Professional Documents
Culture Documents
FUNKCIJE
2.1. POJAM I ZADAVANJE FUNKCIJE
U svakodnevnom životu govorimo o funkcijama osoba u društvu (npr. na poslu ili u školi), u biologiji (npr. funkcija
organa), funkcije raznih ustanova (škola, bolnica, matični ured), itd…
Funkciju možemo usporediti sa strojem ili uređajem u koji stavljamo ulaznu veličinu, a rezultat njegova rada je
izlazna veličina.
npr. sokovnik
izlazne
veličine
ulazne
veličine
Ovakvo pridruživanje primjer je matematičke funkcije.
Funkcije prikazuju ovisnost jedne veličine o drugoj pa zbog toga imaju ogromnu primjenu u svim znanostima.
Izlazna veličina ovisi o ulaznoj pa se zato izlazna veličina zove još i zavisna varijabla. Ulaznu veličinu odabiremo
sami prema potrebi i nju zovemo nezavisna varijabla.
ZAD: Ivana, Dalia, Andrea i Emina pisale su test iz matematike. Dalia je dobila odličnu ocjenu, Ivana i Andrea
vrlo dobru, a Emina ocjenu dobar.
Prikaži ovo pridruživanje:
a) pomoću dijagrama,
b) tablično.
test
a) Ivana 5
Andrea 4 izlazne
ulazne 3 veličine
veličine Dalia 2
Emina 1
učenice ocjene
b) Dalia 5
Ovakvo pridruživanje, kada je svakom elementu iz ulaznog
Ivana, Andrea 4 skupa pridružen točno jedan element iz izlaznog skupa,
Emina 3 zovemo funkcija.
- 2
- 1
Što da smo zamijenili vrijednosti ovako…
Ivana
5
Andrea
4
3 Dalia
2
1 Emina
Nije, jer su jednom elementu ulaznog skupa pridružena dva elementa izlaznog skupa.
(Kao da npr. iz jabuke dobijete sok od jabuke i sok od kruške.)
Dakle, ako ulaznoj vrijednosti pridružimo više od jedne izlazne vrijednosti, to nije funkcija.
ZAD: Prikaži pomoću dijagrama pridruživanje koje svakom prirodnom broju pridružuje nulu ako je broj
neparan ili jedinicu ako je broj paran. Je li to pridruživanje funkcija?
1
2
3 0
4
5 1
6
7
…
Ovo pridruživanje je funkcija jer svakom
elementu ulaznog skupa pridružuje točno
jedan element izlaznog skupa.
Skup ulaznih vrijednosti funkcije nazivamo DOMENA funkcije i označavamo s D.
Skup izlaznih vrijednosti funkcije nazivamo KODOMENA i označavamo s K.
Pravilo pridruživanja najčešće označavamo slovom f (g, h, itd…).
Pišemo: 𝑓 : 𝐷 → K
Ulaznu vrijednost x nazivamo nezavisna varijabla ili argument funkcije.
Izlaznu vrijednost 𝑦=𝑓 ( 𝑥 )nazivamo zavisna varijabla ili vrijednost funkcije.
Zapišimo funkciju za prethodna dva primjera…
ZADAVANJE FUNKCIJE:
Funkcija može biti zadana:
ODREĐENOST FUNKCIJE: - opisno
Funkcija je određena domenom, - formulom
kodomenom i pravilom - tablicom vrijednosti
pridruživanja. - grafičkim prikazom
- dijagramom
ZAD: Zadana je funkcija, Prikaži funkciju tablično, dijagramom i grafički.
𝑓 = { ( 𝑥 , 𝑦 ) : 𝑥 ∈ 𝐷 , 𝑦=𝑓 ( 𝑥 ) }
𝛤
- kodomena:
- pravilo pridruživanja:
RJ:
ZAD: Prikazuje li slika graf funkcije?
Je li svakom elementu domene pridručen točno jedan element kodomene? Na prvoj slici da, na drugoj ne.
VERTIKALNI TEST:
Skup točaka predstavlja graf funkcije ako ga bilo svaki pravac okomit na os x siječe u najviše jednoj točki.
RJ:
ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI FUNKCIJE
RJ:
3 2
a) 𝑓 ( − 2 )=2 ⋅ ( − 2 ) − (− 2 ) +3=− 16 −4 +3=−17
𝑔 ( −2 )= 6−2 4 2
b) = =
( − 2 ) +2 6 3
2
c) h
( −2 ) = √ 2⋅ ( −2 ) +9=√ − 4+9=√ 5
ZAD: Zadana je funkcija Odredi vrijednosti te funkcije za i .
RJ:
za
za
2
𝑓 ( 𝑚 ) =2 ⋅ 𝑚− 𝑚 2 𝑓 ( 𝑡 − 1 )=2 ( 𝑡 − 1 ) − ( 𝑡 −1 )
¿ 2t −2 − ( 𝑡 2 − 2𝑡 +1 )
¿ 2t −2 −𝑡 2+2 𝑡 − 1
¿ −𝑡 2+ 4 𝑡 −3
ZAD: Funkcija je zadana grafom. Kolika je vrijednost te funkcije za
RJ:
ZAD: Zadana je funkcija . Za koji realan broj x je vrijednost te funkcije ?
𝑓 ( 𝑥 )=− 5 2 𝑥 − 3
RJ: ⋅ ( 𝑥+5 )
=−5 ¿
𝑥+5
2 𝑥 −3=−5 ( 𝑥+5 )
2 𝑥 −3=−5 𝑥 − 25
7 𝑥=−22 /
22
𝑥=−
7
𝑥 ≥ 7 𝑥=10 𝑥< 7 −
𝑥=− 4
𝑥=4
PRIMJERI ELEMENTARNIH FUNKCIJA:
𝑓 ( 𝑥 )=4 𝑥 2 − 3 1 7
𝑓 ( 𝑥 )= √ 2 𝑥 +5 4
( ) 3 2
𝑓 𝑥 =3 𝑥 − 5 𝑥 + 𝑥 − ( ) 2 𝑥 −1
𝑓 𝑥=
2 8 5 𝑥 +8
𝑓 ( 𝑥 )=− 𝑥 2
𝑓 ( 𝑥 )=− 𝑥 − 𝑥 − 1 8
𝑓 ( 𝑥 )=− 𝑥 + 2 𝑥 −1 4
𝑥 2 +4
𝑓 ( 𝑥 )=
𝑥 3+ 𝑥 +1
iracionalne eksponencijalne logaritamske