Testiranje statistikih hipoteza c

c Vida Simi, Ksenija Smoljak i Kristina Kruli c

Uvod

Osnovna zadaa Statistike je na temelju uzorka ocijeniti kakvu c razdiobu ima promatrano (populacijsko) statistiko obiljeje X . c z svaka pretpostavka koja se odnosi na tu razdiobu je (statistika) hipoteza c provjera istinitosti te hipoteze je testiranje (statistiki test) c hipotezu koju testiramo zovemo nulta hipoteza ili nul-hipoteza i obiljeavamo s H0 z alternativnu hipotezu obiljeavamo s H1 z

Uvod

Vrste statistikih testova: c parametarski - testiramo hipotezu koja se odnosi na parametar pretpostavljene razdiobe neparametarski - testiramo hipotezu koja se odnosi na tip pretpostavljene razdiobe Hipoteza je: jednostavna ako jednoznano odreduje razdiobu statistikog c c obiljeja X z sloena ako jednoznano ne odreduje razdiobu statistikog z c c obiljeja X z

Uvod

Na temelju uzorka trebamo donijeti odluku o prihvaanju ili c odbacivanju nulte hipoteze. Niti jedan statistiki zakljuak o populaciji na bazi uzorka nije c c stopostotno siguran, tako i prihvanje neke hipoteze na c temelju uzorka ne znai da je ta hipoteza tona. c c Umjesto hipotezu prihvaamo ispravnije je rei na osnovi c c uzorka ne postoji razlog za odbacivanje hipoteze.

Uvod

Prilikom donoenja odluke o istinitosti hipoteze postoje dvije vrste s moguih pogreaka : c s pogreka 1. vrste: odbacili smo nultu hipotezu ako je ona istinita s pogreka 2. vrste: prihvatili smo nultu hipotezu ako je ona s neistinita. Mogue situacije su prikazane tablicom: c H0 je tona c pogreka 1. vrste s H0 je netona c pogreka 2. vrste s

prihvaamo H0 c odbacujemo H0

Uvod

Vjerojatnosti tih pogreaka oznaavamo s: s c = P(pogreka 1. vrste)= P(odbacujemo H0 | H0 tona) i s c = P(pogreka 2. vrste)= P(prihvaamo H0 | H0 netona). s c c Sljedea tablica prikazuje vjerojatnosti moguih situacija c c H0 je tona c 1 H0 je netona c 1

prihvaamo H0 c odbacujemo H0

je nivo signikantnosti ili razina znaajnosti, a c 1-=P(odbacujemo H0 | H0 netona) snaga testa. c

Uvod
Za testiranje hipoteze treba: (1 ) Denirati H0 i H1 ; (2 ) Denirati test-statistiku na osnovi ijih vrijednosti se donose c odluke; (3 ) Za zadanu razinu znaajnosti odrediti kritino podruje c c c skup svih moguih vrijednosti test-statistike za koje se c odbacuje nulta hipoteza u korist alternativne; (4 ) Ispitati da li se vrijednost test-statistike izraunate iz uzorka c nalazi u kritinom podroju; c c (5 ) Zakljuiti: Ako je izraunata vrijednost test-statistike u c c kritinom podru hipoteza H0 se odbacuje u korist c ju alternativne hipoteze H1 . U suprotnom se H0 prihvaa, tj. na c osnovi uzorka hipotezu ne moemo odbaciti. z

Testovi o parametrima normalne razdiobe N (, 2 )

Neka je nepoznati parametar o kojemu ovisi pretpostavljena razdioba. Ako je nulta hipoteza H0 : = 0 (U pravilu, za nul-hipoteze se uzimaju jednostavne hipoteze.), tada su mogue c alternativne hipoteze : (i) H1 : = 0 , (ii) H1 : > 0 , (iii) H1 : < 0 , Nulta hipoteza H0 : = 0 , 2 poznato: Test statistika Alternativna hipoteza Kritino podruje c c H1 : = 0 C0 = , z ] [z , 2 2 Z = X n Z N (0, 1) H1 : > 0 C0 = [z , H1 : < 0 C0 = , z ]

Parametarski testovi

Nulta hipoteza H0 : = 0 , 2 nije poznato: Test statistika Alternativna hipoteza Kritino podruje c c H1 : = 0 C0 = , t ] [t , 2 2 X T = S n T t(n 1) H1 : > 0 C0 = [t , H1 : < 0 C0 = , t ]

Zadaci

Zadatak Promatramo obiljeje X koje ima normalnu razdiobu N(, 100). z Na sluajan nain odabran je uzorak od 105 elemenata. Uz razinu c c znaajnosti = 0.01 testirajte hipotezu H0 : 0 = 30 prema c hipotezi H1 : 1 = 38.

Zadaci

Zadatak Prema standardima prosjean broj nedostataka po 1m2 tkanine ne c smije biti vei od 5. Na sluajan nain odabrano je 100m2 tkanine c c c i na njima izbrojan broj nedostataka. Dobiveni su rezultati: broj nedostataka broj m2 tkanine 1 15 2 12 3 15 4 22 5 15 6 8 7 5 8 3 9 3 10 2

Ako znamo da broj nedostataka na tkanini ima normalnu razdiobu s varijancom jednakom 4, uz razinu znaajnosti = 0.01 testirajte c hipotezu da ova vrsta tkanine zadovoljava uvjete standarda.

Zadaci

Zadatak Proizvoda tvrdi da je dimenzija serijski radenog proizvoda 35mm. c Mjerenjem 20 sluajno odabranih proizvoda dobiveni su rezultati: c dimenzija (mm) broj proizvoda 34.8 2 34.9 3 35.0 4 35.1 6 35.3 5

Uz razinu znaajnosti = 0.05 testirajte hipotezu H0 : = 35 uz c alternativnu hipotezu H1 : = 35 (pretpostavljamo da promatrana dimenzija ima normalnu razdiobu te je varijanca nepoznata).

Zadaci

Zadatak Tvornica tvrdi da je prosjean vijek trajanja proizvoda iz te c tvornice 21.5 sati. Na sluajnom uzorku od 6 proizvoda iz te c tvornice laboratorijskim mjerenjima vijeka trajanja dobivene su vrijednosti od 19, 18, 22, 20, 16, 25 sati. S razinom znaajosti c = 0.05, testirajte da li dobiveni uzorak indicira krai prosjean c c vijek trajanja proizvoda.

Test o proporciji
Bez obzira kakvu razdiobu ima statistiko obiljeje, sredina X , za c z dovoljno velike uzorke, ima priblino normalnu razdiobu. z Promatramo statistiko obiljeje koje ima binomnu razdiobu : c z X B(n, p). Koristimo test- statistiku: Z= Nulta hipoteza H0 : p = p 0 H1 : p > p0 H1 : p < p0 C0 = [z , C0 = , z ] X p0 p0 (1 p0 ) n N (0, 1). Kritino podruje c c ] C0 = , z 2 [z , 2

Alternativna hipoteza H1 : p = p0

Zadaci

Zadatak Proizvoda tvrdi da njegove poiljke sadre najvie 5% neispravnih c s z s proizvoda. Uzet je sluajni uzorak od 300 komada iz jedne poiljke c s i bilo je 16 neispravnih. Da li moemo prihvatiti tvrdnju z c c proizvodaa uz razinu znaajnosti 0.05?

Usporedba oekivanja dviju normalno distribuiranih c populacija (t-test)

Promatramo statistiko obiljeje X na dvije razliite populacije. Uz c z c to pretpostavimo da u obje populacije promatrano obiljeje ima z normalnu razdiobu. Ako s X1 i X2 oznaimo obiljeje na prvoj, c z odnosno drugoj populaciji, onda su pretpostavke:
2 2 X1 N (1 , 1 ) i X2 N (2 , 2 ).

Neka su realizirani uzorci uzeti iz prve, odnosno druge populacije opsega n1 i n2 redom. Testiramo hipotezu H0 : 1 = 2 u odnosu na jednu od alternativnih: H1 : 1 = 2 , H1 : 1 > 2 , H1 : 1 < 2 .

Usporedba oekivanja dviju normalno distribuiranih c populacija (t-test)

2 2 Nulta hipoteza H0 : 1 = 2 , 1 i 2 poznato: Test statistika Alternativna Kritino podruje c c hipoteza H1 : 1 = 2 C0 = , z ] 2

Z=

X 1 X 2

2 2 1+ 2 n1 n2

[z , 2 H1 : 1 > 2 H1 : 1 < 2 C0 = [z , C0 = , z ]

Z N (0, 1)

Usporedba oekivanja dviju normalno distribuiranih c populacija (t-test)

2 2 Nulta hipoteza H0 : 1 = 2 , 1 = 2 = 2 nije poznato:

Test statistika: T = X1 X2 1 1
S
n1

+n

2 2 (n 1)S1 +(n2 1)S2 S 2 = 1 n1 +n2 2 T t(n1 + n2 2)

Alternativna hipoteza H1 : 1 = 2 H1 : 1 > 2 H1 : 1 < 2

Kritino podruje c c C0 = , t (n1 + n2 2)] 2 [t (n1 + n2 2), 2 C0 = [t (n1 + n2 2), C0 = , t (n1 + n2 2)]

Usporedba varijanci dviju normalno distribuiranih populacija (F-test)

Promatramo statistiko obiljeje X na dvije razliite populacije. Uz c z c to pretpostavimo da u obje populacije promatrano obiljeje ima z normalnu razdiobu. Ako s X1 i X2 oznaimo obiljeje na prvoj, c z odnosno drugoj populaciji, onda su pretpostavke:
2 2 X1 N (1 , 1 ) i X2 N (2 , 2 ).

Neka su realizirani uzorci uzeti iz prve, odnosno druge populacije opsega n1 i n2 redom. Testiramo hipotezu
2 2 H0 : 1 = 2

u odnosu na jednu od alternativnih:

2 2 H1 : 1 = 2 , 2 2 H1 : 1 > 2

Usporedba varijanci dviju normalno distribuiranih populacija (F-test)

Test statistika je: F =
2 S1 2 S2

koja ima F (Fisherovu ili krae F-distribuciju) s n1 1, n2 1 c stupnjeva slobode. 2 2 Nulta hipoteza H0 : 1 = 2 : Alternativna hipoteza 2 2 H1 : 1 = 2
2 2 H1 : 1 > 2 Pri tome vrijedi:

Kritino podruje c c C0 = 0, , f1 (n1 1, n2 1)] 2 [f (n1 1, n2 1), 2 C0 = [f (n1 1, n2 1), 1 f (n2 , n1 )

2

f1 (n1 , n2 ) = 2

Zadaci

Zadatak Pomou dvije razliite metode mjerena je jedna te ista veliina. c c c Rezultati mjerenja dani su u tablici: 1. metoda 2. metoda 9.4 10.4 10.0 9.7 9.8 10.0 10.2 10.3

Moe li se uz = 0.1 zakljuiti da obje metode daju istu tonost? z c c

Zadaci

Zadatak Iz dva etvrta razreda neke kole izabrano je na sluajan nain po c s c c 10 uenika i izmjerena je njihova masa (masa je normalno c distribuirana), a podaci su dani u tablici. Uz razinu znaajnosti c 0.02 testirajte hipotezu da su varijance jednake 4.a 4.b 57 58 60 62 63 60 59 56 62 63 60 58 58 61 56 57 54 53 62 61

Zadaci

Zadatak Psiholog je testirao dvije grupe uenika. Grupu A od 7 uenika i c c grupu B od 6 uenika. Broj bodova je: c A grupa B grupa 70 75 75 90 80 95 80 100 85 80 90 85 85

Da li se uz razinu znaajnosti 0.05 moe smatrati da je uspjeh u c z obje grupe isti?