Matematika 1.

Nizovi i redovi

dr.sc. Reni Banov

Prosinac, 2020
Tehničko Veleučilište Zagreb

1
Sadržaj

Nizovi realnih brojeva

Redovi realnih brojeva

2
Nizovi realnih brojeva
Pojam niza realnih brojeva

Svakodnevno slažemo predmete u nekom redosljedu, drugim

riječima svakodnevno određujemo koji predmet je prvi, drugi, treći,
...
Definicija
Preslikavanje a : N → R nazivamo niz realnih brojeva, pri tome je
a(n) = an opći član niza.

• elemente a1 , a2 , . . . nazivamo članovima niza

• niz se obično zadaje formulom za njegov n − ti element
• skračeno niz označavamo (an )
• kažemo da je niz konstantan ako su mu svi članovi jednaki

3
Primjer niza

Zadan niz
Naći opći član niza, ako je prvih pet članova zadano
√ √ √
1, 2, 3, 2, 5, . . .
√
Rješenje: an = n

Harmonijski niz
Napisati prvih pet članova niza zadanog s an = n1 .
Rješenje: 1, 12 , 13 , 14 , 15

Nulti član
Često puta je zgodnije započeti niz s nultim-članom a0 .

4
Aritmetički niz

Niz realnih brojeva sa svojstvom da je razlika između svaka dva

uzastopna člana jednaka nazivamo aritmetički niz.
Definicija
Niz realnih brojeva (an ) je aritmetički niz ako postoji takav realan
broj d ∈ R za koji vrijedi

an+1 − an = d, ∀n ∈ N

Realan broj d iz definicije nazivamo diferencija aritmetičkog niza.

5
Zadatci

Primjer
Pokažite da je niz s općim članom an = 3 + 2n aritmetički.

Potrebno je pokazati kako vrijedi

an+1 − an = d, ∀n ∈ N (1)

Iz definicije općeg člana niza slijedi

an = 3 + 2n, an+1 = 3 + 2(n + 1)

uvrštenjem u (1) slijedi

an+1 − an = 3 + 2(n + 1) − (3 + 2n)

 

3+
=2n
 + 2−3−
2n = 2
 


drugim riječima razlika dva susjedna člana je konstantna.

6
Zadatci

1. Napišite prva četiri (4) člana nizova s općim članom

an = 4n + 8, an = 2n + 6, 48 − 2n
2. Zadan je opći član niza

2n − 1, za neparni n
an =
n + 1, za parni n

Napišite prvih šest (6) članova niza te provjerite radi li se o

aritmetičkom nizu.
3. Zadani su prvi, treći i sedmi član nekog niza

a1 = 5, a3 = 17, a7 = 41

Provjerite radi li se o aritmetičkom nizu, te odredite prvih

osam (8) članova niza.
7
Geometrijski niz

Niz realnih brojeva sa svojstvom da je kvocijent svaka dva

uzastopna člana isti, nazivamo geometrijski niz.
Definicija
Niz realnih brojeva (an ) je geometrijski niz ako postoji takav realan
broj q ∈ R za koji vrijedi
an+1
= q, ∀n ∈ N
an

Realan broj q iz definicije nazivamo kvocijent geometrijskog niza.

8
Zadatci

Primjer  n
Pokažite da je niz s općim članom an = 5 · 23 geometrijski.

Potrebno je pokazati kako vrijedi

an+1
= q, ∀n ∈ N (2)
an
Iz definicije općeg člana niza slijedi
 n  n+1
2 2
an = 5 · , an+1 = 5 ·
3 3
uvrštenjem u (2) slijedi
 n+1  n
2 2 2
5
· ·
an+1 3 3 3 2
=  n =  n =
an 2 2 3
5
·
3 3
drugim riječima kvocijent dva susjedna člana je konstantan. 9
Zadatci

1. Napišite prva četiri (4) člana niza s općim članom

1 n
 
an = 1 + , n∈N
n

Provjerite radi li se o geometrijskom nizu?

2. Izračunajte peti (5) član geometrijskog niza ako je prvi član
√ √
niza a1 = 4 4, a kvocijent niza je q = 2.
3. Zadani su prvi, treći i četvrti član nekog niza
√ √ √
2, a3 = 2, a4 = 2
6 8
a1 =

Provjerite radi li se o geometrijskom nizu, te odredite deseti

(10) član niza.

10
Rekurzivno zadani nizovi

Niz zadan rekurzivno

Za nizove kod kojih je zadan jedan ili više početnih članova, te
pravilo po kojem se iz prethodnih članova određuje sljedeći kažemo
da su zadani rekurzivno.

Fibonaccijev niz
Napišite prvih 10 članova niza ako su zadana dva prva člana
a1 = 1, a2 = 1, dok se ostali članovi određuju prema pravilu
an = an−1 + an−2
Rješenje: 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55

11
Monotoni nizovi

Definicija rastućeg niza

Kažemo da je niz (an ) rastući ako vrijedi

an+1 ≥ an , ∀n ∈ N,

odnosno strogo rastući ako vrijedi

an+1 > an , ∀n ∈ N

Definicija padajućeg niza

Kažemo da je niz (an ) padajući ako vrijedi

an+1 ≤ an , ∀n ∈ N,

odnosno strogo padajući ako vrijedi

an+1 < an , ∀n ∈ N 12
Monotoni nizovi

Definicija monotonog niza

Niz (an ) je monoton ako je rastući ili padajući, odnosno strogo
monoton ako je strogo rastući ili strogo padajući.

Primjer
Kakav je harmonijski niz?

Harmonijski niz je zadan općim članom an = n1 , budući uvijek

vrijedi
1 1
n < n + 1 ⇐⇒ >
n n+1
možemo zaključiti
an > an+1

odakle slijedi: harmonijski niz je strogo monoton (padajući).

13
Zadatci

Ispitajte monotonost sljedećih nizova zadanih općim članom

1. an = 1 +2 3n
2. an = 22
n
n
3. an = n + 1
4. an = 3n
n2 + 1
2
5. an = 2n
n +1
6. an = 2n +3
3n + 1

14
Omeđeni nizovi

Niz omeđen odozgor (odozdol)

Kažemo da je niz (an ) omeđen odozgor (odozdol) ako je skup
vrijednosti niza {an } omeđen odozgor (odozdol).
Definicija omeđenog niza
Kažemo da je niz omeđen ako je omeđen odozgor i omeđen odozdol.
Primjer
Ispitajte omeđenost harmonijskog niza.

Vidjeli smo da je harmonijski niz strogo padajući, a budući iz

1 1
n ∈ N =⇒ n ≥ 1 =⇒ ≤ =1
n 1
znamo da je harmonijski niz omeđen odozgor. Isto tako znamo
1
n > 0 =⇒ > 0, ∀n ∈ N
n
prema tome je harmonijski niz omeđen odozdol s 0, tj. možemo
zaključiti harmonijski niz je omeđen. 15
Zadatci √ √
Ispitajte omeđenost nizova an = n, i an = (−1)n n.
√ √
1. Uvijek vrijedi n < n + 1 =⇒ n < n + 1, tj. niz je strogo
rastući, a budući je prvi član a1 = 1 slijedi da je niz omeđen
odozdol,
√
2. Za parne indekse n = 2k imamo članove oblika ak = 2k, a
to je novi niz koji je strogo rastući, dok za neparne indekse
√
n = 2k + 1 imamo novi niz s članovima oblika ak = − 2k + 1
koji je strogo padajući zbog
2k + 1 < 2(k + 1) + 1 = 2k + 3
odakle slijedi
√ √ √ √
2k + 1 < 2k + 3 =⇒ − 2k + 1 > − 2k + 3
√
Dakle, niz an = (−1)n n nije omeđen odozdol ni odozgor,
drugim riječim to je primjer neomeđenog niza.
16
Zadatci

Ispitajte omeđenost sljedećih nizova zadanih općim članom

1. an = 1 +2 3n
2. an = 22
n
n
3. an = n + 1
4. an = 3n
n2 + 1
2
5. an = 2n
n +1
6. an = 2n +3
3n + 1

17
‡Gomilište niza

-okolina
Neka je zadan a0 ∈ R za  > 0 skup

O (a0 ) = {a ∈ R : |a − a0 | < }

nazivamo -okolina od a0 .

Definicija
Realan broj A nazivamo gomilištem niza (an ), ako se unutar
njegove -okoline nalazi beskonačno mnogo članova niza (an ).

Teorem
Svaki omeđeni niz realnih brojeva ima barem jedno gomilište.

18
‡Konvergencija niza

‡Definicija konvergencije
Niz realnih brojeva (an ) konvergira realnom broju L, ako je L jedino
gomilište niza (an ). Broj L nazivamo limes niza (an ) i pišemo
L = lim an ili skraćeno an → L.
n→∞

Konvergentan niz
Ako niz realnih brojeva (an ) ima limes L ∈ R, onda kažemo da je
konvergentan. Ako niz nije konvergentan, onda kažemo da je
divergentan.

19
Konvergentni nizovi

Svojstva konvergentnih nizova

1. Konvergentan niz je omeđen,
2. Konvergentan niz ima samo jedan limes,
3. Ako je niz realnih brojeva monoton i omeđen, onda je
konvergentan.

Primjer
Pokažite da je harmonijski niz konvergentan.

Vidjeli smo otprije da je harmonijski niz strogo padajući, tj.

monoton te kako je omeđen odozdol i odozgor. Prema trećem
svojstvu za konvergentne nizove tada slijedi da je harmonijski niz
konvergentan.

20
Osnovna pravila za konvergentne nizove

Neka su (an ) i (bn ) konvergentni nizovi, tada vrijedi

1. lim (an + bn ) = lim an + lim bn

n→∞ n→∞ n→∞

2. lim (an − bn ) = lim an − lim bn

n→∞ n→∞ n→∞

3. lim (an · bn ) = lim an · lim bn

n→∞ n→∞ n→∞

4. ako vrijedi bn 6= 0, ∀n i lim bn 6= 0 tada slijedi

n→∞

an lim an
lim = n→∞
n→∞ bn lim bn
n→∞

5. za λ ∈ R vrijedi lim (λ · an ) = λ · lim an

n→∞ n→∞

21
‡Divergentni nizovi

‡Divergencija prema +∞
Kažemo da niz realnih brojeva (an ) divergira prema +∞ i pišemo
lim an = +∞, ako za svaki realan broj M > 0 postoji n0 ∈ N takav
n→∞
da vrijedi ∀n ≥ n0 =⇒ an > M.
‡Divergencija prema −∞
Kažemo da niz realnih brojeva (an ) divergira prema −∞ i pišemo
lim an = −∞, ako za svaki realan broj M < 0 postoji n0 ∈ N takav
n→∞
da vrijedi ∀n ≥ n0 =⇒ an < M.
‡Teorem
Neka su nizovi (an ) i (bn ) takvi da vrijedi

lim an = a0 > 0 i bn > 0, lim bn = 0,

n→∞ n→∞

tada vrijedi
an
lim = +∞
n→∞ bn 22
Pravila za divergentne nizove

Neka za (an ), (bn ) i (cn ) nizove vrijedi

lim an = +∞, lim bn = +∞, lim cn = c ∈ R

n→∞ n→∞ n→∞

tada vrijedi

1. lim (an + bn ) = +∞
n→∞
2. lim (an + cn ) = +∞
n→∞
3. lim (an · bn ) = +∞
n→∞
4. lim (an · cn ) = +∞ ako je c > 0, odnosno −∞ ako je c < 0
n→∞
5. lim acnn = 0
n→∞

23
Neki važniji limesi

√
1. lim n
n=1
n→∞
√
2. lim n
a = 1, a ≥ 1
n→∞
√
3. lim n
a = 1, 0 < a < 1
n→∞
n
4. lim a = 0, ∀a ∈ R
n→∞ n!
n
5. lim 1 + n1 = e

n→∞

24
Zadatci

Odredite limes sljedećih nizova zadanih općim članom

√ √
1. an = n + 1 − n
p
1
3 2
2. an = nn++ 1
3. an = 3n + 5
3n2 + 2n + 4
= 5 + n − 3n2
2
4. an
4 − n + 2n
5. an = p n
n3 + 5
3

 n
6. an = n+1n

 n+1
7. an = n+1
n−3

25
Redovi realnih brojeva
Pojam reda

Uz nizove povezujemo beskonačne sume oblika

a1 + a2 + · · · + an + · · · ,
koje možemo izračunati do određenog člana (parcijalna suma).
Definicija reda
Red je uređeni par niza (an ) i pripadajućeg niza parcijalnih suma
(Sn ) definiranog s S1 = a1 , Sn = Sn−1 + an . Red označavamo
simbolom .
P

Konvergencija P reda
Kažemo da red an konvergira prema S, odnosno da mu je suma
jednaka S ako vrijedi
lim Sn = S
n→∞

∞
Za sumu reda (an ) pišemo
P
an = S.
n=1 26
Primjer
∞
Odredite sumu reda
P 1
n=1 n(n + 1)
Iskoristimo jednakost
1 1 1
= −
n(n + 1) n n+1
te pomoću nje zapišimo red na sljedeći način
∞ ∞ 
1 1 1
X X 
= −
n(n + 1) n n+1
n=1 n=1
raspisivanjem nekoliko članova uočavamo poništavanje
∞ 
1 1 1 1 1 1 1 1
X   
− = − + − + − ··· = 1 −
   
n n+1 1 2 2 3 3 n+1
n=1
odakle dobijemo
0
∞
X 1  1 
= lim 1 − =1
n(n + 1) n→∞ n+1
n=1 27
Geometrijski red
∞
Odredite sumu za geometrijski red aq n , 0 < q < 1?
P
n=0

Iskoristimo jednakost (koja slijedi iz Binomnog poučka)

1 − qn
1 + q + · · · + q n−2 + q n−1 = ,
1−q
tj. niz parcijalnih suma ima opći član
1 − q n+1
Sn =
1−q
pomoću kojega možemo zapisati sumu reda u obliku limesa niza
∞ ∞
X X 1 − q n+1 a
aq n = a · q n = a · lim lim 1 − q n+1


=
n→∞ 1 − q 1 − q n→∞
n=0 n=0

0
za 0 < q < 1 vrijedi lim (1 −   ) = 1 čime dobijemo
q n+1
*
n→∞
∞
X a
aq n = , za 0 < q < 1
1−q
n=0 28
Konvergencija reda

Nužan uvjet konvergencije reda

Da bi red lim an konvergirao, nužno mora vrijediti
n→∞

lim an = 0
n→∞

Konvergencija reda s pozitivnim članovima

Red s pozitivnim članovima konvergira onda i samo onda ako je
pripadajući niz parcijalnih suma ograničen odozgor.
Harmonijski red
∞
Pokažite da harmonijski red 1
n divergira.
P
n=1

Već smo pokazali kako harmonijski niz konvergira,

1
lim =0
n→∞ n
tj. opći član reda teži 0 čime je ispunjen nužan uvjet konvergencije. 29
Harmonijski red

Budući vrijede sljedeće nejednakosti za parcijalne sume

1 1
s2 = 1 + ≥1+
2 2
1 1 1 1 1 1 1
s 4 = s 22 = 1 + + + > 1 + + + = 1 + 2 ·
2 3 4 2 4 4 2
··· = ···
1 1 1 1
s 2n = 1 + + + · · · + n > 1 + n ·
2 3 2 2
možemo zaključiti kako vrijedi
∞
1 1 1
X  
= lim sn > lim 1 + n · = 1 + lim n = ∞
n n→∞ n→∞ 2 2 n→∞
n=1

drugim riječima, harmonijski red divergira budući divergira red čiji

su članovi manji od članova harmonijskog reda.
30
Kriteriji konvergencije redova

Poredbeni kriterij
Neka za nizove (an ) i (bn ) postoji prirodan broj n0 ∈ N takav da
vrijedi ∀n > n0 =⇒ an ≤ bn . Tada vrijedi:

1. Ako red lim bn konvergira, tada konvergira i red lim an

n→∞ n→∞
2. Ako red lim an divergira, tada divergira i red lim bn
n→∞ n→∞

Poredbeni kriterij pomoću limesa

Neka su (an ) i (bn ) nizovi s pozitivnim članovima takvi da postoji
limes
an
lim = L 6= 0
n→∞ bn

Tada dva reda an i bn konvergiraju, ili oba divergiraju.

P P

31
Zadatci

Ispitajte uspoređivanjem ili primjenom uvjeta za konvergenciju

sljedeće redove
∞
1.
P 1
n=1 (2n − 1)(2n + 1)
∞
2.
P n
n=1
5n + 2
∞
3.
P 1
n=1
ln n
∞
4.
P ln n
n
n=1
∞
5.
P n+2
n=1
3n −1
∞
6. p 1
P
n=1 n(n + 1)

32
Kriteriji konvergencije redova

d’Alembertov kriterij
Neka je an red s pozitivnim članovima. Ako postoji limes
P

an+1
q = lim
n→∞ an
tada vrijedi

• red konvergira za q < 1

• red divergira za q > 1
• za q = 1 nema odluke po ovom kriteriju

Primjer
∞ n
Ispitajte konvergenciju reda
P 3
n=1
n!

33
Primjer

3n
Budući za n ∈ N vrijedi n! > 0, tada je red
∞
X 3n
n!
n=1

s pozitivnim članovima, njegovu konvergenciju možemo provjeriti

pomoću d’Alembertova kriterija. Odredimo limes
3n+1 n
·3
3
an+1 (n+1)! (n+1)·n! 3
q = lim = lim = lim = lim =0
n→∞ an n→∞ 3n
n!
n→∞ 3n
 n→∞ n+1
n!

Prema d’Alembertovu kriteriju za

q=0<1

slijedi konvergencija zadanog reda.

34
Zadatci

Pomoću D’Alembertova kriterija ispitajte sljedeće redove

∞ n
1.
P 3
n=0
n!
∞
P n
2.
n=0 3
n

∞
3.
P 2n−1
n=0 (2n)!

35
Kriteriji konvergencije redova

Cauchyjev
P kriterij
Neka je an red s pozitivnim članovima. Ako postoji limes
√
q = lim n
an
n→∞

tada vrijedi

• red konvergira za q < 1

• red divergira za q > 1
• za q = 1 nema odluke po ovom kriteriju

Primjer
∞  2n+1
Ispitajte konvergenciju reda
P n
n=1
3n + 1

36
Primjer
 2n+1
Budući za n ∈ N vrijedi n > 0, tada je red
3n + 1
∞  2n+1
X n
3n + 1
n=1

s pozitivnim članovima, njegovu konvergenciju možemo provjeriti

pomoću Cauchyjev kriterija. Odredimo limes
s 2n+1 s 2n 
√

n n n n n n
q = lim an = lim = lim =
n→∞ n→∞ 3n + 1 n→∞ 3n + 1 3n + 1
s n !2 r  2 √
n
n n n n n
= lim · n = lim ·√ =
n→∞ 3n + 1 3n + 1 n→∞ 3n + 1 n
3n + 1
 2  2
n 1 1 1
= lim · = =
n→∞ 3n + 1 1 3 9

Cauchyjev kriterij za q = 91 < 1 daje konvergenciju reda.

37
Zadatci

Pomoću Cauchyeva kriterija ispitajte sljedeće redove

∞
1.
P n2
n=0 5
n

∞
2.
P 3n
100
n=1 n
∞ 
2n

3.
P
n=1
3n + 2

38
Alternirajući redovi

Za redove kojima su članovi naizmjenice pozitivni i negativni

kažemo da su alternirajući redovi.
Leibnizov kriterij
∞
Ako za red s alternirajućim članovima (−1)n+1 an vrijedi
P
n=1

1. (an ) je padajući niz

2. lim an = 0
n→∞

tada je on konvergentan.

39
Alternirani harmonijski red
∞
(−1)n+1
Ispitajte konvergenciju reda
P
n
n=1

Budući se radi o redu s alternirajućim članovima možemo primijeniti

Leibnizov kriterij.

1. (an ) = n1 , što je harmonijski niz za koji znamo kako je strogo

padajući niz, zaključujemo kako je prvi uvjet u Leibnizovu
kriteriju ispunjen
2. također znamo iz prethodnih zadataka kako je limes
harmonijskog niza jednak 0, čime je ispunjen i drugi uvjet
Leibnizova kriterija
3. budući su ispunjena oba uvjeta Leibnizova kriterija
zaključujemo kako se radi o konvergentnom alternirajućem
redu

40
Zadatci

Pomoću Leibnizova kriterija ispitajte sljedeće redove

∞
(−1)n−1
1.
P
n=1
2n − 1
∞
(−1)n−1
2.
P
n=1 n2
∞
3. (−1)n−1 2n + 1
P
n=1 n(n + 2)

41