UNIVERZITET U BIHAU

VISOKA ZDRAVSTVENA KOLA

ODSJEK: SANITARNO ININJERSTVO
PREDMET: ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA

SEMINARSKI RAD
TEMA: OVISNOST I ODGOJ OVISNIKA OD RAZNIH OPIJATA

MENTOR: STUDENTI:
Prof. dr. sc. Redo auevi Denan Nuhanovi
Munib Alagi

Biha, Decembar, 2014. godine

SADRAJ
1. UVOD ....................................................................................................................................3
2. OVISNOST O DORGAMA.................................................................................................4
2.1. Lijeenje od ovisnosti o drogama .......................................................................................8
3. OVISNOST O ALKOHOLU ..............................................................................................9
3.1. Lijeenje od ovisnosti o alkoholu .....................................................................................11
4. CENTRI ZA ODVIKAVANJE OD DROGE I ALKOHOLA KAO OVISNOSTI ......11
5. ZAKLJUAK .....................................................................................................................13
6. LITERATURA I IZVORI .................................................................................................14

UVOD

2
to je zapravo ovisnost? Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je
duevno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje meudjelovanjem ivog organizma i
sredstva ovisnosti.

Problem ovisnosti globalni je problem suvremenog svijeta te se rjeavanju tog problema,

odnosno suzbijanju zlouporabe droga treba pristupiti s globalne, regionalne i nacionalne
razine. Osnovni cilj borbe protiv ovisnosti i zaustavljanja irenja ovisnosti meu mladima jest
zatita osnovnih vrijednosti drutvene zajednice, obitelji i pojedinca, te osigurati mladima
jedno od osnovnih prava utemeljeno na Ustavu i meunarodnim konvencijama, a to je pravo
na zdrav ivot. Ovisnost kao kronina recidivirajua bolest vrlo je esto povezana s
kriminalom, nasiljem, kanjivim radnjama, a sukladno tome svakim oblikom agresije
usmjerene prema drugima, ali vrlo esto i prema sebi. Posljednjih godina sve je prisutnija
moralna kriza drutva, poremeen sustav vrijednosti i odbacivanje tradicionalnih kvaliteta,
poglavito institucije braka i obitelji, loa gospodarska situacije i porast kriminala to dodatno
utjee na porast ponude droga, pa tako i na potranju droga, alkohola i drugih sredstava
ovisnosti. Stoga ovisnost nije samo drama pojedinca, ve i obiteljska i drutvena drama, koja
ostavlja traumatine posljedice na sve one koji su u nju ukljueni.

2. OVISNOST O DROGAMA

3
Broj konzumenata droge raste iz godine u godinu kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Sve su
vee mogunosti da se i sam/sama nae u drutvu u kojem e ti netko ponuditi travu, ili
barem pobuditi u tebi znatielju. Bezazlena znatielja meutim moe biti samo prvi korak koji
vodi do ovisnosti i zato je pravi odgovor: Hvala, ne bih. Konana je odluka na tebi
meutim za donoenje ispravne odluke dobro je baratati injenicama i informacijama iz
literature, ali i saznati iskustva onih koji su proli put ovisnosti. A sve to doista upuuje na
jedan jedini odgovor: Ne! I to bez obzira radi li se o takozvanim lakim ili pak teim
drogama. Jer svaki poetak, ma kako se bezazlenim i bezopasnim inio, moe zavriti
tragino. Stoga upoznaj injenice o drogama, posljedice koje mogu imati za tvoje fiziko i
psihiko zdravlje i to mora initi da se dri podalje od njih! Moemo rei da je droga
svako psihoaktivno sredstvo prirodnog ili sintetskog podrijetla koje osoba uzima radi
postizanja neke poeljne promjene psihikog ili fizikog stanja, a o kojem moe postati
ovisna.

Prema farmakolokom djelovanju droge dijelimo u est osnovnih kategorija (Schwebel,1995):

KATEGORIJE: OSNOVNO DJELOVANJE: PRIMJERI:

1. STIMULATIVNA Kokain, kofein, nikotin,
Potiu aktivaciju.
SREDSTVA amfetamin
Barbiturati, sintetski sedativi,
2. DEPRESANTI Sniavaju aktivaciju.
sredstva za spavanje, alkohol
3. NARKOTICI Oslobaaju od boli i Kodein, morfiji, opijum,
(OPIJATI) uspavljuju. metadon, heroin
4. HALUCINOGENI Iskrivljuju percepciju. LSD, PCP (fenciklidin)
Razliitog djelovanja (ponekad
5. KANABIS potiu, sniavaju aktivaciju, Marihuana, hai
iskrivljuju percepciju)
Ljepilo, benzin, nitroksid,
6. INHALANTI Omamljuju.
aromatski ugljikovodici

Ovisnost se takoer definira kao povremeno ili trajno uzimanje neke droge, a neke

4
karakterizira je nesavladiva potreba za drogom, sklonost poveanja uzimane koliine (zbog
razvitka tolerancije) te tetne posljedice za ovisnu osobu (tjelesne, psihike, ekonomske,
drutvene), ali i za njenu okolinu.
Ovisnost moe biti psihika i fizika:
Psihika ovisnost je kada osoba povremeno ili trajno uzima drogu da bi dostigla
osjeaj zadovoljstva i ugode i/ili izbjegla neugodu.
Fizika ovisnost je stanje koje nastaje obino nakon duljeg uzimanja droge, a
kada se droga prekine uzimati, nastupa niz simptoma koji ine apstinencijski ili
sindrom ustezanja.

Trebamo takoer postaviti pitanje kako se ovisnost razvija?

5
Tijek je uglavnom jednak za sve ovisnike i mogue je razlikovati 4 faze:
Prva faza: PROBA
Droga se uzima na nagovor ili zbog znatielje. Netko samo na tome i ostane, ali netko
nastavlja s uzimanjem.
Druga faza: SVE EA KONZUMACIJA DROGE
Osoba sve ee uzima drogu, u drutvu, za dobro raspoloenje. Pritom na to troi i sve vie
novca. Osoba ne percipira da ima problem i uvjerena je da moe prestati kad god poeli.
Trea faza: NAVIKA
Iz druge je vrlo lako skliznuti u treu fazu - vrlo tetnu i opasnu. Osoba postaje zaokupljena
drogom. Zapoinje zanemarivati svoje dnevne obaveze, nije funkcionalna na fakultetu ili na
poslu, gubi kontakte sa starim prijateljima i obitelji te se kree u novom drutvu, drutvu
narkomana. Osoba postaje svjesna problema, ali nije u stanju prekinuti s drogiranjem
etvrta faza: OVISNOST
U najopasnijoj i najtetnijoj fazi, osoba vie ne vlada svojim ivotom, nego droga. Naime,
ovisnost o drogi manifestira se u svim podrujima ivota. Ovisnik zanemaruje obaveze,
neprimjereno se ponaa. Mijenja mu se i drutveni ivot, gubi prijatelje, a do napetosti i
sukoba dolazi i u obitelji.

Postoji li vea vjerojatnost zlouporabe droge u odreenim dobnim skupinama?

Iako je zlouporaba droga prisutna u svim dobnim skupinama, rizina skupina je
ipak adolescentna dob.

Motivi mladih osoba koji zapoinju s uzimanjem droge su mnogi i razliiti:

radoznalost,

6
 osjeaj manje vrijednosti i nedostatak samopotovanja,
loe socijalne prilike u obitelji,
nedostatak roditeljske panje i ljubavi,
tenja za pripadnosti vrnjacima,
nesposobnost rjeavanja konfliktnih situacije i sl.

Isto tako novi naini zabave, trendovi, pozitivni stavovi prema drogama, materijalistika
filozofija, hedonistika orijentacija prema ivotu i velika dostupnost droga pridonose
vjerojatnosti da e adolescent posegnuti za drogama. Osim to je kao posljedica uzimanja
droga narueno psihiko zdravlje, droga ostavlja duboke tragove i na tijelu. Navedeni znakovi
kasnije imaju posljedice na funkcioniranje u drutvu, bilo da je rije o profesionalnom
funkcioniranju ili interpersonalnim odnosima.

FIZIKI SIMPTOMI:
Crvene oi, jako proirene ili suene zjenice
Zanemarivanje osobne higijene
Gubljenje teine (kod nekih droga)
Poremeaji u spavanju
Umor ili hiperaktivnost
Dugotrajan kaalj
EMOCIONALNI SIMPTOMI:
Nagle promjene raspoloenja
Razdraljivost
Neodgovorno ponaanje
Nisko samopotovanje
Depresija i ope pomanjkanje interesa.
ODNOSI S OBITELJI:
Svadljivost
Nepotivanje pravila
Udaljavanje od obitelji
KOLOVANJE:
Smanjeno zanimanje
Negativan stav
Loe ocjene
Puno izostanaka, markiranje i problemi s disciplinom

Iako su ljudi oduvijek posezali za sredstvima ovisnosti u elji za drugaijim iskustvima i ne

uzimajui u obzir potencijalnu opasnost, treba biti svjestan da je droga problem s kojim se

7
danas suoava sve vei broj mladih ljudi. Ovaj problem ne dogaa se iskljuivo drugima jer je
svaka mlada osoba u mogunosti doi u dodir s drogom, bez obzira na to raspolae li s puno
ili malo novca, je li odgojena strogo ili popustljivo, ivi li u gradskoj ili ruralnoj sredini.

2.1. Lijeenje od ovisnosti o drogama

Obzirom na porast broja ovisnika o drogama meu mladima, a s ciljem traenja motiva koji bi
im pomogli ustrajati u odluci da nee uzimati sredstva ovisnosti (droge) ili da e zatraiti
pomo ako su u fazi eksperimentiranja ili same ovisnosti, mislimo da je korisno upozoriti na
posljedice zlouporabe droga. Posljedice mogu biti zdravstvene (psihika i fizika oteenja),
ekonomske, socijalne, etike i zakonske.
O mnogim initeljima ovisi na koji e nain, kome i koliko tete nanijeti pojedina droga.
Opasnosti po zdravlje, vrste droge koje ih izazivaju, simptomi i znaci na osnovi kojih
moemo posumnjati da netko konzumira odreena sredstva ovisnosti prikazana su u tablici.
Mnoge droge mijenjaju ljudsko ponaanje, osobu ine neodgovornom, s vremenom se gube
etiki kriteriji, a tenja hedonizmu postaje dominantna ivotna preokupacija. Hedonizam -
uivalaki nazor na svijet i panseksualizam obeavali su slobodu, radost i ivot. Meutim,
urodili su sasvim suprotnim plodovima : robovanju drogi, paninom strahu i tjeskobi pred
oima neizbjeive , nasilne smrti.
Ovisnici prosjeno ive oko 35 godina, a svoj kratki ivotni vijek najee provode izmeu
ulice, bolnice i zatvora. Njihova rana smrt najee je posljedica sluajnog predoziranja,
samoubojstva ili pak stradavaju u prometnim nesreama i od zaraznih bolesti (AIDS-a ili
SIDE, B i C utice, jer rizik zaraze meu ovisnicima viestruko je povean zbog naina
uzimanja droge i esto promiskuitetnog ponaanja).
Ovisnost o drogama smatra se kroninom recidivirajuom bolesti , a razorno i ubojito
djelovanje na ljudski duh i tijelo onoga tko ih uzima, kao i tragedije kroz koje prolaze obitelji
ovisnika, teko je i opisati. Poruka za sve ljude i omladinu na svijetu:
"uvajte se od napasti nekih varljivih i traginih iskustava ! Nemojte im se predati ! Zato
biste uli u ulicu bez izlaza ? Zato odustajati od punog zrenja vae dobi, pristati na prerano
starenje ? Zato spiskati svoju mladost,svoj ivot i svoje snage, koje se mogu potvrditi u
idealim potenja, rada, portvovnosti, istoe, prave i iskrene ljubavi !?"

3. OVISNOT O ALKOHOLU

8
Alkohol se moe klasificirati kao otrov. Zloupotreba alkohola jedan je od osnovnih javno-
zdravstvenih problema. Ipak, na alkohol se rijetko gleda kao na problem, budui da su
alkoholna pia sastavni dio veine drutvenih okupljanja i predstavljaju opeprihvaeni
simbol svake proslave. Veina populacije pije alkohol, bilo prigodno, bilo svakodnevno, i
procjenjuje se da ga samo 10% populacije nikada ne konzumira. Ovisnost o alkoholu je jedna
od najrairenijih ovisnosti - procjenjuje se da je svaka 13. osoba alkoholiar! Vrlo je vano
prepoznati ovisnost o alkoholu dovoljno rano, kada je prestankom uzimanja alkohola jo
uvijek mogue vratiti ugroene organe u normalnu funkciju. Neki od ranih znakova za
prepoznavanje alkoholne ovisnosti su: ispijanje alkoholnih pia, stalno razmiljanje o "jo
jednoj aici" prilikom slavlja itd. Manifestira se kroz znatnu elju za piem, gubitkom
kontrole prilikom pia, simptomima fizikog odvikavanja i poveanom tolerancijom na
alkohol. Ovisnost o alkoholu je teak psihiki poremeaj, jer dolazi do patolokog procesa,
koji mijenja nain na koji mozak funkcionira. Brojne su i posredne posljedice alkoholizma u
obliku prometnih i nesrea na radu, odnosno poveane stope kriminaliteta s obzirom, da je
uestala konzumacija alkohola jedan od vanih kriminogenih faktora. Samo 2-8% populacije
u Hrvatskoj nije probalo alkoholna pia to su primarni apstinenti. Sekundarni su oni, koji su
to postali lijeenjem od alkoholizma. U Hrvatskoj se poinje piti u dobi od 14 do 16 godina, a
sve vie piju i ene. Od 1955. do 1984. godine potronja u Hrvatskoj raste do 8,4 litara istog
alkohola po stanovniku, no ta je brojka i vea zbog nekontrolirane proizvodnje u
domainstvima. Ovisnost o alkoholu tj. alkoholizam je psihiki poremeaj, jer dolazi do
patolokog procesa koji mijenja nain na koji mozak funkcionira. Kao i kod svih drugih
ovisnosti, dolazi do poremeaja neurobioloke ravnotee u mozgu, te se uivanjem alkohola
aktivira osjeaj ugode i zadovoljstva (nagrade). Ustezanje od alkohola (apstinencijski
sindorm) uzrokuje neugodne prihofizike sindrome (drhtanje, pojaano znojenje, nesanicu
itd.) zbog ega se ponovno posee za alkoholom, kako bi se otklonio osjeaj neugode, ime se
zarvara zaarani krug ovisnosti o alkoholu Alkoholiarem se smatra osoba koja
prekomjerno pije alkoholna pia, koja je ve razvila ovisnost o alkoholu i pokazuje najee
poremeaje u ponaanju te dolazi do oteenja tjelesnog i duevnog zdravlja i gospodarskog
stanja.Izrazito velike koliine alkohola koje se konzumiraju u kratkom vremenskom periodu
mogu biti smrtonosne. No, alkohol je toksian i kad se konzumira redovito u povienim
koliinama. Tada uzrokuje nepovratna oteenja jetre te cijelog niza drugih organa u tijelu
poput

9
guterae, probavnog sustava, mozga, srca, miia i spolnih lijezda. Alkoholizam na dui rok
uzrokuje cijeli niz ozbiljnih zdravstvenih problema kao to su ciroza jetre, trovanje
alkoholom, srane bolesti, bubrene bolesti kao i cijeli niz psihikih poremeaja od kojih je
najpoznatija Korsakovljeva psihoza. U poetku akutnog opitog stanja (0,5%) javlja se
promjena ponaanja, ali teko prepoznatljiva. S poveanjem alkohola u krvi (2,5%) javlja se
ataksija, nistagmus, proirenje zjenica, crvenilo lica, dvoslike, povraanje, miris po alkoholu i
tako dalje. Dalje od toga (5%) nastaje poremeaj svijesti do kome, a pri veim
koncentracijama nastupa smrt, zbog zatajenja dinog sustava. Alkohol izaziva produljenje
trajanja refleksa, negativno djeluje na osjetila poput vida i sluha, oituje se u looj ravnotei te
koordinaciji.

Alkoholna bolest ima tri faze:

1. FAZA DRUTVENE POTRONJE

Organizam se privikava na alkohol Ponavljana konzumacija alkohola poveava
toleranciju organizma na alkohol, pa konzument mora uzimati sve vee koliine alkohola za
isti uinak

2. FAZA ALKOHOLIZMA
Ovisnost o alkoholu obiljeena je prisilom za stalnom i ponavljanom konzumacijom
alkohola, kako bi se doivo uinak ili izbjegla apstinencijska kriza.

3. FAZA NEPOVRATNIH OETEENJA

Obiljeena je padom tolerancije, tj. podnoljivosti alkohola. Alkoholiaru je na kraju dovoljna
jedna aa da se potpuno opije. Ova faza karakterizirana je brojnim tjelesnim, duevnim i
socijalnim simptomima propadanja alkoholiara.

10
3.1. Lijeenje od ovisnosti o alkoholu

To je jedno od najeih pitanja koja se postavljaju, a odgovor sam po sebi nije tako
jednostavan. Moe se rei da je alkoholizam izljeiv, mislei pritom na uvjet da ovisnik o
alkoholu uspostavi trajnu apstinenciju od alkohola (trajno nepijenje). Naime, gubitak kontrole
pijenja u ovisne osobe je konaan, tj. ovisnik o alkoholu, bez obzira na uspostavljenu
apstinenciju i njezino daljnje trajanje, vie nikada ne moe ponovno kontrolirano piti.
Pone li ponovno piti, bez obzira na duljinu prethodne apstinencije, vrlo brzo dolazi u
prijanje stanje ovisnosti (recidiv). Uspjeh u lijeenju alkoholizma je zajamen ako se osoba,
koja je prihvatila lijeenje, u potpunosti pridrava plana i programa lijeenja. Apstinencija
(nepijenje alkohola) nije dovoljna sama po sebi i ona nije cilj lijeenja, nego uz apstinenciju
treba mijenjati samoga sebe, odnosno mijenjati dosadanji nain ivota, jer mijenjajui stil
ivljenja, mijenja se i njegov stav prema pijenju. Suvremeni pristup lijeenju alkoholiara sve
manje se oslanja na dugotrajno i skupo bolniko lijeenje. Sve vie se uoava vanost
rehabilitacije alkoholiara u njegovoj obiteljskoj i radnoj sredini pri emu sve veu ulogu
dobivaju klubovi lijeenih alkoholiara kao udruge samopomoi. Klubovi lijeenih
alkoholiara su neprofitabilne udruge, vieobiteljske zajednice, grupe samopomoi koje
pomau bivem alkoholiaru u odravanju apstinencije, uspostavljanju povoljnijih odnosa u
njegovoj obitelji i iroj drutvenoj zajednici. Poruka za sve ljude i omladinu na svijetu:
Zapamtite da uvijek imate pravo odbiti alkohol i ne piti. Alkohol nije dokaz mukosti, ni
muevnosti ni zrelosti. Ako ne pijete alkohol necete nikoga uvrijediti. Ako pijete nikome se
necete vie svidjeti.

4. CENTRI ZA ODVIKAVANJE OD DROGE I ALKOHOLA KAO OVISNOSTI

Posljednji stup odbrane i suzbijanja droge i alkohola, kao ovisnosti predstavljaju komune u
koje ovisnici odlaze na svoju ili incijativu svojih blinjih. Zajednice ili udruge koje se bave
prevencijom i izvanbolnikim tretmanom bolesti ovisnosti obuhvaaju djelovanje od tretmana
osoba s poetnim poremeajima u ponaanju do strunog terapijskog rada s ovisnicima kroz
programe odvikavanja, savjetodavnog rada i terapijske zajednice. U okviru programa vri se
psihosocijalna rehabilitacija ovisnika i resocijalizacije rehabilitiranih ovisnika uz paralelan rad
s lanovima njihovih obitelji. Struni tim zaduen za provoenje trebao bi biti sastavljen od
posebno educiranih terapeuta od kojih su polovica strunjaci (psiholozi, socijalni radnici,
radni terapeuti, lijenik, soc. pedagog, sociolog, pravnik), a druga polovica uspjeno

11
rehabilitirani i resocijalizirani bivi ovisnici. Posao lijeenja ovisnika od neprocjenjive je
koristi za drutvo, posebice zbog smanjenja irenja droge na zdravu mlade i smanjenja
drugih oblika kriminala koji poinju nelijeeni ovisnici, ali i radi smanjenja irenja B i C
hepatitisa, HIV infekcije, unitavanja obitelji. Uloga lijenika obiteljske medicine u lijeenju
ovisnosti je znaajna jer je lijenik prva osoba u zdravstvenom sustavu kojoj se ovisnik
obraa za pomo, a zatim i glavni nositelj provoenja metadonskog programa u primarnoj
zdravstvenoj zatiti. Osnovni principi u organizaciji i provoenju tretmana ovisnika su
maksimalna individualizacija pristupa i omoguavanje dostupnosti programa, razvoj
mehanizma aktivnog pristupa, prilagodba ciljeva tretmana realnim oekivanjima, mogunost
provoenja jednog od programa detoksikacije (program uz primjenu opijatskih agonista ili
program bez primijene istih), provoenje programa odravanja i spore redukcije metadona,
mogunost specifinih psihoterapijskih postupaka (obiteljska terapija, reintegracija, potpora
separaciji i osamostaljenju) te standardizacija postupaka detoksikacije u bolnikim i
izvanbolnikim programima po najboljim naelima struke. Kako bi lijenik najbolje
funkcionirao u toj ulozi, potrebno mu je omoguiti kvalitetnu edukaciju i intenzivnu suradnju
sa psihijatrima i centrima za prevenciju i lijeenje ovisnosti da bi na taj nani lijeenje
ovisnika postalo njihova rutinska aktivnost. Kako sada stvari stoje, na osnovi rezultata ankete
koju je Ured za suzbijanje zlouporabe droga i alkohola proveo, stopa ovisnika registriranih u
primarnoj zdravstvenoj zatiti na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj iznosi 34,81, a stopa
ovisnika u metadonskom programu takoer u primarnoj zdravstvenoj zatiti na 100.000
stanovnika je 17,59. Stopa lijeenih ovisnika je meu najniima u Europi.

12
5. ZAKLJUAK

Iako je ovisnost definirana kao bolest, i to kronina recidivirajua bolest mozga, problem
ovisnosti kao javnozdravstveni problem mogue je prevenirati, suzbijati pa i lijeiti jedino
multidisciplinarnim pristupom. Najuinkovitiji ali i najjeftiniji nain borbe protiv ovisnosti
jest prevencija. Prvenirati ovisnost znai sprijeiti da se ona uope pojavi, a to znai na
individualnoj razini sprijeiti onaj prvi korak u eksperimentiranju i istraivanju sredstava
ovisnosti odnosno droga. U prevenciji ovisnosti od nekuda treba krenuti. Poetak predstavlja
osmiljavanje programa preventivnog djelovanja koji ukljuuje analizu stanja i uzroka koji su
do takvog stanja doveli, zatim opis ciljeva kojima se tei, kao i opis mjera i postupaka
(metodologiju) kojima se do ciljeva dolazi te naine i mjere vrjednovanja postignutih ciljeva.
Kako se cjelokupno preventivno djelovanje osniva na poznavanju stanja te povoda i uzroka
koji su do njega doveli, ova se knjiga usmjerava upravo na analizu initelja, uzroka i povoda
koji dovode do ovisnikog ponaanja na osobnoj razini, a slijedom toga i do ovisnosti koja je
javnozdravstveni problem.

injenica je da ljudi uzimaju drogu, piju alkohol preko svake mjere pa ak i kockaju jer ele
neto promijeniti u vlastitim ivotima. Ne znaju, ne ele znati ili ne mogu razumjeti da svoj
ivot mogu i trebaju mijenjati drugaije; na nain koji e ih oplemeniti i koji e dati novu
kvalitetu i njima i ljudima bliskima njima. I tako, umjesto da se uklope, ivoti im se
raspadaju; u konanici nema oputanja, nema bijega od dosade, nema osobnog rasta i razvoja.
Ponaanje koje esto zapoinje kao eksperiment zauujue je kako uvijek ili gotovo uvijek
zavrava isto - degradirajuom, recidivirajuom i unitavajuom ovisnou i gubitkom
kontrole nad vlastitim ponaanjem. Posebno zauuje to i unato tome saznanju nove osobe
svakoga dana navlae masku na glavu bez lica. Njima poruujemo: nemojte zapoeti!

13
6. LITERATURA I IZVORI

1. http://centar.zzjzvpz.hr/izbor/img_izbor/bupl/Vazno_je_ne_zapoceti_neki_temeljni_po

jmovi_psihologije_ovisnosti_Sinisa_Brlas.pdf
2. http://www.ssc.uniri.hr/psiholosko-savjetovaliste/savjeti/ovisnost-o-drogama
3. http://lijepa-nasa.bloger.index.hr/post/posljedice--zlouporabe--droga--podsjetnik-za-

ucenike-nastavnike-i-roditelje/498299.aspx
4. http://os-sveti-kriz-zacretje.skole.hr/upload/os-sveti-kriz-

zacretje/multistatic/107/Ovisnost%20o%20alkoholu%20by%20Hrvoje%20Mraz.pdf
5. http://actnow.hr/wp-content/uploads/2009/08/alkohol.pdf
6. http://www.unizd.hr/portals/27/pdf/letak_ovisnost.pdf
7. https://www.google.ba/search?q=centri+za+odvikavanje+od+ovisnosti

14