VELEUILITE U

http://seminarko.weebly.com

Struni studij SEMINARKO

Seminarski rad iz kolegija

POSLOVNO PRAVO
ak. godina 2013./14.

Mentor: Student:

Dr. sc. XY SEMINARKO

Karlovac, listopad 2014.

 VELEUILITE U
http://seminarko.weebly.com

DRUTVO S OGRANIENOM
ODGOVORNOU I RAZLIKA IZMEU
JEDNOSTAVNOG DRUTVO SA
OGRANIENOM ODGOVORNOU

Karlovac, listopad 2014.

SADRAJ:

1. Uvod .................................................................................................................................... 1

2. Trgovaka drutva ............................................................................................................... 3

3. Openito o drutvu s ogranienom odgovornou .............................................................. 5

3.1.1. Organi drutva s ogranienom odgovornou ............................................................. 6

3.1.1. Skuptina .................................................................................................................. 6

3.1.2. Uprava ...................................................................................................................... 7

3.1.3. Nadzorni odbor ........................................................................................................ 7

4. Openito o jednostavnom drutvu s ogranienom odgovornou ....................................... 8

4.1. Osnivanje jednostavnog d.o.o.-a.................................................................................. 9

5. Bitne znaajke j.d.o.o. obzirom na klasini d.o.o. ............................................................. 12

5.1. Minimalni temeljni kapital ........................................................................................ 13

5.2. Obveza stvaranja rezerve kapitala ............................................................................. 14

6. Zakljuak ........................................................................................................................... 16

7. Literatura ........................................................................................................................... 18
1. Uvod

Drutvo s ogranienom odgovornou najbrojniji je ustrojbeni oblik preko kojeg se

obavlja gospodarska djelatnost. Slobodan protok kapitala izraenog u poslovnim udjelima,
ubrajajui pri tom i njegovo zalaganje, znaajno zaostaje za tom injenicom. Osim to je
lanstvo dionica je i vrijednosni papir pa je ve po tome jasno da nije svejedno zalae li se
dionicu, poslovni udio ili lanstvo u nekom drugom drutvu. Poslovni udio nije prometan, pa
shodno tome ni zaloiv, poput dionice. Zalaganje poslovnog udjela povezano je, meutim, i s
brojnim drugim pravnim problemima, a oni se mahom veu uz injenicu da takvo zalono
pravo zadire u podruje prava drutava. Poslovni udio oznaava lanstvo u drutvu s
ogranienom odgovornou pa je ve utoliko poseban predmet osiguranja. Zalae se lanstvo
kao kompleksan skup pojedinih lanskih prava, ali i lanskih obveza prema drutvu i prema
ostalim lanovima drutva. lanstvo u drutvu s ogranienom odgovornou je pravni poloaj
osobe u privatnopravnoj zajednici oblikovanoj kao drutvo s ogranienom odgovornou na
temelju pripadanja osobe toj zajednici. Upravo pripadanje drutvu ini lanstvo trajnim
pravnim odnosom i subjektivnim pravom1. Pripadnost drutvu s ogranienom odgovornou
je, dakle, i objekt zalonoga prava.
Od pristupanja RH Europskoj uniji trgovaka drutva osnovana u drugim dravama
lanicama, zbog slobode poslovnog nastana, djeluju slobodno na podruju Republike
Hrvatske bez potrebe ustrojavanja zasebnih organizacijskih oblika. Kako bi se izbjeglo
osnivanje trgovakih drutava u drugim dravama lanicama u kojima postoje nii zahtjevi za
uplatom temeljnog kapitala, koja bi potom djelovala na podruju Republike Hrvatske, bilo je
potrebno pruiti alternativu i omoguiti osnivanje drutva s ogranienom odgovornou na
pojednostavljeni nain i s manjim temeljnim kapitalom. Stoga je izmjenama i dopunama
Zakona o trgovakim drutvima2 ureeno je osnivanje drutva s ogranienom odgovornou
nazvano jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou, koje je ujedno i tema ovog
seminarskog rada.
Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou smanjuje migraciju hrvatskih
poduzetnika, olakava ulazak u poduzetniki pothvat i sprjeava obavljanje neregistrirane
djelatnosti. Takoer, pojednostavljenje osnivanja drutva koritenjem unaprijed pripremljenih

1 Slakoper, Z. (2001), Drutvo s ogranienom odgovornou, Zagreb, str. 156-157.

2 l. 387. i l. 390a. Zakona o trgovakim drutvima (proieni tekst), Narodne novine, br. 111/93.

1
obrazaca trebalo bi ubrzati postupak osnivanja tih trgovakih drutava i smanjiti trokove
osnivanja3.
Osim toga, radi zatite kapitala dionikog drutva bilo potrebno je iskljuiti
mogunost isplate dividende i u sluaju kad drutvo ima revalorizacijski gubitak koji nije
proao raun dobiti i gubitka, a taj gubitak prelazi eventualni revalorizacijski dobitak koji
drutvo ostvari. Isto tako, bilo je potrebno olakati sazivanje glavne skuptine i smanjiti
trokove koji su s time povezani ime se rastereuju gospodarski subjekti. Nadalje, bilo je
potrebno zatititi drutvo kapitala od zlouporabe lanskog prava na utvrivanje nitavosti
odluka glavne skuptine, odnosno skuptine.
Zakon o trgovakim drutvima donesen je krajem 1993. godine4, a poeo se
primjenjivati 01. sijenja 1995. godine. Od dana primjene do danas zakon je doivio niz
izmjena i dopuna5 i moe se zakljuiti da je u velikoj mjeri usklaen s pravnom steevinom
Europske unije6. Prema izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima koje je
usvojio Hrvatski sabor 21. rujna 2012. godine7, kao najznaajnija novina istie se uvoenje
jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou kao svojevrsne inaice drutva s
ogranienom odgovornou koje postoji u hrvatskom pravnom poretku od donoenja Zakona
o trgovakim drutvima. Na jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou, osim kada je
Zakonom o trgovakim drutvima drugaije odreeno, primjenjuju se odredbe koje vrijede za
drutvo s ogranienom odgovornou. Ono to ga u prvom redu definira kao jednostavno
drutvo moglo bi se rei da je to nii iznos temeljnog kapitala koji je potreban za njegovo
osnivanje i koji iznosi 10,00 kn, te to se za njegovo osnivanje koriste obrasci koji su sastavni
dio Zakona o trgovakim drutvima, a koji bi trebali uvelike olakati, pojeftiniti i ubrzati
proceduru osnivanja8.

3 Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima, s konanim prijedlogom
zakona, 12.09.2012.
4 Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima, s konanim prijedlogom zakona,
br. 139; Saborska rasprava je zakljuena 19. rujna 2012; Zakon je donesen na 5. sjednici 21. rujna 2012. godine;
5 Zakon o izmjenama i dopunama trgovakim drutvima, Narodne novine, br. 34/99, 121/99, 52/00, 118/03,
107/07, 146/08, 137/09.
6 Zlatovi, Dragan (2012) Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou, Informator (ur. Foreti Davorka),
br. 6113-6114, str. 15-16.
7 Zakon o izmjenama i dopunama trgovakim drutvima, Narodne novine, br. 34/99, 121/99, 52/00, 118/03,
107/07, 146/08, 137/09.
8 Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima, s konanim prijedlogom zakona,
br. 139; Saborska rasprava je zakljuena 19. rujna 2012; Zakon je donesen na 5. sjednici 21. rujna 2012. godine.

2
2. Trgovaka drutva

Trgovaka drutva su pravne osobe. Svojstvo pravne osobe, trgovako drutvo stjee
upisom u sudski registar, a gubi ga brisanjem iz njega9. Dan upisa u sudski registar je
objektivno utvren rok od kada postoji trgovako drutvo. Upis drutva u sudski registar
trgovaki sud objavljuje u Narodnim novinama. Smatra se da je upis objavljen istekom dana
kad izau Narodne novine u kojima je upis objavljen10. Upis ima konstitutivan znaaj.
Upisom u sudski registar trgovako drutvo postaje zaseban subjekt, razliit od svojih lanova
te stjee pravu sposobnost kao svojstvo da bude nositeljem prava i obveza, te poslovnu
sposobnost kao svojstvo da vlastitim oitovanjem volje stvara pravne uinke11. Putem
navedenih svojstava trgovako drutvo u svoje ime i za svoj raun sudjeluje u pravnom
prometu, sklapa ugovore, preuzima obveze, stjee imovinu.
U Zakonu o trgovakim drutvima se glede trgovakih drutava odstupa od naelnog
objektivnog mjerila za odreenje pojma trgovca te se usvaja subjektivno mjerilo. Trgovako
se drutvo, naime, moe osnovati za obavljanje gospodarske, ali i bilo koje druge djelatnosti, i
bez obzira na to uvijek e se smatrati trgovcem12. Prema tome, dok se za ostale pravne i
fizike osobe, da bi se smatrale trgovcem, trai da obavljaju gospodarsku djelatnost,
trgovako se drutvo uvijek smatrati trgovcem, pa i onda kada ne obavlja gospodarsku
djelatnost ve se primjerice iskljuivo bavi dobrotvornim radom. Meutim, s organizacijskog
gledita, trgovaka su drutva najpogodnija za obavljanje upravo gospodarskih djelatnosti.
Svrha udruivanja u trgovako drutvo jest prije svega ostvarivanje odreenih gospodarskih
ciljeva, koje pojedinac ne bi mogao ostvariti sam, radi nedostatka financijskih sredstava,
strunosti i sl. Upravo stoga, u praksi je najvei broj krupnih gospodarskih subjekata ustrojeno
kao trgovako drutvo, osobito kao drutvo kapitala, dok se manji poslovni pothvati mogu
ostvarivati i u vidu obrta.
Trgovaka drutva ulaze u skup privatnopravnih udruenja koja se nazivaju drutvima.
Drutva se openito, mogu podijeliti na:
1. drutva pravne osobe i drutva bez pravne osobnosti, ovisno o tome je li drutvo
samostalan pravni subjekt odvojen od svojih lanova (trgovaka drutva) ili je samo
rije o ugovornom udruivanju radi ispunjenja zajednikog cilja (tajno drutvo,
ortatvo),

9 l. 4. Zakona o trgovakim drutvima (proieni tekst), Narodne novine, br. 111/93.

10 l. 64. Zakona o trgovakim drutvima (proieni tekst); Narodne novine , br. 111/93.
11 l. 17. i l. 18. Zakona o obveznim odnosima (proieni tekst), Narodne novine, br. 125/11.
12 l. 2. Zakona o trgovakim drutvima (proieni tekst); Narodne novine, br. 111/93.

3
 2. unutarnja i vanjska drutva, ovisno o tome ulaze li drutva u odnose s treim osobama
(trgovaka drutva) ili ostaju li iskljuivo stvar lanova (tajno drutvo),
3. trgovaka drutva i ostala drutva, ovisno o tome propisuje li zakon za odreeno
drutvo da je trgovako drutvo ili ne.
Zakonom o trgovakim drutvima izriito je ureeno da su trgovaka drutva:
- javno trgovako drutvo,
- komanditno drutvo, i
- gospodarsko interesno udruenje kao drutvo osoba,
- dioniko drutvo, i
- drutvo s ogranienom odgovornou kao drutvo kapitala13.
Ova nabrojena drutva se dijele na dvije osnovne grupe s obzirom na oblik zajednice
koju mogu initi zajednica osoba odnosno zajednica kapitala. Tako su javno trgovako
drutvo i komanditno drutvo zajednica osoba, dakle to su drutva osoba, a dioniko drutvo i
drutvo s ogranienom odgovornou su drutva kapitala.
Drutva osoba su pravne osobe iji lanovi imaju udjele u drutvu i prema tim
udjelima se jedna treina dobiti tekue godine dijeli lanovima drutva tako da svakome od
njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu drutva. lanovi drutva osoba
odgovaraju vjerovnicima drutva neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom, to je
bitna razlika od drutava kapitala.
Izmeu drutava kapitala postoje razlike koje bitno razlikuju dioniko drutvo od
drutva s ogranienom odgovornou bez obzira to su po obliku u istoj skupini drutava.
Obiljeja dionikog drutva su: da je to pravna osoba, da ima temeljni kapital
podijeljen na dionice, da dioniari ne odgovaraju za obveze drutva, da mu je osnovni akt
statut. Iako je kapital unesen u drutvo temelj na kojemu ono poiva, nije rije o zajednici
kapitala kao kod drutva s ogranienom odgovornou, nego o zajednici osoba koje se
povezuju u drutvo preko doprinosa u njegov kapital.
Obiljeja drutva s ogranienom odgovornou su: da je to pravna osoba, da lanovi
drutva ne odgovaraju za obveze drutva, da ima temelji kapital podijeljen na temeljne uloge,
da mu je osnovni akt izjava o osnivanju odnosno drutveni ugovor. Obiljeja koja ovo drutvo
razlikuje od dionikog drutva su: temeljni kapital je podijeljen na temeljne uloge koji se ne
mogu izraziti vrijednosnim papirima, temeljni akt nije statut ve izjava odnosno drutveni
ugovor.

13 l. 2. Zakona o trgovakim drutvima (proieni tekst), Narodne novine, br. 111/93.

4
3. Openito o drutvu s ogranienom odgovornou

Drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.) je trgovako drutvo u koje jedna ili

vie pravnih ili fizikih osoba unose uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom
temeljnom kapitalu14. Kao drutvo kapitala moe ga osnovati i samo jedna osoba, a broj
lanova drutva nije ogranien. To je rjeenje u skladu s miljenjem da prirodu drutva ne
odreuje broj lanova, nego opseg njegova poslovanja15. Drutvo s ogranienom
odgovornou najei je oblik trgovakog drutva u Hrvatskoj. Drutvo s ogranienom
odgovornou je pravna osoba koja pravnu osobnost stjee upisom u sudski registar, odnosno
gubi pravnu osobnost brisanjem iz sudskog registra.
Drutvo se osniva samo simultano16 i to na nain da osnivai drutva sklapaju
drutveni ugovor u obliku javnobiljenikog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni
biljenik, a ako je osniva samo jedna osoba drutveni ugovor zamjenjuje izjava o osnivanju
d.o.o.-a, takoer dana kod javnog biljenika.
Minimalni temeljni kapital koji je potreban za osnivanje d.o.o.-a iznosi 20.000,00 kn i
on se dijeli na temeljne uloge koji ne moraju biti jednaki. Minimalni iznos temeljnog uloga
iznosi 200,00 kn, a vei iznosi moraju biti cijeli broj koji je viekratnik broja sto (100) .
Prilikom osnivanja drutva osniva preuzima samo jedan ulog, dakle prilikom osnivanja
imamo onoliko uloga koliko imamo osnivaa, ali kasnije se moe stei i vie poslovnih
udjela. Pored novca, temeljni ulog se moe unijeti ulaganjem stvari i/ili prava pri emu
najmanje polovica temeljnog kapitala mora biti uplaena u novcu. Po uplati temeljnog uloga
osniva stjee poslovni udio u drutvu to zapravo znai da stjee odreena prava, ali
preuzima i odreene obveze u odnosu prema drutvu. Najee e poslovni udio biti odreen
prema veliini preuzetog temeljnog uloga, ali se u osnivakom aktu mogu predvidjeti i
drugaija rjeenja. Prethodno navedeno bi znailo da se moe odrediti da neka osoba
preuzimanjem odreenog temeljnog uloga stjee u drutvu u usporedbi s ostalim lanovima
drutva vea, odnosno manja prava nego to bi to proizlazilo iz visine preuzetog temeljnog
uloga17.

14 Barbi, Jaka (2013), Zakon o trgovakim drutvima. Zagreb, Organizator d.o.o..

15 Petrovi, Sinia (2010), Osnove prava drutava. Zagreb, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, str. 144.
16 Kod simultanog osnivanja, u ovom sluaju d.o.o.-a, drutvenim ugovorom preuzimaju se svi temeljni ulozi
naznaeni u ugovoru, dok bi se kod sukcesivnog (uzastopnog) osnivanja radilo o mogunosti da se naknadno
preuzimaju temeljni ulozi, to Zakon o trgovakim drutvima kod osnivanja d.o.o.-a nije dozvolio.
17 Petrovi, Sinia (2010), Osnove prava drutava. Zagreb, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, str. 145.

5
 Svi podaci vezani uz poslove udjele upisuju se u knjigu poslovnih udjela drutva za
iju tonost i pravodobnost upisa odgovaraju lanovi uprave drutva. to se tie odgovornosti
lanova drutva, Zakonom o trgovakim drutvima utvreno je da lanovi drutva ne
odgovaraju za obveze drutva. Meutim, oni snose poslovni rizik onim to su uloili u
drutvo, dakle mogu izgubiti samo ono to su unijeli u drutvo18.

3.1.1. Organi drutva s ogranienom odgovornou

Prema Zakonu o trgovakim drutvima, uprava i skuptina su obvezatni organi

d.o.o.-a, a fakultativni organ je nadzorni organ. Izmeu navedenih organa postoji hijerarhijski
odnos tako da se skuptina smatra najviim organom i to zato jer je najvanija volja lanova
drutva19.

3.1.1. Skuptina

Skuptina d.o.o.-a je najvii organ drutva u kojem lanovi ostvaruju svoja lanska
prava i u kojem se izraava volja lanova koja predstavlja volju drutva20.Zakon o trgovakim
drutvima samo, primjerice, odreuje nadlenost skuptine te propisuje da se drutvenim
ugovorom ista moe proiriti ili smanjiti. Meutim, pojedine nadlenosti skuptini se ne mogu
oduzeti, a u takvu nadlenost ulazilo bi odluivanje o:
- financijskim izvjeima drutva, izvjeu uprave o stanju drutva;
- uporabi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka;
- pokrivanju dodatnih uplata lanovima drutva;
- izboru i opozivu lanova nadzornog odbora (ako ga drutvo ima);
- postavljanju zahtjeva za naknadu tete prema Zakonu o trgovakim
drutvima21.

18 l. 385. Zakona o trgovakim drutvima (proieni tekst), Narodne novine, br. 111/93.
19 Petrovi, Sinia (2010), Osnove prava drutava. Zagreb, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, str. 158.
20 esi, Zlatko (2007), Pravo trgovakih drutava, Knin, Veleuilite Marko Maruli u Kninu, str. 84.
21 Barbi, Jaka (2013), Zakon o trgovakim drutvima, Zagreb, Organizator d.o.o..

6
 3.1.2. Uprava

Uprava drutva s ogranienom odgovornou sastoji se od jednog ili vie direktora

(jednog ili vie lanova), a taj broj se utvruje drutvenim ugovorom kao i njihov nain
imenovanja. Meutim, broj lanova ne mora se odrediti u fiksnom iznosu, ve se mogu
odrediti minimalni i maksimalni broj lanova uprave. Drutvo moe imati predsjednika
uprave, ali ta funkcija nije utvrena zakonom, dok je Zakonom utvreno da lanovi uprave
mogu imati zamjenike koji prema treima imaju jednak poloaj i ovlasti kao i lanovi.
lan uprave moe biti svaka potpuno poslovno sposobna fizika osoba, osim osobe
koja je kanjena za odreena kaznena djela, protiv koje je izreena mjera sigurnosti zabrane
obavljanja zanimanja koje je obuhvaeno predmetom poslovanja drutva, kao i lan
nadzornog odbora.
Uprava je organ koji vodi poslove drutva i zastupa drutvo, i to u skladu s drutvenim
ugovorom, odlukom lanova drutva te obvezatnim odlukama skuptine i nadzornog odbora
(ako je nadzorni odbor ustrojen). Nain voenja poslova drutva moe biti takav da svi
lanovi uprave zajedno poduzimaju radnje potrebne za voenje poslova drutva (skupno),
odnosno da je svaki lan uprave ovlaten sam poduzimati radnje voenja poslova
(pojedinano).

3.1.3. Nadzorni odbor

Nadzorni odbor d.o.o.-a je fakultativni organ, dakle u drutvenom ugovoru u svakom

konkretnom sluaju bit e odreeno da li postoji nadzorni odbor ili ne. Meutim, u lanku
434. Zakona, utvreni su sluajevi kada d.o.o. obvezatno mora imati nadzorni odbor. Za
razliku od minimalnog broja lanova nadzornog odbora koji je utvren Zakonom i iznosi tri
(3) lana, maksimalni broj nije propisan ve je samo propisano da taj broj mora biti neparan, a
utvrdit e se drutvenim ugovorom.
lanove nadzornog odbora imenuju lanovi drutva svojom odlukom, a to mogu biti
potpuno poslovno sposobne fizike osobe, dok Zakon o trgovakim drutvima ipak utvruje
pod kojim pretpostavkama osoba ne moe biti lan nadzornog odbora22.

22 l. 436. i l. 255. Zakona o trgovakim drutvima (proieni tekst), Narodne novine, br. 111/93.

7
4. Openito o jednostavnom drutvu s ogranienom odgovornou

Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou novina je u pravu drutava uvedena

izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima koje je usvojio Hrvatski sabor 21.
rujna 2012. godine, a koje su objavljene u Narodnim novinama, br. 111 od 10. listopada 2012.
godine s rokom primjene od 8 dana od dana objave u Narodnim novinama. Rije
jednostavno u nazivu drutva mogla bi se povezati s njegovim nainom osnivanja koje
zaista i je pojednostavljeno u odnosu na osnivanje drutva s ogranienom odgovornou, kao i
s potrebnim temeljnim kapitalom za njegovo osnivanje koji je uvelike nii od temeljnog
kapitala potrebnog za osnivanje d.o.o.-a.
Budui da je jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou inaica drutva s
ogranienom odgovornou, kao to je ve reeno, na njega se primjenjuju odredbe Zakona o
trgovakim drutvima koje vrijede za d.o.o., osim kada je Zakonom drugaije odreeno. U
tvrtku jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou mora se unijeti oznaka
jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou, odnosno j.d.o.o..
Pojednostavljeno osnivanje jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou ogleda
se u obrascima koji su sastavni dio izmjena i dopuna Zakona23 i koji se moraju koristiti
prilikom osnivanja istog. Navedeni obrazac sastavlja javni biljenik i popunjeni obrazac
zapisnika vrijedi kao popis lanova drutva, popis osoba ovlatenih da vode poslove drutva,
te sadri izjavu kojom lan uprave prihvaa imenovanje, te potpis lana uprave koji se
pohranjuje u sudski registar24. Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou moe
osnovati jedna do tri osobe, dakle j.d.o.o. ima od jednog do tri lana drutva. Iz tog se moe
zakljuiti da je zakonski postavljen maksimum broja lanova, to kod drutva s ogranienom
odgovornou nije sluaj. Ista situacija je i kod broja lanova uprave koja je kod j.d.o.o.-a
limitirana na jednog lana uprave to kod d.o.o.-a nije sluaj.
Pojednostavljeno osnivanje jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou ogleda
se i u niskom iznosu temeljnog kapitala koji je potreban za osnivanje drutva i koji iznosi
10,00 kn. Najnii nominalni iznos poslovnog udjela iznosi 1,00 kn, a temeljni kapital i
poslovni udjeli moraju glasiti na pune iznose kuna. Za razliku od udjela kod d.o.o.- a, kod
j.d.o.o.-a ulozi se uplauju samo u novcu i prijava u sudski registar moe se podnijeti nakon
to se uplate svi ulozi za preuzete poslovne udjele u drutvu. Svaki iznos od 1,00 kn

23 Obrazac Zapisnika o osnivanju jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou s jednim lanom i obrazac
Zapisnika o osnivanju jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou s najvie tri lana.
24 l. 13. Zakona o trgovakim drutvima (proieni tekst), Narodne novine, br. 111/93.

8
nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas dok se temeljni kapital ne
povea najmanje na iznos utvren kao minimum za osnivanje drutva s ogranienom
odgovornou.
Jednostavno drutvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti etvrtinu iznosa
dobiti drutva iskazane u godinjim financijskim izvjeima umanjene za iznos gubitka iz
prethodne godine. Zakon taksativno ureuje za koje sluajeve se rezerve mogu koristiti. U
sluaju da temeljni kapital jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou dosegne iznos
temeljnog kapitala klasinog drutva s ogranienom odgovornou, takvo drutvo prestaje biti
jednostavno i na njega se primjenjuju pravila klasinog drutva s ogranienom
odgovornou25. U tom sluaju jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou smije
zadrati svoju tvrtku.

4.1. Osnivanje jednostavnog d.o.o.-a

Potrebno je upozoriti na dvojbu koja proizlazi iz teksta l. 387., st. 2. ZTD-a prema kojem
se drutvo koje ima najvie tri lana i jednog lana uprave moe osnovati na pojednostavljeni
nain pri emu se za takvo osnivanje moraju koristiti obrasci zapisnika koje sastavlja javni
biljenik, a koji su prilozi ZTD-u. Naime, iz prethodne reenice moglo bi se zakljuiti kako se
obrasci zapisnika koriste i onda kad se osniva klasino d.o.o. ako ima tri lana i samo jednog
direktora. Ipak, u obrazloenju Nacrta izmjena i dopuna ZTD-a, Zakonodavac istie da se
uvodi mogunost osnivanja jednostavnog d.o.o.-a koje bi se osnivalo na pojednostavljeni
nain pa, prema tome, nema mjesta koritenju obrasca u ostalim sluajevima osnivanja.
Stoga pravilno ispunjeni obrazac predstavlja standardizirani drutveni ugovor koji vrijedi i
kao popis lanova drutva, popis osoba ovlatenih da vode poslove drutva, a ujedno sadri i
izjavu kojom lan uprave prihvaa imenovanje te potpis lana uprave koji se pohranjuje u
sudski registar.
Obrazac sadri samo odredbe o tvrtki, predmetu poslovanja, lanovima, visini temeljnoga
kapitala i preuzimanju poslovnih udjela, sjeditu drutva, odredbe o snoenju trokova
osnivanja, podatke o lanovima uprave.

25Zlatovi, Dragan (2012), Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou, Informator (ur. Foreti
Davorka), br. 6113-6114, str. 15.

9
 Obrazac se moe koristiti ako drutvo ima najvie tri osnivaa. lanovi mogu biti pravne i
fizike osobe.26 Obrazac ne sadri predloak predmeta poslovanja pa osnivai moraju
konkretizirati i individualizirati djelatnosti drutva.
Osnivai slobodno odreuju visinu temeljnoga kapitala, uz zakonska ogranienja u smislu
da ako se drutvo osniva s temeljnim kapitalom niem od iznosa od 20.000 kuna, vrijede
posebne odredbe o jednostavnom d.o.o.-u, a posebice odredbe o isticanju tvrtke te obveza
uplate cjelokupnog iznosa temeljnoga kapitala prije upisa drutva u sudski registar. Svaki
osniva smije preuzeti samo po jedan poslovni udio, to je razliito rjeenje od onog koje
vrijedi kod osnivanja drutva bez koritenja obrasca kada osnivai odmah mogu preuzeti vie
poslovnih udjela.
Jednostavno d.o.o. moe imati samo jednog lana uprave direktora. On uvijek
samostalno zastupa drutvo i ovlaten ga je bez ogranienja zastupati kada u ime drutva
sklapa ugovore sa samim sobom i u ime treih. Ogranienje na samo jednog direktora, uz to
to u obrascu nije ostavljen prazan prostor za upis dodatnih direktora, proizlazi prvenstveno iz
odredbe prema kojoj se drutvo s ogranienom odgovornou moe osnovati u
pojednostavljenom postupku ako ima najvie tri lana i jednog direktora.
To ogranienje da drutvo smije imati jednog direktora vrijedi samo kod osnivanja
drutva. Prvi direktor ne zastupa drutvo pojedinano i samostalno uvijek ve samo dok je
jedini direktor. To poetno ogranienje pretpostavlja (ukljuuje) da je doputeno postaviti i
druge direktore jednom kada je drutvo osnovano, ali tada je tu rije o izmjeni drutvenog
ugovora. To se moe ostvariti samo izmjenom drutvenog ugovora jer obrazac ne sadri
odgovarajue ovlatenje. To vrijedi i kod promjene direktora (opoziv jedinog direktora i
imenovanje drugog). Stoga, odluka o imenovanju nije materijalna (statusnopravna) odredba
drutvenog ugovora. Zbog obvezujueg zakonodavnog cilja sniavanja trokova osnivanja tu
ne moe biti rijei niti o pojedinanoj odluci skuptine drutva ve je rije o nepravoj
(formalnoj) odredbi drutvenog ugovora. Opoziv i novo imenovanje direktora, kao i
imenovanje novih direktora uz zadravanje postojeega, ne podlijee povlastici niih trokova
koja vrijedi u sluaju kada se za osnivanje koristi obrazac jer se tu ne radi o izmjeni samo
unutar obrasca. Svaka promjena u svezi s imenovanjem direktora (promjena direktora ili
imenovanje jo jednoga direktora, izmjena ovlasti za zastupanje) predstavlja izmjenu
osnivakog akta koja mora biti donesena potrebnom veinom i mora biti sastavljena u obliku
javnobiljenikog akta, privatne isprave koju javni biljenik potvrdi ili javnobiljeniki

26 Brnabi Ratko: Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou (2014), Split, Zbornik radova Pravnog
fakulteta u Splitu, god. 51, 2/2014., str. 453.

10
ovjerenog zapisnika (l. 454. ZTD-a), troetvrtinskom veinom danih glasova (l. 455. ZTD-
a). Osniva li se drutvo uz koritenje obrasca drutvenog ugovora, ne mogu se direktoru dati
posebne ovlasti.
Obvezna uporaba obrasca osnivakog akta ima za cilj sniavanje troka osnivanja drutva.
Time se izbjegla bilanna prezaduenost drutva ve trokovima osnivanja. Valja izbjei
prezaduenost u poetnoj fazi jer uvijek vrijedi pravilo da zahtjevi vjerovnika imaju prednost
kod namirenja u odnosu na zajam koji je lan dao drutvu. Imenovanje uprave i popis lanova
smatraju se sastavnim dijelom jedinstvenoga postupka osnivanja pa ne podlijeu posebnim
trokovima.
Ni jedna izmjena ni dodatak drutvenom ugovoru koji odstupaju od obrasca ne podlijeu
odredbi o povlatenim trokovima. Ako je osnivaima od poetka jasno da e u budunosti
izmijeniti drutveni ugovor, upitan je smisao osnivanja jednostavnog d.o.o.-a. Prestanak i
likvidacija drutva osnovanog pomou obrasca ureeni su opim odredbama. Tu nema
nikakvih posebnosti, jedino to to u svezi s pitanjem prijave likvidatora treba obratiti
pozornost na sljedee: ako je direktor imenovan u obrascu kao jedini likvidator njegova ovlast
za zastupanje drutva u svojstvu likvidatora unosi se u sudski registar. Obrazac koji propisuje
zakonodavac ne ureuje vana pitanja koja je potrebno urediti drutvenim ugovorom
(vinkulacija, povlaenje poslovnih udjela, nasljeivanje poslovnog udjela, odredbe o procjeni
vrijednosti poslovnog udjela). Tu se upuuje na dispozitivne zakonske odredbe.27

27 Brnabi Ratko: Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou (2014), Split, Zbornik radova Pravnog
fakulteta u Splitu, god. 51, 2/2014., str. 454.

11
5. Bitne znaajke j.d.o.o. obzirom na klasini d.o.o.

Spomenuto drutvo ne predstavlja posebni pravni oblik ve je rije o podvrsti d.o.o.-a.28

Za to drutvo vrijede posebna pravila, ali se na njega primjenjuju i sve ostale odredbe kojima
je ureeno klasino d.o.o., kada je to po naravi stvari mogue, tj. kad suprotan zakljuak ne
proizlazi iz posebitosti jednostavnog d.o.o.-a.
Jednostavni d.o.o. omoguava poetak poslovanja bez jamstvenoga kapitala kojim
klasini d.o.o., barem u poetku, redovito raspolae te postupno proirenje opsega
gospodarskoga pothvata a da pritom nije potrebno osnivati drutvo. U biti, sam zakon i
objanjenja uz pojedine odredbe ukazuju na to da je rije o prijelaznome obliku koji
prethodi poslovanju u obliku klasinoga d.o.o.-a. Nema prepreke da se naknadno u temeljni
kapital tog drutva ne unesu nova sredstva pa da ono postane klasini d.o.o.29
Meutim, ne postoje pravila o tome u kojem roku bi lanovi svoje jednostavno d.o.o.
trebali pretvoriti u klasino d.o.o. pa ne postoje niti neizravna pravna sredstva kojima bi se
lanove prisililo da naknadno poveaju temeljni kapital drutva. Dok god je iznos temeljnog
kapitala nii od iznosa minimalnog temeljnog kapitala (20.000 kuna), vrijede posebna pravila
za jednostavni d.o.o.
S obzirom na okolnost da najnii nominalni iznos poslovnog udjela mora glasiti na
puni iznos u kunama, najnii iznos minimalnog temeljnog kapitala jest 10 kuna, a ako se
osniva vielano j.d.o.o., svaki lan mora uplatiti poslovni udio u iznosu od najmanje 1 kune.
Jednostavni d.o.o. moe nastati samo osnivanjem, to znai da nije dopustivo smanjenjem
temeljnog kapitala klasini d.o.o. pretvoriti u jednostavni d.o.o. Zakonodavac je jasno
zauzeo stav da je j.d.o.o. prijelazni oblik do klasinog d.o.o-a te da obrnuti postupak nije
doputen.
Jednostavno drutvo moe biti subjekt nekih statusnih promjena jer je rije o
pojavnom obliku drutva s ogranienom odgovornou. S druge strane, nije mogua statusna
promjena kojom bi neka druga vrsta trgovakog drutva postala j.d.o.o., primjerice
jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou ne moe nastati spajanjem ili
razdvajanjem, niti je doputeno preoblikovanje neke druge vrste drutva u j. d.o.o. Takoer,
spajanje ili razdvajanje u koje je ukljueno j.d.o.o mogue je provesti samo onda ako se
istovremeno povea i temeljni kapital drutva na iznos od 20.000 kuna, u suprotnomu, nema

28 Barbi, J., Pravo drutava, Drutva kapitala, II. sv., Organizator, Zagreb, 2010., str. 11.-15.
29 Brnabi Ratko: Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou (2014), Split, Zbornik radova Pravnog
fakulteta u Splitu, god. 51, 2/2014., str. 455.

12
jamstva za nove poslovne udjele. S druge strane, nema prepreke da se j.d.o.o. preoblikuje u
javno trgovako drutvo ili komanditno drutvo.30

5.1. Minimalni temeljni kapital

Kljuna znaajka nove podvrste drutva jest mogunost osnivanja drutva sa znatno niim
iznosom minimalnog temeljnog kapitala. To je i najvanija toka razgranienja izmeu
jednostavnog i klasinog d.o.o.-a za ije je osnivanje i dalje potrebno uplatiti temeljni kapital
u iznosu 20.000 kuna.
Prva i najuoljivija od posebnih pretpostavki za jednostavni d.o.o. jest dunost da se
posluje pod tvrtkom koja sadri oznaku jednostavni d.o.o..31 Nadalje, vrijedi zabrana uplate
uloga koji nisu u novcu te se zahtijeva da se cjelokupni iznos temeljnog kapitala unese prije
podnoenja prijave za upis drutva u sudski registar. To drutvo mora imati zakonske rezerve
kapitala u iznosu od jedne etvrtine godinjeg vika dobiti iskazane u godinjim financijskim
izvjeima, umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine. Prijeti li drutvu nesposobnost za
plaanje, mora se odmah sazvati skuptina drutva.
Tvrtka je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom
prometu. Obvezatan sastojak tvrtke jest i oznaka pravnog oblika drutva pa stoga tvrtka tog
oblika drutva obvezatno mora sadravati naznaku jednostavno d.o.o. ili j.d.o.o.24 Svrha te
odredbe jest da treima bude jasno kako posluju s drutvom iji je kapital po iznosu
neznatan.25 Naznaka da je rije o jednostavnome d.o.o.-u povlai za sobom negativnu
konotaciju financijske slabosti to moe umanjiti privlanost tog tipa drutva ulagaima.26
Drutvo smije izmijeniti oznaku pravnog oblika drutva u d.o.o. kada mu temeljni kapital
dosegne iznos minimalnog temeljnog kapitala d.o.o.-a (20.000 kn), ali moe i nastaviti
poslovati pod ranijom tvrtkom drutva.32

30 V. l. 550a, st. 8. Zakona o trgovakim drutvima (proieni tekst), Narodne novine, br. 111/93.
31 V. l. 13., st. 2., to. 4. Zakona o trgovakim drutvima (proieni tekst), Narodne novine, br 111/93.
32 Brnabi Ratko: Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou (2014), Split, Zbornik radova Pravnog
fakulteta u Splitu, god. 51, 2/2014., str. 456.

13
 5.2. Obveza stvaranja rezerve kapitala

Jednostavno d.o.o. omoguava svojim osnivaima da uz neznatan financijski rizik, a bez

osobne odgovornosti, sudjeluju u eventualnoj dobiti tog drutva. Kako bi se vjerovnicima
takvih drutava pruila zatita kakvu imaju vjerovnici klasinog d.o.o.-a, Zakonom je
propisano da j.d.o.o. iz ostvarene dobiti mora stvoriti zakonske rezerve u omjeru od jedne
etvrtine godinje dobiti, nakon to se pokriju godinji gubitak i preneseni gubitak. Te se
rezerve smiju koristiti samo za pokrivanje godinjeg gubitka, prenesenog gubitka iz
prethodnog razdoblja ili za poveanje kapitala iz sredstava drutva. Stoga se logino namee
pitanje u kakvom je odnosu odredba o dunosti j.d.o.o.-a da stvori rezerve i zatitna odredba o
nedoputenim primanjima (odranju kapitala). Prema zakonskom tekstu, polazite je temeljni
kapital drutva. Okolnost da se j.d.o.o. moe osnovati sa 10 kuna i normalno poslovati,
pokazuje da pozornost nije posveena odranju kapitala. Ipak e se u praksi i takva drutva
osnivati s neto viim iznosom temeljnoga kapitala pa se to pitanje ne smije potpuno
zanemariti.
Kod klasinoga d.o.o.-a drutvo slobodno moe raspolagati svom imovinom koja ne slui
za pokrie iznosa temeljnoga kapitala drutva. Odredba o odranju kapitala ne odnosi se na
rezerve jer sredstva u rezervi jo nisu pretvorena u temeljni kapital drutva. S druge strane,
ovom stavu moglo bi se prigovoriti da Zakonodavac smatra kako je tako stvorena rezerva de
facto ve temeljni kapital jer je to jedina svrha stvaranja te rezerve. Rije je tada o
svojevrsnom lebdeem temeljnom kapitalu na koji bi se primjenjivale odredbe o
nedoputenim primanjima iz l. 407. ZTD-a.
Poveanje temeljnoga kapitala trebalo bi provesti to je prije mogue na iznos
minimalnog temeljnog kapitala, u suprotnom bilo bi mogue viekratno unositi iznos
temeljnog kapitala. Za razliku od temeljnog kapitala, rezerva se koristi za pokrie godinjega
gubitka. Ako je drutvo vie godina akumuliralo sredstva u rezervi drutva, mogue je da
iznenadni gubitak iscrpi stvorenu rezervu. Tada bi drutvo bilo duno opet poeti prikupljati
sredstva u rezervu drutva.
Dvojbeno je Zakonodavevo polazite kako se rezerve mogu pretvoriti u temeljni
kapital samo postupkom poveanja kapitala iz rezervi drutva, pa bi stoga za praksu bilo
korisno omoguiti jednostavniji nain prijenosa sredstava iz jedne imovinske kategorije u
drugu.
Nema obveze drutva na stvaranje rezerve kapitala ako ono ima temeljni kapital od
barem 20.000 kuna ili je ve provedeno poveanje temeljnoga kapitala do tog iznosa (to

14
vrijedi i za sluaj kada je drutvo u tvrtki zadralo oznaku j.d.o.o). S druge strane, ta obveza i
dalje postoji ako je temeljni kapital drutva nii od tog iznosa pa i onda kada zbrojeni iznos
temeljnoga kapitala i zakonskih rezervi prelazi iznos minimalnog temeljnog kapitala za d.o.o.,
ali nije provedeno poveanje temeljnog kapitala. Naime, obveza na stvaranje rezervi nije
ograniena samo do iznosa minimalnog temeljnog kapitala niti je vremenski ograniena iako
je Zakonodavev cilj bio stvoriti jednostavni d.o.o. kao prijelazni oblik do klasinog d.o.o.-
a.
Sljedee pitanje koje treba razmotriti jest isplata dobiti kod jednostavnog d.o.o.-a.
Nisu doputene isplate lanovima drutva iz imovine drutva vrijednost kojih odgovara iznosu
temeljnog kapitala. To je jedno od glavnih pravila kojim se titi vjerovnike drutva jer se tom
odredbom zapravo titi temeljni kapital drutva tako to se lanovima zabranjuje povrat
njihovih uloga u drutvo. lanovi kojima drutvo neto isplati suprotno propisima, odredbama
drutvenog ugovora ili odlukama drutva, duni su primljene isplate vratiti drutvu.33
Poveanje temeljnoga kapitala na iznos minimalnog temeljnog kapitala ipak bi trebalo
provesti to je prije mogue, u suprotnom sluaju drutvo bi morali neprestano iznova stvarati
rezerve. Ako je drutvo vie godina akumuliralo sredstva u rezervama kapitala, mogue je da
iznenadni gubitak iscrpi stvorenu rezervu. Tada bi drutvo trebalo opet poeti prikupljati ta
sredstva. Zakonodavac zauzima polazite da se rezerve mogu pretvoriti u temeljni kapital
samo postupkom poveanja kapitala iz rezervi drutva, iako bi iz praktinih razloga bilo
korisno omoguiti jednostavniji nain prijenosa sredstava iz jedne imovinske kategorije u
drugu. Tu se ne smiju zanemariti i razmjerno visoki trokovi koji nastaju zbog sudjelovanja
javnog biljenika i revizora. S druge strane, razlozi pravne sigurnosti ne idu u prilog tome jer
bi moglo nastati neodrivo stanje da za klasino d.o.o. vrijede drugaija pravila o rezervama
kapitala u odnosu na jednostavno d.o.o..

33 l. 407. Zakona o trgovakim drutvima (proieni tekst), Narodne novine, br. 111/93.

15
6. Zakljuak

Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou ve je vie od godinu dana dio

naega sustava prava drutava. Statistiki podaci pokazuju da je taj oblik drutva, barem u
poetku, dobro prihvaen pa se moe zakljuiti da odgovara praktinim potrebama osnivaa.
Taj pravni oblik predstavlja razuman izbor za osnivae koji ne raspolau potrebnim kapitalom
i koji se ne ele odrei povlastice neodgovornosti za obveze. Meutim, nisu u potpunosti
razjanjena brojna pravna pitanja koja se pojavljuju u svezi s tom vrstom d.o.o.-a.
S obzirom na okolnost da je zapravo rije o prijelaznom obliku koji prethodi
klasinom d.o.o.-u, ne predstavlja konkurenciju tome drutvu ve, naprotiv, osnauje njegov
poloaj. Valja istaknuti da se osnivanje tog drutva preporuuje samo za jednolana j.d.o.o..
Osniva li se vielano drutvo, trebalo bi ipak razmisliti o sklapanju detaljnije ureenog
drutvenog ugovora te bi stvaranje dobrog pravnog temelja drutva trebalo imati prednost
pred argumentom utede na trokovima osnivanja.
Moglo bi se zakljuiti da je jednostavno d.o.o. privlaan pravni oblik za poetak
poduzetnikoga djelovanja. Tome pridonosi i novi, pojednostavljeni postupak osnivanja uz
upotrebu obrasca drutvenoga ugovora (izjave o osnivanju). Praktiki besplatno ogranienje
odgovornosti, razmjerno manje stroga pravila o isplatama (osim obveze stvaranja rezerve)
sve su to prednosti nove podvrste drutava s ogranienom odgovornou. Ne smije se
zaboraviti da je jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou pojavni oblik spomenute
vrste drutva kapitala, a ne neki posve novi oblik trgovakog drutva. Osim pojedinih pitanja
koja su ureena posebnim pravilima, za sve ostalo primjenjuju se odredbe kojima je ureeno
klasino drutvo s ogranienom odgovornou.
Nema pravila o tome u kojem roku bi to drutvo bilo duno poveati svoj temeljni
kapital do iznosa minimalnog temeljnog kapitala za d.o.o. (20.000 kuna), iako je ve iz
Zakonodavevog obrazloenja prijedloga izmjena Zakona o trgovakim drutvima jasno
vidljiva namjera da to drutvo bude samo poetni, tj. prijelazni oblik poslovanja trgovca.
Meutim, uz spomenuti oblik vezuju se i nedostaci. Jednostavno d.o.o. moe nastati
samo osnivanjem pa nisu doputene statusne promjene kojima bi se neka druga vrsta
trgovakog drutva preoblikovala u spomenuto drutvo niti je dopustivo da se smanjenjem
temeljnoga kapitala neko drutvo s ogranienom odgovornou pretvori u jednostavno
d.o.o. Tvrtka tog drutva mora imati oznaku da je rije o toj inaici d.o.o.-a kako bi se o toj
okolnosti upozorili ostali pravni subjekti. To drutvo mora se osnovati iskljuivo novanim
ulozima. S obzirom da je za j.d.o.o. propisan minimalni temeljni kapital od svega 10 kuna,

16
kao protutea propisano je da je takvo drutvo duno formirati zakonsku rezervu. Rezerva
postaje temeljni kapital tek kada skuptina drutva donese odgovarajuu odluku te provede
poveanje temeljnog kapitala.
Nadalje, za razliku od klasinog d.o.o.-a, direktor je duan sazvati skuptinu kada
drutvu prijeti nesposobnost za plaanje, a ne u sluaju kada drutvo izgubi vie od polovice
temeljnoga kapitala. Nema prepreke da j.d.o.o. bude komplementar u komanditnom drutvu
iako se praktiarima ostavlja razrjeenje dvojbe za sluaj kada je ugovorom o osnivanju
komanditnog drutva iskljueno pravo komplementara da sudjeluje u dobiti tog drutva.
Budunost e pokazati hoe li novi oblik d.o.o.-a biti ire prihvaen u gospodarskoj
praksi: neslubeni podaci pokazuju da je kod nas vrlo brzo opao poetni interes za osnivanjem
j.d.o.o.-a. Glavni argument skeptika u pogledu opravdanosti uvoenja ovog oblika d.o.o.-a u
na pravni sustav jest da trgovako drutvo mora imati imovinska sredstva primjerena opsegu
poduzetnikog pothvata pa je bolje rjeenje odmah uplatiti minimalni temeljni kapital za
klasino d.o.o. Tako se izbjegavaju i dodatni trokovi kod poveanja temeljnog kapitala
drutva. Takoer, istie se kako razlika u iznosima koji se moraju uplatiti za stjecanje udjela u
jednostavnom i klasinom d.o.o.-u nisu toliko velike kao to je to sluaj, primjerice, u
Njemakoj gdje je za klasini d.o.o. propisan minimalni temeljni kapital u iznosu od 25.000
eura, a za jednostavni d.o.o. svega 1 euro.
Usprkos navedenim nedostacima, zasigurno vrijedi zakljuak da jednostavni d.o.o.
predstavlja konkurentni pravni oblik koji osnivaima daje mogunost stvaranja drutva
kapitala bez obveze unosa (za neke osnivae znaajnog iznosa) minimalnog temeljnog
kapitala.

17
7. Literatura

1. Slakoper, Z. (2001), Drutvo s ogranienom odgovornou, Zagreb;

2. Brnabi Ratko: Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou (2014), Split, Zbornik
radova Pravnog fakulteta u Splitu;
3. Barbi, J. (2010), Pravo drutava, Drutva kapitala, II. sv., Organizator, Zagreb;
4. Barbi, Jaka (2013) Zakon o trgovakim drutvima. Zagreb, Organizator d.o.o.;
5. esi, Zlatko (2007) Pravo trgovakih drutava, Knin, Veleuilite Marko Maruli u
Kninu.
6. Petrovi, Sinia (2010) Osnove prava drutava. Zagreb, Pravni fakultet Sveuilita u
Zagrebu.
7. Zlatovi, Dragan (2012) Jednostavno drutvo s ogranienom odgovornou, Informator
(ur. Foreti Davorka), br. 6113-6114, str. 15-16.
8. Zakon o trgovakim drutvima (proieni tekst), Narodne novine, br. 111/93, 34/99,
121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13;
9. Zakon o odvjetnitvu (proieni tekst), Narodne novine, br. 9/94, 117/08, 50/09, 18/11;
10. Zakon o obveznim odnosima (proieni tekst), Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11;
11.Zakon o izmjenama i dopunama trgovakim drutvima Narodne novine, br. 34/99, 121/99,
52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09;
12. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima, s
konanim prijedlogom zakona, 12.09.2012.;
13. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima, s konanim
prijedlogom zakona, br. 139; Saborska rasprava je zakljuena 19. rujna 2012; Zakon je
donesen na 5. sjednici 21. rujna 2012. godine;
14. Zakon o porezu na dobit (proieni tekst), Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06,
146/08, 80/10, 22/12, 148/13;
15. Zakon o doprinosima (proieni tekst), Narodne novine, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11,
22/12, 144/12, 148/13;
16. Zakon o porezu na dohodak (proieni tekst), Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10 ,
114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13;
17. Zakon o porezu na dodanu vrijednost (proieni tekst), Narodne novine, br. 73/13, 99/13,
148/13, 153/13;
18. Opi porezni zakon (proieni tekst), Narodne novine, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12,
73/13.

18