1.

UVOD
Povieni krvni tlak je tlak u arterijama vei od normale, najee bez simptoma koji poveava
rizik nastanka zatajenja srca, sranog udara tj. infarkta srca, modanog udara, aneurizmipatolokog proirenja arterija, oteenja bubrega i oteenja one pozadine, odnosno krvnih
ila mrenice oka.
Hipertenzija znai povienje krvnog tlaka bez obzira na uzrok, a dijeli se na primarnu ili
esencijalnu i sekundarnu hipertenziju.
Visoki tlak se naziva i tihi ubojica jer najee godinama ne uzrokuje nikakve tegobe, a
oteuje vitalne organe i njihovu funkciju, mozak, srce, bubrege. Krvni tlak prirodno se
mijenja u raznim razdobljima ivota jedne osobe, pa ak i tijekom dana. Djeca i adolescenti
imaju znatno nii tlak od odraslih osoba. Vrijednosti krvnog tlaka variraju i tijekom dana
fizioloki. Tlak je najvii ujutro, a najnii nou za vrijeme spavanja.
U ovom maturalnom radu nakon uvodne cjeline, u drugoj cjelini govoriti u o pojmu
hipertenzije i njenim oblicima, a u treoj cjelini o nekim faktorima i nainima ivota koji
utjeu na sami razvoj bolesti. etvrta cjelina nosi naslov Svijesti o hipertenziji, lijeenju i
postignutoj kontroli, govorit u o suradnji bolesnika sa lijenikom i ostalim medicinskim
osobljem. U petoj cjelini govori se ukratko o klinikoj inerciji, a u estoj o koronarnoj
bolesti,

sekundarnoj

prevenciji

rehabilitaciji,

zdravstvenoj

njezi

bolesnika, te o sudjelovanju i vanosti medicinskih sestara u lijeenju ove

bolesti. Prognoza povienog krvnog tlaka hipertenzije, naziv je sedme cjeline koja govori
o samom lijeenju hipertenzije i uporabi terapije, i posljednja osma zakljuak je na temu ovog
maturalnog rada.
Tijekom izrade maturalnog rada koristio sam se dostupnom strunom literaturom, te
literaturom sa interneta.

2. HIPERTENZIJA - POJAM I PODJELA

Hipertenzija je veliki zdravstveni problem zbog velike stope invalidnosti i mortaliteta.
Ubraja se u kronine nezarazne bolesti. To su bolesti nesigurne etiologije, imaju multiple
rizine faktore, dugi period latencije, nezaraznu etiologiju, dovode do funkcionalnih oteenja
i praktino se ne mogu lijeiti. Iako se hipertenzija relativno lako dijagnosticira, pretpostavlja
se da je broj oboljelih mnogo vei, a da su otkriveni sluajevi su samo vrh ledenog brijega.
Smatra se da priblino polovica hipertoniara ne zna da boluje od povienog tlaka, etvrtina
se uope ne lijei iako zna za svoje stanje, a samo osmina bolesnika se lijei adekvatno.
Definicija - Hipertenzija ili visoki krvni tlak stanje je povienog sistolikog i\ili dijastolikog
tlaka. Arbitrarno se uzima da je normalan tlak odraslih jednak ili nii od 140/90 mmHg,
odnosno 18.7/12.0 kPa.
Hipertenzijom u odraslih se smatra sistoliki tlak jednak ili vei od 160mmHg, odnosno 21.3
kPa, a dijastoliki tlak jednak ili vei od 95mmHg, odnosno 12.7 kPa.
Podjela hipertenzije:
Prema etiologiji hipertenzija se dijeli na esencijalnu i sekundarnu. Esencijalna je
multifaktorijalna bolest, nepoznata uzroka. Sekundarna hipertenzija je uzrokovana nekim od
poznatih uzroka.
Ti uzroci mogu biti:

lijekovi (kortikosteroidi, ACTH, hormonalni kontraceptivi),

trudnoa,

bubrena bolest,

feokromocitom,

hiperaldosteronizam,

koarktacija aorte1.

Hipertenzija, doc., http://www.medicina.hr/clanci/hipertenzija.htm (30.04.2010.)

U ambulantama ope medicine 98% hipertenzija su esencijalne, dok je samo 2% sekundarnih

hipertenzija. U specijaliziranim ambulantama ili odjelima 90-95% hipertenzija su esencijalne.
U najmanje 90 % ljudi koji imaju povieni krvni tlak (hipertenziju) uzrok je nepoznat. Takvo
se stanje naziva esencijalna hipertenzija. Esencijalna hipertenzija vjerojatno ima vie moguih
uzroka.Mnoge promjene na srcu i krvnim ilama utjeu na pojavu hipertenzije.
Ukoliko je uzrok poznat tada govorimo o sekundarnoj ili posljedinoj hipertenziji koja je
nastala nakon nekog drugog poremeaja. Ovu vrstu hipertenzije ima 5-10 % hipertoniara
(osoba s povienim tlakom).
U 5-10 % oboljelih s povienim krvnim tlakom uzrok su bubrene bolesti. Hormonski
poremeaji ili uzimanje odreenih lijekova (oralna kontracepcija protiv zaea) uzrok su
povienog tlaka u 1-2 % hipertoniara. Vrlo rijedak uzrok povienog krvnog tlaka je
feokromocitom, tumor nadbubrene lijezde koji lui adrenalin i noradrenalin.
Gojaznost (debljina), zatim sjedilaki nain ivota, stres, prekomjerno uivanje alkohola ili
prekomjerno konzumiranje slane i masne hrane, mogu imati znaajnu ulogu u nastanku
hipertenzije. Ove uzroke moemo nazvati i promjenljivim uzrocima nastanka hipertenzije, jer
na njih svaki ovjek moe imati utjecaja u njihovu nastanku. Promjenom bilo kojeg od
navedenih uzroka moe se izbjei hipertenzija ukoliko ne postoji i nasljedni, nepromjenjivi
uzrok.
Postoje istraivanja koja pokazuju kako stres moe dovesti, ukoliko je jedini mogui uzrok,
do povremenog povienja krvnog tlaka. Naime kod stresa se aktiviraju u tijelu biokemijski
procesi koji dovode do stiskanja vazokonstrikcije krvnih ila, zbog luenja odreenih
hormona i na taj nain se jednim dijelom moe objasniti mehanizam nastanka hipertenzije.

2.1. Simptomi
Posljedice povienog krvnog tlaka su pogubne za itav niz organa i organskih sustava. Stoga
je od iznimne vanosti pravodobno otkrivanje povienog tlaka dok jo nije uzrokovao
oteenja. Vrlo esto u poetku nastanka hipertenzije karakteristian je izostanak simptoma
povienog krvnog tlaka. On se najee otkriva kada su izraeni simptomi koji upuuju na
vrlo visoki skok tlaka, promjene i oscilacije krvnog tlaka ili posljedice koje povieni krvni
tlak uzrokuje na drugim organima, oima, bubrezima, krvnim ilama, srcu i mozgu. Osim
navedenih posljedica krvnog tlaka on se otkriva i sistematskim pregledima ili sluajnim
rutinskim mjerenjima u ordinaciji lijenika ope medicine.2
Osobe koje imaju povieni krvni tlak najee se jave lijeniku kada osjete zatiljnu
glavobolju, omaglicu, vrtoglavicu, umor, pospanost, osjeaj da im je glava napuhnuta kao
balon, zujanje ili um, odnosno pucketanje u uima, nestabilnost pri hodu. Neki od oboljelih
navode zamuenje ili poremeaje vida. Pojedini imaju bolove u prsnom kou, bolove u lijevoj
strani vrata ili lijevoj ruci, pojedini navode palpitacije tj. lupanje srca.3
2.2. Dijagnoza
Dijagnostika obrada hipertenzije ima 3 osnovna cilja:

Potrebno je utvrditi da li se radi o perzistentnoj hipertenziji. Arterijski tlak se pri svakom

pregledu mjeri 3 puta, a dobivene vrijednosti se moraju provjeriti bar 3 puta unutar 14 dana.
To se radi jer su mogue greke od strane mjernog aparata ili greku mogu stvoriti fizioloka
kolebanja arterijskog tlaka kod pacijenta, npr. nakon fizike aktivnosti, puenja ili psihikog
napora .

Treba procijeniti teinu hipertenzije i stupanj oteenja ciljnih organa kako terapijska
intervencija ne bi bila neprimjereno blaga ili pretjerano agresivna.

Potrebno je otkriti sekundarne oblike, koji su rijetki, ali su potencijalno izljeivi kirurkim
zahvatom ili nekim drugim postupkom.
2
3

Sheldon G.S., Mayo Clinic, O visokom krvnom tlaku, Medicinska naklada, Zagreb, 2005.
http://ultrazvuk-tarle.hr/laboratorijske-pretrage/zdravlje/ateroskleroza

2.3. Oblici hipertenzije

Blaga hipertenzija:
- 50 - 60 % hipertoniara
- asimptomatska
- spada u domenu lijenika ope prakse

Umjerena hipertenzija:
- 35 - 45% hipertoniara
- asimptomatska, a oteenja ciljnih organa su rijetka i blaga

Teka hipertenzija:
- 5 - 10 % hipetoniara
- u pravilu su oteeni ciljni organi
- spada u domenu interniste

Maligna hipertenzija:
- 0 - 1% hipertoniara
- po definiciji je simptomatska s tekim oteenjima ciljnih organa
- zahtijeva hitno bolniko lijeenje

Hipertenzivna kriza:
-

obiljeena je naglim pogoranjem opeg stanja s velikim gradijentom tlaka u razmjerno

kratkom stanju i znacima encefalopatije

zahtjeva specijalistiko lijeenje u jedinicama intenzivne skrbi

Osnovne pretrage koje treba napraviti svakom hipertoniaru:

anamneza i kliniki pregled uz fundoskopiju,

standardni ehokardiogram,

analiza mokrae: specifina teina, pH, proteinurija, sediment,

5

analiza krvi: glukoza, kalij, kolesterol, kreatinin, mokrana kiselina.

Na osnovne pretrage nadovezuju se dopunske pretrage:

pri sumnji na kroninu parenhimsku nefropatiju radi se UZV, ispitivanje bubrenih

funkcija, urografija i po potrebi biopsija bubrega.

Koarktacija aorte dokazuje se aortografijom.

Kod feokromocitoma odreuju se katekolamini ili vanilmandelina kiselina u 24-satnoj

mokrai, nativno ili nakon 0.3 mg klonidina

Mnogobrojne su studije jasno pokazale da je arterijska hipertenzija vodei initelj rizika od

razvoja cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih bolesti te vaan initelj razvoja
bubrene bolesti.

Posebno zabrinjava golem porast prevalencije (broj sluajeva

pojedinih bolesti kod odreenog stanovnitva u odreenom periodu), arterijske

hipertenzije u nerazvijenim i slabije razvijenim zemljama svijeta. Naalost u tom
dijelu svijeta, ne samo zbog nedostatka lijekova nego i zbog esto nedostupne
zdravstvene zatite, svakim danom poveava se posebno broj bolesnika s
cerebrovaskularnim inzultom, to je posljedica nelijeene arterijske hipertenzije.
Poetkom prolog stoljea nije se pridavalo vee znaenje arterijskoj hipertenziji iako je i tada
primijeena povezanost povienoga krvnog tlaka i mortaliteta. Mnogi su lijenici na
hipertenziju gledali kao na normalnu pojavu povezanu sa starenjem. Ve tada su, naalost
ne kliniari, nego osiguravajua drutva u Sjedinjenim Amerikim Dravama provela
ispitivanje i na velikom broju ispitanika dokazala da arterijska hipertenzija donosi rizik od
poveanog mortaliteta.
Mnogobrojne su studije jasno pokazale da je arterijska hipertenzija vodei initelj rizika od
razvoja cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih bolesti te vaan initelj razvoja bubrene
bolesti .4

Kako poboljati uspjenost lijeenja hipertenzije?, lanak, (06.05.2009.), Pavlovi D, Baekovi A, Pavlovi N.
lanak prenesen iz asopisa Medicus, http://www.plivamed.net, (29.04.2010.)

3. FAKTORI NAINA IVOTA NA KOJE SE MOE UTJECATI

ZDRAVSTVENOM EDUKACIJOM
Tjelesna Teina - prekomjerna teina predstavlja dvostruko do esterostruko poveanje rizika
razvoja hipertenzije.
Ishrana bogata solju - unoenje soli u veoj koliini od fizioloki potrebne koliine se
dovodi u vezu sa visokim krvnim pritiskom.
Ishrana bogata zasienim masnim kiselinama - povean nivo ukupnih masnoa, kao o LDL
holesterola u direktnom je srazmjeru sa poveanim rizikom nastajanja kardiovaskularnih
oboljenja.
Kalijum - neke studije su otkrile inverznu vezu izmeu krvnog pritiska i dijetetskog unosa
kalijuma.
Alkohol - postoji veza izmeu prekomjernog unosa alkohola i nivoa krvnog pritiska. Oko
50% pacijenata koji su alkoholiari imaju hipertenziju.
Puenje - izgleda paradoksalno, ali nije utvreno da puenje ima znaajniji utjecaj na krvni
pritisak. Meutim, prestanak puenja znaajno smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja,
posebno kod mlaih osoba.
Koritenje lijekova - oralna kontracepcijska sredstva, steroidi, antiinflamatorni nesteroidni
lijekovi, simpatikomimetini lijekovi itd.
Fizika aktivnost - umjerene aerobne vjebe utiu pozitivno na smanjenje krvnog pritiska,
poveanje nivoa HDL kolesterola, a time je i manji rizik od nastanka kardiovaskularnih
oboljenja. Dnevno vjebanje oko 20 min., smanjuje rizik od smrti zbog CVD za oko 30 %.
Stres - stres znaajno utie na poveanje krvnog pritiska. Treba pokuati, koliko je god
mogue izbjegavati stresne situacije.
Dob i spol - postoji pozitivna veza izmeu dobi i krvnog pritiska kod veine ljudi sa
raznovrsnim geografskim, kulturnim i socio-ekonomskim karakteristikama. Ustanovljeno je
da mukarci imaju vei pritisak od ena u dobi do 40-te godine.
7

Nakon 50-te nema izrazitih razlika u prosjenom krvnom pritisku kod polova, iako je rizik
vei za mukarce nego za ene.
Dijabetes - mnogi dijabetiari su hipertenzivni to znaajno poveava ve izraziti rizik za
kardiovaskularni sistem (rizik od kardiovaskularnih oboljenja je 2-3 puta vei kod mukaraca
i 4-5 puta vei kod ena dijabetiara). Paljiva kontrola hipertenzije kod dijabetiara je od
sutinskog znaaja.
Prethodni

kardiovaskularni

problemi

hipertenzivni

pacijenti

koji

su

imali

kardiovaskularne probleme su izloeni veem riziku oteenja zbog ega je njima potrebna
dodatna kontrola i nadzor.
Hiperlipidemija - povieni holesterol i smanjen odnos visokozasienih/niskozasienih
lipoproteina (HDL/LDL) predstavljaju faktore rizika.
3.1. Klinika procjena hipertenzivnog pacijenta
Ciljevi primarne zdravstvene zatite u primjeni ovog protokola u klinikoj procjeni
hipertenzivnog pacijenta su:

rano postavljanje dijagnoze,

procjena rizinih faktora i komorbiditeta,

dovoljno dugo praenje pacijenata sa povienim krvnim tlakom prije poetka

medikamentne terapije,

ustanovljivanje razlike izmeu pacijenata sa sekundarnom od onih sa primarnom

hipertenzijom,

zadravanje krvnog pritiska u granicama normale,

ustanoviti da li postoji oteenje ciljnog organa i koliko je,

redovni pregledi smanjuju sekundarne komplikacije kao to su insuficijencija srca,

infarkt miokarda, CVI, sljepilo, bubrena insuficijencija, itd.5

3.2. Cilj je postii dobru regulaciju krvnog tlaka

Ono gdje lijenici, kliniari mogu i trebaju uiniti puno vie jest nastojati da se postigne dobra
regulacija krvnog tlaka u bolesnika koji imaju pristup zdravstvenoj zatiti. Danas, kada na
raspolaganju imamo vrlo dobre lijekove za kontrolu krvnog tlaka, nikako ne moemo rei da
smo zadovoljni regulacijom arterijskog tlaka u veine naih bolesnika.

HIPERTENZIJA, doc., http://www.aaqi.rs.ba/download (02.04.2010.)

Ako na arterijsku hipertenziju gledamo kao na svjetski zdravstveni problem, opet moramo
ponoviti da upravo u nerazvijenom dijelu svijeta nikako ne moemo biti zadovoljni kako se
lijei hipertenzija. To je problem koji sigurno ne mogu rijeiti lijenici i ostali zdravstveni
djelatnici. Ono gdje lijenici, kliniari mogu i trebaju uiniti puno vie jest nastojati da se
postigne dobra regulacija krvnog tlaka u bolesnika koji imaju pristup zdravstvenoj zatiti.

4. SVIJESTI O HIPERTENZIJI, LIJEENJU I POSTIGNUTOJ

KONTROLI
Problem lijenika je da neadekvatno i nepravovremeno korigiraju terapiju, to nazivamo
klinikom inercijom. Sa strane bolesnika postoji drugi problem, a to je loa suradnja.
Interesantno je da ne postoje samo razlike u prevalenciji nego i znaajne razlike u svijesti o
hipertenziji, lijeenju i postignutoj kontroli u pojedinim zemljama i regijama.
Danas raspolaemo neosporno dobrim antihipertenzivnim lijekovima, diureticima, betablokatorima, blokatorima kalcijskih kanala, ACE-inhibitorima, antagonistima angiotenzinskih
receptora (blokatori AT1-receptora) itd.
Mnogobrojni kontrolirani kliniki pokusi dokazali su da je mogue postii dobru kontrolu
arterijske hipertenzije i na taj nain znaajno smanjiti komplikacije. Na primjer u jednoj
studiji (ACCOMPLISH) postignuta je kontrola u 80,5% bolesnika, a u drugoj (HOT) ak u
88% bolesnika. Postavlja se pitanje gdje je problem. Zato se u svakodnevnome klinikom
radu ne postiu bolji rezultati? Neosporno je teko ponoviti dobar rezultat iz klinike studije
iz vie razloga.
Radi se ipak o bolesnicima koji su na neki nain odabrani za pokus, koji su dobro upoznati s
planom istraivanja, koji su podvrgnuti estim i planiranim kontrolama. U svakodnevnome
radu teko je provoditi takvu kontrolu. Jesu li krivi lijenici ili bolesnici? Na osnovi vie
opservacijskih studija moemo zakljui da smo krivi i mi lijenici i nai bolesnici.
Problem lijenika je da neadekvatno i nepravovremeno korigiraju terapiju, to nazivamo
klinikom inercijom . Sa strane bolesnika postoji drugi problem, a to je loa suradnja.
4.1. Suradnja bolesnika i kako je poboljati
9

Nesumnjivo uspjeh lijeenja ne ovisi samo o strunoj kompetenciji lijenika i dobrim

uinkovitim lijekovima nego i o pridravanju bolesnika uputa, te o pravodobnom i pravilnom
uzimanju lijeka. Poseban su problem kronine bolesti kada bolesnici moraju godinama
uzimati vie lijekova.
Kada govorimo o suradnji bolesnika (engl. compliance), razlikujemo dva pojma koje moemo
hrvatski nazvati trajnost, moda bolje ustrajnost (engl. persistence), te adherencija, tj.
pridravanje (engl. adherence). Iako se navedeni izrazi esto rabe kao sinonimi i obino
rabimo izraz suradljivost, moramo ipak imati na umu da suradljivost ovisi i o pridravanju,
to znai da li bolesnik svaki dan redovito uzima lijek kako je preporueno i ustrajnost, da
bolesnik redovito mjesecima i godinama uzima propisanu terapiju.
Vie opservacijskih studija je dokazalo da je suradljivost bolesnika s hipertenzijom loa. Prije
desetak godina jedna britanska studija pokazala je da od gotovo 15.000 hipertoniara nakon
est mjeseci samo njih 50% jo uvijek uzima antihipertenzivni lijek. Bloom i suradnici proveli
su ispitivanje na vie od 21.000 bolesnika. Nakon godinu dana 64% bolesnika nastavilo je s
terapijom blokatorima AT1-receptora, 58% ACE-inhibitorima, samo 50% lijeenih
blokatorima kalcijskih kanala i dalje je bilo na istoj terapiji, 43% lijeenih beta-blokatorima i
jo manje, samo 38% bolesnika na terapiji tijazidskim diureticima bilo je ustrajno u terapiji.
I drugi su autori potvrdili iste rezultate, tj. da je suradnja bolesnika lijeenih blokatorima AT1receptora najbolja. Conlin i suradnici u svom su ispitivanju dokazali da nakon etiri godine
najvei broj bolesnika i dalje redovito uzima blokatore AT1-receptora, a najmanje tijazidske
diuretike. Prije tri godine na znanstvenom skupu Amerikog drutva za hipertenziju prikazani
su rezultati dvogodinje retrospektivne studije o suradljivosti, tonije o ustrajnosti i
adherenciji hipertoniara. Ukupna suradnja, dakle i adherencija i ustrajnost u terapiji bila je
najbolja u bolesnika lijeenih blokatorima AT1-receptora, a najloija u bolesnika na terapiji
tijazidskim diureticima.6
4.2. to je razlog loe suradnje?
Teko je nekomu tko se osjea zdrav shvatiti da je nuno mjesecima i godinama uzimati
lijekove. Bez sumnje suradnja bolesnika lijeenih antihipertenzivnim lijekovima je loa.
Posljedica loe suradnje je loija kontrola hipertenzije, povean morbiditet i mortalitet i
poveani trokovi zdravstvenog sustava.
6

Ibid.

10

to je razlog loe suradnje? Kada bolesnici s nekom kroninom bolesti imaju tekoe, npr.
bolesnici s kroninom opstruktivnom plunom bolesti, sigurno e se bolje pridravati upute
lijenika nego bolesnici koji nemaju tegoba.
Bolesnici s arterijskom hipertenzijom, osim iznimaka, dugo nemaju druge tegobe. Mnogi
lijekovi imaju nuspojave, npr. kaalj, glavobolja, edem skonih zglobova, ponekad erektilna
disfunkcija, munina itd. To je moda i najvaniji razlog slabije suradnje bolesnika. Drugo,
mnogi bolesnici uzimaju i druge lijekove. Postoje jasni dokazi da se suradnja smanjuje ako se
mora uzimati vie lijekova ili tableta na dan.
4.3. Moe li se suradnja poboljati?
Jasno da moe, ali se odmah susreemo s nekoliko zapreka. Prvo moramo dokazati lou
suradnju jer se moe dogoditi da antihipertenzivne lijekove proglasimo neefikasnim. U
zadnjih desetak godina razvijale su se razliite metode ispitivanja i mjerenja bolesnikove
suradnje. Moe nam pomoi razgovor s bolesnikom koji e, najee u sluaju pojave
nuspojava priznati da je prekinuo terapiju. Korisnim se pokazala upotreba kutija s
elektronskim brojaem. Registrira se svako otvaranje kutije. Jasno je da postoji mogunost
varanja, pa je navedena metoda neosporno korisna, ali ne i posve pouzdana.
Drugo je odreivanje koncentracije lijeka u serumu bolesnika. Odreivanje koncentracije
lijeka sigurno je pouzdana metoda, ali esto nije dostupna, a jo manje moemo rei da je ova
metoda ispitivanja suradnje praktina. Poseban je problem suradnje bijelog ovratnika (engl.
white-coat compliance). Kao to imamo hipertenziju bijelog ovratnika imamo i suradnju
bijelog ovratnika. Bolesnik prije posjeta lijeniku pone redovito uzimati terapiju, pa imamo
lano dobru suradnju.
Da zakljuimo, nije lako postaviti dijagnozu loe suradnje. Nema zlatne metode, ali paljiv
razgovor s bolesnikom uz mogunost monitoriranja, npr. elektronska kutija, mogu nam
pomoi u ispitivanju suradnje bolesnika i lijenika.
Kad se uvjerimo u lou suradnju, postoji nekoliko naina kako je moemo poboljati:

Bolesnika moramo iscrpno upoznati s njegovom bolesti, u ovom sluaju

hipertenzijom. Nuno je objasniti sve o bolesti i o moguim posljedicama i odgovoriti
11

bolesniku na pitanja koja ga zabrinjavaju. Vano je upoznati bolesnika o povoljnom

uinku lijeenja, odnosno kako lijeenje spreava i smanjuje mnoge komplikacije.

Moramo bolesnika upoznati s moguim nuspojavama, ali paljivo da ga ne uplaimo.

Upoznati bolesnika s rasporedom uzimanja lijekova. Ako je mogue, smanjiti

uestalost uzimanja lijeka. Prednost treba dati fiksnim kombinacijama jer se na taj
nain smanjuje broj tableta.

Aktivno ukljuiti bolesnika u lijeenje. Upoznati ga sa znaenjem samokontrole

arterijskog tlaka, kontrole tjelesne teine itd.

Osim razgovora korisno moe biti dati bolesnicima i razne pisane materijale koje vrlo
esto tiska farmaceutska industrija.

Postoje razni naini podsjeanja bolesnika na uzimanje lijeka, npr. posebno pakiranje
lijeka kao i kod oralnih kontraceptiva. Mora se posebno spomenuti usluga SMS (engl.
short message service) lijeka. Klinar i suradnici, (odnosno PLIVA zdravlje i HT
Mobile) u suradnji s ljekarnicima i lijenicima pokrenuli su jedinstvenu uslugu. Radi
se o relativno jednostavnoj metodi, tj. bolesnicima je na mobilni telefon dolazila
poruka kada moraju uzeti lijek. Kako svaki dan raste broj korisnika mobitela, ova bi
usluga mogla postati vrlo korisna.

12

5. KLINIKA INERCIJA
Na lou kontrolu arterijske hipertenzije utjeu i lijenici. Oliviera i suradnici proveli su vrlo
zanimljivo ispitivanje meu lijenicima primarne zdravstvene zatite. U manje od 38%
posjeta bolesnika uvedena je ili promijenjena antihipertenzivna terapija iako su bolesnici u
vie od 93% posjeta imali sistoliki tlak iznad 140 mmHg, a u 35% iznad 150 mmHg.
Ovakav se stav naziva klinikom inercijom. Posebno je zanimljivo miljenje ispitanih
lijenika kada bi zapoeli terapiju. Veina je lijenika odgovorila da bi s terapijom poela
kada je sistoliki tlak iznad 150 mmHg, a dijastoliki iznad 91 mmHg, iako su isti lijenici
odgovorili da su upoznati s najnovijim smjernicama u kojima se medikamentno lijeenje
preporuuje kad je sistoliki tlak iznad 140, a dijastoliki 90 mmHg. Postoji vie radova koji
dokazuju kako lijenici esto neadekvatno korigiraju, tj. mijenjaju ili poveavaju terapiju.
Postoji nekoliko razloga za takav stav lijenika. esto postoji miljenje meu lijenicima da
je potrebno nekoliko mjeseci do punog uinka lijeka. Ponekad lijenici precjenjuju postignut
terapijski uspjeh ili jednostavno pretpostavljaju da bolesnici ne ele uzimati dodatne lijekove.
Dokazano je da lijenici u kojih je dokazana manja klinika inercija postiu bolju kontrolu
arterijskog tlaka u svojih bolesnika. U poznatoj studiji ALLHAT najbolja kontrola tlaka bila je
u bolesnika lijeenih od lijenika s najmanjom klinikom inercijom.
Moe li se klinika inercija poboljati?
Smjernice mogu biti i jesu korisne, ali moraju biti jasne, kratke i dostupne svim lijenicima.
Moe i mora! Edukacija lijenika sigurno je najvanija. Edukacija treba biti kako za mlade
lijenike, specijalizante tako i za specijaliste.
Nuno je edukaciju provoditi na vie naina:

kroz predavanja,

kroz strune radionice i vjebe,

13

kroz seminare.

Smjernice mogu biti i jesu korisne, ali moraju biti jasne, kratke i dostupne svim lijenicima.
Treba poraditi kako ne bi bilo bitnijih razlika u smjernicama. Imamo amerike, europske i
nacionalne smjernice. Jasno je da postoji razlika meu stanovnitvom kulturna, socijalna,
ekonomska, rasna itd., to sigurno moe utjecati na donoenje pojedinih smjernica. Ipak ne bi
smjelo biti znaajnih razlika, ciljevi svima moraju biti jasni i dostupni.

14

6. KORONARNA BOLEST SEKUNDARNA PREVENCIJA I

REHABILITACIJA
Koronarna je bolest kronina, a njezina etiologija multifaktorijalna, to znai da ovisi o
djelovanju vie imbenika rizika, kao to su hipertenzija, puenje, dijabetes, dislipidemija,
nedovoljna tjelesna aktivnost, pretilost, i sl. Rehabilitacijski postupak, koji u sebi sadri mjere
sekundarne prevencije, neizostavni je dio lijeenja kardiovaskularnih bolesnika, to su
pokazale mnoge epidemioloke studije.
Na temelju tih opaanja i dokaza o korisnosti, osnovani su programi kardijalne rehabilitacije
kako bi pacijentu omoguili tjelesnu aktivnost i savjetovanje vezano za rizine imbenike i
njihovu modifikaciju. Cilj je rehabilitacije kardijalnih bolesnika povratak privremeno
izgubljene ili oslabljene sposobnosti za ivot i rad tj. izbjegavanje ili smanjenje invalidnosti i
poboljanje kvalitete ivljenja. Program se temelji na opeprihvaenim strunim i
znanstvenim medicinskim injenicama i dugogodinjim meunarodnim iskustvima.
Rehabilitacija moe biti:

stacionarna,

ambulantna i

kuna.7

Pojedini oblici rehabilitacije meusobno su ravnopravni pod uvjetom da se provode prema

prihvaenim kautelama.
Oblik koji e se odabrati ovisi o:

demografskim imbenicima,

socioekonomskoj strukturi,

zakonskim propisima,

Vickery M.D., Fries J.F., Zauzmite se za svoje zdravlje, Medicinska naklada, Zagreb, 2008.

15

obliku zdravstvenog osiguranja,

nacionalnoj tradiciji.

Kardijalna rehabilitacija mora biti sveobuhvatna, dugotrajna odnosno doivotna, i u sebi

ukljuivati elemente sekundarne prevencije:

spreavanje napredovanja bolesti, pojave komplikacija ili njihovo odgaanje,

potaknuti aktivni pristup samog bolesnika prema rehabilitaciji,

biti nedjeljiva od sekundarne prevencije,

u sebi obuhvaati identifikaciju pojedinih rizinih imbenika i njihova intenziteta,

utvrditi ukupni rizik i nainiti prognostiku evaluaciju te bolesniku pruiti najveu

moguu podrku u borbi protiv svih individualnih rizinih imbenika.

Zasniva se na multidisciplinarnom pristupu tj.timskom radu razliitih strunjaka na elu s

kardiologom, koji osigurava da program rehabilitacije bude adekvatno proveden te da se
bolesnika naui da sam doivotno provodi mjere rehabilitacije i sekundarne prevencije.8
6.1. Sigurnost bolesnika pri provoenju zdravstvene njege
Zdravstvena njega je djelatnost koju provode medicinske sestre, ona obuhvaa znanja,
postupke i vjetine pomaui pojedincima, grupama i drutvenim zajednicama ouvati i
odrati zdravlje, te sprijeiti bolest. Sigurnost bolesnika predstavlja vaan imbenik u kvaliteti
pruanja zdravstvene skrbi populaciji. S obzirom na injenicu da je 80% svih poslova skrbi za
hospitaliziranog bolesnika u tijeku 24 sata u podruju odgovornosti medicinske sestre, od
iznimne je vanosti osigurati optimalnu sigurnost bolesnika pri provoenju zdravstvene njege.
Glavna medicinska sestra, pomonik ravnatelja ima odgovornost osigurati najvii stupanj
sigurnosti bolesnika pri provoenju zdravstvene njege tijekom 24 sata. To je mogue ostvariti
samo kroz dobar sustav nadlenosti odluivanja i odgovornosti. Sigurnost bolesnika vana je i
obaveza voenje sestrinske dokumentacije,odnosno evidencija svih provedenih postupaka
tijekom 24 sata. Obaveza dokumentiranja sestrinskog rada temelji se na Zakonu o sestrinstvu.
Dokumentiranjem rada medicinskih sestara mogue je pravovremeno otkloniti opasnost za
bolesnika i utvrditi odgovornost medicinske sestre u situacijama kada je ve dolo do
eventualnog tetnog postupaka po pacijenta. Podaci koji su dobiveni voenjem sestrinske
dokumentacije predstavljaju vrijedan izvor informacija glavnoj medicinskoj sestri u
8

Jembrek G.M., Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, Zagreb,

http://www.hukms.hr/pdf/I_kongres_sazeci.pdf, (03.04.2010.)

16

upravljanju i organizaciji zdravstvene njege. Odgovornost za ukupno provoenje zdravstvene

njege u bolnici tako je u potpunosti u nadlenosti glavne medicinske sestre. To predstavlja
visoki stupanj autonomije, ali u isto vrijeme i veliku odgovornost.9

6.2. Medicinske sestre i prevencija kardiovaskularnih bolesti

Bolesti srca i krvnih ila ine vodei uzrok morbiditeda i mortaliteta u razvijenim zemljama te
predstavljaju jedan od najveih medicinskih problema suvremenog svijeta. U Republici
Hrvatskoj prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kardiovaskularne bolesti su
uzrok smrtnosti u preko 50% umrlih. Poznati su nam imbenici rizika za kardiovaskularne
bolesti, takoer prema podacima HZZJZ, ivimo nezdravo, puimo previe, nezdravo se
hranimo, vjebamo malo ili nikako. Podaci ukazuju kako je neophodno potrebno intenzivirati
akcije prevencije kardiovaskularnih bolesti na svim razinama zdravstvene zatite.
Ciljevi sekundarne prevencije su smanjiti rizik nastanka tekih oblika koronarne bolesti,
smanjiti invalidnost i smrtnost, produiti kvalitetno preivljavanje. Strategija za itavo
stanovnitvo je prestanak puenja, poveanje tjelesne aktivnosti i zdrava prehrana. U
Hrvatskoj su prema Nacionalnom programu prevencije kardiovaskularnih bolesti izraene
mjere zdravstvene zatite za bolesti srca i krvnih ila u okviru Plana i programa mjera
zdravstvene zatite. U mjerama se istie potreba informiranja, educiranja i poticanja
stanovnitva na prihvaanje zdravijeg naina ivota i mijenjanje za zdravlje tetnih navika.
Svjetska zdravstvena organizacija naglaava da se uravnoteenim pristupom cjelokupnom
stanovnitvu moe postii uinkovit nadzor nad epidemiologijom bolesti srca i krvnih ila.
Preporuka svjetske zdravstvene organizacije jest dobra suradnja zdravstvenih djelatnika na
svim razinama zdravstvene zatite na sprjeavanju i suzbijanju imbenika rizika. Budui da su
medicinske sestre najbrojniji zdravstveni djelatnici na svim razinama zdravstvene zatite
neophodno je potrebno ojaati ulogu medicinske sestre u prevenciji kardiovaskularnih
bolesti.10
Ako znamo da se boljim razumijevanjem imbenika rizika i njihovim otklanjanjem jedino
postie rezultat, da li smo vjerodostojan imbenik u aktivnostima edukacije i zdravstvenog
9

Marija Orli, Kliniki bolniki centar Zagreb, http://www.hukms.hr/pdf, (03.04.201.)

10

Ljubas A., Gagi K., KZBSK KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu,
http://www.hukms.hr/pdf/I_kongres_sazeci.pdf, (02.04.2010.)

17

prosvjeivanja, ako prema provedenoj anketi pui oko 30% medicinskih sestara koje rade na
kardiolokim odjelima, nezdravo se hrani veina medicinskih sestara, rad u smjenama, a to je
svaki drugi dan, glavno jelo su pizza ili evapi, manje od 20% ih se bavi nekom tjelesnom
aktivnou, one koje imaju hipertenziju neredovito uzimaju lijekove, kao da je sama injenica
to rade na kardiologiji zatitni mehanizam. Rezultati dobiveni provedenom anketom ukazuju
kako je potrebno najprije provesti radikalne akcije u zdravstvenim ustanovama s ciljem
ouvanja kardiovaskularnog zdravlja medicinskih sestara te osvijetenu medicinsku sestru
potaknuti na aktivnu ulogu u provoenju mjera zdravstvene zatite u sklopu Nacionalnog
plana i programa.

18

7. PROGNOZA POVIENOG KRVNOG TLAKA - HIPERTENZIJE

Nelijeeni visoki krvni tlak poveava rizik nastanka koronarne srane bolesti koja moe
dovesti do infarkta srca, zatim sranog zatajenja, odnosno smanjenja funkcije sranog miia i
modanog udara ak i u mlaoj ivotnoj dobi. Visoki osobito nelijeeni krvni tlak danas se
smatra glavnim imbenikom za nastanak modanog udara. On je takoer jedan od tri
najvanija uzroka nastanka infarkta miokarda na koji se moe povoljno utjecati. Preostala
druga dva imbenika su puenje i poviene masnoe u krvi (hiperlipidemija).

19

Kod dugogodinjeg nelijeenog ili neadekvatno lijeenog povienog krvnog tlaka u srcu
dolazi do zadebljanja tj. hipertrofije sranog miia. Krvne ile koje opskrbljuju srani mii
kisikom i hranjivim tvarima tzv. koronarne arterije nalaze se na vanjskoj strani sranog miia
i opskrbljuju svojim najtanjim ograncima debljinu sranog miia od oko 1 cm.

Kada zbog povienog krvnog tlaka doe do zadebljanja sranog miia vie od 1 cm u
presjeku miia, srane koronarne krvne ile ne mogu opskrbiti dovoljnom koliinom krvi
najdublje dijelove sranog miia endokarda koji je odebljao i tada moe nastupiti srani
udar, odnosno infarkt srca, i bez aterosklerotskih promjena tj. i bez stvaranja naslaga u
koronarnim sranim krvnim ilama koje opskrbljuju srani mii. Ukoliko uz zadebljanje
sranog miia osoba pui, ima poviene masnoe ili eer u krvi tada dolazi i do
aterosklerotskih promjena u sranim, koronarnim krvnim ilama i mogunost nastanka
sranog infarkta se viestruko poveava.
.

20

Dakle u poetnoj fazi oteenja sranog miia dolazi do zadebljanja sranog miia uslijed
povienog krvnog tlaka koji nije ili je neadekvatno lijeen. Kasnije dolazi do proirenja
sranih klijetki. Najprije dolazi do zadebljanja odnosno hipertrofije, a zatim proirenja tj.
dilatacije lijeve klijetke. Uslijed proirenja lijeve klijetke dolazi do volumnog optereenja
sranog zaliska koji dijeli lijevu pretklijetku i klijetku - mitralni zalisak, koji vremenom
poputa i dovodi do prelijevanja, odnosno vraanja krvi iz proirene lijeve klijetke u lijevu
pretklijetku a zatim u plua. Na taj nain razvija se pluni edem voda u pluima koja
moe ukoliko se ne intervenira medikamentoznom terapijom dovesti do smrti. Takvi bolesnici
javljaju se jer imaju nedostatka zraka, ne mogu nou spavati, tipino je da spavaju na 2-3
jastuka, polusjedei, esto uz otvoreni prozor jer nemaju dovoljno zraka. Uglavnom imaju i
otok edeme potkoljenica, osjeaju se malaksalo, slabo, nemaju snage i osjeaju zaduhu.
7.1. Lijeenje povienog krvnog tlaka
Primarna esencijalna hipertenzija ne moe se izlijeiti, za razliku od sekundarne koja se
moe izlijeiti odstranjenjem uzroka koji je doveo do hipertenzije, npr. tumor nadbubrene
lijezde - feokromocitom.11

Svi koji imaju dijagnosticiranu primarnu hipertenziju, odnosno nepoznat uzrok povienog
krvnog tlaka moraju znati kako izljeenja nema, kako e lijeenje biti DUGOTRAJNO I
DOIVOTNO. U praksi se esto susreemo sa sluajevima kako bolesnici zanemaruju ili
uzimaju neredovito terapiju za krvni tlak to je pogubno za njihov srano krvoilni sustav.
Mnogi nai pacijenti uzimaju terapiju za snienje krvnog tlaka samo onda kad osjete kako
imaju povieni krvni tlak. To je potpuno pogrean nain uzimanja terapije koja moe
potencirati nagle promjene i skokove krvnog tlak i ubrzati nastanak komplikacija.
Terapija koja se prepisuje za snienje krvnog tlaka treba se uzimati redovito, po mogunosti u
isto doba dana i potrebno je nekoliko puta tjedno, ponekad ujutro, ponekad naveer izmjeriti i
biljeiti vrijednosti krvnog tlaka, nakon odmora od 10-etak minuta. Svaki bolesnik kojem je
11

Povieni krvni tlak Povieni krvni tlak, doc., http://ultrazvuk-tarle.hr/laboratorijskepretrage/zdravlje/ateroskleroza (04.04.2010.)

21

prvi put dijagnosticiran povieni krvni tlak i prvi put prepisana terapija, trebaju u dogovoru s
lijenikom dolaziti u slijedea tri mjeseca kontrolirati krvni tlak u ordinaciju.
Takoer treba bolesnika uputiti koji tlakomjer za kunu upotrebu treba kupiti i pokazati mu
kako i kada e sam kontrolirati i biljeiti vrijednosti krvnog tlaka. Potrebno je usporediti u
ordinaciji izmjerene vrijednosti krvnog tlaka na bolesnikovom i lijenikom tlakomjeru u
ordinaciji kako bi se vidjelo jesu li izmjerene vrijednosti na kunom tlakomjeru tone. Zatim
je nuno napraviti plan i dogovor izmeu lijenika i bolesnika, kada e se bolesnik javljati
svom lijeniku s mjerenim vrijednostima krvnog tlaka, jer to jedino jami sigurnost kako e
bolesnik pravovaljano uzimati prepisanu terapiju.12
Kod starijih bolesnika lijenik treba upozoriti bolesnike kako na prepisanu terapiju moe doi
do naglog pada krvnog tlaka i kako bi bilo dobro mjeriti krvni tlak u sjedeem i stojeem
stavu kako bi se izbjegle omaglice, nesigurnost pri hodu i posljedice preniskog tlaka za starije
osobe. Kod dakle prepisivanja terapije lijenik bi trebao u prva tri mjeseca nakon prepisivanja
terapije kontrolirati i vidjeti koja vrsta, koja doza lijekova za snienje krvnog tlaka je
najoptimalnija za njegovog pacijenta.
Kada se jedanput odredi vrsta lijeka/lijekova za snienje krvnog tlaka i kada se uvidi da su
efikasni, tada se bolesnik treba toga pridravati. To znai da kada bolesnik ujutro izmjeri tlak
120/80 nee preastati uzimati terapiju ili izostaviti lijek koji mu je preporuen, ve e ga
popiti. Vrijednosti tlaka nee padati ispod normale ili tek neznatno ukoliko je terapija
pravilno, optimalno odreena. Ukoliko se kod tako izmjerenog tlaka ne popije jutarnja doza
lijeka tada je za oekivati da e u slijedea 24 ili 48 sati doi do naglog i velikog porasta tlaka,
zbog kojeg mnogi bolesnici zavravaju u Hitnoj slubi.

12

Ibid.

22

Tlak tijekom dana normalno i kada nemate povieni krvni tlak ili kada niste pod terapijom za
snienje krvnog tlaka varira, ali te varijacije su fizioloke.Tako i bolesnici koji su pod
terapijom imaju varijacije od 5-10 % u vrijednostima tlaka koje su tolerirajue.
Meutim najopasnije je izostavljati terapiju, ne uzimati prepisanu terapiju i na taj nain
ugroavati vlastito zdravlje.
Terapija koja se prepisuje kod bolesnika s povienim krvnim tlakom odreuje se nakon
prethodno uinjenih dijagnostikih pretraga. Zatim se terapija odreuje u skladu s dobi
bolesnika, spolom, pridruenim drugim bolestima, prema ve prepisanoj terapiji za druge
bolesti i naravno prema vrijednostima krvnog tlaka. Svi navedeni parametri uzimaju se u
obzir i tada se prepisana terapija treba redovito uzimati.
Lijeniku je takoer vano pri odluci o terapiji znati obiteljsku anamnezu, navike pacijenta,
puenje, droge, alkohol, postoji li kontraindikacija za primjenu nekih lijekova za snienje
krvnog tlaka, npr. ne smiju se prepisivati beta blokatori kod asmatiara, takoer je lijeniku
od iznimne vanosti postoje li ve promjene na ciljnim tj. vitalnim organima i kojeg su
intenziteta (srce, mozak, bubrezi). Uz prepisanu terapiju bolesnicima koji boluju od povienog
krvnog tlaka lijenik treba u razgovoru sa svojim pacijentom pokuati postii da on sam uvidi
koje greke u svakodnevnom ivotu ini i to valja promijeniti u cilju to uspjenijeg
lijeenja.

Evo nekih smjernica:

Potrebno je promijeniti ivotne navike u prehrani, pokuati reducirati tjelesnu teinu,

Smanjiti unos soli,

Smanjiti udio masti, osobito zasienih masnih kiselina,

Smanjiti konzumaciju alkohola,

23

Prekinuti puenje,

Poveati fiziku aktivnost (hodanje dnevno barem sata ili vjebanje 15-estak minuta
/ dan).13

7.2. Najvea je greka prekinuti terapiju kada se krvni tlak normalizira.

Osnovne preporuke koga i kada treba lijeiti povieni tlak lijekovima:

Osobe s trajno povienim krvnim tlakom, iznad 180/110 mm Hg

Osobe s tlakom 140/90 - odluku treba donijeti prema riziku za nastanak kardiovaskularnih
bolesti, postojanje eerne bolesti, poviena masnoa u krvi ili oteenje vitalnih organa

Treba lijeiti i bolesnike sa izoliranom sistolikom hipertenzijom (samo povienje

sistolikog gornjeg krvnog tlaka. Takav povieni tlak imaju obino stariji bolesnici.
Danas temeljem statistikog praenja oboljelih s izolirano povienim sistolikim tlakom
vidimo, osobito u starijih od 60 godina kako je i samo taj povieni tlak uzrok opasnosti od
nastanka koronarne bolesti, modanog udara i aneurizmi krvnih ila (patolkog proirenja)
arterija koje pod povienim arterijskim, sistolikim tlakom mogu prsnuti.

Terapija se primjenjuje kod malignih hipertenzija. Vrijednosti krvnog tlaka iznad 220/120
mmHg

Koje lijekove ete uzimati, jedan ili vie njih i koje kombinacije odredit e Va obiteljski
lijenik ili kardiolog. Danas je na raspolaganju lijenicima veliki izbor razliitih vrsta lijekova
za snienje krvnog tlaka. Kod prepisivanja terapije lijenici se oslanjaju na primjenu terapije
prema primjeni onog lijeka ili kombinacije koja e uz najmanju dozu imati
NAJPOVOLJNIJI UINAK NA SNIENJE KRVNOG TLAKA UZ NAJMANJE
NUSPOJAVA LIJEKA.

13

Op.cit., Povieni krvni tlak Povieni krvni tlak, doc., http://ultrazvuk-tarle.hr/laboratorijskepretrage/zdravlje/ateroskleroza (04.04.2010.)

24

8. ZAKLJUAK
Hipertenzija je najea kardiovaskularna bolest u veini zemalja. Prevalencija u svijetu kod
odraslih kree se od 8-18%. Ova bolest je veliki zdravstveni problem posebno u industrijski
visoko razvijenim zemljama. Prevalencija hipertenzije u Hrvatskoj u populaciji starijoj do 30
godina je oko 20%. Etiologija je nepoznata u najmanje 95% oboljelih. Nastanak hipertenzije
ovisi o interakciji vie genetskih i okolinih agensa.
Arterijska hipertenzija je, bez sumnje, jedan od vodeih zdravstvenih problema dananjice.
Vie od sedam milijuna ljudi na godinu diljem svijeta umire od posljedica arterijske
hipertenzije, odnosno 13% umrlih osoba diljem svijeta umire od posljedica arterijske
hipertenzije.
Edukacija bolesnika, a i lanova njihovih obitelji moe pomoi u suradnji bolesnika. Klinika
inercija moe se popraviti edukacijom lijenika, i to na nekoliko naina, strunim i
znanstvenim lancima, u obliku simpozija te jasnim i nedvojbenim smjernicama o lijeenju.
Hipertenzija ili bolje reeno, posljedice arterijske hipertenzije meu najveim su
javnozdravstvenim problemima modernog svijeta.
Kardiovaskularne bolesti, cerebrovaskularne bolesti te bubrena bolest najvanije su
posljedice hipertenzije i uzrok su znaajnog morbiditeta i mortaliteta i u razvijenim zemljama
i u onima u razvoju. Iako postoje dokazi da se uspjenim lijeenjem hipertenzije znaajno
smanjuje rizik od komplikacija i istodobno raspolaemo vrlo dobrim lijekovima, uspjeh
lijeenja hipertenzije je daleko od eljenoga.

25

Arterijska hipertenzija neosporno je velik zdravstveni problem dananjice. Posljedice su esto

vrlo teke i zato treba arterijsku hipertenziju na vrijeme otkriti i lijeiti. Naalost iako imamo
na raspolaganju vrlo dobre lijekove, kontrola arterijske hipertenzije u veine je bolesnika
daleko od eljene. Suradnja bolesnika i klinika inercija vaan su razlog loe kontrole, ali
suradnja bolesnika moe se poboljati izmeu ostalog boljim kontaktom lijenika s
bolesnicima. Naalost esto u svakodnevnom radu lijenik vie panje posveuje
laboratorijskim i ostalim nalazima, a manje razgovoru s bolesnikom. Klinika je inercija
problem koji se moe i mora ispraviti boljom edukacijom.

LITERATURA
I Knjige
1) Sheldon G.S., Mayo Clinic, O visokom krvnom tlaku, Medicinska naklada, Zagreb, 2005.
2) Vickery M.D., Fries J.F., Zauzmite se za svoje zdravlje, Medicinska naklada, Zagreb,
2008.
II Internet
1)

Hipertenzija, doc., http://www.medicina.hr/clanci/hipertenzija.htm (30.04.2010.)

http://ultrazvuk-tarle.hr/laboratorijske-pretrage/zdravlje/ateroskleroza

2)

Kako poboljati uspjenost lijeenja hipertenzije?, lanak, (06.05.2009.), Pavlovi D,

Baekovi A, Pavlovi N., lanak prenesen iz asopisa Medicus,
http://www.plivamed.net, (29.04.2010.)

3)

HIPERTENZIJA, doc., http://www.aaqi.rs.ba/download (02.04.2010.)

4) Jembrek G.M., Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, Zagreb,

http://www.hukms.hr/pdf/I_kongres_sazeci.pdf, (03.04.2010.)
5) Marija Orli, Kliniki bolniki centar Zagreb, http://www.hukms.hr/pdf, (03.04.201.)
6) Ljubas A., Gagi K., KZBSK KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu, http://www.hukms.hr/pdf/I_kongres_sazeci.pdf, (02.04.2010.)
7)

Povieni krvni tlak Povieni krvni tlak, doc., http://ultrazvuk-tarle.hr/laboratorijskepretrage/zdravlje/ateroskleroza (04.04.2010.)

26