitajte konvergenciju reda

(1.2)

n=0

Red je s pozitivnim lanovima.

(1.2) n = 1.2 > 1 red divergira.

Cauchyev kriterij

6. Pokaite da red

(0.2)

konvergira. Izraunajte sumu reda.

n=0

Cauchyev kriterij

(0.2) n = 0.2 < 1 red konvergira.

Red je geometrijski a = 1 , q = 0.2 < 1

S=

a
1
1
=
=
1 q 1 0.2 0.8

7. Izraunajte MacLaurinove razvoje za funkciju a) cos x , b) e x .

f ( x ) = f ( 0) +
n =1

a) f ( x) = cos x

f ( x ) = sin x
f ( x) = cos x

f ( n ) ( 0) n
x
n!
f (0) = cos 0 = 1
f (0) = sin 0 = 1
f (0) = cos 0 = 1

.............................

f ( x) = 1

.............................

x2 x4 x6
+
+ = 1 + ( 1 )

2! 4! 6!
n =1

b) f ( x) = e x

x 2n
( 2n ) !

f ( x ) = e x

f (0) = e 0 = 1
f ( 0) = e 0 = 1

...............

.....................

f ( n ) ( x) = e x

f ( n ) ( 0) = e 0 = 1

1 n
x
n=0 n!

ex =

26

Radni materijali

8. Naimo Mclaurinov polinom etvrtog stupnja funkcije f ( x) = ln(1 + x )

f ( 0)
f (0) 2 f (0) 3 f IV (0) 4
x+
x +
x +
x
1!
2!
3!
4!

P4 ( x) = f (0) +
f ( x) = ln(1 + x )

f (0) = 0

1
= (1 + x) 1
1+ x

f ( x ) =

f ( 0) =

1
=1
1+ 0

f ( x) = 1 (1 + x) 2

f (0) = 1

f ( x) = (1)(2)(1 + x) 3

f (0) = 2

IV

( x) = (1)(2)(3)(1 + x) 4

P4 ( x) = 0 +

1
1
2
6
x x2 + x3 x4
1!
2!
3!
4!

P4 ( x) = x

1 2 1 3 1 4
x + x x
2
3
4

9. Pokaite da je red

3
n=0

IV

( 0) = 6

4n
geometrijski. Ako je konvergentan izraunajte njegovu sumu.
5 n +1

an = 3

4
5 n +1

a n +1 = 3

a n +1
an

4 n +1
5 n+ 2

4 n +1
n+ 2
4
= 5 n = ,
5
4
3 n +1
5
3

q=

4
< 1 red je konvergentan i S =
5

10. Ispitajte konvergenciju reda

(1)
n =1

1
n

3
5
4
1
5

=3

Red je alternirajui, pa emo primijeniti Laibnitzov kriterij konvergencije.

1. lim

2. a n =

1
n
1

=0

<

1
n +1

= a n +1 , za svako n N

Red konvergira.

27

Radni materijali

11. Ispitajte konvergenciju reda

an

n! .
n=0

Red je s pozitivnim lanovima pa moemo primijeniti D'Alambertov kriterij.

lim

a n +1
an

a n +1
a
(n + 1) !
= lim
=
lim
= 0<1
n n + 1
n
an
n!

Red konvergira.

n2

n + 1
12. Ispitajte konvergenciju reda 2
.
n
n =1
n

Red je s pozitivnim lanovima pa moemo primijeniti Cauchyev kritrij konvergencije.

1

n + 1
lim n a n = lim n 2 n

n
n
n
1

= lim 1 +
2 n

n2

n n + 1

= lim 2

n
n

1
1
= e >1
n
2

Red divergira.

28

n
n
n
= lim 2 1 n + 1 = 1 lim n + 1
n

2 n n
n

Radni materijali

ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD

(redovi)

1. Pokaite da je red

(n 1) aritmetiki.
n=0

2. Pokaite da je red

5
n =1
6

3. Izraunajte sumu

2
n=0

4. Pokaite da je red

geometrijski. Da li je konvergentan?
.

10
n =1

5. Izraunajte sumu reda

geometrijski. Ako je konvergentan izraunajte mu sumu.

10
n=0

6. Odredite Taylorov polinom etvrtog stupnja za funkciju f ( x) = cos x u okolini toke x 0 = .

7. U okolini toke x = 0 aproksimirajte funkciju f ( x) =

8. Pokaite da je red

3 n 1

2
n=0

n+ 2

e)

(1)
n =1

1+ x

Taylorovim polinomom drugog stupnja.

geometrijski. Da li je konvergentan?

9. Ispitajte konvergenciju reda: a)

ex

en
, b)

n =1 n

n3
, c)

n
n = 2 (ln n )

3
2 n +1

10. Odredite interval konvergencije reda

n!x

n=0

29

n 2 + 2n
, d)

2
n =1 n 1

(1) n
n =1

n3
n 1

Radni materijali

RJEENJA
(redovi)

1. a n +1 a n = 1
5 n +1
= 5 , nije
5n
1
1 q 6+1 127
3. q = , S =
=
2
1 q
64
2.

4.

5.

6.
7.
8.

4
1
4
, red je konvergentan, S = 10 =
q=
1
10
9
1
10
10
1
S=
=
1
9
1
10
1
1
P4 ( x ) = 1 + ( x ) 2 ( x ) 4
2!
4!
3
11
f ( x) 1 x + x 2
2
8
a n +1 3
= = q > 1 , red ne konvergira.
an
2

9. a) Red divergira, b) Red konvergira, c) Red divergira , d) Red divergira, e) Red konvergira
10. Red konvergira za svako x R .

30

Radni materijali
4. NEODREENI INTEGRAL
Ako je zadana realna funkcija realne varijable f ( x) , onda pod primitivnom funkcijom funkcije
f (x) podrazumijevamo funkciju F (x) ija je derivacija jednaka zadanoj funkciji f (x) . Dakle F (x) je
primitivna funkcija funkcije f ( x) ako je

F ( x) = f ( x)
2

Primjer: Pokaite da je F ( x) = e x + x 3 primitivna funkcija funkcije f ( x) = 2 xe x + 3x 2 .

Budui je F ( x) = (e x + x 3 ) = 2 xe x + 3 x 2 to je F ( x ) primitivna funkcija funkcije f ( x) .
Ako je F (x) primitivna funkcija funkcije f (x) tada je funkcija F ( x) + C takoer primitivna funkcija
funkcije f ( x) .
Vano je napomenuti da primitivna funkcija ako postoji nije jedinstvena nego postoji beskonano mnogo
primitivnih funkcija koje se meusobno uvijek razlikuju samo za konstant. Ako je F (x) primitivna
funkcija funkcije f ( x) , tada su sve primitivne funkcije funkcije f ( x) oblika
2

F ( x) + C
gdje je C aditivna konstanta (konstanta integracije)
Skup koji sadri sve primitivne funkcije neke funkcije f ( x) zvat emo neodreeni integral i oznaavat
emo ga sa

f ( x)dx .
itamo: 'neodreeni integral funkcije f ( x) dx '.
Znak

- neodreeni integral.

Funkciju f (x) zovemo podintegralna funkcija.

f ( x)dx - podintegralni izraz .
Budui da se sve primitivne funkcije za neku podintegralnu funkciju f ( x) razlikuju samo za aditivnu
konstantu, zbog jednostavnosti zapisa uobiajeno se pie

f ( x) dx = F ( x) + C
Dovoljno je odrediti jednu primitivnu funkciju da bismo znali odrediti sve primitivne funkcije, odnosno
izraunali neodreeni integral. Odrediti i tu jednu primitivnu funkciju nije jednostavan postupak, jer se
zapravo radi o postupku obrnutom od deriviranja.
Postupak nalaenja integrala naziva se integracija (integriranje, antideriviranje). Kada se trai integral
neke funkcije kae se da se ona integrira.

31

Radni materijali
Osnovna svojstva neodreenog integrala

df ( x) =

f ( x) + C

d f ( x)dx = f ( x)dx + C

( f ( x)dx ) = f ( x)

kf ( x)dx = k f ( x)dx
( f ( x) f
1

( x))dx = f 1 ( x)dx f 2 ( x)dx

Tablica neodreenih integrala

dx =

1 n +1
x +C
n +1

x dx = ln
e

n 1

x +C

dx = e x + C

ax
a dx = ln a + C
x

sin x dx = cos x + C
cos xdx = sin x + C
1

cos

sin

1+ x

dx = tgx + C

dx = ctgx + C
dx = arctgx + C

dx
1 x2

= arcsin x + C

32

Radni materijali

Metode integriranja
Direktna (neposredna integracija)
Pravila deriviranja omoguavaju raunanje derivacije bilo koje elementarne funkcije.
Raunaje neodreenog integrala je bitno tee, jer ne postoje univerzalna pravila
integriranja.
Direktna integracija sastoji se u tome da se zadana podintegralna funkcija transformira, tako
da primitivnu funkciju moemo nai direktno iz tablica koristei svojstva neodreenog
integrala.

Primjer: (x 2 + 4e x ) dx = x 2 dx + 4e x dx =

1 3
x + 4e x + C
3

Metoda supstitucije
Vidjeli smo da se osnovna pravila integriranja odnose na raunske operacije zbrajanja i
oduzimanja te mnoenja s konstantom. Znai ostaje problem antideriviranja podintegralne
funkcije koja je formirana kao umnoak dviju funkcija ili kao kompozicija dviju funkcija.
Metoda supstitucije prvenstveno slui za antideriviranje funkcije koja je nastala kao kompozicija
dviju funkcija. Ideja metode supstitucije sastoji se u tome da dio podintegralne funkcije
proglasimo novom varijablom.Kod uvoenja nove varijable vano je da nova podintegralna
funkcija, ali i diferencijal budu izraeni iskljuivo terminima nove varijable.
Ukoliko je metoda supstitucije bila efikasna dolazimo do novog neodreenog integrala kojeg
moemo izraunati neposrednom integracijom.
Metoda integriranja supstitucijom temelji se na sljedeoj formuli

f ( x)dx = {

x = (t )

dx = (t )dt

} = f ((t )) (t )dt

Formula se moe koristiti u oba smjera. Jednom je povoljno podintegralnu funkciju shvatiti kao
f (x) i traiti povoljnu supstituciju x = (t ) tako da se funkcija f ((t ) ) (t )dt moe direktno
integrirati. Drugi put e povoljnije biti shvatiti podintegralnu funkciju kao f (( x) ) ( x)dx pa
supstitucijom t = ( x ) podintegralna funkcija postaje f (t )

f (( x)) ( x)dx = {

t = ( x)

33

dt = ( x)dx

} = f (t )dt

Radni materijali

Primjer:

= t = ln x

dx

x (ln x)

dt =

1
dx
x

dt

1
1
= +C =
+C
t
ln x

ili

dx
=
2
x (ln x)

x = et
dx = e t dt

dt
1
1
et
dt = 2 = + C =
=
+C
t
2
ln x
t
t
e (ln e t )

t = x 3 + x 2 + 100
2
3
2
4
+
+
+
=
x
x
x
x
dx
(
3
2
)
(
100
)

dt = (3 x 2 + 2 x)dx
=

1 5
4
= t dt = t + C =
5

1 3
( x + x 2 + 100) 5 + C
5

sin x cos

xdx = { u = cos x

du = sin xdx

} = u 3 du = 1 u 4 + C =
4

1
= cos 4 x + C
4

Specijalni sluajevi:

f ( x)dx u = f ( x)
=
f ( x)
du = f ( x)dx

f ( x)e

f ( x)

du
= ln u + C = ln f ( x) + C
=
u

u = f ( x)
dx =
du = f ( x )dx

u
u
f ( x)
+C
= e du = e + C = e

Primjeri:
sin x
dx = { u = cos x
du = sin xdx
3
x
1
1
1
+C
= u 2 + C =
2
2 cos 2 x

cos

cos x
sin x e dx = { z = cos x

} =

dz = sin xdx

= e cos x + C

34

1
du = u 3 du =
3
u

} = e

dz = e z + C =

Radni materijali

Meoda parcijalne integracije

Metoda parcijalne integracije prvenstveno je namijenjena antideriviranju podintegralne funkcije
koja je umnoak dviju funkcija.

Formula parcijalne integracije

u dv = u v v du
ili

u ( x) v( x) dx = u ( x) v( x) v( x) u ( x) dx
Napomena:
Ako koristimo metodu parcijalne integracije za raunanje

f ( x) dx podintegralnu funkciju

f (x)

moramo prikazati u obliku umnoka funkcije u (x) i diferencijala funkcije d v ( x ) = v ( x )dx .

Pri tom treba odabrati funkciju v (x) tako da se lako moe odrediti njena primitivna funkcija
v (x) . Osim toga vrlo je vano da integral na desnoj strani formule za parcijalnu integraciju

vdu bude jednostavniji

f ( x) dx = udv .

od integrala na lijevoj strani formule za

parcijalnu integraciju

Primjer:
u ( x ) = x
x
xe
dx
=

dv = e dx

du = dx
v ( x ) = e dx = e
x

= xe x e x dx = xe x e x + C
ili

u ( x) = e x

x
xe dx = dv = xdx

du = e x dx
v( x) = xdx =

1 2
x
2

1 2 x 1 2 x
= x e x e dx
2
2

Na ovom primjeru vidimo kako je vano dobro odabrati funkcije u i dv jer drugom sluaju
integral na desnoj strani formule za parcijalnu integraciju postaj sloeniji od poetnog integrala.

35

Radni materijali
Integrali racionalnih funkcija

Poznato nam je da se neprava racionalna funkcija f (x) moe prikazata kao suma polinoma
P ( x)
.
Pk (x) i prave racionalne funkcije n
Qm ( x )
P ( x)
f ( x) = Pk ( x) + n
Qm ( x )
Pn ( x)
f ( x)dx = Pk ( x)dx + Qm ( x) dx
Integriranje racionalnih funkcija se temelji na mogunosti rastava prave racionalne funkcije na
tzv 'parcijalne razlomke'. Rastav na parcijalne razlomke ovisi o tome kakve su nultoke polinoma
u nazivniku. Prema tome kakve su nultoke polinoma u nazivniku imamo etiri sluaja kod
integracije pravih racionalnih funkcija.
Sluaj kada su nul-toke polinoma u nazivniku sve realne i jednostruke.
Pn ( x)
Pn ( x)
Am
A1
A2
+ ...... +
=
=
+
Qm ( x) ( x x1 )( x x 2 )....( x x m ) x x1 x x 2
x xm

Pn ( x)
Am
A2
A1
dx =
dx
dx + ...... +
dx +
Qm ( x )
x xm
x x2
x x1

Potrebni integrali su:

Primjer:

1.1.

x dx = ln x + C

1.2.

x a dx = ln x a

+C

A
A
A
3x + 1
= 1+ 2 + 3
x( x 2)( x 1)
x x 2 x 1

Sluaj kada su sve nultoke ploinoma u nazivniku realne, ali je barem jedna viestruka.
Pn ( x)
Pn ( x)
=
=
k
Qm ( x) ( x x1 ) ( x x 2 )....( x x m k )
=

Ak
Bm k
A1
A2
B1
B2
+ ... +
+ .... +
+
+
+
k
2
x x1 ( x x1 )
x x 2 x x3
x xm k
( x x1 )

36

Radni materijali
Potrebni integrali:

Primjer:

1
1
n 1 + C
1 n x

2.1.

2.2.

x a dx = ln x a

2.3.

( x a)

dx =

dx =

+C

1
1

+C
1 n ( x a) n 1

A3
A
A2
B
C
2
+
= 1 +
+
+
2
3
x +1 x 2
( x 1) ( x + 1)( x 2) x 1 ( x 1)
( x 1)
3

Sluaj kada polinom u nazivniku ima konjugirano kompleksne jednostruke nul toke
Pn ( x)
Pn ( x)
A
A1
Mx + N
+ ..... + m 2
= 2
= 2
+
Qm ( x) ( x + px + q) ( x x3 )....( x x m ) x + px + q x x3
x xm
Integral koji se javlja u ovom sluaju:

3.1.

1
a2

dx
=
+ a2

dx
x
a2
a

adt
1
= arctgt + C
+1 a

3.1.

3.2.

3.3.

dx
+ a2
1
dx , p 2 4q < 0
2
x + px + q
Mx + N
dx , p 2 4q < 0
2
x + px + q

x
=
=t
a
+ 1

1
x
= arctg + C
a
a

dx = adt

37

Radni materijali

3.2.

1
dx
x + px + q

p 2 4q < 0

1
dx =
x + px + q

2
2
2

1
p
p
p
p

x 2 + px + q = x 2 + 2 x + = x + + (4q p 2 )
2
2
4 4243
2 2

1
a2

x+

dx
1
dx

2 = t
=
=
=
dx

=
x 2 + px + q
p 2

2
a

p

2
x +
dx = adt
x+ + a

2
2 + 1

a2
a

1
dt
1
1
p
x
= arctgt + C = arctg +
= 2
+C
a t +1 a
a
a 2a
Primjer:

1
1
1
1
= 2
=
=
2
2
x 2 x + 3 x 2 x + 1 + 2 ( x 1) + 2 ( x 1) +
2

1
dx =
x 2x + 3
2

1
x 1

2
2

2 dt
1
2
arctgt + C =
=
2

2 t +1
2

3.3.

Mx + N
dx =
x + px + q
(x 2 + px + q ) = 2 x + p

M
2

dx =

+ 1

x 1
2

=t

( 2)

x 12

+ 1
2
2

dx = 2 dx =

2
x 1
arctg
+C
2
2

Mx + N =

M
Mp
(2 x + p)
+N
2
2

Mp
dx
2x + p

dx + N
2
2 x + px + q
+ px + q

142
4 43
4
f ( x)
dx
f ( x)

142
4 43
4
int egral

tipa

3.2

38

Radni materijali

Primjer:

x+2
dx
+ x+3

p 2 4q = 1 12 < 0

korak

(x

+ x + 3) = 2 x + 1

korak
x+2=

x+2
1
2x + 1
3
dx
1
3
dx + 2
dx = 2
= ln x 2 + x + 3 + I 1
2 x + x+3
2 x + x+3
2
2
+ x+3

I1 =

1
3
(2 x + 1) +
2
2

dx
dx
dx
4
2 11
2x + 1
=
=
=
arctg
2
2
11
x + x+3
11
1 11 11

1
x+ +
x+
2
4

2 +1

11

2
2

1
x+2
3 11
2x + 1
dx = ln x 2 + x + 3 +
arctg
+C
2
11
+ x+3
11

Samo informativno
Sluaj kada polinom u nazivniku ima i viestruke konjugirano kompleksne nultoke.

Pn ( x)
Pn ( x)
=
= 2
k
Qm ( x) ( x + px + q ) ( x x 2 k +1 )....( x x m )
=

M 1 x + N1
M k x + Nk
A1
Am
+ ... +
+ ...... +
+
k
2
2
x xm
x + px + q
(x + px + q ) x x2k +1

39

Radni materijali
Integral koji se javlja u ovom sluaju

4.1. I k =

4.2.

4.1. I k =

+ a)

Mx + N
( x + px + q ) k
2

, p 2 4q < 0

dx

+ a)
Za raunanje ovih integrala koristimo formulu (tzv. rekurzivnu formulu)
Ik =

(x

(x

dx
2

2k 3
x
I k 1 +
2k 2
2(k 1)( x 2 + 1) k 1

Primjer:

I4 =
I3 =

(x
(x

I2 =

(x

x
2 4 3
5
x
I 41 +
= I3 +
2
4 1
2
2 4 2
6
2(4 1)( x + 1)
6 ( x + 1) 3

+ 1)

x
23 3
3
x
I 31 +
= I2 +
2
31
2
23 2
4
2(3 1)( x + 1)
4 ( x + 1) 2

x
2 2 3
1
x
I 21 +
= I1 +
2
2 1
2 2 2
2
2(2 1)( x + 1)
2 ( x 2 + 1)

dx
2

+1

dx

dx
2

+ 1)

I1 =

dx
= arctgx
x +1

4.2.

Mx + N
( x + px + q ) k

Postupak kao u sluaju integrala 3.3.

(x

+ px + q ) = 2 x + p

Mx + N =

M
Mp
(2 x + p)
+N
2
2

40

Radni materijali

M
Mx + N
=
k
2
( x + px + q )
2

(x

2x + p
Mp
dx

dx + N
2
k
2 ( x + px + q ) k
+ px + q)

142
4 43
4
144424443
svedemo ga na int egral tipa 4.1
f ( x)
dx
f ( x)
Integrali racionalnih funkcija su od izuzetnog znaaja jer se za veliki broj integrala koriste
supstitucije koje vode na integral racionalne funkcije. Integrali pravih racionalnih funkcija se
svode na gore navedene sluajeve.
x 2 + 3x 1
x 2 + 3x 1
dx
=
x3 x2 + x 1
( x 2 + 1)( x 1) dx
Podintegralna funkcija je prava racionalna funkcija. Polinom u nazivniku ima jednostruku
kompleksno konjugiranu nul-toku I jednu realnu nul-toku.

Primjer:

x 2 + 3x 1
Ax + B
C
( x 2 + 1)( x 1)
= 2
+
2
x +1 x 1
( x + 1)( x 1)
x 2 + 3 x 1 = ( Ax + B )( x 1) + C ( x 2 + 1)
x 2 + 3 x 1 = ( A + B) x 2 + (C B ) x + A C
Odredbeni sustav
A+ B =1
CB=3
A C = 1

A = 2 , B = 1 , C = 2

x 2 + 3x 1
dx
x2
dx
x
dx
=
dx = 2
dx = 2
dx + 2 2
2
2
3
2
x 1
x 1
x x + x 1
x +1
x +1
x +1

x
1
2x
dx = 2
dx
2 x +1
+1

1
= 2 ln x 1 ln x 2 + 1 + 2arctgx + C
2

Integrali trigonometrijskih funkcija

Na nivou informacije
Za rjeavanje integrala oblika
supstitucija tg

R(sin x, cos x)dx , gdje je R racionalna funkcija koristi se

x
=t.
2
41

Radni materijali
Napomena: Ovdje spadaju i ntegrali racionalnih funkcija R(tgx, ctgx )dx , pri emu koristimo
sin x
cos x
, ctgx =
.
tgx =
cos x
sin x
Sada je
2tg
sin x =

x
2

2t
1+ t2

x
2
x
1 tg 2
2
2 = 1 t
cos x =
x 1+ t2
1 + tg 2
2
2
x
Iz tg = t imamo x = 2arctgt , dx =
dt .
2
1+ t 2
Tako dobivamo
1 + tg 2

R(sin x, cos x)dx = R (t )dt

1

Primjer:
x
2

tg = t dx =
dt
2

cos x
2(1 t 2 )(1 + t 2 )
2

1+ t
=
=
dt =
dx

sin x + 1
1 t 2 (1 + t )(1 + t 2 ) 2
sin x = 2t
cos x =

1+ t2
1 + t 2
2(1 t )
dt
2t
=

dt = 2arctgt ln t 2 + 1 + C =
dt = 2
2
2
2
1+ t
1+ t
1+ t
x
x
x
x
= 2 arctg tg ln tg 2 + 1 + C = 2 ln tg 2 + 1 + C
2
2
2
2

sin

cos

xdx =

sin 2 x = 1 cos 2 x

}= 12 (1 cos 2 x)dx

xdx =

cos 2 x = cos 2 x + 1

}= 12 (cos 2 x + 1)dx

42

Radni materijali

PROVJERA ZNANJA
(neodreeni integral)
1. Pokaite da je funkcija F ( x) = x 3 + 3 primitivna funkcija funkcije f ( x) = 3 x 2 .
2. Koju supstituciju koristimo pri rjeavanju integrala oblika
3. Koja se supstitucija koristi kod rjeavanja integrala oblika

4. Napiite formulu za parcijalnu integraciju.

5. Navedite metode integriranja.

43

f ( x )
dx ?
f ( x)

f ( x )e

f ( x)

dx ?

Radni materijali

ODGOVORI
(neodreeni integral)
1. F ( x) = f ( x)
2. t = f (x )
3. t = f (x)
4.

udv = uv vdu

5. neposredna integracija, supstitucija, parcijalna integracija

44

Radni materijali

RIJEENI ZADACI
(neodreeni integral)

1.

2.

3.

(x

+ 3 dx = x 4 + 6 x 2 + 9 dx = x 4 dx + 6 x 2 dx + 9 dx =
2

x 5 2x 3 + 5x
1
2
dx = (x 4 2 x 2 + 5) dx = x 5 x 3 + 5 x + C
x
5
3

x 3 x 2 + 5x 5
dx
x 1

1 5 6 3
x + x + 9x + C
5
3

x 3 x 2 + 5 x 5 = x 2 ( x 1) + 5( x 1) = ( x 1)( x 2 + 5)
ili

x 3 x 2 + 5 x 5 : ( x 1) = x 2 + 5
x3 x2
5x 5
5x + 5
0

4.

5.

( x 1)( x 2 + 5)
x x + 5x 5
1
dx =
dx = ( x 2 + 5) dx = x 3 + 5 x + C
x 1
x 1
3
3

2x x
3

dx =

2x x
x

1
3

1
2

x = t 2
dx =
t = x
x

sin x

3 1

13

12 6
x +C
13

dx = 2tdt
sin t
2tdt = 2 sin tdt = 2 cos t + C =
=
t

= 2 cos x + C

6. sin 3 x cos xdx = { u = sin x

dx = 2 x 2 3 dx = 2 x 6 dx =

du = cos xdx

} = u 3 du = 1 u 4 + C =

1
= sin 4 x + C
4

45

Radni materijali

7.

x 2 dx

x 4
3

= { t = x3 4

1
1
1
1
dt = 3 x 2 dx } = 33 dt = t 3 dt = 3 t 2 + C
3
2
t

13 3
2
(
x 4) + C
2

du = 4dx
u = 4x

8. 4 x ( x + 4) dx =
1
5
v = ( x + 4) 5 dx = ( x + 4) 6
dv = ( x + 4) dx
6
5

4
4
4
4
x( x + 4) 6 ( x + 4) 6 dx = x( x + 4)
( x + 4) 7 + C
6
6
6
42

9.

x+3
dx
2x 3
x+3
je prava racionalna funkcija. Rastaviti emo je na parcijalne razlomke .
f ( x) = 2
x 2x 3

x 2 2x + 3 = 0

x1 = 3 , x 2 = 1

x+3
x+3
A
B
+
=
=
x 3 x +1
x 2 x 3 ( x 3)( x + 1)
x + 3 = A( x + 1) + B( x 3)
x + 3 = ( A + B ) x + A 3B
2

Odredbeni sustav

A + B =1
A 3B = 3
3
1
, B=
2
2
3 1
1 1
x+3
=

2
x 2x 3 2 x 3 2 x + 1

A=

x+3
3
1
1
1
3
1
dx =
dx
dx = ln x 3 ln x + 1 + C
2
2
2 x3
2 x +1
2x 3

46

Radni materijali

2x 7
2x
dx

= I 1 7I 2
dx = (x 2 + 3) = 2 x = 2
dx 7 2
2
+3
x +3

x +3

t = x2 + 3
2x
dt
2
I1 = 2
dx =
= = ln t + C = ln( x + 3) + C
t
x +3
2
=
dt
xdx

10.

I2 =

t=
3
=
2

x
3 dt = dx
+ 1

dx

3
1
dt =
=
2
3 t +1

x
3
arctg
+C
3
3

11.

dx
=
2
x +3

(
e

ex +1
x

+x

dx =

z = ex + x
dz = (e x + 1)dx

dz
1 2
1
1
= 3 = z +C =
x
2
2 e +x
z

+C

dx
dx
=
( x 1)( x + 2)
+ x2
1
A
B
=
+
( x 1)( x + 2) x 1 x + 2

12.

1 = A( x + 2) + B ( x 1)
0 x + 1 = ( A + B) x + 2 A B
A+ B = 0
2A B = 1

A=

1
1
, B=
3
3

dx
dx
1 dx
1 dx
1
=
=

= (ln x 1 ln x + 2 )
( x 1)( x + 2) 3 x 1 3 x + 2 3
+ x2

1
x 1
= ln
+C
3 x+2
13.

du = dx
u=x
x

=
dx
( x + 3) 2 dv = ( x + 3) 2 dx v = ( x + 3) 2 dx

x
+
x+3

x + 3 dx = x + 3 + ln

x+3 +C

47

v=

1
x+3

Radni materijali

xdx

1+

14.

} = 1t+ t dt = t 1 + t +1 1 dt =
2

x = t2

dx = 2tdt

1 2
t t + ln t + 1 + C =
2
1
= x x + ln x + 1 + C
2

15.

x 3 x 2 + 5x 5
dx =
x 1

( x 3 x 2 + 5 x 5) : ( x 1) = x 2 + 5

}= (x

+ 5)dx =

1 3
x + 5x + C
3

f ( g ( x)) g ( x)dx
2
3
6
3
6
2
+
=
+
=
x
x
dx
x
x
dx
3
(
3
)
(
3
)
(
3
)

t = x 3 + 3
dt = 3x 2 dx
1
1
= t 6 dt = t 7 + C = ( x 3 + 3) 7 + C
7
7

16.

17.

={

=
2
3z 7
5 zdz

(3z 2 7) = 6 z

t = 3z 7

dt = 6 zdz

5z =

5
6z
5
6z =
dz =
6
6
3z 2 z

} = 56 dt = t
t

1
2

dt =

5
5
2t 2 + C =
3z 2 7 + C
6
3

dx
=
18.
25 + 4 x 2

dx
1
x
=
=
t=
2

25

2
x

x
2

25 1 +
1+
25

4
2
dx

5
dx = dt
2

5
dt
1
1
2x
1
2
arctgt + C = arctg
+C
=
=
2

10
10
5
25 1 + t

19.

sin

xdx
dx = { t = x 2 + 1
2
( x + 1)

dt = 2 xdx

1
= ctg ( x 2 + 1) + C
2

48

} = 12 dt = 12 ctgt + C =
sin t
2

Radni materijali

20.

x2 2
( x 1) 3 dx

x2 2
A
B
C
+
=
+
3
2
x 1 ( x 1)
( x 1)
( x 1) 3
x 2 1 = A( x 1) 2 + B ( x 1) + C
x 2 1 = Ax 2 + ( B 2 A) x + A B + C
Odredbeni sustav

A
=1

2A + B
=0
A = 1 , B = 2 , C = 1
A B + C = 2
x2 2
dx
dx
dx
( x 1) 3 dx = x 1 + 2 ( x 1) 2 ( x 1) 3 =
2
1
1
= ln x 1
+
+C
x 1 2 ( x 1) 2

49

Radni materijali
ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD
(neodreeni integral)

1.

5x dx

2.

2.

x
3

x5

dx

4x + 1
dx
x2

x2 + 1
dx
x

3.

4.

12t

5.

x (x

6.

x2 + 1
x2 + 1

7.

8.

x tg ( x

1 4t 3 dt

+ 6) dx
4

x +1
dx
2
+4

+ 1) dx

9. Provjerite istinitost sljedeih tvrdnji

2 xe dx = xe + C ,
2x
b)
dx = ln( x + 1) + 8
x +1
x

a)

c)

10.

x sin x dx = sin x x cos x + C

x

2x 2
dx
+ x +1

50

Radni materijali
RJEENJA

1. 1.

5 6
x , 2. 6 x 6
6

2. ln( x + 1) + 3 ln( x 2) + C
3.

2 5
x +2 x
5

4.

5.

3
2
(
1 4t 3 ) 2
3

1 5
5
(
x + 6)
25

6. x ln 1 x + ln 1 + x + C
7.

1
1
x
ln ( x 2 + 4 ) + arctg
2
2
2

8.

1
1
2
3 cos ( x 3 + 1)

9. a) NE, b) DA, c) DA
10. ln( x 2 + x + 1) 2 3arctg

2x + 1
3

+C

51

Radni materijali
5. ODREENI INTEGRAL
Problem povrine
Jedan od osnovnih zadataka matematike u njenim zaecima bio je problem mjerenja povrina lika kojemu
je rub opisan nekom krivuljom.
Pri izvodu formule za povrinu kruga moramo se koristiti aproksimacijom. Na taj je nain jo Arhimed
raunao povrinu kruga, upisujui i opisujui mu pravilne mnogokute. Poveavajui broj njihovih stranica,
moemo izraunati povrinu kruga sa zadovoljavajuom tonou. Na isti je nain Arhimed raunao i
povrinu omeenu dijelovima parabole.
Kroz povijest su matematiari na razliite naine raunali povrine raznih likova i volumena tijela,
primjenjujui metode koje su bile prilagoene konkretnom liku ili tijelu. Tek krajem 17. stoljea problem
raunanja povrine i volumena rijeen je analitikim, a ne geometrijskim metodama, time to je
uspostvljena njegova veza s diferencijalnim raunom.
Na slian nain kao i povrini kruga moemo prii problemu raunanja povrine bilo kojeg lika omeenog
proizvoljnom krivuljom.
Pri tome kljunu ulogu ima lik kojeg zovemo krivocrtni trapez (pseudotrapez) . Njegove tri sranice su
poput stranica trapeza , a etvrta stranica je luk krivulje. Horizontalnim i vertikalnim linijama svaki lik
moemo prikazati kao uniju krivocrtnih trapeza (vidi sliku)

Krivocrtni trapez

Na taj nain moemo problem raunanja povrine ravninskog lika dovesti vezu s problemom raunanja
povrine krivocrtnog trapeza ispod grafa neke funkcije.
Neka je f (x) ograena funkcija na intervalu [a, b] i f ( x) 0 . elimo izraunati povrinu P lika

omeenog grafom funkcije x -osi i pravcima x = a i x = b . Interval [a, b] podijelimo na n dijelova

diobenim tokama x i tako da je

a = x0 < x1 < x 2 < ... < xi 1 < xi < xi +1 < .... < x n 1 < x n = b .

Tako smo dobili n intervala x i 1 , xi

i = 1,2,..., n . Duljinu intervala oznaimo s xi = x i xi 1 ,

( xi 0 ) , i = 1,2..., n . Za svaki podinterval [xi 1 , xi ] odaberimo proizvoljnu toku t i tj. t i xi 1 , xi

Nad svakim intervalom x i 1, xi

postavimo pravokutnik visine f (t i ) .

52

Radni materijali

f = (ti)
f

a = x0 x1

x2

xi-1 ti

xi

xn-1 b = xn

Povrina pravokutnika Pi = f (t i ) xi .
Zbrajanjem pvrina Pi = f (t i ) xi svih pravokutnika dobit emo integralnu sumu funkcije f (x) na

intervalu [a, b]

S n = P1 + P2 + P3 + ... + Pn
n

S n = f (t1 )x1 + f (t 2 )x 2 + ..... + f (t n )x n = f (t i )xi

i =1

Ako postoji limes integralne sume S n kad n i xi 0 ( max (xi ) 0 ), i limes ne ovisi o
0< i < n

izboru brojeva x i , t i piemo:

n

I = lim S n = lim f (t i )x i
n

i =1

Taj limes mora biti jednak povrini krivocrtnog trapeza . Broj I odreen je samom funkcijom f i ne ovisi
o nainu raunanja integralne sume (nainu na koji smo podijelili interval [a, b] i izabrali brojeve t i ).
Zovemo ga odreeni integral funkcije f i oznaavamo s
b

I = f ( x )dx
a

On je jednak pvrini ispod grafa pozitivne funkcije nad intervalom [a, b] .

Znak

zovemo znakom integracije

Broj a donja granica integracije, broj b gornja granica integracije.

Funkcija f je podintegralna funkcija.
Oznaka za itegral dolazi iz naina kako je on nastao. Integral je limes sume. Znak za integral nastao je iz
izduenog slova S koji je sinonim za znak sumiranja ,nastao od istoimenog grkog slova .

53

Radni materijali
Integral negativne funkcije
Raunajui integral negativne funkcije f pomou njezinih integralnih suma, dobiva se negativna
vrijednost povrine krivocrtnog trapeza.
y
a

lim f (t i )
x
{ {
n
i =1
>0
<0

Postavlja se pitanje moemo li za svaku funkciju raunati

f ( x)dx .
a

Za funkciju f (x) koja ima odreeni integral na [a, b] kaemo da je integrabilna na [a, b] .

Teorem
Funkcija f (x) je integrabilna na [a, b] ako je zadovoljen jedan od uvjeta:
Funkcija f (x) je neprekidna na [a, b] .

Funkcija f (x) je ograena na [a, b] s konanim brojem toaka prekida na [a, b] .

Funkcija f (x) je monotona na [a, b] .

Ako je funkcija f (x) integrabilna na [a, b] , tada je integrabilna i na (a, b ) , [a, b ) , (a, b] .
Osnovna svojstva odreenog integrala
b

1.

f ( x)dx = f ( x)dx
b

2. a b c
c

a
b

f ( x)dx = f ( x)dx + f ( x)dx

3.
4.

( f ( x) g ( x))dx = f ( x)dx g ( x)dx

a
b

k f ( x)dx = k f ( x)dx
54

Radni materijali

Integral parne funkcije

f ( x)dx = 2 f ( x)dx
0

Integral neparne funkcije

f ( x)dx = 0

Primjeri:
5

x
x
e dx = e dx

x
x
x
e dx = e dx + e dx

1
1

2 x + x dx = 2 x dx + 2 x dx
3

1
1
2 30 1 + x 2 dx = 302 1 + x 2
Osnovni teorem integralnog rauna
Newton-Leibnitzova formula
Osnovna formula integralnog rauna povezuje pojam odreenog integrala s primitivnom funkcijom. Na taj
nain dobiti emo mono sredstvo za raunanje odreenog integrala.
Ako je funkcija f (x) integrabilna na intervalu [a, b] i ima na tom intervalu primitivnu funkciju F (x ) tj

F ( x) = f ( x) , x [a, b] , tada je vrijednost odreenog integrala jednaka razlici vrijednosti primitivne

funkcije za gornju i donju granicu intrgrala, tj.

b

f ( x)dx = F ( x)

b
a

= F (b) F (a )

Primjeri:
3

3
x dx =
1

1 43 1 4 1 4
x = 3 1 = 20
4 1 4
4

sin xdx = cos x

= cos 2 ( cos( )) = 1 + 1 = 0

55

Radni materijali
Supstitucija u odreenom integralu
Funkcija f (x) je neprekidna na intervalu [a, b] . Odaberemo funkciju x = g (t ) , gdje je funkcija

g (t ) strogo monotona i neprekidna i ima neprekidnu prvu derivaciju na [, ] , pri emu je a = g ( ) i

b = g ( ) . Tada je = g 1 (a ) i = g 1 (b)
b

f ( x)dx = f ( g (t )) g (t )dt
Primjeri:

t = 5x 1
dx

=
5x 1 x 1 2
t
4 9

dx

0 1 + x =

x = t2

dx =

dx = 2tdt

0 4

0 2

1
9
9
1 9

1
1 dt 1 2
2
t
dt
t
=
2
=
=

4 t 5 4
5
5
4

2
2
=
9 4 =
5
5

1
dt
5

2
t

2
=

0 1 + t dt

Podintegralna funkcija (t ) =

t
je neprava racionalna funkcija.
1+ t

t : (t + 1) = 1
t +1
1

2
2

dt

= 2 t
= 2 dt

t + 1

0
0

ln t + 1

(t ) =

t
1
= 1
1+ t
t +1

2
= 2 ( 2 ln 3 + ln 1) = 4 2 ln 3 = 4 ln 3 = 4 ln 9
0

Parcijalna integracija u odreenom integralu

b

u( x)dv( x) = u( x) v( x) a v( x)du ( x)
b

56

Radni materijali
Primjer:

du = dx
u=x
x
sin
xdx
=

dv = sin xdx v = cos x

= x cos x + cos xdx =

= cos + (( ) cos( ) ) + sin x = + sin sin( ) = + 1

2
2
2

Pazi!
1

(x

x2
2

+1

dx = x
2
0

x
dx =
( x + 1) 2
2

du = dx
u=x

1
2x
x
dv =
dx =
dx v =
2
2
2
2 (x + 1)2

(
x + 1)
=
= { t = x 2 + 1 dt = 2 xdx } =

1 dt
1 1
1
1

= 2 = = 2
2 t
2 t
2 x +1

1
1 1
x 1 1
dx
1
1 1 1
= 2
= + arctgx = +
+ 2
4 2 4
2 x +1 0 2 0 x +1
2 2 2
0

Trik
1

(x
0

dx
2

+1

=
0

x2 + 1 x2
dx =
( x 2 + 1) 2

x2 + 1

(x
0

+1

dx
0

dx
=
2
x +1

dx
x 2 dx

=
x 2 + 1 0 ( x 2 + 1) 2

Prvi integral je tablini, a drugi smo pokazali u prethodnom primjeru kako se rjeava.

Nepravi integrali
b

f ( x)dx se naziva nepravi integral ako vrijedi jedan od uvjeta:

a

jedna ili obe granice integracije beskonane

podintedgralna funkcija f (x) nije omeena na intervalu integracije.

57

Radni materijali
Beskonane granice
+

f ( x)dx = lim

B +

f ( x)dx = lim

f ( x)dx
f ( x)dx
A

f ( x)dx =

f ( x)dx

f ( x)dx +

c
B

= lim

f ( x)dx +

lim

B +

f ( x)dx
c

Funkcija nije ograniena na intervalu konvergencije

f (x) definirana na [a, b ) i lim f ( x) = + , (

)
xb

f ( x)dx

f ( x )dx = lim
0

>0

f (x) definirana na (a, b] i lim+ f ( x ) = + (

)
x a

f ( x)dx = lim f ( x)dx

0

>0

a+

f (x) nije definirana u toki c [a, b] i lim f ( x) = + (

) , lim+ f ( x ) = + (
)
b

xc
c

xc

f ( x)dx = f ( x)dx + f ( x)dx = lim f ( x)dx + lim f ( x)dx

0

c+

Primjeri:
1

dx
x

f ( x) =

1
x

, Df = (0,+ ) ,

lim+

x 0

= +

12 1
= lim x dx = lim 2 x = lim 2 1 2 = 2
0
0

x 0

dx

1
2

58

Radni materijali

dx
1 + x 2 =

dx
dx
dx
dx
=
+ lim
2
2
1 + x 2 + 0 1 + x 2 = alim

1 + x
b +
0 1+ x
a

= lim arctg x
+

dx
dx
0 x 4 = 0 x 4 +

lim arctg x

a b +
+

= lim ( arctga ) + lim arctgb =

a

+ =
2 2

1 3 1
1 3 b
dx
dx
dx
lim
(
)
lim
(

x
+

=
lim
+
lim
=
1 x 4 0 x 4 b+ 1 x 4 0 3 b + 3 x 1 ) =

1 1
1
1
= lim( + 3 ) + lim ( b 3 + ) = (+ )
0
b +
3 3
3
3

59

Radni materijali
PROVJERA ZNANJA
(odreeni integral)

1. Moete li primijeniti Newton-Leibnitzovu formolu za raunanje

1
dx ?
x 1

2. Je li integral

x + 1 dx korektno zadan?

DA

NE

DA

NE

DA

NE

DA

NE

1
2

3.

dx = 0

4. Moete li primijeniti Newton-Leibnitzovu formolu za raunanje

x 1 dx

5. Napiite formulu za parcijalnu integraciju odreenog integrala.

2

6.

x 2 + 1 dx = ?

f ( x) dx = 20 ,

2
10

7.

f ( x) dx = ?

10

8. Da li se moe primijeniti supstitucija x = sin t u sluaju integrala

9. Kako se rauna nepravi integral

x dx ?
0

60

1 x 2 dx .

Radni materijali
ODGOVORI
(odreeni integral)
1. NE

2. DA

3. NE

4. DA
b

5.

u dv = u v
a

b
a

v du
a

6. 0
7. 20

8. NE
5

9. lim
0

x dx

61

Radni materijali

RIJEENI ZADACI
(odreeni integral)
5

(2 x + 7)dx = (x

1.

+ 7x

5
2

) (

= 5 2 + 7 5 2 2 + 7 2 = 42

x dx

2.

f ( x) =
lim+

x 0

1
x

D f = R \ {0}

1
= +
x
5

1
1
dx = lim ln x 5 = lim(ln 5 ln ) =
0 x dx = lim
0 x
0
0

x + 2 dx

3.

f ( x) =

1
x+2

1
4 x + 2 dx = lim
0

1
dx = lim ln x + 2
0
x+2

2
4

= lim( 2 + 2 ln 4 ) =
0
2

4.

1 x 2 dx

Supstitucija x = cos t se u sluaju ovog integrala ne moe primijeniti jer ne postoji t R za koji je
2 = cos t .

dx

1 + sin
0

Supstitucija tgx = t se ne moe primijeniti.

0 0

62

Radni materijali
4

5.

x dx

f ( x) =

D f = [0,+ )

Integral nije korektno zadan.

6. Pazi!
1

x 2 dx

3
1

x dx =
2

x dx = { za x [ 3,2]

x = x

3
1

1
= xdx = x 2
2
3
4

7.

1
8
= (1 9) = = 4
2
2
3

x dx
3x + 2

x 3 x + 2 = ( x 1)( x 2)
2

x
a
b
+
=
( x 1)( x 2) x 1 x 2
x = ( a + b) x 2a b
a+b =1
2a b = 0
4

a = 1 , b = 2

xdx
dx
dx
3 ( x 1)( x 2) = 3 x 1 + 23 x 2 = ln x 1

4
3

= (ln 3 ln 2) + 2(ln 2 ln 1) =

= ln 3 + 3 ln 2 = ln

8
3

63

+ 2 ln x 2

4
3

Radni materijali
8.

3
2
2
u = 1 4t du = 12t dt 2t = 6 du

2
3
2 2t 1 4t dt = t 2 0

u
33 1
1 1
3 1
1
1 2
1
1
= u 2 du = u 2 = (1 33 33 ) = (33 33 1)
6 33
6 3 33
9
9
0

u = 1 e x du = e x dx

x
x
0 ln(1 )
0 e cos(1 e )dx = x
u
0

ln(1 )

9.

= cos udu = sin u = (sin sin 0) = 0

2
2
2
2

x
1
e

10. 2 dx = 2 e x dx =
1 x
1 x

50
50

z=

2
x

2
dx
x2
1
1
dx = dz
2
2
x
dz =

50

x=2
x=

z = 100
z =1

1 z 1
1
1
z
=
e
dz

e
= (e e100 )

2 100
2
2 100

11.

1 cos 2 x
1
cos 2 x
dx =
dx
dx
2
2
2
sin 2 x
sin 2 x
sin 2 x

sin

1
2

1
dx = ctg 2 x
2
2x

1
1
1
= ctg + ctg =
2
2 2
4 2

64

Radni materijali

t = sin 2 x
cos 2 x
sin 2 2 x dx =

dt = 2 cos 2 x dx
=

1 1 2
1
+
=
2 2 2 2

4
1
2
=
1 2
2

2
2

dt
11
=
2
2t
t

13. Zadana je funkcija f ( x) = sin x

f ( x ) dx , 2.

< x 2 . Izraunajte
2
x > 2

f ( x ) dx , 3.

f ( x ) dx , 4.

f ( x)dx . Dovoljno je postaviti zadatak.

xdx

2.

3.

f ( x)dx =

f ( x)dx =

xdx + sin xdx

xdx + sin xdx + 3dx

1.

=
2
2

2 1

2
x
x
x = ln (u 2 + 1)
u = e 1 u = e 1
ln 2

2u du 2u du
12. e x 1 dx = 2udu = e x dx
dx =
= 2
ex
u +1
0

x 0 ln 2

1
u 0
1
1

u2
= 2 2
du = 2(u arctgu ) = 2
2
0
0 u +1

1.

65

Radni materijali
3

4.

f ( x)dx = sin xdx + 3dx

b

14. Odredite broj b R tako da je

= 18

2
x =
3

1 3
x
3

1
1
1
= b 3 33 = b 3 9
3
3
3

Uvjet

1 3
b 9 = 18
3
5

15.

b 3 = 3 27

u = x 2 + 10
x

dx = x 0
5
2
x + 10
u
10 35

b = 33 3

du = 2 xdx 35
1 1
1

= du = ln u
2
10 2 u

35
10

1
(ln 35 ln 10)
2

x 1 dx
1

Funkcija f ( x) =

1
nije omeena na intervalu (1, 2 ) pa je promatrani integral jnepravi.
x 1

2
1
dx
=
lim
ln
(
x

1
)
= lim ( ln 1 ln ) = +
0
0 x 1
0
1+
1+

lim

66

Radni materijali
ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD
(odreeni integral)

1.

x2 + 1
dx , 2.
x

5.

x sin x dx , 6.
0

2
3
100
x ( x + 1) dx , 3.

2
x 1 x dx , 4.

2
( y + 3 y) dy , 7.
0

14.

19.

x 1
dx , 15.
2
x 2x + 3
x

2
3

x
x

dx , 20.

ln(t 5)
6 t 5 dt , 16.

8.

5 t dt ,

x
dx , 12.
2
x + 10

5x

ln xdx , 17. e
1

cos x
dx
2
x

67

dx , 13.

sin

13 9
+ x dx
4 4

2
x
( x + 3e ) dx ,

4
1

9.
dx , 10 2 x + 3e x dx , 11.
2x + 3
x
2
1
1

x
0

dx , 18.

cos
0

t dt

x + 1 dx

Radni materijali

RJEENJA

1
335
9
2 5
1
1
(
, 5. 1, 6. , 7. b 3 + 3e b 3
(3 2 5 ) + 2 , 2.
2101 1) , 3. , 4.
3
27
2
5
303
3
38
1
1
1
8.
, 9. (ln 13 ln 7) , 10 3 + 3e 2 3e 4 ln 2 , 11. (ln 35 ln 10) , 12. (e 5 e 5 ) ,
3
2
2
5
1
1
1
116

2
13.
, 14. (ln 2 ln 3) , 15. ( ln 2 ) , 16. 1, 17. 1, 18. (cos 2 t = (1 + cos 2t )) ,
2
2
2
15
2
2
6
19.
276 3 1 , 20. 1 +
19
2
1.

68

Radni materijali

6. PRIMJENA ODREENOG INTEGRALA

Osnovna ideja. Cilj ovog dijela je ilustrirati na koji nain se odreeni integral primjenjuje u svrhu
rjeavanja odreenog tipa problema u geometriji, fizici, tehnici itd.
Odreenim integralom se rjeavaju problemi gdje se ' mali dio A ' traene veliine A moe linearno
aproksimira izrazom oblika f ( x) x

A f ( x ) x
odnosno diferencijalom ili elementom

dA = f ( x)dx .
Tada za ukupnu (traena) veliinu vrijedi
n

A=

Ai

i =1
b

f ( x ) x
i

odnosno

i =1

A = dA = f ( x)dx
Povrina ravninskog lika
Definicija odreenog integrala izvedena je preko povrine krivocrtnog trapeza, stoga se odreeni integral
direktno koristi u raunanju povrine ravninskih likova.

Povrina krivocrtnog trapeza f ( x) 0 , x [a, b]

Uoimo krivocrtni trapez (pseudotrapez) koji odreuju x os , pravci x = a , x = b i graf funkcije
y = f (x) i neka pri tome vrijedi f ( x) 0 , x [a, b] . Povrinu tog pseudo -trapeza oznaimo s P .

Neka je y = f (x ) definirana i ograniena funkcija na intervalu [a, b] . Interval [a, b] podijelimo na n

podintervala tako da uoimo n + 1 toku iz intervala [a, b] ,

a = x0 < x1 < x 2 < ...... < x n 1 < x n = b .

Na taj nain dobivamo intervale

[x0 , x1 ], [x1 , x2 ],..., [xn1, xn ] .

Duljine tih intervala oznaimo s

xi = xi xi 1 . Ako u krajevima savkog intervala podignemo okomiti pravac promatrani pseudo trapez
podijelili smo na n manjih pseudotrapeza ija je povrina Pi .

Pi
f

a = x0 x1

x2

xi-1 ti

xi

Oito vrijedi P =

P .
i

i =1

69

xn-1 b = xn

Radni materijali
U svakom od intervala odaberimo toku t i [xi 1 , xi ] , i uoimo toku grafa funkcije (t i , f (t i ) )
kojom povuemo paralelu s x osi . Na taj nain smo dobili n pravokutnika ija je povrina
f (t i )xi . Uz pretpostavku da je n dovoljno velik isvaki xi dovoljno malen oito
je Pi f (t i )xi .
xi

f = (ti)

xi-1 ti

P=

xi
n

P f ( x ) x
i

P=

i =1

i =1

f ( x ) x

lim

n
max xi 0 i =1

Kako je funkcija f (x) integrabilna, prema definiciji odreenog integrala, vrijedi

b

P = f ( x)dx
a

Meutim, formulu za povrinu pseudotrapeza moemo opravdati i na drugi nain, koji je puno blii pojmu
integrala.
Zamislimo da je lik podijeljen prugama irine dx ( skoro beskonano male irine). Povrinu jednog dijela
oznaimo s dP i zovemo je diferencijal povrine ili jednostavnije element povrine. Povrinu svakog
dijela moemo aproksimirati povrinom pravokutnika kojemu je jedna stranica dx , a druga f ( x) .

f(x)

dx

dP = f ( x) dx .
Pritom uinjenu pogreku moemo zanemariri s obzirom na iznos elementa povrine.
Ukupnu povrinu dobiti emo zbrajajui (= 'integrirajui ') elemente povrine.
b

P = dP = f ( x)dx
ili

70

Radni materijali
Povrinu krivocrtnog trapeza odreenog grafom funkcije y = f (x ) ( f ( x) 0 ) od toke a do toke
b raunamo kao beskonanu (integralnu) sumu beskonano malih elemenata povrine. Elementi povrine
su beskonano mali pravokutnici s bazom dx i visinom f ( x) .

Povrina krivocrtnog trapeza f ( x) 0 na intervalu [a, b]

dP = f ( x) dx
y
a

dx

x
f(x)

P = dP = f ( x)dx
Povrina lika omeenog grafovima funkcija f (x) i g (x ) na intervalu [a, b]
Promotrimo neto openitiji oblik krivocrtnog trapeza koji je omeen grafovima funkcije f (x) i g (x ) i
pravcima x = a , x = b .
y
g

f
a

Povrina P krivocrtnog trapeza jednaka je razlici dvaju krivocrtnih trapeza, jednog koji odreuje funkcija
f (x) , i drugog odreenog funkcijom g (x) .
b

P = P1 P2 = f ( x)dx g ( x)dx
Formula vrijedi bez obzira na to sijee li graf neke od funkcija x os ili ne, u to se moemo lako uvjeriti.
Meutim, formulu za povrinu pseudotrapeza moemo opravdati i na drugi nain, koristei element
povrine.

71

Radni materijali
y
g
f(x) - g(x)
f
a

Element povrine dP = ( f ( x) g ( x) ) dx
b

P = dP = ( f ( x) g ( x))dx
Primjer:
Izraunajte povrinu lika odreenog grafom funkcije y = x 2 4 x + 5 i x -osi od toke a = 0 do toke
b=5 i
y
y = x2- 4x + 5

5
4
3
2
1
1

2 3

5 50
1
P = ( x 2 4 x + 5) dx = x 3 2 x 2 + 5 x =
0 3
3
0
Primjer:
Izraunajte povrinu lika omeenog grafovima funkcija f ( x) = x 2 i g ( x) = 2 x x 2 . Skicirajmo lik.
y

y = x2

x
y = -x2 + 2x

72

Radni materijali
Odredimo koordinate sjecita grafova f i g .

f ( x) = g ( x)
x 2 = 2x x 2
2x 2 2x = 0
P=

2 x( x 1) = 0

2
2
2
[g ( x) f ( x)]dx = [ (2 x x ) x ]dx = 2 (x x )dx

x1 = 0 , x 2 = 1
1 1 1
1
= 2 x 2 x 3 =
3 0 3
2

Analogno moemo izraunati povrinu lika omeenog krivuljom x = f ( y ) , y -osi i pravcima y = c i

y=d.
y
x = f(y)

d
dy
c

dP = f ( y ) dy
d

P=

f ( y)dy
c

Duljina luka ravninske krivulje

Duljinu luka ravninske krivulje y = f ( x) od toke A(a , f ( a)) do toke B (b , f (b)) raunamo kao
beskonanu (integralnu) sumu beskonano malih elemenata duljine ds . Formula za element duljine slijedi
iz Pitagorinog pouka i injenice da se funkcija u dovoljno maloj okolini neke toke moe aproksimirati
njenom tangentom (vidi sliku)
ds
y

ds =
=

(dx )

+ (dy )

(1 + ( y ) )
2

dy 2
1 +
dx

dy

dx

(dx )

x + dx

b x

dy 2
= 1 + dx =
dx

dx

73

Radni materijali
Po dogovoru uzimamo da je duljina luka pozitivna ako je dx pozitivan .
Duljina luka krivulje y = f (x ) od toke A(a , f (a )) do toke B (b , f (b)) rauna se formulom:
b

s = ds = 1 + ( y ) dx
2

Primjer:
Odredite duljinu luka krivulje y =

( x + 1) 3 toke A(
1,0) do toke B(2, 2 3 ) .
y
B = (2, 33)

33)

22)

1
A = (-1, 0)
-1

y = ( x + 1)

3
2

3
y = ( x + 1) 2
2

t = 9 x + 13 dt = 9dx
2
9

s = 1 + ( x + 1) dx = 13 + 9 x dx = x 1 2
4
1
1
t 4 31

3 31
1 2
2
= t2 =
31 31 8)
9 3
27
4
2

31
1
= t dt
94

Duljina luka krivulje x = f ( y ) od toke C ( f (c) , c ) do toke D ( f (d ) , d )

y
d
y +dy
y
c

D (f (d), d)
dx
dy

ds

C (f (c), c)
x

74

Radni materijali

( dy )2 + (dy )2

ds =
d

s = ds = 1 + ( x ) dy
2

Primjer:

Izraunajte duljinu luka krivulje x =

1 2 1
y ln y od y = 1 do y = e .
4
2

1
1
y
2
2y

x =
e

s=
1

e
1
1
1
dy =
1 + y
21
2y
2

1
( y 2 + 1) 2
1 y2 +1
y4 + 2y2 + 1
e2 1
dy
dy
dy
=
=
=
+
2 1
2 1 y
4 4
y2
y2
e

Volumen rotacionog tijela

Dana je neprekidna funkcija f (x) ( f ( x) 0 ) na segmentu [a, b] . Uoimo lik omeen krivuljom

y = f (x ) , x [a, b] , x-osi, pravcima x = a i x = b . Lik rotacijom oko osi x odreuje u prostoru tijelo,

koje zbog prirode nastanka zovemo rotaciono tijelo.

y

Element volumena dV je volumen cilindra visine dx i radijusa baze r = f (x ) .

y
dx
f(x)
x

dV

x + dx

= [ f ( x)] dx
2

75

Radni materijali

Volumen (obujam) nastalog tijela od toke a do toke b raunamo kao beskonanu (integralnu) sumu
beskonano malih elemenata volumena
b

V = dV = [ f ( x)] dx
2

Promotrimo situaciju kad tijelo nastaje rotacijom lika odreenog grafom funkcije x = f ( y ) oko y osi .
Neka su y = c i y = d koordinate poetne i zavrne toke lika.
y
y

d
D

c
x

Interval [c, d ] podijelimo na veliki broj horizotalnih pruga. Debljina svake pruge je dy , a njezina visina
je x = f ( y ) .
y

y + dy

x
dy

y
x

Element volumena tijela je dV = x 2 dx = [ f ( y )] dy .

Volumen tijela :
2

V = dV =
c

[ f ( y )]
c

76

dy

Radni materijali
Primjer:
Izraunajte volumen tijela koje nastaje rotacijom lika omeenog grafom funkcije y = x 3 , pravcem x = 2 i s
x osi .
y

2
2

V = ( x 3 ) 2 dx =
0

1 7
x
7

2
0

27
7

Neke primjene u fizici

Kod nejednolikog gibanja po pravcu trenutna brzina v(t ) =

ovisno o trenutku t . Element promjene poloaja je
ds (t ) = v (t ) dt

ds(t )
, gdje je s (t ) funkcija poloaja
dt

Kod gibanja po pravcu brzinom v (t ) u vremenskom intervalu t p , t k vrijedi

tk

Ukupna promjena poloaja :

s = v (t ) dt
tp

t2

s = v (t ) dt

Prijeeni put:

t1

Primjer:
estica se giba po y -osi brzinom v(t ) = t 2 t u vremenu 0 t 2 .
1. Kolika je promjena poloaja? 2. Koliki je ukupni prijeeni put?

1. Promjena poloaja
2

y = v (t ) dt = (t 2 t ) dt =

2
3

2. Prijeeni put
2

s=

v (t ) dt = t 2 t dt
0

77

Radni materijali
v(t)

v(t)
2

|v(t)| = |t2 - t|

v(t) = t - t

v(t ) =

s=

(t 2 t )

0 t 1

t t

1 t 2

v (t ) dt = (t + t )dt + (t 2 t )dt = 1
2

Rad sile
Element rada W sile F ( x ) koja djeluje du x osi na tijelo koje se giba po toj osi je:
dW = F ( x)dx .
Rad sile od poloaja x p do poloaja x k je:
xk

W=

F ( x)dx

xp

78

Radni materijali
PROVJERA ZNANJA
(primjena odreenog integrala)
1. Izraunajte povrinu lika danog na slici. Integrale nije potrebno raunati

g
y

-2

-1

2. Skicirajte lik u ravnini odreen nejednakostima 0 x 3 i 0 y x + 2 .

Odgovori:
1.
2.
y = x +2

y
2

79

Radni materijali
RIJEENI ZADACI
(primjena odreenog integrala)
1. Izraunajte volumen tijela koje nastaje rotacijom lika omeenog parabolom y = 1 x 2 i osi x
oko x -osi. Skicirajmo lik.
y

Parabola sijee os x u tokama x = 1 i x = 1 .

1
1
1
1

1
V = (1 x 2 ) 2 dx = (1 2 x 2 + x 4 )dx = dx 2 x 2 dx + x 4 dx =
1
1
1
1

1
1
1
1
1
1
16
= x 2 x 3 + x 5 =

15

2. Izraunajte povrinu lika omeenog lukom parabole y = x 2 i pravcem y = x . Skicirajmo lik.

y
y = x2
1

y =x

S2

S1

Sjecita krivulja su

x x 2 = x(1 x) = 0
1

x = 0 i x =1
1

Povrina = ( x x 2 ) dx = x 2 x 3 = [0] =
3 0 2 3
6
2
0

80

Radni materijali
3. Naite povrinu izmeu grafova funkcija f 1 ( x ) = sin x i f 2 ( x ) = cos x od x = 0 do x = .
y

sinx

S2

-1

Na intervalu

cosx

[ 0 , ] grafovi funkcija sijeku se u jednoj toki.

sin x = cos x za x =

Na 0 , je cos x sin x , a na , je cos x sin x . Prema tome je

4
4

P=
0

( cos x sin x ) dx + ( sin x cos x ) dx =

= sin x

+ cos x

cos x

sin x

2
2
2
2
1+ 1+
=2 2
+
+
2
2
2
2

4. Izraunajte volumen tijela nastalog rotacijom lika omeenog krivuljom y = x 2 + 1 i pravcem

y = 2 x + 1 oko x-osi.
y
S2

y =x +1

S1

y = 2x + 1
1

Sjecite krivulja

x 2 + 1 = 2x + 1

x 2 2x = 0

x1 = 0 , x 2 = 2
81

S1 (0 ,1) S 2 (2 , 5)

Radni materijali
2

V = V1 V2 = (2 x + 1) 2 dx ( x 2 + 1 ) 2 dx =

67
15

5. Lik u ravnini odreen je krivuljom y = x 2 i pravcima y = 0 i x = 1 .

a) Izraunajte volumen tijela koje nastaje rotacijom lika oko x - osi.
b) Izraunajte volumen tijela koje nastaje rotacijom lika oko y - osi.
a)
y

1
V = ( x 2 ) dx = x 5
5
0

1
0

b)

y
1

y = x2

V1

x=

volumen valjka

V2 volumen tijela koje nastaje rotacijom lika omeenog grafom funkcije x =

y [ 0 ,1 ] oko y - osi.
1

V = V1 V2 = 1 dx

( y ) dy = 2

82

y za

Radni materijali
6. Izraunajte povrinu lika omeenog krivuljama y = 2 x x 2 i y = x .
y
y = -x

-1
y = 2x - x2
-2
-3

Na slici vidimo da je lik jednostavnije promatrati s obzirom na y - os, nego s obzirom na x - os.

P = P1 + P2 P 3
Sjecita grafova funkcija

2x x 2 = x

x (3 x) = 0

P1 = (2 x x 2 )dx = x 2 x 3
3

0
3

1
P2 = ( x)dx = x 2
2
0

3
0

2
0

S1 ( 0 , 0 ) , S 2 ( 3 , 3)

1
4
= 4 8=
3
3

9
1
9 0 =
2
2

1 3
1
1
4

P3 = ( 2 x x 2 ) dx = x 2 x 3 = (9 27) ( 4 8) =
3 2
3
3
3

2
9
P=
2
Ako uoimo pravokutni trokut OBC zadatak moemo rjeiti jednostavnije, jer je njegova povrina
9
1
P2 = 3 3 =
2
2
1
7. Na slici je zadan lik lik omeen krivuljama x = y 2 3 i x = y + 1 . Izraunajte povrinu tog lika.
2
y
x =y +1
4
S2 (5,4)

-3
S2 (-1,-2)

-2
1 2
x= 2y -3

83

Radni materijali
Uoimo da je lik jednostavniji ako se 'gleda' kao lik iznad osi y .Odredimo koordinate sjecita grafova.

1 2
y 3 = y +1
2
1 2
y y4=0
2
4

P=

y1 = 2 , y 2 = 4

1 2

( y + 1) 2 y 3 dy =

1 3 1 2
1 2

2 2 y + y + 4 dy = 6 y + 2 y 4 y

8. Izraunajte duljinu luka krivulje y 2 = (2 x 1) 3 'presjeenu' pravcem x = 4 .

1
s
2

x =2

2
1s
2

1
, 0 .
2

Graf funkcije je simetrian s obzirom na x -os i sjee x -os u toki

3

(2 x 1) 3 = ( 2 x 1) 2

Jednadba ' gornjeg' luka krivulje je y =

1

y = 3 (2 x 1) 2
4

1
2

1
2

s = 2 1 + 9(2 x 1) dx = 2 (18 x 8) 2 dx =

1022
27

84

4
2

= 18

Radni materijali
9. Izraunajte povrinu lika omeenog grafom funkcije f ( x) = arctg x , x -osi za x [ 1,1 ] .
y

y=

P1

P2

-1

y =-

P = P1 + P2 i P1 = P2

u = arctgx
P = 2 arctg x dx =
0
dv = dx
1

P = 2P2
1

1 + x 2 = 2 xarctgx

v=x
du =

t = 1+ x2
1
2x
x

0 1 + x 2 dx = 2 0 1 + x 2 dx = x 0 1
t 1 2

dt = 2 xdx

1

P = 2 ln 2 = ln 2
4 2
2

85

1
0

x
dx
2
0 1+ x

2
1 dt 1
= = ln t
2
21 t

2
1

1
ln 2
2

Radni materijali
ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD
(primjena odreenog integrala)
1. Skicirajte lik omeen krivuljom y = sin x te pravcima x =

, x=

5
i y = 0 . Izraunajte povrinu
4

lika.
2. Skicirajte lik omeen krivuljama y = x + 1 i y =

2
2
uz uvjet x 0 , 0 y <
. Izraunajte
9x
9x

povrinu lika.
3. Izraunajte povrinu lika omeenog krivuljama y = 2 x x 2 i y = x za x [ 0 , 2] .
4. Izraunajte povrinu lika omeenog krivuljama y = x 2 i y =

x.

5. Skicirajte lik omeen krivuljama y = 2 x 2 + 10 , y = 4 x + 16 , x = 2 i x = 5 . Izraunajte povrinu

lika (dovoljno je postaviti zadatak)
6. Na slici je zadan lik omeen krivuljama x = y 2 + 10 i x = ( y 2) 2 . Izraunajte povrinu lika.
y

S2
3
2

0
-1

10
S1
s

x
2

x = (y - 2)

x = y + 10

7. Lik omeen krivuljom y = x 2 4 x + 5 i pravcima y = 0 , x = 1 i x = 4 rotira oko x -osi. Izraunajte

volumen tako nastalog tijela.

x
rotira oko y -osi. Izraunajte volumen tako nastalog tijela.
4
9. Izraunajte povrinu lika omeenog krivuljom y = x 2 2 x , x -osi za x [ 1,1 ]
10. Izraunajte povrinu lika omeenog grafovima funkcija f ( x) = e x , g ( x ) = e x od toke sjecita
grafova do pravca x = 1 .

8. Lik omeen krivuljama y = 3 x i y =

86

Radni materijali
RJEENJA
1.

4
3

y = sin x

P=2

2.
y

y =2 . 1
9 x

1
3

P=

2
3

1
18

3. P =

4. P =

4
+2
3

1
3

87

x
y = -x + 1

Radni materijali
5.
y
40

y = 4x + 16

30

y = 2x 2+ 10

20

16

10

-4 -2 -1

P = [ 2x

+ 10 ( 4 x + 16)]dx + [ 4 x

6.

[ y

+ 16 ( 2 x 2 + 10) dx

+ 2 x 2 + 10 ( 4 x + 16 ) dx =

142
3

+ 10 ( y 2) 2 dy =

7. V =

78
5

8. V =

512
21

3 5

64
3

9. P = 2

88

Radni materijali
10.
y

y = ex

S
1
-x

y =e
1

89

Radni materijali

FUNKCIJE VIE VARIJABLI

1. Podruje definicije funkcije vie varijabli

.................

2. Parcijalne derivacije funkcije vie varijabli

..............

3. Stacionarne toke funkcije vie varijabli

...............

1. Podruje definicije funkcije vie varijabli

Zadatak: Izraunajte vrijednost funkcija za dane vrijednosti
nezavisnih varijabli

1.

f ( x, y ) = x 2 + xy

za
za

x=3 , y=0
x=0 , y=3

2.

g ( s, t ) = s cos t

za

s = 2 , t =

3.

f ( x, y ) = ax + y

za

x = a , y = 4

4.

f (r , v) = r 2 v

za

r = 2 , v = 8.5

R:

Neka su R 2 i Z R . Ako svakom elementu

( x, y ) iz pridruimo, prema nekom pravilu f ,
jedan i samo jedan element z Z , oznaen s f ( x, y )
kaemo da je na skupu zadana funkcija f .
Simboliki to zapisujemo :
f : Z
ili
f : ( x, y ) z = f ( x, y )
x i y zovu se nezavisne varijable
je podruje definicije funkcije f
R f = { f ( x, y ) ( x, y ) } je skup vrijednosti
funkcije f .

Napomena: 1. Par od dva elementa x i y je ureen ako je reeno koji je od tih elemenata prvi ,
a koji drugi. Ureeni par oznaavamo simbolom ( x , y ) . Grafiki ureeni par prikazujemo kao
toku u koordinatnoj ravnini.
90

Radni materijali
2. R 2 = {(x, y ) x R , y R ) }.
3. Funkciju tri varijable definiramo na analogan nain.
1. Vrijednost funkcije f ( x, y ) = x 2 + xy za x = 3 , y = 0
3

f ( x , y ) = 32 + 3 0
f (3,0) = 9
Vrijednost funkcije f ( x, y ) = x 2 + xy za
0

x=0 , y=3

f (x , y ) = 02 + 0 3
f ( 0 , 0) = 0

2.

g ( s, t ) = s cos t

s=2

t =

g ( 2, ) = 2 cos = 2 ( 1) = 2

3.

f ( x, y ) = ax + y

x = a

y=4

f ( a , 4) = a ( a ) + 4 = a 2 + 2

4.

f (r , v) = r 2 v

r=2

v = 8.5

f ( 2 , 8.5 ) = 2 2 8.5 = 34.0

Zadatak: Izraunajte vrijednost funkcija za dane vrijednosti

nezavisnih varijabli:

1. f ( x, y, z ) = x 2 + xyz + z 3
2. h( x, y, z ) = ln( x y ) + z

za
za

x = 1 , y = 0 , z = 1
x = e , y = 1 , z = 2

91

Radni materijali
3. S ( A, B, C ) = x1 A + x1 B C za A = 2.2
2

B = 0.3

C = 0.5

R:

1.

f ( x, y, z ) = x 2 + xyz + z 3
1

x = 1 , y = 0 , z = 1

za

f ( x , y , z ) = 12 + 1 0 (1) + ( 1 ) = 0

2.

x=e

h( x, y, z ) = ln( x y ) + z

z = 2

y =1

h ( x , y , z ) = ln ( e 1 ) + (2)
h( e ,1,2 ) = 2

3. S ( A, B, C ) = x1 A + x1 B C
2.2

0.3

A = 2.2

B = 0.3

C = 0.5

0.5

S ( A , B, C ) = x1 2.2 + x1 0.3 (0.5)

2

S ( 2.2 , 0.3 ,0.5 ) = 2.2 x1 + 0.3 x1 + 0.5

Zadatak: Odredite podruje definicije funkcija i prikaite ga

grafiki:
x +1
1. f ( x, y ) = 2 x + y 2
2. f ( x, y ) =
y x2

3. f (u , v) = u 2 + v 2 1

4. g ( x, y ) = ln ( x y

92

Radni materijali
R:

Za funkciju f zadanu formulom podruje definicije je

skup D f svih ureenih parova realnih brojeva ( x , y ) za

1.

koje dana formula ima smisla, tj. za koje je f ( x , y ) realan

broj.
D f = ( x, y ) R 2 x R , y R ; f ( x, y ) R

f ( x, y ) = 2 x + y 2
Df =

2.

{ ( x, y ) R }
2

f ( x, y ) =

x +1
y x2

Funkcija je definirana za svaki par ( x, y ) R 2 za koji je y x 2 0 , tj. y x 2 .

Dakle D f = ( x, y ) R 2 ; y x 2 .

D f je skup svih toaka ravnine osim onih koji lee na paraboli y = x 2 .

f (u , v) = u 2 + v 2 1
Izraz pod korijenom u 2 + v 2 1 mora biti nenegativan da bi korijenovanjem dobili realan
broj. Toka ( u , v ) je
element domene D f ako je u 2 + v 2 1 0 , tj. ako je u 2 + v 2 1 .
3.

Moemo zapisati: D f =

{ (u, v ) R

: u2 + v2 1

D f je skup toaka ravnine koje se nalaze izvan kruga, radiusa 1 sa sreditem u ishoditu, a
ukljuuje toke na krunici.

93

Radni materijali

4. g ( x, y ) = ln ( x y )
Funkcija ln je definirana na ( 0 , + ) . Da bi ureeni par ( x , y
podruju definicije mora vrijediti x y > 0 tj. x > y .
Imamo: D g =

{ ( x, y ) R

) pripadao

:y<x

Skup D g sadri sve toke ispod pravca y = x iskljuujui toke tog

pravca.

ZADACI ZA VJEBU
1. Izraunajte vrijednost funkcije f ( x, y ) = sin x + xy za vrijednosti
nezavisnih varijabli x = , y =

.
2

R: f , =
2 2

2. Izraunajte vrijednost funkcije f ( x, y, z ) = xe y + sin xy + e z + 2 za

x = 1 , y = 0 , z = 1.
R: f ( 1, 0 ,1 ) = 3 + e

3. Da li je funkcija f ( x, y ) = x ln( xy ) definirana za x = 1 , y = 0 ?

R: Nije, jer ln 0 nije realan broj.
4. Odredite podruje definicije funkcije:
1. f ( x , y ) =

x2 + y2
x+ y
3. f ( x , y ) =
y 1

2. f ( x , y ) = ln ( x + y ) ,

4. g ( y , z ) =

94

yz

Radni materijali
5. s (u , v) =

u v

v u

6. f (r , v) = r 2 v

R: 1. D f = R 2

{
= {( x , y ) R
= {( y , z ) R
= { ( x, y ) R

2. D f = ( x , y ) R 2 : x + y > 0
3. D f
4. D g
5. Ds

2
2

: y 1

: y z 0}

: v 0,u 0 }

6. D f = R 2

2. Parcijalne derivacije funkcije vie varijabli

Zadatak: Naite parcijalne derivacije funkcija:
1. f ( x, y ) = x 3 + 2 y 2 , 2. f ( x, y ) = xy 2 3x 3 y
3. f ( A, B ) = 3 A + 7 B ,
4. g ( x, y ) = x ln y
6. g (u , v) = u sin v + cos uv
5. f (u , v) = u 2 e uv ,
R:

Parcijalna derivacija funkcije f ( x, y ) po varijabli x

u toki ( x0 , y 0 ) je:
f ( x0 , y 0 )
f ( x 0 + h, y 0 ) f ( x 0 , y 0 )
= lim
h 0
x
h
Parcijalna derivacija funkcije f ( x, y ) po varijabli y
u toki ( x0 , y 0 ) je:
f ( x 0 , y 0 + h) f ( x 0 , y 0 )
f ( x0 , y 0 )
= lim
h 0
h
y

Napomena:
f
zakljuujemo da :
x
a) varijablu y drimo konstantnom;
b) funkciju f ( x, y ) promatramo kao funkciju varijable x ;
c) koristimo pravila za deriviranje funkcije jedne varijable.
f
Analogno vrijedi za parcijalnu derivaciju
y
2. Za parcijalne derivacije funkcije z = f ( x, y ) koristimo i
oznake:

1. Iz definicije parcijalne derivacije

95

Radni materijali
f ( x, y ) z
f ( x, y ) z
,
odnosno
,
.
x
x
y
y
3. Vrijednost parcijalne derivacije funkcije f ( x, y ) po varijabli x u toki
( x0 , y 0 ) moemo oznaiti

f
x

( x0 , y0 )

. Analogno

f
y

( x0 , y0 )

1.
f ( x, y ) = x 3 + 2 y 2
*
}
f
3
2
=
x +
2 y = 3x 2 + 0 = 3x 2

x x
x

( )

* y smatramo konstantom kod deriviranja po varijabli x pa je

(2 y 2 ) = 0
x
**
}
f
3
=
2y2 = 0 + 22y = 4y
x +
y y y

** x smatramo konstantom kod deriviranja po varijabli y pa je

3
(x ) = 0
y

2.
f ( x, y ) = xy 2 3x 3 y
f

x
3
=
xy 2
3x 3 y = y 2
3y
x =
x x
x
x
x

( )

( )

= y 2 1 3 y (3x 2 ) = y 2 9 y x 2

y
= (xy 2 ) (3x 3 y ) = x ( y 2 ) 3 x 3
=
y y
y
y
y

3.

= x 2 y 3 x 3 1 = 2 xy 3x 3
f ( A, B ) = 3 A + 7 B

96

Radni materijali

A
=
(3 A) +
(7 B ) = 3
+ 0 = 3 1 = 3
A A
A
A
f

B
=
(3 A) +
(7 B ) = 3 0 + 7
= 7 1 = 7
B B
B
B
4. g ( x, y ) = x ln y
g
= ln y
x
1
g
= x
y
y

5. f (u , v) = u 2 e uv
f
= 2ue uv + u 2 ve uv
u
f
= u 2 ue uv = u 3 e uv
v
6. g (u , v) = u sin v + cos uv

g
= sin v v sin uv
u
g
= u cos v u sin uv
v
Zadatak: 1. Odredite podruje definicije funkcije g ( x, y ) = ln xy .
2. Izraunajte vrijednost parcijalnih derivacija funkcije
g ( x, y ) = ln xy za vrijednosti nezavisnih varijabli x = 1 ,
y =e.
R:
1. g ( x, y ) = ln xy
x y > 0

97

Radni materijali

x>0 i y>0

ili
x<0 i y<0

D g = ( x , y ) R 2 : [x (0 , + ) y (0 , + )] [x ( , 0) y ( , 0)]
2. g ( x, y ) = ln xy
g
1
=
y
x xy
g
x

=
(1 , e )

1
e =1
1 e

g
1
=
x
y xy
g
y

=
(1 , e )

1
1
1 =
1 e
e

Zadatak: 1.Naite parcijalne derivacije funkcije f ( x, y, z ) = y sin x + z 2

2. Izraunajte vrijednosti parcijalnih derivacija za x =

y = 1 , z = 1

R:

1. f ( x, y, z ) = y sin x + z 2
Parcijalna derivacija funkcije f ( x, y, z ) po varijabli x
u toki ( x0 , y 0 , z 0 ) je:
f ( x0 , y 0 , z 0 )
f ( x 0 + h, y 0 , z 0 ) f ( x 0 , y 0 , z 0 )
= lim
h

0
x
h

f ( x 0 , y 0 , z 0 ) f ( x0 , y 0 , z 0 )
i
definiraju se na analogan nain.
y
z

98

Radni materijali
f

= ( y sin x ) + (z 2 ) = y (sin x ) + 0 = y cos x

x x
x
x
y i z smatramo konstantama kod deriviranja po varijabli x .

y
= ( y sin x ) + (z 2 ) = sin x + 0 = sin x 1 = sin x
y y
y
y

x i z smatramo konstantama kod deriviranja po varijabli y .

f

= ( y sin x) + (z 2 ) = 0 + 2 z = 2 z
z z
z

x i y smatramo konstantama kod deriviranja po varijabli z .

f
x

2.

f
y
f
z

, 1 , 1
2

, 1 , 1
2

, 1 , 1
2

= sin

=1
2

= 1 cos

=0

= 2 (1) = 2

ZADACI ZA VJEBU
Odredite parcijalne derivacije funkcija:
1. f ( x, y ) = 2 x 2 + 2 xy y 3 ,
u
3. f (u , v) = ,
v
5. f ( x, y ) = ln (x 2 + y 2 ) ,

2. f ( x, y ) = e xy ,
4. f (a, b) = ab 2
6. g ( x, y ) = 2 x y 2

R:

1.

f
= 4x + 2 y ,
x

f
= 2x 3 y 2
y

2.

f
= xe xy ,
y

f
= ye xy
x

99

Radni materijali
f 1
= ,
u v

f
u
= 2
v
v

4.

f
= b2 ,
a

f
= 2ab
b

5.

f
2x
= 2
x x + y 2

6.

g
=
x

3.

f
2y
= 2
y x + y 2

g
=
y

2
2x y

2y
2x y 2

3. Stacionarne toke funkcije vie varijabli

Zadatak: Odredite stacionarne toke funkcije:
z = f ( x, y ) = x 2 + y 2 2 x + 1
R:

Toka ( x0 , y 0 ) je stacionarna toka funkcije f ( x, y )

ako vrijedi :

f ( x, y )
x

=0
( x0 , y0 )

f ( x, y )
y

Stacionarne toke funkcije odreujemo iz uvjeta:

z
z
=0 i
=0
y
x

z
= 2x 2
x
2x 2 = 0
z
= 2y
y
2y = 0
Odredbeni sustav je:
2x = 2
y=0
Rjeenje sustavaje: x = 1 ,

=0
( x0 , y 0 )

y = 0.

100

Radni materijali
Funkcija ima jednu stacionarnu toku (1, 0 ) .
Vrijednost funkcije u stacionarnoj toki: z = f (1,0) = 1 + 0 2 + 1 = 0
Zadatak: Pokaite da je ( 0 , 4 ) stacionarna toka funkcije
f ( x , y ) = 8 xy 2 xy 2 4 x 2 y + x 2 y 2 .
R:

Moramo pokazati da je

f (0,4)
f (0,4)
=0 i
= 0.
y
x

f ( x , y ) = 8 xy 2 xy 2 4 x 2 y + x 2 y 2
f
= 8 y 2 y 2 8 xy + 2 xy 2
x
f (0,4)
= 8 4 2 42 8 0 4 + 2 0 42 = 0
x
f
= 8 x 4 xy 4 x 2 + 2 x 2 y
y
f (0,4)
= 80 404 40 + 204 = 0
y

Zadatak: Napiite odredbeni sustav za stacionarne toke funkcije

3

S ( A, B ) = ( y i Axi B ) .
2

i =1

R:
Odredbeni sustav za stacionarne toke funkcije S ( A, B) je:
3

S
3
2
2
=
( y i Axi B ) = ( yi Axi B ) =

A
A A i =1
i =1

101

S
S
= 0,
=0.
A
B

Radni materijali

2( y i Axi B )

i =1

( yi Axi B ) = 2( y i Axi B ) ( xi ) =
A
i =1

2
= 2 y i xi Axi Bxi = 2
i =1

3
3

2
x
y
A
x
B
xi = 0

i i
i
i =1
i =1
i =1

S
3
2
( yi Axi B )2
=
( y i Axi B ) =
B B i =1
i =1 B

2( y

Axi B )

i =1

( y i Axi B ) =
B

= 2 ( y i Axi B ) = 2
i =1

2( y

Axi B ) ( 1) =

i =1

3
3

y
A
x
B = 0

i
i
i =1
i =1
i =1

Dakle traeni sustav je:

2
xi A +

i =1

xi A +

i =1

B
=
xi y i

i
i =1
i =1

3 B = yi
i =1

Zadatak: Odredite stacionarne toke funkcije f ( x , y , z ) = xy + xz + y 2

R:

f ( x , y , z ) = xy + xz + y 2
Napomena: Stacionarne toke funkcije tri varijable f ( x, y , z ) odreuju se na analogan nain kao
i stacinarne toke funkcije dvije varijable.
f
= y+z
x
f
= x + 2y
y

102

Radni materijali
f
=x
z
Odredbeni sustav za stacionarne toke zadane funkcije je:
y+z =0
x + 2y = 0
x=0

Rjeenje sustava je x = 0 , y = 0 , z = 0 .
Funkcija ima jednu stacionarnu toku: (0,0,0) .

Zadatak: Zadana je funkcija s ( x , t ) =x ln t . Odredite vrijednosti nezavisnih

varijabli x i t za koje je zadovoljen nuan uvjet za postojanje
lokalnog ekstrema.
R:

Nuan uvjet za postojanje lokalnog ekstrema

funkcije f ( x, y ) u toki ( x0 , y 0 ) je:
f
x

=0 i
( x0 , y0 )

f
y

=0
( x0 , y0 )

Naa funkcija je s ( x, t ) = x ln t pa imamo:

s
= ln t
x

s x
=
t t

ln t = 0

x
=0
t

t =1

x=0

Nuan uvjet za lokalni ekstrem je zadovoljen za: t = 1 , x = 0 .

103

Radni materijali

Vrijednost funkcije s (0, 1) = 0 ln1 = 0.

Ako funkcija ima lokalni ekstrem tada je on u toki

( 0 ,1 ) .

ZADACI ZA VJEBU

1. Odredite stacionarne toke za funkcije:

a) f ( x, y ) = x + x 2 y 3 ,
b) g (u , v) = ln ( u 2 + 1 ) e v + v
R:
1
a) ,0 ,
2

b)

( 0,0 )

2. Da li je ( 0 , 0 ) stacionarna toka funkcije z = y e x y ?

R:

z (0,0)
z (0,0)
=0 i
= 0 pa je
x
y
funkcije.

( 0 , 0 ) stacionarna toka

3. Odredite stacionarne toke funkcije f ( x, y, z ) = x 2 + y 2 + z 2 .

R: (0,0,0)

104