UNIVERZITET U TRAVNIKU

PRIMJENA DIFERENCIJALNOG RAČUNA

(pad i rast funkcije, ekstremi, konkavnost i konveksnost
funkcije, točke infeksije, ispitivanje toka funkcije)
SEMINARSKI RAD IZ MATEMATIKE

Kandidat: Mentor:
Marko Kolić mag. math. et inf. Ahmed Palić, doktorand
v.asst. iz područja matematike

Travnik, siječanj 2023.

1
Sadržaj:

Uvod 3

1. MONOTONOST FUNKCIJE ........................................................................... 4

1.1 Rast i pad funkcije ....................................................................................................... 4

1.2 Ekstremi ....................................................................................................................... 5
2. KONVEKSNOST I KONKAVNOST............................................................... 6

2.1. Konveksnost i konkavnost ........................................................................................... 6

2.2. Točke infleksije ........................................................................................................... 6
3. TOK FUNKCIJE................................................................................................ 7

3.1. Koraci određivanja toka funkcije ................................................................................ 7

3.2. Crtanje grafa funkcije .................................................................................................. 7
ZAKLJUČAK ........................................................................................................................ 9

LITERATURA ..................................................................................................................... 10

2
Uvod
U ovom radu čiji je naslov Primjena diferencijalnog računa ću prikazati na koje načine
primjenjujemo diferencijalni račun kod funkcija.

U prvom dijelu rada ću ukratko pojasniti monotonost funkcije i ektreme te na primjeru

pojasniti kako se određuje raste li ili pada funkcija na određenom intervalu. U drugom dijelu ću
pojasniti točke infleksije te konveksnost i konkavnost funkcije. U trećem dijelu ću na primjeru
pojasniti ispitivanje toka funkcije.

3
 1. MONOTONOST FUNKCIJE
U ovom poglavlju bit će pojašnjen pad i rast funkcije te ekstremi.

„Ako neka funkcija za bilo koja dva argumenta x1 i x2 iz područja definicije za koje
x2>x1 povlači 𝑓(𝑥2 ) ≥ 𝑓(𝑥1 ) odnosno 𝑓(𝑥2 ) ≤ 𝑓(𝑥1 ), onda kažemo da je ona monotono
rastuća, odnosno monotono padajuća.“ (Bronštejn, 2004., str. 50)

1.1 Rast i pad funkcije

„Funkciju f(x) nazivamo uzlaznom (silaznom) u nekom intervalu (odsječku) ako za po

volji odabrane točke x1 i x2 koje pripadaju nekom zadanom intervalu (odsječku) iz nejednadžbe
x1<x2 slijedi nejednadžba f(x1)<f(x2) (f(x1)>f(x2). Ako je funkcija neprekinuta na odsječku [a,
b] i f'(x)>0 (f(x)<0) za a<x<b, tada je f(x) uzlazna (silazna) na odsječku [a,b]. U jednostavnim
slučajevima područje definicije funkcije f(x) možemo rastaviti na konačan broj intervala u
kojima je funkcija uzlazna ili silazna (intervali monotonosti). Ovi intervali omeđeni su kritičkim
točkama x (gdje je f '(x)= 0 ili gdje f ''(x) ne postoji).“ (Grupa autora, 1974., str.83)

Primjer 1. Istražimo s obzirom na rast i pad funkciju y= x2 – 2x + 5.

(1) Određujemo prvu derivaciju funkcije:
y' = 2x – 2
(2) Određujemo rješenje jednadžbe f '(x) = 0
2x – 2 = 0
Navedeni izraz je jednak nuli za x=1.
(3) Promatramo raste li ili pada funkcija na intervalima < −∞, 1 > 𝑖 < 1, +∞ >.
Ako je −∞ < 𝑥 < 1, tada je y' <0 i funkcija je silazna, odnosno pada.
Ako je 1 < 𝑥 < +∞, tada je y' > 0 i funkcija je uzlazna, odnosno raste.

4
 1.2 Ekstremi

„Postoji li takva okolina tačke x0, da za svaku tačku 𝑥 ≠ 𝑥0 te okoline vrijedi

nejednadžba f(x) > f(x0), tada tačku x0 nazivamo točkom minimuma funkcije y=f(x) a broj f(x0)
minimumom funkcije y=f(x). Analogno, ako za svaku svaku tačku 𝑥 ≠ 𝑥0 te okoline vrijedi
nejednadžba f(x) < f(x0), tada tačku x0 nazivamo točkom maksimuma funkcije y=f(x) a broj
f(x0) maksimum funkcije y=f(x). Tačku minimuma ili maksimuma funkcije nazivamo njenom
tačkom ekstrema, a minimum ili maksimum funkcije nazivamo ektremom funkcije. Ako je x0
tačka ektrema funkcije f(x), tada je f '(x) = 0 (stacionarna točka).„ (Grupa autora, 1974., str.83)

Primjer 2. Nađimo ekstrem funkcije y= x2 +4x +6.

(1) Određujemo prvu derivaciju funkcije:

y' = 2x + 4
(2) Određujemo rješenje jednadžbe y' = 0
2x + 4 = 0
Navedeni izraz je jednak nuli za x = -2.
(3) Određujemo predznak prve derivacije za x < -2.
y' <0 za x < -2 stoga je x = -2 točka minimuma zadane funkcije

5
 2. KONVEKSNOST I KONKAVNOST
U ovom poglavlju će biti prikazano značenje konveksnosti i konkavnosti funkcije te
točka infleksije.

2.1. Konveksnost i konkavnost

„Kažemo da je graf derivabilne funkcije y=f(x) konkavan nadolje u intervalu (a,b) (konkavan
nagore u intervalu (a1,b1)) ako se za sve a<x<b luk krivulje nalazi ispod (ili pak iznad za
a1<x<b1)), tangente povučene u po volji odabranoj tački intervala (a,b) (ili intervala (a1,b1)),
dakako osim u tački dodira. Dovoljan je uvjet za konkavnost nadolje (nagore) grafa y=f(x) da
su zadovoljene nejednadžbe f ''(x) < 0 (f ''(x) >0). “ (Grupa autora, 1974., str.83)

2.2. Točke infleksije

Prema Grupi autora (1974.) točka infleksije (x0, f(x0)) je točka u kojoj se mijenja
smjer konkavnosti grafa funkcije. Za x0 funkcije y= f(x) vrijedi f ''(x0) = 0 ili f ''(x0) ne
postoji.

Primjer 3. Nađi točku infleksije i intervale konveksnosti i konkavnosti grafova

funkcije y=x3 -6x2 +12x +4.

(1) Određujemo prvu derivaciju: y' = 3x2 -12x + 12

(2) Određujemo drugu derivaciju: y '' = 6x -12
(3) Rješavamo jednadžbu y '' = 0: 6x -12 = 0. Jednakost je jednaka nuli za x= 2.
(4) Određujemo točku infleksije:
x0=2
f(2) = 12 – 24 + 12 = 0
(2, 0) je točka infleksije
(5) Promatramo predznak druge derivacije za x <2 i x>2.
Za x<2 , f ''(x) <0 funkcija je konkavna nadolje
Za x>2 , f ''(x) >0 funkcija je konkavna nagore

6
 3. TOK FUNKCIJE
U ovom poglavlju će biti prikazano određivanje toka funkcije na konkretnom primjeru.
Tok funkcije koristimo kod crtanja grafa funkcije. Za crtanje grafa funkcije koristimo
asimptote, koje do sada nisu definirane.
„Ako se tačka (x, y) neprekinuto pomiče po krivulji y = f(x) tako da barem jedna
koordinata tačke teži ka neizmjernosti, a pri tome udaljenost tačke od nekog pravca teži k nuli
onda se taj pravac naziva asimptotom krivulje. Vertikalna asimtota je pravac y=a, ako postoji
takav a za koji je lim 𝑓(𝑥) = ∞. Kosa asimptota je pravac y = k1x + b1 ako postoje limesi
𝑥→𝑎
𝑓(𝑥)
lim = 𝑘1 𝑖 lim [𝑓(𝑥) − 𝑘1 𝑥] = 𝑏1.“ (Grupa autora, 1974., str.92)
𝑥→∞ 𝑥 𝑥→∞

3.1. Koraci određivanja toka funkcije

Prema Grupi autora (1974). (str.96 i 97) koraci za određivanje toka funkcije i za
crtanje grafa funkcije su:
1. Određivanje područja definicije funkcije
2. Određivanje asimptota
3. Određivanje kritičkih točaka (sjecište grafa s x i y osi ili nultočke, ekstremi, točke
infleksije)
4. Sastavljanje tablicu koja sadrži karakteristične točke
5. Crtanje grafa funkcije

3.2.Crtanje grafa funkcije

Primjer 4. Nacrtaj graf funkcije 𝒚 = 𝒙𝟐 + 𝟓𝒙 + 𝟒.

(1) Određivanje područja definicije funkcije
Funkcija je definirana za sve x.

(2) Određivanje asimptota

Ne postoje asimptote.

(3) Određivanje kritičkih točaka (sjecište grafa s x i y osi ili nultočke, ekstremi,
točke infleksije)

7
 Nultočke : x2 +5x + 4 = 0 , x1=-1, x2 = -4
Sjecište grafa s osi y: uvrstimo da je x= 0 i dobivamo y= -4.
−5
Ektremi: y' = 2x +5, 2x+5 = 0, 𝑥 = 2

Točke infleksije: y'' = 2, y'' = 0 ne postoji takav x za koji je druga derivacija jednaka
nuli.
(4) Sastavljanje tablicu koja sadrži karakteristične točke
−𝟓 −𝟓 −𝟓
x < −∞, −𝟒 > -4 <-4, > < 𝟐 , -1> -1 < −𝟏, +∞ >
𝟐 𝟐
y + 0 + + + 0 -

y' - - - 0 + + +

y'' + + + + + + +

Funkcija pada, Funkcija raste,

Točka
Funkcija pada, graf Sjecište graf je graf je Sjecište Funkcija raste, graf je
minimuma
je konkavan nagore s x osi konkavan konkavan s x osi konkavan nagore
funkcije
nagore nagore

(5) Crtanje grafa funkcije (pomoću programa GeoGebra)

8
ZAKLJUČAK
Na kraju analize teme seminarskog rada, dolazimo do zaključka. Slijedeći određivanje
rasta i pada funkcije, ekstrema, intervala konveksnosti i konkavnosti te točaka infleksije
dolazimo do crtanja grafa i određivanja toka funkcije.

Seminarskim radom je prikazana primjena navedenog u konkretnim zadacima.

9
LITERATURA
1. Grupa autora (1974. ), Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na
tehničke nauke, Zagreb, Tehnička knjiga
2. I.N.Bronštejn (2004. ), Matematički priručnik, Zagreb, Golden marketing -
Tehnička knjiga
3. https://www.geogebra.org/calculator

10