Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Tuzlanski kanton
Gimnazija „Dr.Mustafa Kamarić“ Gračanica

Ajla Džinić IVc

16.2.2021.
Šta je funkcija?
Funkcija ili preslikavanje skupa A u skup B je svako pravilo f po kojem se svakom
elementu skupa A pridružuje jedan i samo jedan element skupa B.
Piše se: f : A → B (∀ x ∈ A,y ∈ B : y=f(x))

Skup A naziva se domena ili prodručje definisanosti, a skup (y∈B/y=f(x),za neki

x∈A) naziva se područje vrijednosti ili kodomena funkcije.
Za element x∈A kažemo da je nezavisno promjenjiva ili varijabla,a element
y∈B,koji zavisi od x obilježavamo y=f(x),je zavisno promjenjiva ili zavisna
varijabla ili funkcija.

Graf funkcije koji skiciramo u koordinatnom sistemu pokazuje nam kako se jedna
veličina mijenja u ovisnosti o drugoj. Graf prikazuje skup svih uređenih parova
(tačaka u koordinatnom sustavu) kod kojih je prva koordinata (apscisa) broj iz
domene funkcije, nezavisna varijabla. Uvrštavanjem vrijednosti prve koordinate u
funkciju, tj. u zakon pridruživanja, dobijemo drugu koordinatu tačke (ordinatu),
to jest zavisnu varijablu.

Ako su skupovi A i B podskupovi skupa realnih brojeva tada funkciju nazivamo realna
funkcija realne promjenjive.

Osobine funkcije
1)      Kaže se da je funkcija f: R →R ograničena ako postoje realni brojevi mi M
takvi da je: m≤f(x) ≤M, ∀x∈R.

2)      Kaže se da je funkcija f: R →R rastuća ili uzlazna ako:

(x1<x2)-> f(x1)≤f(x2) za ∀x1,x2εR
odnosno opadajuća ili silazna ako:
(x1<x2)-> f(x1)≥f(x2) za ∀x1,x2εR

Ako umjesto f(x1)≤f(x2) vrijedi f(x1)<f(x2), kaže se da je funkcija strogo rastuća.

Može se reći da strogo rastuća funkcija ima osobinu da manjim vrijednostima
argumenta odgovaraju manje vrijednosti funkcije. Analogno se definira i strogo
opadajuća funkcija.
Rastuće i opadajuće funkcije zovu se monotone funkcije. Najčešće funkcije nisu ni
rastuće ni opadajuće.

3)          Kaže se da je funkcija f: R →R parna funkcija ako vrijedi:

f (−x) = f (x) , ∀x∈R
odnosno neparna funkcijaako vrijedi
f (−x) = −f (x), ∀x∈R.

Zadavanje funkcije
Funkcije zadajemo:
1. Tablicom (tabelarno);
2. Grafom (grafički); Graf prati promjenu neke veličine npr. o vremenu.
3. Formulom: a) Eksplicitno; b) Implicitno; c)grafički

1.Ako su vrijednosti i argumenta i funkcije unešene u tabelu,onda kažemo da je

funkcija zadana tablerano.

x X1 ... xn
y y1 ... yn

Prednost ovavog zadavanja funkcije je što su navedene vrijendosti argumenta već

određene vrijednosti funkcije koje ne treba izračunavati.

2.Grafičko zadavanje funkcije sastoji se u tome što se funkcija predstavi geometrijski

u kooridnantnom sistemu i zasniva se na tome što sa svaki par brojeva (x,y) sastavljen
od po jedne vrijednosti argumenta i njoj odgovarajuće vrijednosti funkcije shvata kao
par koordinata tačke u koordinantnom sistemu.

3.Ako je funkcija zadata formuom (analitički) onda se ta formula može javiti u dva
oblika: eksplicitni i implicitni.
Naprimjer linearna funkcija zadana formulom y=kx+n,kažemo da je zadana u
eksplicitnom obliku.Ako formula kojom je zadana funkcija ima oblik y=f(x) kažemo
da je funkcijha zadana eksplicitno.

Ako u jednačini kojom je neka funkcija zadana sve članove prenesemo na lijevu stranu
i tako dobivenu jednačinu sredimo,dobiva se implicitni oblik,tj,kažemo da je funkcija
zadana implicitno.
Primjer:
2
2x-3y-6=0  y= x-2
3

Prevođenje funkcije iz implicitnog oblika u eksplicitni svodi se na rješavanje jednačine

F(x,y)=0 po y.
Primjer.Prevođenje u ekpslicitni oblik jednačine 1x-4y=8
1x-4y=8
-4y=8-1x / : (-4)
1
y=-2 - x
4
y=0.25x-2

Elementarne funkcije
Među funkcijama koje su dane formulom važnu ulogu imaju takozvane elementarne
funkcije. Poznavanje svojstava elementarnih funkcija omogućit će lakše svladavanje
gradiva matematičke analize i rješavanje mnogih zadataka tehničke prirode.
Elementarne funkcije su „osnovne“ funkcije koje se javljaju u većini računa i osnovnih
matematičkih aplikacija.

Imamo:
a.Linearne funkcije
b.Kvadratne funkcije
c.Eksponencijalne funkcije
d.Logaritamske funkcije
f.Trigonometrijske funkcije
g.Hiperboličke funkcije
h.Polinomske funkcije..

a.Linearna funkcija
Najpoznatiji oblik linearne funkcije je: y = kx + n (eksplicitni).
Grafik ove funkcije je prava.

K je koeficijent pravca, odnosno k =tgα gdje je α- ugao koji prava gradi sa pozitivnim
smjerom x-ose, n - je odsječak na y-osi.

Nula funkcije je mjesto gdje grafik siječe x-osu, a dobija se kad stavimo y = 0, pa
izračunamo koliko je x .
Ako je k>0 funkcija je rastuća i sa pozitivnim smjerom x-ose gradi oštar ugao, a ako je
k<0 funkcija je opadajuća i sa pozitivnim smjerom x-ose gradi tup ugao. Na grafiku,
mijeenjanje parametra k čini liniju strmijom ili ravnijom, a mijenjanje parametra n
pomijera liniju gore ili dole.

Funkcija je pozitivna za y>0 tj. kx + n > 0 i grafik je iznad x-ose. Funkcija je negativna za
y<0 odnosno kx + n < 0 i grafik je ispod x-ose.

b.Kvadratna funkcija
Kvadratna funkcija ili polinom drugog stepena je funkcija  f:R→R definirana formulom
f(x)=ax2+bx+c

Koeficijenti  a,b i ca,b i c su realni brojevi te vrijedi a≠0.

Kvadratna jednačina je potpuna ukoliko su i b i c različiti od nule, u suprotnom je
nepotpuna.

Graf kvadratne funkcije je parabola čija je osa simetrije paralelna sa y-osom. Ukoliko
je a>0 parabola je otvorena na gore (smije se), a ukoliko je a<0 parabola je otvorena na
dole (plače). Koeficijent a kontroliše brzinu kojom funkcija raste, odnosno širinu
parabole. Koeficijent b, zajedno sa a, kontroliše osu simetrije parabole, gdje
je  . Koeficijent c kontroliše visinu na kojoj je parabola, konkretnije, to je
tačka gde parabola siječe y-osu. Minimum i maksimum funkcije se određuje na sledeći
način: najpre se odredi prvi izvod koji se izjednači sa nulom i odatle dobijemo x
koordinatu zatim tako dobijeno x uvrstimo u funkciju, i dobijemo vrijednost y

koordinate  , što nam daje i tačku minimuma, odnosno maksimuma, u

zavisnosti od koeficijenta a, T(x,y).

Ukoliko izjednačimo kvadratnu funkciju sa 0, dobijamo kvadratnu jednačinu. Rješenja

kvadratne jednačine nazivamo korijenima. Korijeni se dobijaju pomoću sljedeće
formule

gdje je diskriminanta definisana kao

c.Eksponencijalne funkcije
Funkciju oblika f(x) = ax, a > 0 , a ≠ 1, zovemo eksponencijalnom funkcijom baze a.

Eksponencijalna funkcija je realna funkcija jedne promenljive, definisana za sve realne

brojeve, koja je uvek pozitivna i rastuća. Kako se x povećava, tako i funkcija brže
raste. Nikada ne dodiruje x-osu, mada joj je x-osa jedina asimptota. Nikada ne
dodiruje x-osu, mada joj je x-osa jedina asimptota. Njena inverzna funkcija, prirodni
logaritam, je definisana samo za pozitivne vrijednosti promjenljive x.
Eksponencijalna funkcija sa osnovom a > 1 je monotono rastuća na R, dok je
eksponencijalna funkcija sa 0 < a < 1 monotono opadajuća. Ako je a = 1, onda
je   za svako  . Za svako x i za svaku pozitivnu osnovu važi da
je  .

d.Logaritamske funkcije
Kako je eksponencijalna funkcija sa osnovom strogo monotona, ona ima inverznu
funkciju - to je logaritamska funkcija. Imamo da je

Logaritamska funkcija se može definisati za svaku pozitivnu osnovu ; njen

domen je interval . Ako je b > 1, ova funkcija je monotono rastuća, a za
0 < b < 1 monotono opadajuća. Logaritam nije definisan za osnovu b = 1.
f.Trigonometrijske funkcije
Trigonometrijske funkcije su funkcije ugla: sinus, kosinus, tangens, kotangens, sekans,
kosekans. Funkcije se mogu definisati za uglove trougla polazeći od geometrijskih
činjenica. Kod svakog pravouglog trougla, možemo uočiti šest različitih odnosa
njegovih stranica: odnos naspramne i hipotenuze, nalegle i hipotenuze, naspramne i
nalegle itd. Svaki od tih odnosa predstavlja po jednu trigonometrijsku funkciju i ima
svoje historijsko ime i skraćenicu, koja omogućava jednostavniji zapis.

Osnovni trigonometrijski identitet: 

Parnost funkcije kosinus: 

Neparnost funkcije sinus: 

Periodičnost: 

Funkcije tangens i kotangens: 

Izvori:
http://www2.geof.unizg.hr/~jbeban/M1/06.pdf
https://www.moje-instrukcije.com/index.php?option=com_content&view=article&id=4181:svojstva-
matematikih-funkcija&catid=174&Itemid=149
https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/68015b42-a876-
4b53-b0e4-
8723181ea03d/html/4093_Kvadratna_funkcija_i_njezin_graf.html http://www2.geof.unizg.hr/~jbeba
n/M1/07.pdf
http://symbolicalgebra.etf.bg.ac.rs/mb_dipl/pages/kvadratna.html