Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehnički fakultet
Predmet: Inženjerska matematika 1
Studijska 2023/2024. godina

Tutorijal 2
Pojam niza i podniza. Monotonost, ograničenost i konvergencija niza. Nizovi sa beskonačnim
limesima. Monotoni nizovi. Rekurzivno zadati nizovi. Pravila računanja limesa niza.

Zadatak 1
Skicirati prvih nekoliko članova svakog od sljedećih nizova (n ∈ N), te zaključiti da li su monotoni
ili ograničeni:
2n
a) an = ;
n
!
π
b) an = sin 2πn + .
4

Rješenje:

a) Vidimo sa grafika (Slika 1) da je niz (nestrogo) rastući(monoton), ali da nije ograničen jer raste
ka beskonačnosti. Monotonost pozitivnog/negativnog1 niza može se ispitati i pomoću količnika
dva njegova susjedna člana kao
2n+1
an+1 n+1 2n
= 2n = ≥ 1, ∀n ∈ N, (1)
an n
n+1

pa je dati niz nestrogo rastući. Da bi niz bio ograničen odozgo, treba vrijediti

an ≤ M, ∀n ∈ N, M ∈ R
2n (2)
=⇒ ≤ M.
n
Pošto je
2n
lim
= +∞, (3)
n→∞ n

to slijedi da je M ≥ ∞, pa dati niz nije ograničen odozgo, odakle slijedi njegova divergencija (u
užem smislu).
1
Ovaj način se ne može koristiti za nizove koji imaju članove promjenljivog znaka.

1
 Slika 1: Grafički prikaz prvih 10 članova niza an

b) Ukoliko se posmatra !
π
−1 ≤ sin 2πn + ≤1 (4)
4
moglo bi se doći do zaključka da niz an oscilira između −1 i 1, što je pogrešno. Međutim, može
se primijetiti da vrijedi ! √
π π 2
an = sin 2πn + = sin = , (5)
4 4 2
pa se zaključuje da se radi o konstantnom nizu, koji je naravno konvergentan. To je prikazano i
na slici 2.

Slika 2: Grafički prikaz prvih 10 članova niza an

Zadatak 2
Ispitati monotonost i ograničenost sljedećih nizova (n ∈ N):

1
a) an = 1 + ;
n
b) an = n cos(πn);
!
π
c) an = 1 + 2−n sin n .
2

2
Rješenje:

a) Pošto je razlika (diferencija) dva susjedna člana niza

1 1 −1
an+1 − an = 1 + −1− = < 0, ∀n ∈ N, (6)
n+1 n n(n + 1)

onda je on strogo opadajući. Odmah zaključujemo da je niz ograničen odozgo (prvim članom).
Za ograničenost niza odozdo treba vrijediti

an ≥ M, ∀n ∈ N, M ∈ R
1
=⇒ 1 + ≥M (7)
n
1
=⇒ n ≥ , M < 1.
M −1
Kako je dobivena tvrdnja tačna za M < 1, onda postoji M ∈ R (npr. M = 0) za koje vrijedi
an ≥ M , ∀n ∈ N. Dakle, zaključuje se da je dati niz ograničen odozdo sa npr. M = 0. Naravno,
ograničen je odozgo svojim prvim članom a1 = 2.
Pošto je niz an ograničen odozdo i monotono opada, onda on konvergira. Na slici 3 prikazano
je prvih 10 članova niza an , gdje se zaista vidi konvergencija ka 1.

Slika 3: Grafički prikaz prvih 10 članova niza an

b) Budući da je
−1 ≤ cos(πn) ≤ 1, (8)
onda nakon množenja nejednakosti sa n slijedi

−n ≤ n cos(πn) ≤ n,
(9)
=⇒ −n ≤ an ≤ n,

pa dati niz oscilira između −n i n. Također, vrijedi da se cos(πn) može napisati kao (−1)n , pa
ispitujemo ponašanje niza n(−1)n .
Pošto je

lim n(−1)n = +∞, (10)

n→∞
lim n(−1)n = −∞, (11)
n→∞

onda je dati niz neograničen, odakle slijedi da divergira (u širem smislu, tj. oscilira). Na slici 4
prikazano je prvih 10 članova niza an , gdje se vide oscilacije.

3
 Slika 4: Grafički prikaz prvih 10 članova niza an

c) Neka je bn = 2−n i cn = sin n π2 . Jasno je da niz bn monotono opada i teži ka 0. Niz cn se može

zapisati u obliku 
0,

 n = 2k,
cn = 1, n = 4k − 3, k ∈ N, (12)

 − 1, n = 4k − 1,


odakle se zaključuje da se cn sastoji od tri podniza, c2k , c4k−3 i c4k−1 , koji su konstantni. Dakle,
cn ima tri tačke gomilanja, 0, 1 i −1, pa je on oscilatoran. Zbog ovoga, an se može rastaviti na
tri podniza:

a2k = 1 + b2k c2k = 1 − 0 · 2−2k , (13)

a4k−3 = 1 + b4k−3 c4k−3 = 1 + 8 · 2−4k , (14)
−4k
a4k−1 = 1 + b4k−1 c4k−1 = 1 − 2 · 2 . (15)

Sva tri podniza konvergiraju ka 1 kada k → ∞, pa tako i niz an konvergira ka 1. Treba

napomenuti da proizvod oscilatornog i monotonog niza predstavlja oscilatoran niz, što je upravo
slučaj sa bn · cn . Kada se bn cn sabere sa konstantom 1, to ne mijenja prirodu niza, pa je an
oscilatoran niz oko vrijednosti 1, što se vidi i sa slike 5.

Slika 5: Grafički prikaz prvih 10 članova niza an

4
 Zadatak 3
Odrediti sve tačke gomilanja, te donju i gornju graničnu vrijednost za sljedeće nizove:
(−1)n+1 + 3
a) an = ;
2
!
2n nπ
b) an = sin + cos2 (nπ).
n+1 2

Rješenje:

a) Primjećuje se da vrijednost članova niza zavisi samo od vrijednosti člana (−1)n+1 . Mogu se
posmatrati dva slučaja:

(−1)n+1 = −1, n = 2k, (16)

n+1
(−1) = 1, n = 2k + 1. (17)

Isti zaključak se može izvesti za opći član niza:

(−1)2k+1 + 3
a2k = bk = = 1, (18)
2
(−1)2k+2 + 3
a2k+1 = ck = = 2. (19)
2
Očigledno niz ima dvije tačke gomilanja, odnosno 1 i 2.
Gornja granična vrijednost niza je
lim an = 2, (20)
n→∞
dok je donja granična vrijednost niza

lim an = 1. (21)
n→∞

b) Prvo se treba primijetiti da je cos(nπ) = ±1, pa iz toga slijedi da je cos2 (nπ) = 1. Opći član
niza se transformiše u
2n nπ
 
an = sin + 1. (22)
n+1 2
U zavisnosti da li je n parno, slijedi
(
π (−1)k+1 , n = 2k − 1,
 
sin n = k ∈ N. (23)
2 0, n = 2k.

Uzimajući u obzir posljednji zaključak, opći član niza je:

a2k = bk = 1 (24)
4k − 2
a2k−1 = ck = (−1)k+1 + 1 (25)
2k
Sada se ponovo niz ck može rastaviti u zavisnosti od parnosti indeksa k, pa slijedi:
8p − 2 1 − 4p
c2p = (−1)2p+1 + 1 = + 1 = dp , (26)
4p 2p
8p − 6 4p − 3
c2p−1 = (−1)2p + 1 = + 1 = ep . (27)
4p − 2 2p − 1

5
 Sada se mogu odrediti tačke gomilanja podnizova dp i ep :

lim dp = −1 (28)
p→∞

lim ep = 3 (29)
p→∞

Zaključuje se da su prisutne tri tačke gomilanja niza an , a to su 1 , 3 i −1. Na osnovu toga,

gornja granična vrijednost je
lim an = 3, (30)
n→∞

dok je donja granična vrijednost

lim an = −1. (31)
n→∞

Zadatak 4
Izračunati (ili ustanoviti da ne postoje) sljedeće limese:

n+1
a) lim ;
n→∞ 3n + 2
√ 
b) lim n2 + 4n + 5 − n − 1 ;
n→∞
√
3
√
3


c) lim n+1− n−1 ;
n→∞
!2n−7
n2 + 3n + 3
d) lim .
n→∞ n2 − n − 5

Rješenje:

a) Ako se uvrsti da n → ∞ dobiva se “ ∞

∞ ”, što predstavlja neodređen oblik, pa je izraz unutar limesa
potrebno transformisati u pogodniji oblik. Kada se brojnik i nazivnik podijele sa n dobiva se
0
1

n+1 :n 1+  1
lim = lim
n = . (32)
0 3
n→∞ 3n + 2 : n n→∞
2

3+ 

n

b) Ako se uvrsti da n → ∞ dobiva se “∞ − ∞”, što predstavlja neodređen oblik, pa je izraz unutar
limesa potrebno transformisati u pogodniji oblik. Npr. racionalisanjem slijedi
" √ #
p  n2 + 4n + 5 + (n + 1)
lim 2
n + 4n + 5 − (n + 1) · √ =
n→∞ n2 + 4n + 5 + (n + 1)
(33)
n2 + 4n + 5 − n2 − 2n − 1 2n + 4 : n
= lim √ = lim √ =
n→∞ n2 + 4n + 5 + n + 1 n→∞ n2 + 4n + 5 + n + 1 : n
0
2 + n4

= lim s
= 1.
n→∞ 0 0 0
1 + n4
+ n527
 + 1 + 1

n



6
 c) Slično kao u prethodnom primjeru, potrebno je racionalisati izraz unutar limesa, pa slijedi
" √ #
 3 (n + 1)2 + 3 n2 − 1 + 3 (n − 1)2
p p
√ √  √ √
3 3 3 3
lim n + 1 − n − 1 = lim n+1− n−1 · p √ =
(n + 1)2 + 3 n2 − 1 + 3 (n − 1)2
p
n→∞ n→∞ 3

√
3
2 : n2
= lim p √ √3
= 0.
n→∞ 3 (n + 1)2 + 3 n2 − 1 + 3 (n − 1)2
p
: n2
(34)

d) Znajući da vrijedi
1
lim [1 + f (n)] f (n) = e, lim f (n) = 0, (35)
n→∞ n→∞

traženi izraz pod limesom se može svesti na ovaj oblik kao

!2n−7 !2n−7
n2 + 3n + 3 n2 − n − 5 + 4n + 8
lim = lim =
n→∞ n2 − n − 5 n→∞ n2 − n − 5
4n+8
!2n−7

! n  : e(2n−7)· n2 −n−5
2 −n−5

4n + 8 4n
+ 8  4n+8
(36)
= lim 1+ = lim  1 +
   
=
n2 −n−5 2
n→∞  n − n − 5
n→∞   

(2n−7)(4n+8) 8n2 −12n−56 :n2

lim lim
= en→∞ n2 −n−5
= en→∞ n2 −n−5 :n2
= e8 .

Zadatak 5
Ispitati konvergenciju sljedećih nizova, te u slučaju konvergencije odrediti njihovu graničnu vrijed-
nost:
s r
√ q √ q √
a) a1 = 2, a2 = 2+ 2, . . . , an = 2+ 2+ 2 + ··· + 2 (n korijena, n ∈ N);
!
1 2
b) an+1 = an + , a1 = 2, n ∈ N.
2 an

Rješenje:

a) Posmatrajući članove datog niza vidimo da prvih par članova rastu, pa dokažimo da vrijedi

an+1 > an . (37)

Jasno se može vidjeti da se svi članovi niza an mogu predstaviti kao:

√
a1 = 2,
√
a2 = 2 + a1 ,
.. (38)
.
√
an+1 = 2 + an ,

pa na osnovu toga (37) postaje

√ 2
2 + an > an
=⇒ 2 + an > a2n (39)
=⇒ an ∈ (−1, 2).

7
 Dakle, an će biti rastući ako −1 < an < 2, pa ćemo dokazati an < 2:
p 2
an = 2 + an−1 < 2
=⇒ 2 + an−1 < 4
=⇒ an−1 < 2
p 2
an−1 = 2 + an−2 < 2
(40)
=⇒ 2 + an−2 < 4
=⇒ an−2 < 2
..
.
√
a1 = 2 < 2.

Dakle, pretpostavka je tačna, pa je niz an konvergentan (rastući i ograničen odozgo sa 2). To

znači da on ima graničnu vrijednost L, odnosno da vrijedi

lim an = L, (41)
n→∞

a samim time i
lim an+1 = L, (42)
n→∞

pa posljednja jednakost iz (38) postaje

√ 2
L= 2+L
=⇒ L2 − L − 2 = 0 (43)
=⇒ L1 = 2, L2 = −1.

Naravno, rješenje L2 otpada jer je razmatrani niz pozitivan, pa njegova granična vrijednost iznosi
L = 2.

b) Pokušajmo dokazati da je an rastući:

an+1 > an
!
1 2
=⇒ an + > an
2 an
2 (44)
=⇒ > an · an
an
=⇒ a2n < 2
 √ √ 
=⇒ an ∈ − 2, 2 .
√ √
Dakle, niz an je rastući
√ ako vrijedi − 2 < a n < 2. Niz an pozitivan, pa možemo provjeriti
samo da li je an < 2:
!
1 2 √
an = an−1 + < 2 · an−1
2 an−1
√ (45)
=⇒ a2n−1 − 2 2an−1 + 2 < 0
 √ 2
=⇒ an−1 − 2 < 0.

Dakle, pretpostavka nije tačna, pa niz an nije rastući. Dokažimo sada da je opadajući

an+1 < an
 √  √  (46)
=⇒ an ∈ −∞, − 2 ∪ 2, +∞ .

8
 √ √
Opseg (−∞, − 2) se može odbaciti jer je razmatrani niz pozitivan. Vrijedi da je an > 2 jer
!
1 2 √
an = an + > 2 · an−1
2 an (47)
 √ 2
=⇒ an−1 − 2 > 0,

što je ispunjeno ∀n ∈ N, pa je posljednja

√ pretpostavka tačna, što znači da je niz an konvergentan
(opadajući i ograničen odozdo sa 2). To znači da on ima graničnu vrijednost L, pa slijedi
! 2
1 2
L= L+
2 L
(48)
=⇒ L2 − 2 = 0
√
=⇒ L1,2 = ± 2.

√ rješenje L2 otpada jer je razmatrani niz pozitivan, pa njegova granična vrijednost iznosi
Naravno,
L = 2.

Zadatak 6
Koristeći teoremu o uklještenju, odrediti graničnu vrijednost sljedećih nizova:
√
n + sin2 n
a) an = ;
ln n
n n n
b) an = √
3
+√
3
+ ··· + √
3
, n ∈ N\{1}.
n6 − 2 n6 − 3 n6 − 2n − 4

Rješenje:

a) Dati niz se može ukliještiti na sljedeći način:

0 ≤ sin2 n ≤ 1 +n
2 √
n ≤ n + sin n ≤ n + 1
√ p √
n ≤ n + sin2 n ≤ n + 1 : ln n
√ √ √ (49)
n n + sin2 n n+1
≤ ≤ ◦ lim
ln n ln n ln n n→∞
+∞ ≤ lim an ≤ +∞.
n→∞
√
Pošto je en > n2 , onda je ln n < n, pa je
√
n
lim = +∞. (50)
n→∞ ln n

b) Ovdje je svaki član niza an predstavljen preko sume, čiji broj sabiraka iznosi

n6 − 2 − n6 − 2n − 4


N= + 1 = 2n + 3. (51)
n6 − 2 − (n6 − 3)

9
Ako se napravi komparacija između pojedinih sabiraka na sljedeći način:

n n
√
3
= √
3
, (52)
n6 − 2 n6 − 2
n n
√
3
< √
3
, (53)
n6 − 2 n6 − 3
..
.
n n
√
3
< √
3
, (54)
n6 −2 n6 − 2n − 4
i ako se izvrši sumiranje lijeve i desne strane zasebno, dobiva se

n(2n + 3) n n n
√
3
< √
3
+√
3
+ ··· + √
3
= an . (55)
n6 − 2 n6 − 2 n6 − 3 n6 − 2n − 4
Analogno se može pokazati da vrijedi

n(2n + 3) n n n
√
3
> √
3
+√
3
+ ··· + √
3
= an , (56)
6
n − 2n − 4 6
n −2 6
n −3 6
n − 2n − 4
pa se razmatrani niz može ukliještiti kao

n(2n + 3) n(2n + 3)
√
3
< an < √
3
. (57)
6
n −2 n6 − 2n − 4
Puštanjem limesa slijedi

n(2n + 3) : n2 n(2n + 3) : n2
lim √ < lim a n < lim √
n→∞ 3 n6 − 2 : n2 n→∞ n→∞ 3 n6 − 2n − 4 : n2
=⇒ 2 ≤ lim an ≤ 2 (58)
n→∞
=⇒ lim an = 2.
n→∞

10