6 Razred Informatika Pripreme

PREDMET : OSNOVI INFORMATIKE
PRIPREME ZA VI RAZRED
Nastavnik:
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Pravila i ponašanje u kabinetu informatike i mjere ergonomske zaštite
b) Funkcionalni: Sticanje praktičnih znanja i primjena istih
Očekivani rezultati: Da učenici poštuju pravila ponašanja u kabinetu informatike i mjere ergonomske
zaštite
TOK ČASA
Razred i odjeljene: VI Datum: Redni br. časa:1

Predmet: OSNOVI INFORMATIKE
Nastavna oblast: Uvod u informatiku
Nastavna jedinica: Protokol ponašanja. Računar i zdravlje korisnika.
TIP ČASA OBLICI RADA NASTAVNE METODE NASTAVNA SREDSTVA
a) obrada a) frontalni a)monološka b) tekst
c) utvrđivanje b)grupni b) dijaloška b) slike
d) vježbanje c)individualni c)demonstrativna c) modeli
e) sistematizacija d)rad u parovima d)tekst d) projekcije
f) e) e)kombinovana e) udžbenik
g) f) f)istraživačka f) računar
h) g) g) g)projektor
Uvodni dio časa:
Upoznati učenike sa planom rada u novoj školskoj godini.Pročitati nastavne teme koje se obrađuju u školskoj
godini.
Centralni dio časa:
1. Učionica treba biti čista i uredna.
2. Nekorištene stolice moraju biti pod klupom, naslonom naslonjenim na klupu.
3. Radno mjesto mora biti čisto i uredno.
4. Prilikom dolaska na pojedino radno mjesto, korisnik (učenik ili nastavnik) provjerava da li je sve u redu ( miš,
tastatura, monitor) i ukoliko uoči nepravilnost, javlja nastavniku informatike.
5. Nije dozvoljeno pisati po klupi, tastaturi, mišu, monitoru ili kućištu.
6. Nakon uporabe računara obavezno isključiti računar (Isključi ili Shut down), svu opremu složiti, provjeriti da li
je sve u redu i stolicu podvući pod klupu. Iznimno, ako se nastava nastavlja, tada napraviti
samo odjavu računara (Odjavi ili Log off).
7. Monitore ne isključivati (ni ne uključivati, oni će se sami uključiti).
8. Učenici ne smiju napustiti učionicu informatike ako nisu svi računari isključeni i stolice na svom mjestu.
9. Kapute i torbe ostavljati na za to predviđeno mjesto
10. Ukoliko se u učionicu dođe s mokrim kišobranom, tada je potrebno kišobran otvoriti i staviti ga na sredinu
učionice da se osuši.
11. U učionici je preporučljivo ne koristiti žvakaću gumu, a ukoliko je netko zaboravi baciti prije nastave, žvakaća
guma se mora što prije baciti u koš za otpatke – obavezno zamotana u komad papira.
12. Instalacija novih programa na računar nije slobodna, nego se mora obaviti u dogovoru s nastavnikom
informatike
Računar je elektronski uređaj za obradu podataka
Radno okruženje
Ako često sjedite i provodite vrijeme za kompjuterom, trebalo bi da znate pravila
o pravilnom položaju tijela za kompjuterom ( vidi sliku). Kada znate ta
pravila mnogo je manja vjerovatnoća da dobijete glavobolju, bol ili trnce u ruci,
vratu, ledjima i druge zdravstvene probleme. Korisnici računara mogu
izbjeći bolove koji nastaju usled nepoštovanja ergonomskih1 pravila tako
što će kao prvo pravilno postaviti monitor.Preporuke, naravno, imaju i
ljekari. Oni savetuju da se na računaru bez prekida ne radi duže od dva sata, a
bilo bi idealno ukoliko se za računarom ne bi provodilo više od šest sati dnevno.
Budući da je to kod određenih profesija teško izvodljivo, preporučuje se veći broj kratkih pauza.Ljekari podsjećaju i
na važnost redovnih kontrola vida, kao i na pravovremeno obraćanje zdravstvenim ustanovama ukoliko se pojave
simptomi zdravstvenih poremećaja, kako bi se odmah prepisala adekvatna terapija.
Završni dio časa:Ponoviti nastavnu jedinicu.
1
Ergonomija je disciplina koja se bavi izučavanjem ljudi i njihovog odnosa s radnom okolinom. Dolazi od
grčkih riječi ergo (rad) i nomis (zakon), što znači da ergonomija pomaže ljudima u postavljanju ugodnije i
produktivnije radne atmosfere, kako bi se fizički i psihički stres sveo na minimum.
Nastavna jedinica: Podatak i informacija . Računartvo i informatika
a)obrada a)frontalni a)monološka a)tekst
b)utvrđivanje b)grupni b) dijaloška b) slike
c)vježbanje c)individualni c)demonstrativna c) modeli
d)sistematizacija d)rad u parovima d)tekst d) projekcije
e) e) e)kombinovana e) udžbenik
f) f) f)istraživačka f) računar
g) g) g) g)projektor
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa pojmom podatak , informacija,oblast proučavanja
informatike i primjena računara.
Očekivani rezultati: Učenici će razlikovati podatak od informacije i primjenu informatike i računara.
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

 Ponoviti prethodnu nastavnu jedinicu (pravila ponašanja , ergonomija)
Pojam informacije, podatka i informatike
Podatak je bilo kakav zapis (u bilo kom obliku) u kojem je zabilježen neki događaj, pojava, činjenica ili
zapažanje iz okoline.
Podaci mogu biti u: tekstualnom, numeričkom, znakovnom, slikovnom, zvučnom obliku.
Informacija je podatak koji se koristi, koji za primaoca ima određeni efekat odnosno značenje.
Podaci koji se ne koriste nisu informacije, kao ni podaci koje primalac ne razumije.
Primjeri:
• knjiga je skup podataka, ali za slijepca ili nepismenog čovjeka to nisu informacije
Na različite subjekte isti podatak može da predstavlja različitu količinu informacija
• nivo Bosne je narastao 2 m nosi različitu količinu informacija običnom slušaocu,
ribolovcu ili gluhom čovjeku
Da bi od informacije imali koristi, ona mora biti: ispravna, potpuna i blagovremena.
Nosilac informacije: živa bića, knjiga, novine, radio, TV, geni, svjetlost, zvuk, miris,itd.
Definicija informatike: Informatika je nauka koja se bavi: prikupljanjem, obradom,, prenošenjem
memorisanjem i prezentacijom informacija.
Pojedinačne informacije nemaju istu vrijednost. Informacija ima veću vrijednost, što je događaj koji ona
opisuje nevjerovatniji (senzacionalniji). (Pas je ugrizao čovjeka i čovjek je ugrizao psa)
Claude Shannon (osnivač matematičke teorije informacije) je dokazao da se količina informacije može
mjeriti. Usvojeno je da se kao mjera za količinu informacija definira najmanji broj pitanja DA/NE tipa koje
je potrebno postaviti da bi se prijemom odgovora na ta pitanja postigao isti efekat kao i prijemom te
informacije.
Jedinica za količinu informacija je 1 bit (b). 1 bit je ona količina informacija koja se može dobiti
odgovorom na jedno pitanje DA/NE tipa.
U praksi se koriste veće jedinice. Tako je 1 B=8 b
Računarstvo je disciplina koja izučava šta se sve može uraditi pomoću računara
Obe discipline se bave problemima čuvanja , obrade, prenosa informacija. Razlika je u tome što
informatika razmatra ove probleme uključujući sve metode, tehnike, uređaje itd. što može biti od
važnosti. Računarstvo obuhvata iste probleme, ali samo u meri koja se odnosi na računar.Iz ovoga
zaključujemo da informatika može da postoji bez računarstva a obrnuto nije moguće. Danas, kada
računari postaju sastavni deo života ova dva termina se izjednačavaju
Računar je uređaj ili sistem za obradu podataka
Završni dio časa:
Ponoviti nastavnu jedinicu.

Nastavna jedinica: Istorijski razvoj računara .Generacije računara
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavavanje učenika sa istorijskim razvojem i generacijama računara .
Očekivani rezultati: Učenici će znati istorijski razvoj i generacije računara.
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti pojam podatak , informacija i oblast izučavanja informatike i računarstva.
Računarstvo (Computing)
• Skup veština i tehnologija koji se odnose na konstruisanje, programiranje, upotrebu i
poboljšanje računarskog hardvera i softvera i interakcije čoveka i računara.
Kratka istorija računara
Razvoj računara možemo prikazati u dvije faze:
a) računari prije 1951.g elektromehanički računari i elektronički
nekomercijalni računari
b) računari nakon 1951.g – elektronski komercijalni računari
Prahistorija računara
Preteča svih računara je ABACUS, nastao prije 2500 g. – koristi se i dan danas u nekim
dijelovima Azije. Mogao je vršiti 4 računarske operacije (sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje)
U 17 vijeku se pojavljuju prvi mehanički automatski uređaji za računanje:
a) Wilhelm Schickard (model je izgubljen)
b) Blaise Pascal konstruiše mašinu, nekoliko godina kasnije, koja mođže
sabirati i oduzimati
c) Gottfried Wilhelm von Laibnitz krajem 17 vijeka konstruiše mašinu koja
može +,-,* i /.
1823.g. Charles Babage konstruiše DIFERENCNU mašinu, a 1833.g. ANALITIČKU mašinu.
Te mašine su preteče današnjih digitalnih računara s tim što je za pogon trebalo da se koristi
vodena para, a ne el. struja. Najveća mana analitičke mašine je bila njena glomaznost
(veličine stadiona) te nikada nije realizovana, ali da je realizovana – radila bi.
Augusta Ada Gordon (vanbračna kćerka pjesnika Lorda Byrona) je predložila kako bi se
Babageova mašina mogla i programirati i ona se smatra prvim programerom u historiji, a
jedan programski jezik po njoj i nosi ime – ADA. PRVI elektronički računar 1942 konstruiše John Vincent
Atanasoff, a 1946 g. Johm Mauchly i presper Echert konstruišu ENIAC (Electronic Numerical Integrator
And Calculator). Bio je težak 30 ton, dimezija velične prosječne kuće i imao je 18.000 elektronskih cijeci.
Trošio je toliko el. Energije(174kW) da je jačina svjetlosti svih sijalica u gradu opala kada je ovaj
računar bio prvi put uključen. Programirao se pomoću 6.000 prekidača. Između ostalog, korišten je i za
proračun prve hidrogenske bombe. Interesantno je napomenuti da je prvi kvar na električnim računarima
uzrokovala bubica koja se ušetala u računar i izazvala kratki spoj. Otuda se i danas greške u
računarskim sestemima nazivaju bagovi (bug na engleskom znači bubica).
Glavni nedostatak ENIACA bio je nepostojanje memorije za pohranjivanje programa, te to što nije
mogao izvršavati petlje čiji broj nije bio unaprijed poznat. 16Taj nedostatak 1949.g. otklanja John von
Neumann koji predlaže računar k od koga se programi i podaci pohranjuju u računarske memoridje. On
takođe predlaže upotrebu binarnog brojnog sistema.
I generacija računara
Započela je 1951 g. nastankom računara UNIVAC I (Universal Automatic Computer).
Najpoznatiji računar I generacije je bio IBM 650.
Karakteristika: Elektronske cijevi, glomazni, velika potrošnja energije
memorije nxKB do nx10KB nx100 operacija u sekundi unos podataka pomoću bušenih kartica
Programiralo se u Mašinskom jeziku.
II generacija računara
Nastupila je 1959 g.
Cijevi se zamjenjuju tranzistorima
Manji, brži, efikasniji, jeftiniji
100 000 operacija u sekundi
memorije su koristile magnetni princip
bušene kartice
III generacija računara
Započela je 1964 g.
Uvode se integrisana kola – čipovi
Pojava programskih jezika visokog nivoa
Pojava operativnih sistema
Brzina rada nxmilion operacija u sekundi
Veličina – manji ormar
Podaci se počinju unositi sa tastature, a pojavljuju se i prvi monitori
I dalje se koriiste glomazne memorije sa magnetnim jezgrima
Četvrta generacija računara
Započela je 1972 g. pojavom IBM 370
Magnetne memorije se zamjenjuju elektroničkim (poluprovodničkim
integrisanim kolima)
Pada cijena i dimenzije računara
Integralna kola sa gustinom pakovanja (nekoliko miliona komponenti u
jednom kolu)
Glavna karakteristika : - drastično povećanje brzine rada i kapaciteta
memorije
- smanjenje dimenzija
- razvoj sve savremenijih uređaja za unos podataka i prezentaciju
izlaznih podataka
INTEL, ALTAIR 8080, Aplle II- prvi pesonalni računar, Commodore 64,...
Peta generacija
Razvoj vještačke inteligencije
Završni dio
Ukratko ponavljanje bitnih karakteristika za svaki period razvoja računara.
Nastavna jedinica:Hardver i softver računara.Fon Nojmanov model računara
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa ulogom hardvera ,softvera i računarskom arhitekturom
Očekivani rezultati: Učenici će znati da razlikuje hardver od softvera i Fon Nojmanov model računara
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti prethodnu nastavnu jedinicu-generacije računara.

Hardver ili računarski HARDVER (eng. hardware; computer hardware) je fizički, opipljivi dio računara.
Hard znači tvrdo. Mogućnosti računara u najvišoj mjeri zavise od hardvera i njegove
kvalitete.Hardverska, računarska arhitektura koja se koristi u kućnim računarima se naziva Fon-
Neumann Arhitektura. Također, postoje i druge arhitekture, ali se mnogo rijeđe koriste.
Jedinice hardvera:
1.Ulazne periferne jedinice
Uređaji koji se koriste za unos podtaka u računar nazivaju se ulazne jedinice. Najčešće se za unos
programa i podataka koristi tastatura. Osim tastature kao ulazne jedinice koriste se i miš, skener,
digitalni foto aparat, digitalna kamera, mikrofon, digitajzer (grafička tabla), čitač bar koda
2.Izlazne periferne jedinice

Izlazne periferne jedinice služe za prikaz rezultata i međurezultata obrade :Monitor, štampač, zvučnici ,
ploter
3.Ulazno izlazne periferne jedinice

Neki uređaji su ujedno ulazni i izlazni. Zato ih zovemo jednim imenom I/O uređaji i to su: modemi,
mrežna kartica, zvučna kartica i grafička karta
Modem Mrežna karta
Grafička karta Zvučna karta
4.Kućište ili centralna jedinica

Kućište je komponenta u koju se stavljaju ostali potrebni dijelovi za rad računara !
Kućište dijelimo po veličinama ( dimenzijama ) , a susrećemo se sa :
• MICRO
• MINI
• MIDI
• BIG ( FULL )
• ULTRA
Matična ploča je dio računara koji veže sve komponente na njoj te omogućava komunikaciju između
raznih dijelova u račonaru
5.Spoljna ili sekundarna memorija
Sekundarni memorijski uređaji služe nam za dugotrajno memorisanje podataka. Kada su se pojavili prvi
računari za dugotrajno memorisanje podataka bile su korišćene bušene kartice i papirne trake. Sa
razvojem tehnologije, posebno u oblasti magnetnih memorijskih materijala, prešlo se na čuvanje
podataka na magnetnim medijumima, prvo na magnetnim trakama, a kasnije i na magnetnim diskovima.
- hard disk
- CD
- DVD
- -Disketa
- memorijske kartice
Softver (software) je skup kompjuterskih programa i pratećih podataka koji zajedno daju instrukcije

kompjuterskom hardveru što i kako da radi. Softver čine svi programi i podaci koji se nalaze na
kompjuteru, uključujući operacijski sustav. Također se koriste termini programska podrška
Softveri se dijele :
1. Sistemske( MS Dos,Unix,Linux ,Windows)
Pomoću sistemskog softver računara starta uključuje i isključuje , unose se podaci i programi i
upravlja komplet sistemom.
2. Aplikativne ili korsničke(Word ,Excel,Access,Corel, AutoCad....) su programi pisani za potrebe
korisnika i onih za svoje potrebe razvijaju.
Završni dio
Nastavna jedinica: Hardver računara (Ulazne periferne jedinice)
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa ulaznim perifernim jedinicama računara
Očekivani rezultati: Učenici će znati da prepoznaju ulazne periferne jedinice i njihovu primjenu
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

 Ponoviti šta je hardver i jedinice hardvera.
Ulazne jedinice
Osnovni zadatak svih ulaznih jedinica je u tome da podatke i informacije (u alfanumeričkom, zvučnom ili
video obliku) prenesu na nosioca podataka, u centralnu jedinicu kompjuterskog sistema.
Tastatura
Tasatura je ulazni uređaj i koristi se za unos teksta, brojeva i naredbi. Pored tastera sa znakovima,
postoje i funkcionalni tasteri, koji određene funkcije u nekim programima. Tasteri na tastaturi su
uglavnom podeljeni na 5 grupa:
 alfa- numerički taster (u kome se nalaze tasteri za kucanje znakova),
 funkcijsi deo (u kome se nalaze tasteri F1-F12),
 deo za navigaciju ( u kome se nalaze tasteri sa strelicama, Home, End, Page UP, Page
Down,...),
 numerički deo ( u kome se nalaze tasteri sa brojevima i računskim operacijama i
 kontrolni ili upravljački tasteri.
Miš
Miš je ulazni uređaj i koristi se za izbor objekata na ekranu. Postoje vrste miševa: optički ,mehanički i
laserski Mehanički miš ima kuglicu koja se rotira pri pomeranju miša. Dva senzora registruju rotaciju
kuglice i kodiraju to u električni signal koji se prenosi do računara. Kod optičkog miša postoji laser koji
evidentira pomeranje miša u odnosu na podlogu i to pomeranje miša kodira u električne signale kji se
prenose do računara. Miš se priključuje na PS/2 ili USB port.
Mehanički miš Optički miš sa kablom Bežični optički miš
Skener
Skener je ulazni uređaj koji služi za unos grafike i teksta u memoriju računara
Svetlosni izvor prelazi preko papira i emituje svetlost koja se reflektuje od slike i dolazi do optičkog
senzora koji registruje intenzitet i boju odgovarajućeg piksela na papiru. Ovu informaciju pretvara u
digitalni oblik i prenosi u računar. Slika se u računaru dobija u obliku rastera, a posebnim programima
može da se obrađuje ili pretvara u znakovne ili numeričke podatke i kasnije štampa. Kvalitet skeniranja
se izražava u DPI (dot per inch) - broju skeniranih tačaka po kvadratnom inču.
Povezuje se na USB ili paralelni port
Džojstik (Joystick)
Džojstik ima pokretnu palicu čijim se

pomeranjem pomera pokazivač na ekranu
(kursor). Pritiskom na tastere zadaju se
komande. Najčešće se koristi za igranje igrica.
Povezuje se na USB ili game port.
sl. Džojstik
Mikrofon
Mikrofon je ulazni uređaj i koristi se za snimanje

zvuka (glasa) u digitalni oblik.
sl. Mikrofon
Čitač bar koda
Čitač bar koda je ulazni uređaj i koristi se za

automatsko unošenje podataka. Koristi se u
prodavnicama, apotekama, velikim skladištima.
sl. Bar kod sl. Čitač bar koda
Završni dio
Nastavna jedinica: Hardver računara(Izlazne jedinice računara,Ulazno- izlazne per. jedinice)
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa izlaznim i ulazno-izlaznim perifernim jedinicama
računara
Očekivani rezultati: Učenici će znati da prepoznaju izlane i ulazno- izlazne periferne jedinice i njihovu
primjenu
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Šta je hardver
 Šta je softver
 Ponoviti koja je uloga ulaznih perifernih jedinica.
Izlazne jedinice računala
Izlazne jedinice omogućuju korisniku računara da vidi rezultate rada računara.
To su uređaji koji prevode podatke iz binarnog oblika (zapis od nula i jedinica) u
korisniku razumljiv oblik (sliku, slovo, zvuk…).
Monitor
Standardna je izlazna jedinica svakog računala. S računalom je spojena preko grafičke
kartice. Od bitnih karakteristika možemo izdvojiti: a) veličinu – mjerimo je u inčima (eng. inch; ima
2,54cm). Uobičajene veličine su 17“ i 19“ ali i widescreen monitori gdje je omjer širine i visine veći od
4:3; te b) razlučivost (rezolucija) – broj piksela koji stvaraju sliku na ekranu.
Po načinu izrade razlikujemo tri tipa monitora:
1) LCD – tehnologija tekućih kristala. Na slici gore
je LCD widescreen.
2) Plazma – tehnologija ioniziranog plina
3) CRT – tehnologija katodnih cijevi (slika desno)
4) LED – koristi LED diode.
Monitor sa LCD Monitor LED Monitor Plazma monitori

katodnom cijevi
ŠTAMPAČI
Matrični štampači su najstariji i rade na istom principu kao i pisaće mašine. Glava štampača udara
preko trake (ribbon) po papiru i ostavlja trag na mestu udarca. Glava za štampanje sastoji se od udarnih
iglica (pin) Prilikom kretanja glava štampača štampa u oba smera.
Prednosti ovih štampača su relativna jednostavnost, robusnost,
niska cena štampača i potrošnog materijala.
Nedostaci su mala brzina štampanja, bučnost, a karakter
grafike ograničen je na nivo informativnog
Laserski štampači imaju izvor laserskih zraka koji menja intenzitet u zavisnosti od dobijenog signala.
Laserski zrak se odbija od obrtnog ogledala i osvetljava fotosenzitivni valjak koji je pokriven jednakim
nabojem. Kada je valjak izložen laserskom zraku naboj na valjku se menja, što deluje na privlačenje
tonera. Kod laserskih štampača toner je crni prah koji se dejstvom
naelektrisanja prenosi na papir i tako nastaje slika. Posle
prenošenja tonera na papir, ovaj papir sa nanesenim tonerom
prolazi kroz grejače i izlaže se visokoj temperaturi. Tako se prah
ispeče i fiksira na papiru, pa se dobija štampani otisak. Način
rada ovih štampača sličan je radu mašina za fotokopiranje.
Prednosti su najveća brzina štampanja, dobra rezolucija i
najbolji kontrast.
Nedostaci su relativno visoka cena i štampača i potrošnog materijala. Ovi štampači pored teksta
omogućavaju i kvalitetno štampanje crteža i slika.
Štampači sa mlaznicama imaju cevčice kroz koje se pod pritiskom izbacuje zagrejano mastilo.
Prilikom dodira sa papirom, mastilo se hladi i stvrdnjava. Broj mlaznica
određuje kvalitet otiska. Tipičan štampač ima 48 mlaznica.
Prednosti ovih štampača su velika rezolucija, dobar kontrast blizak
laserskim štampačima, tišina pri radu, brzina veća od matričnih ali manja od
laserskih, znatno bolji izgled grafike i relativno niska cena samog štampača.
Nedostatak je relativno visoka cijena otiska po stranici
PLOTERI
Štampačima mogu da se štampaju crteži obično do veličine A3. Za crtanje crteža većih dimenzija i/ili
kvalitetnijih crteža moraju se koristiti ploteri. Prema načinu rada, ploteri se mogu podeliti na vektorske i
rasterske
Ploter Zvučnici Projektor

Ulazno-izlazne jedinice
Modem
Modem je ulazno izlazna jedinica koja vrši modulaciju anolognih u digitalne podatke i demodulaciju
digitalnih u anologne podatke.
Mrežna karta
Mrežna karta je priključak (adapter)računara na mrežu.
Grafička karta
Grafička karta je grafički procesor koji od glavnog procesora preuzima grafičku obradu
Zvučna karta
Zvučna karta služi za reprodukciju govora i zvuka (poluprofesionalna,profesionalna i multimedijalna)
Završni dio
Nastavna jedinica: Memorija računara
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa memorijom računara i njenom ulogom
Očekivani rezultati: Učenici će znati vrste memorija i njihovu ulogu
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

 Ponoviti ulogu izlaznih perifernih jedinica

Vrste memorije računara
Memorija računara može biti unutrašnja i spoljašnja. Unutrašnja memorija je namenjena privremenom
pamćenju podataka i programa i procesor joj može direktno pristupiti. Spoljašnja memorija služi za dugotrajno
čuvanje programa i podataka.
Najvažnije karakteristike memorije su:
1. Kapacitet- broj bajtova ili bitova koji se mogu zapamtiti u memoriji
2. Vreme pristupa-vremenski interval koji protekne od dovođenja signala za definisanje pristupa do
završetka upisa ili čitanja
3. Brzina prenosa podataka- broj bitova, bajtova koje uređaj može preneti u jednoj sekundi
4. Cena bita memorije-odnos ukupne cene memorije prema kapacitetu memorije
Unutrašnja memorija:
Glavna (operativna ili radna) memorija, RAM (Random Access Memory-memorija sa slučajnim pristupom)
služi da prihvati i čuva ulazne podatke, medjurezultate i krajnje rezultate obrade podataka, a takodje služi i za
smeštanje korisnikovog programa.
Memorija samo za čitanje (ROM-Read Only Memory) može samo da se čita, dok je upisivanje u nju
nemoguće. Njen sadržaj je upisan prilikom fabrikacije; on se stalno nalazi u ROM-memoriji, tj. ne gubi se ni
prilikom gubitka napona napajanja.
Skrivena ili keš (Cache) memorija je jedna vrsta ultra-brze memorije manjeg kapaciteta i postoji kod
računara sa glavnom memorijom velikog kapaciteta. Ona predstavlja lokalnu memoriju procesora. Smisao
ove memorije je da se premosti veliki jaz izmedju brzine procesora i glavne memorije. Njen kapacitet obično
iznosi oko 5% kapaciteta glavne memorije.
Sekundarna memorija služi za čuvanje i sklaoištenje podataka i programa za obradu podataka
Jedinice spoljne memorije su realizovane na četiri načina:

 Tvrdi disk (hard disk)
 Disketa (floppy disk)
 Kompakt disk (CD,DVD)
 Fleš (flash) disk ili SSD (Solid State Disk)
Hard disk
 Hard disk se sastoji od više ploča premazanih
magnetnim materijalom postavljenih na istoj osovini.
 Brži je i znatno većeg kapaciteta nego disketa.
 Staze sa istim poluprečnikom sa gornje idonje
strane svih ploča čine cilindar.
 Značajni parametri za izbor diska su:
– Srednje vreme pristupa podatcima
– Brzina prenosa podataka
– Kapacitet diska
Disketa
 Disketa je okrugla ploča premazana magnetnim materijalom i
ugrađena u zaštitno kućište od plastike.
 Kada se stavi u disketnu jedinicu, disketa se okreće, dok se sa
njene gornje i donje strane nalaze upisno-čitajuće glave uređaja
kojima se vrši i upis na ploču i čitanje sa nje.
 Budući da se ploča okreće, ispod položaja upisno-čitajuće
glave kada ona miruje nastaje kružnica koja se naziva staza.
Kružnica je podeljena na sektore dužine 512 bajtova.
 Staze i sektori nisu vidljivi, nego su samo zapisani na magnetnom materijalu. Da bi se upisale staze i
sektori, disketa se mora pre prve upotrebe formatizovati.
Kompakt diskovi CD i DVD

 Zasnovani su na istom principu kao disk i disketa, ali je razlika u
tehnologiji realizacije i kapacitetu.
 Kod ovih diskova se umesto namagnetisanja magnetnog materijala
nanetog na kružnu ploču, na samoj magnetnoj ploči nanose zapisi
korišćenjem laserskog zraka. Pošto se ovim postupkom površina diska
trajno oštećuje, jednom upisani podaci ne mogu se više menjati, već
samo očitavati.
Fleš disk ili SSD

 Fleš disk se sastiji od memorijskih modula (flash memorija) čiji se
sadržaj ne briše kada ostanu bez napajanja strujom.
 On nema mehaničkih ploča i upisno-čitajuće glave, ali naziv “disk”
je ostao jer je imitirana struktura podataka na disku, tako da se sa
stanovišta računara, podatcima na njemu pristupa na isti način kao kad
bi bili na disku.
 Ovaj disk se često GREŠKOM naziva i USB disk pošto se
priključuje na USB priključak na računaru.
 S obzirom na to da nemaju mehaničkih delova, podatcima se mnogo brže pristupa nego kod
klasičnog diska
Završni dio

Nastavna jedinica: Magistrale računara . Procesor računara
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa magistralama i procesorom računara
Očekivani rezultati: Učenici će znati šta je magistala i vrste magistrala kao i ulogu i jedinice procesora
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

 Ponoviti memorije računara
Magistrala
Magistrala ili sabirnica je komunikacioni put koji se sastoji od grupe linija (električnih provodnika)
kroz koje se prenose binarni signali između modula računara.
Adresna magistrala
Adresna magistrala se koristi za označavanje izvora ili odredišta podataka. Ona omogućava da se svakoj
memorijskoj lokaciji, registru, I/O port-u, modulu itd. dodeli sopstvena adresa. Signali na adresnim linijama
obično dolaze od centralnog procesora. Širina adresne magistrale (broj linija) određuje maksimalni kapacitet
memorijskog prostora. Najmanja širina od 16 BITA (linija) omogućava adresiranje ukupno 2 16 = 65536
lokacija. Savremeni procesori zahtevaju sve veću operativnu memoriju (trenutno aktuelno 256, 512 MB RAM-
a). Zbog toga se mora proširivati i adresna magistrala (čak do 32 BITA).
Magistrala podataka
Magistrala podataka se koristi za prenos podataka između modula sistema. Broj linija za podatke iznosi 8
(byte), 16 (word) ili 32 (double word). Unutrašnja magistrala centralnog procesora je odvojena od spoljašnje
magistrale podataka posredstvom kola sa tri stanja.
Upravljačka magistrala
Upravljačka magistrala se sastoji iz linija kroz koje teku upravljački (komandni) signali. Većina upravljačkih
signala potiče iz centralnog procesora. Ti signali određuju operaciju koja treba da se obavi i obezbeđuju
sinhronizaciju između modula. Karakteristični signali su:
- signali zahteva za oslobađanje magistrale,
- sinhronizacioni signali,
- signali o stanju procesora,
- signali za dovođenje procesora u početno stanje, itd.
Procesor
Osnovna jedinica svakog računara je procesor ili centralna procesorka jedinica. Procesor je integrisano
kolo i u njemu se realizuju sve računske i logičke operacije i izvršavaju instrukcije koje su zadate
programom tokom rada računara. Funkcija centralne procesorske jedinice (CPU) je
 Izvršavanje programskih instrukcija;
 Osiguravanje programskim instrukcijama da budu izvršene u pravilnom redosledu
 Izvršavanje operacija sa pokretnim zarezom

sl. Izgled procesora

Osnovni dijelovi procesora:
1.) aritmetičko - logička jedinica
2.) upravljačka jedinica
3.) registri
Aritmetičko – logička jedinica (engl. Aritmetic-Logic Unit - ALU):

Glavna zadaća joj je obrada podataka. Ona izvodi sva računanja (osnovne aritmetičke i
logičke operacije s podacima) sukladno zahtjevima upravljačke jedinice.
ALU može direktno izvoditi samo osnovne aritmetičke i logičke operacije: zbrajanje,
komplementiranje, uspoređivanje, konjunkcija (AND), disjunkcija (OR), negacija (NOT).
Sve ostale (složenije) operacije svodi na niz osnovnih.
Upravljačka jedinica (engl. Control Unit – CU ):

Upravlja radom svih dijelova računala, računarom kao cjelinom, te svim procesima u
računaru.
Prilikom izvođenja programa određuje koju operaciju treba izvršiti s kojim podacima,
redoslijed izvođenja operacija, te po potrebi uključuje i isključuje pojedine uređaje.
CU putem upravljačkih signala upravlja svim dijelovima računala. te ih na taj način
nadzire i njima upravlja.
Upravljački signali: električni impulsi koje odašilje upravljačka jedinica procesora (CU)
i pomoću njih upravlja dijelovima i radom računala.
Napomena: CU ne izvršava nikakve računske operacije!
Registri su memorije vrlo malog kapaciteta (nekoliko bajtova) i velike brzine, a nalaze
se unutar procesora. Ubrajaju se u unutarnje memorije i predstavljaju internu memoriju
procesora.
Pojedini registar može pohraniti samo jedan podatak i to onaj kojeg procesor trenutno
koristi, odnosno naredbu koju trenutno izvodi.
Podaci se unutar registara stalno i velikom brzinom izmjenjuju!
 Duljina podatka koji procesor može obraditi u jednom koraku
Trenutno najveća duljina je 64 bita (kod 64-bitnih procesora), a prije je ta duljina bila
32, 16 ili 8 bitova.
Završni dio

Nastavna oblast: Upotreba personalnog računara
Nastavna jedinica: Uključivanje i isključivanje računara.Operativni sistemi
a)obrada a)frontalni a)monološka b)tekst
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa uključivanjem ,isključivanjem i operativnim sistemom
Očekivani rezultati: Učenici će znati uključiti i isključiti računar kao i ulogu operativnog sistema
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

 Ponoviti šta je hardver i jedinice hardvera
 Šta je softver
Uključivanje računara
Kako bi započeli s radom na računaru, moramo ga uključiti. Kod uključivanja moramo paziti na redosljed:
1. Prvo uključujemo monitor

2. Potom uključujemo i centralnu jedinicu
3. Ukoliko se tokom rada računar prestane reagirati na naše naredbe, ponekad nam ostaje jedino
rješenje da restartujemo računar. Što znači restartovanje? To je ponovno pokretanje cijelog sistema
ispočetka. Time se iz radne memorije brišu svi podaci. Za restartovnje nam je na raspolaganju tipka
pored ili ispod tipke za uključivanje i isključivanje.
Ponekad uz dugme može pisati i Power.
Kad se operativni sistem potpuno učita, pojavljuje se radna površina (Desktop)
Postupak pravilnog isključivanja računara:
Strelicu (pokazivač miša ili kursor) dovedite do Start i u donjem lijevom uglu ekrana.
Kliknite na Start i odaberite naredbu Turn Off Computer
Otvorit će se prozor kao na slici dolje i moći ćete odabrati jednu od tri mogućnosti.
- Prozor za pravilno isključivanje računara

Slijeva nadesno značenje ikona je:
Stand By – odabirom ove naredbe računar se uspavljuje.

Koristi se kad nam računar ne treba kraće vrijeme pa tako
pridonosimo i uštedi energije.
Turn Off – odabirom ove naredbe počinje pravilno

isključenje računara.
Restart – odabirom ove naredbe računar će se pravilno

isključiti te ponovno samostalno pokrenuti. Koristimo ga ako
primijetimo teškoće u radu s računarom.
Cancel – odabirom ove naredbe, koja se nalazi u donjem desnom uglu, otkazujete isključenje računara ako se
predomislite i želite nastaviti s radom.
Postoji još jedan (prisilan) način ponovnog pokretanja računara, a koristi se u situaciji kada se računar ''zamrzne'',
tj. kada ne možete pomaknuti strelicu miša po ekranu niti isključiti i računar na pravilan način, kako je gore opisano.
U tom slučaju pritisnete tipku Reset koja se nalazi na kućištu računara. Tipka Reset je uglavnom mala i u blizini je
tipke za uključivanje računala.
Operativni sistem
U računarstvu, operativni sistem (OS) je kompleksan programski sistem koji kontroliše i upravlja
uređajima i računarskim komponentama i obavljanje osnovne sistemske radnje. Operativni sistem
objedinjuje u jedinstvenu funkcionalnu celinu hardver (delove računara) i softver ( programe na
računaru).Softver (software) je skup kompjuterskih programa i pratećih podataka koji zajedno daju
instrukcije kompjuterskom hardveru što i kako da radi. Softver čine svi programi i podaci koji se nalaze
na kompjuteru, uključujući operacijski sustav. Također se koriste termini programska podrška
Softveri se dijele :
1. Sistemske( MS Dos,Unix,Linux ,Windows)
Pomoću sistemskog softver računara starta uključuje i isključuje , unose se podaci i programi i
upravlja komplet sistemom.
2. Aplikativne ili korsničke(Word ,Excel,Access,Corel, AutoCad....) su programi pisani za potrebe
korisnika i onih za svoje potrebe razvijaju.
Završni dio

Nastavna jedinica Dijelovi radnog ekrana
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa dijelovima radnog ekrana
Očekivani rezultati: Učenici će znati elemente radnog ekrana
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti uključivanje i isključivanje računara
 Ponoviti operativne sisteme
Radna površina je osnovna površina ekrana koju vidite nakon što uključite računar i prijavite se u
operativni sistem Windows. P Nakon zatvaranja okvira s dobrodošlicom na ekranu ostaje površina koja
se naziva radna površina ili radni stol (Desktop). Na njoj se nalaze pojedine komponente:
 Radna površina
 sličice ili ikone (icons): My Computer, Recycle Bin, My Network Places i druge
 taskbar - traka poslova
ritTri ikonice se nalaze na gotovo svim desktopovima:My Computer, My Documents i Recycle Bin
(korpa).Kada se pokazivač miša dovede na ikonicu, obično se (osim ako nije isključen ili ga nema) pojavi
u jednom pravougaoniku podsetnik (screentip) .Ikonice na ekranu mogu predstavljati različite objekte.
Ikonice ili sličice koje u svom donjem levom uglu
imaju strelicu nazivaju se prečice ili shortcut.
Ukoliko se neka prečica izbriše odgovarajući
program ili datoteka ostaju u memoriji računara,
ali ako se obriše ikonica,briše se program koji ona
predstavlja.Na donjem delu ekrana, ispod radne
površine, nalazi se traka poslova (taskbar). Ova
traka može, po želji korisnika, povlačenjem da se
premesti uz bilo koju ivicu ekrana, ili da se zada
da bude sakrivena dok se pokazivač miša ne
dovede na ivicu uz koju se nalazi.Sa leve strane
trake poslova nalazi se dugme Start (Start).
Klikom na ovo dugme aktivira se skačući meni.
Uloga ovog menija biće objašnjena kasnije.
Traka zadataka predstavlja dugu horizontalnu traku koja se nalazi u dnu ekrana. Za razliku od radne
površine koju mogu zakloniti otvoreni prozori, traka zadataka je gotovo uvek vidljiva. Sastoji se iz tri
osnovna dela:
 Dugme „Start“ koje otvara „Start“ meni. Srednji deo pokazuje koje programe i datoteke ste
otvorili i omogućava vam da brzo prelazite iz jednih u druge.
 Sistemska traka poslova uključuje sat i ikone (sličice) koje označavaju status određenih
programa i postavki računara.
Najverovatnije ćete najviše koristiti srednji deo trake zadataka, tako da ćemo prvo razmotriti njega.
Završni dio
Nastavna jedinica Dijelovi radnog ekrana
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa dijelovima radnog ekrana i mogućnostima rada sa
programskim prozorima
Očekivani rezultati: Učenici će znati elemente radnog ekrana i savladati određene tehnike u radu sa
prozorima
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti prethodnu nastavnu jedinicu
Svaki put kada otvorite neki program, datoteku ili fasciklu, oni se prikazuju na ekranu u polju ili okviru koji
se naziva prozor(tako je operativni sistemWindows dobio svoje ime). Budući da u operativnom sistemu
Windows svuda ima prozora, važno je da naučite kako da ih premeštate, menjate njihovu veličinu ili ih
samo sklonite.
Dijelovi prozora
Iako je sadržaj svakog prozora različit,
svi oni imaju zajedničkih dijelova. Prvo,
prozori se uvijek pojavljuju na radnoj
površini - glavnom radnom području
vašeg zaslona. Nadalje, većina se
prozora sastoji od istih osnovnih
dijelova:
1.Traka menija , 2.Naslovna traka

3.Dugme za minimiziranj , 4.Dugme
maksimajz(uvećanje)
5.Dugme za zatvaranje prozora(close),6.Klizaž(skrol traka),7. Okvir(rub)
Premještanje prozora
Da biste premjestili prozor, pokazivačem miša pokažite na naslovnu traku . Zatim ga vucite do željenog
mjesta. (Povlačenjepodrazumijeva pokazivanje mišem na stavku, držanje pritisnutom lijeve tipke,
premještanje stavke, a zatim otpuštanje tipke miša.)
Promjena veličine prozora
 Da bi prozor ispunio čitav zaslon, kliknite dugme Maksimiziraj ili dvokliknite naslovnu traku
prozora.
 Da biste maksimizirani prozor vratili na prethodnu veličinu, kliknite dugme Vrati (koji se
pojavljuje na mjestu dugmeta Maksimiziraj). ili dvokliknite naslovnu traku prozora.
 Da biste promijenili veličinu prozora (učinili ga većim ili manjim), pokažite na bilo koji od njegovih
rubova ili uglova. Kada se pokazivač miša promijeni u dvosmjernu strelicu (vidi donju sliku), vucite
rub ili ugao da biste smanjili ili povećali prozor.
Povlačenje ruba ili ugla prozora radi promjene veličine
Maksimiziranom prozoru ne možete mijenjati veličinu. Najprije
ga morate vratiti na prethodnu veličinu.
Skrivanje prozora
Skrivanje prozora naziva se minimiziranje. Želite li prozor privremeno skloniti, ali ne i zatvoriti, minimizirajte ga.
Da biste minimizirali prozor, kliknite njegovo dugme Minimiziraj . Prozor nestaje s radne površine i vidljiv je
samo kao dugme na programskoj traci, dugoj vodoravnoj traci na dnu zaslona.
Dugme programske trake

Da bi se minimizirani prozor ponovo pojavio na radnoj površini, kliknite njegov gumb na programskoj traci. Pojavit
će se isti kakav je bio prije minimiziranja.
Zatvaranje prozora
Zatvaranjem prozora uklanjate ga s radne površine i programske trake. Ako ste završili rad s programom ili
dokumentom i nećete ga uskoro trebati, zatvorite ga.
Da biste zatvorili prozor, kliknite njegov dugme Zatvori
Rad s programskom trakom. Programska traka predstavlja sredstvo za organiziranje svih prozora. Svaki prozor
ima odgovarajuće dugme na programskoj traci. Da biste se prebacili u neki drugi prozor, samo kliknite njegovo
dugme na programskoj traci. Prozor će se pojaviti ispred svih ostalih i postati aktivni prozor — onaj u kojem
trenutno radite.
Korištenje kombinacije tipki Alt + Tab. Pritiskom na tipke ALT+TAB možete se prebaciti u prethodni prozor ili
ako držite pritisnutom tipku ALT i uzastopno pritišćete tipku TAB, možete kružiti kroz sve otvorene prozore i radnu
površinu. Otpustite tipku ALT da biste prikazali odabrani prozor
Automatsko raspoređivanje prozora
Kaskadni raspored prozora (lijevo), u
Da biste odabrali jednu od tih mogućnosti, otvorite nekoliko
prozora na svojoj radnoj površini, desnom tipkom miša kliknite
prazno područje programske trake, a zatim kliknite Kaskadno
složi prozore, Pokaži prozore jedan iznad drugoga ili Pokaži
prozore jedan uz drugi
Raspoređivanje prozora jedan uz drugi
1. Vucite naslovnu traku prozora ulijevo ili udesno na zaslonu sve dok se ne pojavi obris proširenog prozora.
2. Pustite tipku miša da biste proširili prozor.
3. Ponovite 1. i 2. korak s nekim drugim prozorom da biste prozore rasporedili jedan uz drugi.
Korišćenje funkcije Aero Flip 3D.
Funkcija Aero Flip 3D raspoređuje prozore u trodimenzionalni niz i time vam omogućava da brzo
prelazite kroz njih. Da biste koristili funkciju Flip 3D:
1. Držite pritisnut taster sa Windows logotipom na tastaturi i pritisnite taster Tab da biste otvorili
funkciju Flip 3D.
2. Dok držite pritisnut taster sa Windows logotipom, pritiskajte uzastopno taster Tab ili okrećite
točak miša da biste se kretali kroz otvorene prozore. Takođe možete pritisnuti tastere strelice
nadesno ili strelice nadole da biste se pomerili jedan prozor unapred ili tastere strelice nalevo ili
strelice nagore da biste se vratili jedan prozor unazad.
3. Otpustite taster Windows logotip da biste prikazali prvi prozor u nizu. Ili kliknite na bilo koji deo
prozora u nizu da biste ga prikazali.
Dijalozi
Dijalog predstavlja poseban tip prozora koji vam postavlja pitanje, omogućava vam da izaberete opcije
za izvršavanje nekog zadatka ili vam pruža informacije. Dijaloge ćete često videti kada je nekom
programu ili operativnom sistemu Windows potreban vaš odgovor.
Ako izađete iz programa bez čuvanja onoga što ste uradili, pojaviće se dijalog
Za razliku od običnih prozora, većina dijaloga ne može se uvećati, umanjiti, niti im se može promeniti
veličina. Međutim, oni se mogu premeštati.
Završni dio

Nastavna jedinica Osnovna podešavanja u Windowsu
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa podešavanjimaa u Windows okruženju
Očekivani rezultati: Učenici će znati da podesi zaštitu ekrana,promjeniti pozadinu,podesi vrijeme ,
tastaturu , miša i task bar
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti dijelove programskog prozora
Rad sa grafičkim okruženjem, osnovna podešavanja
Desktop ili radna površina je prva stvar koju vidimo prilikom podizanja sistema (slika 1). Desktop
predstavlja površinu na koju se mogu
spustiti određeni elementi grafičkog
sistema – sistemski folderi
Users,Computer, Recycle bin (kanta),
mogu se snimati folderi, podaci i prečice
za foldere, podatke ili aplikacije, kao i
određeni grafički dodaci poznati kao
gadget (gedžeti). Na slici 1 se vidi
potpuno prazan desktop na kome se
nalazi samo Recycle bin što je
podrazumevana postavka.
sl-1
Da bi se na Desktop dodali neki
elementi kao što su sistemski folderi ili
se promenila pozadina potrebno je
pokrenuti personalizovanje desktopa kroz kontekstni meni desnog kilka
miša i izabrati Personalize (slika 2).
sl-2
U okviru prozora Personalize postoji dosta opcija za podešavanje (slika 3 ):Pozadina,Screen Saver,Sounds... Sa
leve strane se u gornjem uglu nalaze opcije za podešavanje ikonica na desktopu (Change desktop icons) gde se
bira koji sistemski folderi će biti prikazani na desktopu (slika 4).
Sl-3
Moguće je izabrati Computer, User files, Recycle bin, My network places i Control panel. Prva tri se
najčešće postavljaju, ali se po potrebi mogu dodati i druga dva. Ukoliko se iz Personalize izabere Desktop
background, dobijaju se podešavanja u vezi sa pozadinom (slika 5).
Podešavanja pozadine se svode na odabir foldera u kome su slike, kao što se vidi na slici 5, ali i načina
prikaza slike na pozadini Picture position (slika 6)
Podešavanje Taskbara(Traka zadataka)
Taskbar i Start menu se mogu po potrebi podešavati. U podešavanja se ulazi klikom na neki slobodan
deo taskbara i odabirom opcije Properties . U prozoru podešavanja (slika 7)
postoje opcije za:
Lock Taskbar za zaključavanje taskbara
Auto-hide za automatsko skrivanje taskbara, gde se on pojavljuje kada
mišem dodjemo u donji deo ekrana
Use small icons za smanjenje prikaza ikonica u taskbaru, jako korisno na
malim ekranima
Tasbar location on screen za podešavanje položaja na ekranu,
podrazumevana opcija je donji deo ekrana
Taskbar buttons za podešavanje grupisanja prozora, podrazumevano je da
grupiše prozore od iste aplikacije
Notofication area za podešavanje šta će sve biti prikazano u delu za
notifikacije
Sl-7
Sistemska traka
U skroz desnom delu taskbara se nalazi deo za notifikacije (Notification area). Tu se nalaze ikone za
odabir jezika (slika 16), programi koji su spušteni u Taskbar na slici 17 (minimized to taskbar, i treba reći
da nemaju sva aplikacije ovu mogućnost), važna obaveštenja u vidu zastavice (slika 18), ikona za
bateriju ukoliko je u pitanju uređaj sa baterijom kao laptop ili tablet, ikona za mrežu (slika 19), u ovom
slučaju u pitanju je bežična (wireless) mreža, ikona za jačinu zvuka (slika 20) i deo za datum i vreme
(slika 21).
Podešavanje miša Podešavanje tastatue

Control Panel-Mouse Control Panel-Keyborad
Završni dio

Nastavna jedinica . Vježba:Rad sa prozorima. Osnovna podešavanja
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz rada sa prozorima i podešavanjima
Očekivani rezultati: Učenici treba da samostalno rade na određenim podešavanjima i programskim
prozorima
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti dijelove programskog prozora
 Ponoviti osnovna podešavanja

1.Otvoriti program WordPad
 Nabrojati dijelove programskog prozora
 Minimizirati programski prozor
 Maksimizirati programski prozor
2.Otvoriti programski prozor Notepad

 Nabrojati dijelove programskog prozora
 Minimizirati programski prozor
 Maksimizirati programski prozor
3.Izvršiti podešavanje Taskbara i startnog menija

4.Podešavanje datuma i vremena
5.Podešavanje pozadine i zaštite ekrana

6.Podešavanje miša
7.Podešavanje tastature
Završni dio

Nastavna jedinica . Vježba:Instalacija i uklanjanje programa. Virusi i AV zaštita
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa instalacijom i brisanjem programa ,virusima i zaštitom
Očekivani rezultati: Učenici će znati instalirati i deinstalirati program i zaštiti računar od virusa
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

 Ponoviti pojam i vrste softvera.

Instalacija programa
Instalacija programa znači postaviti i snimiti program na
računar. Instaliranje i deinstalirajne programa na računaru pod
Windows 7 operativnim sistemom se generalno može smatrati
veoma lakim. Međutim, postoji mnogo izuzetaka koji nas
navode na zaključak da instaliranje i deinstaliranje programa
ne treba shvatati olako. Problemi se često javljaju kod
aplikacija koje su izdate pre nego što je izašao Windows 7
operativni sistem, kao i kod programa koji koriste sopstvene
deinstalerske aplikacije. Prilikom instalacije programa pažljivo
čitajte instrukcije i pratite šta se dešava na ekranu
 Ako se program nalazi na disku ubacite ga u vaš dvd rom. Većina programa sama pokreće dijalog
prozor sa instrukcijama za instalaciju softvera nakon ubacivanja diska.
 Ako se početni prozor nije pojavio, pretražite sadržaj diska, obično se fajl instalacije naziva
“Setup.exe” ili “Install.exe”. Kliknite dvaput na fajl ne bi li ste pokrenuli instalaciju programa.
 Vidjećete ponuđene lokacije za snimanje sistemskih dokumenata programa i odlučiti gdje te
dokumente snimiti,prihvatiti uslove licenciranja i dalje kliknuti na Next....Finsh
Deinstaliranje programa
 Ulogujte se na vaš računar kao administrator. Pobrinite se da program koji želite da instalirate
nije trenutno pokrenut.
 Kliknite na “Start” dugme i izabertite stavku “All Programs”. Otvorite folder koji sadrži program koji
želite da deinstalirate. U folderu potražite “Uninstall” fajl. Kada ga pronađete kliknite dvaput na
njega kako bi započeli proces deinstalacije.
 Ako ne postoji “Uninstall” fajl, u folderu programa potražite dokumentaciju sa specijalnim
instrukcijama za deinstalaciju. Takođe, možete posetiti oficijelni sajt programa kako biste pronašli
instrukcije za deinstalaciju.
 Ako niste uspeli da pronađete instrukcije za deinstalaciju programa, kliknite na “Start” dugme.
Zatim kliknite na “Control Panel” i izaberite stavku “Programs” i zatim “Programs and Features”.
Izaberite program koji želite da deinstalirate i kliknite na “Uninstall”. Ako je potrebno ukucajte
administratorsku lozinku.
Virusi i antivirusna zaštita

Računarski virusi su programi napravljeni s namjerom stvaranja smetnji u radu i različitih
oštećenja datoteka i organiziranih podataka na PC računalu.
Trojanci pod maskom stiže putem e-maila, news grupe ili popularnih chat programa do
lakovjernih i nedovoljno informiranih korisnika mreže,navodeći ih da ga pokrenu i instaliraju na
računar..Zadatak trojanca je da pronalazi datoteke koje sadrže šifre potrebne za instaliranje na
računar, server ili konektiranje na Internet i distribuira ih udaljenom hakeru.
Crv je mali računarski program koji koristi računarsku mrežu i sigurnosne propuste.Najčešći
način širenja crva je putem e-mail pošte i pri tome mjenja ili uništava podatke i programske
kodove
Antivirusni programi
Anti-virus program se sastoji od nekoliko računarskih programa koji pokušavaju pronaći,
spriječiti i ukloniti računarske viruse i ostali maliciozni softver (malware)
Antivirusni program se sastoji iz dva dijela :

1. Aktivni dio programa koji sve vrijeme nadgleda korisnički računar
2. Baze podataka koja sadrži podatke o virusima
Antivirusni programi:
Kasperski antivirusni program

Norton antivirusni program
Ad-Aware Free Antivirus +
Avast! Free Antivirus
AVG Anti-Virus Free
Avira Free Antivirus
Comodo Internet Security
Comodo Firewall
Malwarebytes Anti-Malware
Microsoft Security Essentials
Panda Cloud Antivirus
PC Tools AntiVirus Free
ZoneAlarm Free Antivirus
Završni dio

Nastavna jedinica Korisnički programi Windows okružena:Kalkulator,Notepad,WordPad,Paint.
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa korisničkim programima Notepad,WordPad,Paint i
Kalkulatorom
Očekivani rezultati: Učenici će znati pokrenuti programe i elemente programskih prozora
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti ukjučivanje i isključivanje računara
 pokretanje programa

Kalkulator
Pokretanje programa:Start-All Programs-Accessories-Calculator
Iz menija Wiew se mogu birati opcije:

 Standard (Standardni)
 Scientific(Nauči)
 Programmer(Programer)
 Statistics(Statistički podaci)
Notepad
Pokretanje programa:Start-All Programs-

Accessories-Notepad
Elementi programskog prozora:

1.Traka menija
2.Naslovna traka
3.Dugme za minimiziranje
4.Dugme maksimajz(uvećanje)
5.Dugme za zatvaranje prozora (close)
6.Klizaž(skrol traka)
7. Okvir(rub)
WordPad
Pokretanje programa:Start-All Programs-Accessories-WordPad
 Naslovna traka i(The title Bar).
 Traka s padajućim menijem (The Menu Bar)
 Standardna alatna traka (The Standard Menu Bar)
 Statusna traka (The Status Bar) –
Paint
Pokretanje programa:Start-All Programs-Accessories-Paint

Naslovna traka,traka menija,Tool Box ili kutija alatki za crtanje,osobine aktivnih alatki,radni prostor za
izradu crteža,paleta boja.
Završni dio

Nastavna jedinica . Vježba:Korisnički programi Windows okružena(WordPad , Paint)
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz rada u programima WordPad i Paint
Očekivani rezultati: Učenici treba samostalno da urade zadatak u WordPadu i Paintu
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

 Ponoviti ukjučivanje i isključivanje računara
 pokretanje programa
1.Otvoriti program Calculator

1. Isprobati nekoliko računskih operacija
2. Pomjeriti programski prozor po radnoj površini
3. Minimizirati programski prozor
2.Otvoriti program Notepad

1. Podesiti margine ( File-Page Setup)
2. Podesiti font ( Format-Font-Arial 14)
3. Otkucati svoje ime i prezime
4. Snimiti dokument (File-Save As-Ime dokumenta –Save)
3.Otvoriti program WordPad

1. Podesiti font-Arial 14
2. Ispisati tekst: Ja sam učenk VI razreda
3. Snimiti dokument (Save As)
4. Izvršiti razna pdešavanja (View)
5. Unesti sliku
6. Snimiti promjene (Save)
4.Otvoriti program paint

1. Nacrtati nekoliko oblika(promjena linije ,unos boje)
2. Uključiti alatku za tekst( selektovati teks, promjena vrste i veličine slova)
3. Selektovati i rotirati
4. Snimiti dokument u JPG formatu
Završni dio

Nastavna jedinica : Upotreba personalnog računara-sistematizacija gradiva
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz prethodnog gradiva
Očekivani rezultati: Učenici treba da pokažu određeni nivo znanja iz prethodnog gradiva
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
o Ponoviti pojam podatak,informacija informatika,računarstvo
o Hardver i jedinice hardvera
o Softveri i podijela softvera
o Vrste memorija
o Vrste magistrala
o Procesor
1. Uključivane i isključivanje računara

2. Dijelovi radnog ekrana
3. Rad sa prozorima
o Dijelovi prozora
o Premještanje prozora
o Promjena veličine prozora
o Skrivanje prozora
o Zatvaranje prozora
o Korištenje kombinacije tipki Alt + Tab.
o Automatsko raspoređivanje prozora
o Raspoređivanje prozora jedan uz drugi
o Korišćenje funkcije Aero Flip 3D
o Dijalozi
4.Osnovna podešavanja u Windowsu
o Promena pozadine (slike)
o Zaštita ekrana
o Podešavanje Taskbara(Traka zadataka)
o Sistemska traka
o Podešavanje miša
o Podešavanje tastature
5.Instalacija i deinstalacija programa
6. Korisnički programi Windows okružena
o Kalkulator
o Notepad
o WordPad,
o Paint
Završni dio

Nastavna oblast: : Rad sa podacima
Nastavna jedinica Organizacija podataka u računaru.Windows Explorer
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa organizaciom podataka u računaru
Očekivani rezultati: Učenici će znati ulogu Windows explorera i šta je folder ,datoteka i fajl.
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Šta je podatak
 Šta je Hardver
 Šta je softver
Organizacija podataka u računaru
Da bi se podaci mogli efikasno pronalaziti i obrađivati,
moraju se u računaru na prikladan
način organizirano pohraniti Osnovne elemente
organizacije podataka prikazuje slika 1.1. Vidi se da
je organizacija podataka hijerarhijska. Najviši nivo
predstavlja baza podataka, a niži elementi su:
datoteteka, slog, polje, znak i bit, kao dio zapisa
znaka u reprezentaciji koju razumije računar.
Windows Explorer
Bilo koji operativni sistem treba da omogući jednostavno organizovanje i pretraživanje podataka na
računaru. Kod Windows-a to obavlja Windows Explorer, ili samo Explorer, kako se češće naziva. On
omogućava da činite baš to što mu ime kaže da istražujete svoj računar.
Da bi radili sa explorerom trebamo prihvatiti hijerarhijski model i definisati dva pojma folder i file.
Prozor Explorera je podjeljenpo vertikali u dva dijela. U lijevom se nalazi hijerahijska struktura
podataka. predstavljena folderima, a u desnom sadržaj trenutno aktivnog foldera. Desni prozor je
podjeljen na kolone koje dodatno opisuju datoteke unutar foldera tako da sem imena (Name) možemo
da saznamo koliko su veliki (Size), vrstu (Type), datum posljednje izmjene podataka podataka unutar
datoteke (Modified) .Na dnu prozora nalazi se Statusna linija koja prikazuje koliko objekata (fajlova i
foldera) sadrži selektovani folder (Object(s)) i koliko je slobodnog prostora na disku kome pripada
selektovani folder (Disk free space)
Datoteka je skup organizovanih podataka pod jednim imenom

Datoteka, fajl (file) predstavlja osnovnu organizacionu cjelinu, u koju smještamo
podatke.
Fajl (file) znači papir, dokument unutar fascikle
Pod podacima se smatraju sve vrste dokumentata, aplikacija i programa, koje računar može da
prihvati i zapamti. Fajl je jednoznačno određen sadržajem, imenom i lokacijom
Ime fajla daje kreator i ono treba da asocira na sadržaj fajla.
 Ime fajla obično ima i produžetak (ekstenziju) od tri slova koji ukazuje na tip (ili
vrstu) fajla.
 Na primer:
 Ugovor1.doc – tekstualni fajl
 Odeljenje-ekskurzija.jpg – fotografija
 Auto Škola.mdb Superstar.mp3 - - baza podataka
Folder predstavlja veću logičku cjelinu u koju se smještaju fajlovi. Ranije su ove cjeline bile
poznate pod imenom direktorij, a sad je termin direktorij zamjenjen sa terminom fascikla ili
omotnica, sa istim značenjem.
Folder je kreirani memorijski prostor u kome se nalaze drugi podfolderi, subfolderi i
fajlovi.
Ovakva organizacija podataka poznata je kao organizacija podataka u obliku stabla.
Završni dio

Nastavna jedinica Rad sa folderima i datotekama-kreiranje foldera i podfoldera(promjena
imena,premještanja ,brisanja)
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa kreiranjem foldera , podfoldra i datoteka
Očekivani rezultati: Učenici će znati kreirati , kopirati, premještati i preimenovati foldere
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Šta je datoteka
 Šta je folder
Rad sa folderima
Windows Explorer je aplikacijski program, uključen u Windows operacijski sustav, a osnovna svrha mu
je rad sa mapama i datotekama. Windows Explorer možete otvoriti na dva načina:
Zadatak 1: Pregledavanje foldera Program Files

1. Ako Windows Explorer nije trenutno otvoren, otvorite ga.
2. U lijevom potprozoru pritisnite na ikonu C: uređaja.
3. U desnom potprozoru, pomoću klizača pomičite sadržaj tako dugo dok na ugledate
Program Files. Dva puta kliknite na njega
4.
Zadatak 2: Kreiranje dviju novih mapa (foldera)

1. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a pritisnite na C: uređaj.
2. Odaberite File | New | Folder. Na dnu desnog potprozora će se
prikazati nova mapa. Nova mapa će automatski dobiti ime New
Folder.
3. Unesite ime za vašu novu mapu. Na primjer, ako su vaši incijali NB,
tada ju nazovite NB_mapa_1.
4. Ponovite korake 1. 2. i 3. Drugu mapu nazovite NB_mapa_2.
Zadatak 3: Kreiranje podmape (podfoldera)

1. U desnom potprozoru Windows Explorer-a, kliknite dva puta na prvu mapu koju ste
kreirali u Zadatku 2: NB_mapa_1.
2. Odaberite File | New | Folder. Windows će prikazati novu podmapu.
3. Upišite ime vaše nove mape, npr NB_podmapa_1.
Zadatak 2: Kreiranje dviju novih mapa (foldera)
5. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a pritisnite na C: uređaj.
6. Odaberite File | New | Folder. Na dnu desnog potprozora će se
prikazati nova mapa. Nova mapa će automatski dobiti ime New
Folder.
7. Unesite ime za vašu novu mapu. Na primjer, ako su vaši incijali NB,
tada ju nazovite NB_mapa_1.
8. Ponovite korake 1. 2. i 3. Drugu mapu nazovite NB_mapa_2.
Zadatak 3: Kreiranje podmape (podfoldera)

4. U desnom potprozoru Windows Explorer-a, kliknite dva puta na prvu mapu koju ste
kreirali u Zadatku 2: NB_mapa_1.
5. Odaberite File | New | Folder. Windows će prikazati novu podmapu.
6. Upišite ime vaše nove mape, npr NB_podmapa_1.
1. Pritisnite na Yes kako bi potvrdili vašu namjeru da obrišete mapu.
Mapa je sada obrisana, kao i sve podmape i datoteke koje je eventualno sadržavala. Sve se to
sad nalazi u Recycle Bin-u.
Zadatak 6: Povrat datoteka iz obrisane mape
1. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a, pomaknite njegov sadržaj pomoću klizača,

tako da Recycle Bin bude vidljiv. Pritisnite na njega.
Windows Explorer će prikazati sadržaj Recycle Bin-a u desnom potprozoru.

2. Odaberite Edit | Undo Delete kako bi povratili datoteke i mape koje je sadržavao.
Završni dio
Ponoviti nastavnu jedinicu

Nastavna jedinica Rad sa folderima i datotekama-kreiranje foldera i podfoldera(promjena
imena,premještanja ,brisanja)
i) obrada b) frontalni a)monološka j) tekst
k) utvrđivanje b)grupni b) dijaloška b) slike
l) vježbanje c)individualni c)demonstrativna c) modeli
m) sistematizacija d)rad u parovima d)tekst d) projekcije
n) e) e)kombinovana e) udžbenik
o) f) f)istraživačka f) računar
p) g) g) g)projektor
Zadaci nastave:
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti kreiranje foldera i podfoldera

Rad sa datotekama
Zadatak 7: Kreiranje tekstualne datoteke
1. Odaberite Start | Programs | Accessories | Notepad. Pojavit će se prazan prozor
Notepad-a na vašem ekranu, spreman za prihvat teksta.
2. Upišite sljedeći tekst: Ovo je samo proba.
Sada ste kreirali datoteku, i unjeli sadržaj u nju. Međutim, vaša datoteka nije spremljena na disk,
ona postoji samo u RAM memoriji računala.
Zadatak 8: Imenovanje i spremanje datoteke
1. Odaberite File | Save kako bi vam se prikazao Save As dijaloški okvir. U ovom dijaloškom
okviru, Windows vas pita sljedeće:
o Na koji uređaj želite spremiti vašu datoteku?
o U koju mapu želite spremiti vašu datoteku?
o Koje ime želite dati vašoj novoj datoteci?
2. Pritisnite na strelicu desno od Save in drop-down liste. Mičite se po listi tako dugo dok ne
nađete C: ikonu. Pritisnite na nju.
1. Save As dijaloški okvir sada prikazuje listu mapa na vašem C: uređaju.

2. Nađite mapu koju ste preimenovali u Zadatku 4. Dva puta kliknite na nju.
Sada ste odredili uređaj i mapu u kojima želite spremiti vašu datoteku. Preostalo vam je samo
dati ime datoteci.
3. Kliknite u polje File name, izbrišite tekst koji se eventualno pojavio, i upišite ime vaše nove
datoteke, npr. NB_nova_datoteka. Kada ste gotovi, pritisnite na Save.
4.Kliknite u polje File name, izbrišite tekst koji se eventualno pojavio, i upišite ime vaše nove datoteke,
npr. NB_nova_datoteka. Kada ste gotovi, pritisnite na Save.
Windows automatski dodaje ekstenziju od tri slova .txt na kraj imena svih tekstualnih datoteki, koje je
kreirala Notepad aplikacija.
Pritisnite na gumb za zatvaranje na Notepad-ovom prozoru, i zatvorite ga.
Zadatak 9: Mijenjanje imena datoteke
1. Pomoću Windows Explorer-a otvorite mapu koja sadrži datoteku spremljenu u Zadatku 8.
2. Desnim gumbom miša kliknite na datoteku, da bi se prikazao pop-up izbornik.
3. Odaberite Rename
4. Upišite novo ime datoteke, npr. NB_preimenovana_datoteka. Nemojte mijenjati ili brisati
ekstenziju .txt.
Ovime ste dali novo ime vašoj datoteci.
Zadatak 10: Brisanje datoteke
1. Pomoću Windows Explorer-a prikažite datoteku koju ste preimenovali u Zadatku 9, i
kliknite desnim gumbom miša na nju.
2. Iz pop-up izbornika odaberite Delete naredbu.
3. Pritisnite na Yes kako bi potvrdili vašu namjeru da prebacite datoteku u Recycle Bin.
Druga mogućnost je da kliknete jedanput na datoteku da se označi, i onda pritisnete na
gumb Delete koji se nalazi na alatnoj traci Windows Explorer-a.
Zadatak 11: Povrat obrisane datoteke
1. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a, pomaknite njegov sadržaj pomoću klizača,
tako da Recycle Bin bude vidljiv. Pritisnite na njega.
Windows Explorer će prikazati sadržaj Recycle Bin-a u desnom potprozoru.
2. Pritisnite na datoteku, da bi je označili, i onda odaberite File | Restore.
Windows-ov međuspremnik (clipboard)
Međuspremnik je privremeni spremnik u koji se mogu kopirati mape i datoteke, kako bi se kasnije
opet prebacili na neko drugo mjesto
Zadatak 12: Kopiranje mape
1. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a, pritisnite na mapu koju ste preimenovali
u Zadatku 4.
2. Odaberite Edit | Copy
3. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a, pomaknite njegov sadržaj pomoću
klizača, tako da mapa share bude vidljiva. Pritisnite na nju, da se u desnom
potprozoru prikaže njezin sadržaj.
4. Odaberite Edit | Paste.
Ovime je kopija vaše mape smještena u mapu share. Drugi način, na koji možete kopirati mapu je, da
nakon odabira mape u točki 1. pritisnite na gumb Copy To na alatnoj traci Windows Explorer-a, i u
otvorenom dijaloškom okviru odaberete mapu u koju ćete ju kopirati.
Završni dio

Nastavna jedinica Rad sa folderima i datotekama ( kopiranja,premještanja,kompresija )
Zadaci nastave:
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti kreiranje foldera i podfoldera
 Ponoviti kopiranja i premještanja datoteka

Zadatak 13: Premještanje mape
1. U desnom potprozoru Windows Explorer-a, prikažite mapu koju ste kopirali u mapu share
u Zadatku 12. Pritisnite na nju da se označi.
2. Odaberite Edit | Cut
3. U lijevom potprozoru pronađite mapu Documents and Settings, i kliknite dva puta na nju
da se otvori.
4. U lijevom potprozoru pronađite mapu student, i kliknite dva puta na nju da se otvori.
Ovime se vaša mapa premjestila iz mape share u mapu student. Drugi način, na koji možete premjestiti
mapu je, da nakon odabira mape u točki 1. pritisnite na gumb Move To na alatnoj traci Windows Explorer-
a, i u otvorenom dijaloškom okviru odaberete mapu u koju ćete ju premjestiti .
Zadatak 14: Kopiranje datoteke
1. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a, prikažite mapu u kojoj se nalazi datoteka kreirana
u Zadatku 7. Dva puta kliknite na nju da se njezin sadržaj prikaže u desnom potprozoru. Pritisnite
na datoteku da se označi.
2. Odaberite Edit | Copy.
3. U lijevom potprozoru Windows Explorer-a, pomaknite njegov sadržaj pomoću klizača, tako da
mapa share bude vidljiva. Pritisnite na nju, da se u desnom potprozoru prikaže njezin sadržaj.
Ovime je kopija vaše datoteke smještena u mapu share. Drugi način, na koji možete kopirati datoteku je, da nakon
odabira datoteke u točki 1. pritisnite na gumb Copy To na alatnoj traci Windows Explorer-a, i u otvorenom
dijaloškom okviru odaberete mapu u koju ćete ju kopirati
Zadatak 15: Premještanje datoteke
1. U desnom potprozoru Windows Explorer-a, prikažite datoteku koju ste kopirali u mapu share
u Zadatku 14. Pritisnite na nju da se označi.
2. Odaberite Edit | Cut.
3. U lijevom potprozoru pronađite mapu Documents and Settings, i kliknite dva puta na nju da se
otvori.
4. U lijevom potprozoru pronađite mapu student, i kliknite dva puta na nju da se otvori.
Ovime se vaša datoteka premjestila iz mape share u mapu student. Drugi način, na koji možete premjestiti
datoteku je, da nakon odabira datoteke u točki 1. pritisnite na gumb Move To na alatnoj traci Windows
Explorer-a, i u otvorenom dijaloškom okviru odaberete mapu u koju ćete ju premjestiti.
Rad sa više datoteki od jednom
Windows Explorer omogućava jednostavno kopiranje i premješanje više datoteki u jednoj
operaciji. Taj postupak se može izvesti samo kada:
 Datoteke koje želite kopirati ili premjestiti se trenutno nalaze u istoj mapi.
 Mjesto na koje ih želite kopirati ili premjestiti je također jedna mapa.
Postoje dva načina na koji to možete izvesti:
 Ako su imena datoteki susjedne, tada
1. Kliknite na prvu datoteku
2. Pritisnite i držite tipku SHIFT
3. Kliknite na zadnju datoteku.
Sve datoteke, prva, zadnja i sve između, su sada označene, pa
ih sada možete kopirati ili premjestiti u jednoj operaciji.
 Ako imena datoteki nisu susjedne, tada

1. Kliknite na prvu datoteku
2. Pritisnite i držite tipku CTRL
3. Kliknite na odabrane datoteke, jednu po jednu, da se
označe.
Ponovo, sve su datoteke sada označene, pa ih sada možete kopirati ili
premjestiti u jednoj operaciji.
Isprobati gornje operacije na mapi Program Files.
Kompresija datoteka
Zadatak 16: Spremanje direktorija u ZIP datoteku
Ponekad je potrebno na Internetu ostaviti više datoteka koje su logički povezane (npr. nekoliko
Word dokumenata na istu temu). Da korisnici ne bi trebali "skidati" jednu po jednu datoteku,
potrebno ih je pripremiti u tzv. ZIP arhivu. Na taj način se može i smanjiti veličina mnogih (npr.
Wordovih) datoteka!
Recimo da želimo omogućiti korisnicima da "skinu" Word i Excel datoteke (ako ih nemate,
odaberite ili kreirajte bilo koje (dvije ili tri) Word/Excel datoteke).
1. Kreirajte na disku direktorij; nazovite ga npr. datoteke
2. U novi direktorij kopirajte datoteke koje želite staviti na Internet.
Zbog ograničenja na Studentu, pripazite da ukupna veličina datoteka ne bude više od
500kB.
3. U stablu direktorija (u Windows Exploreru) kliknite desni gumb miša na
direktorij datoteke i izaberite WinZip | Add to datoteke.zip ili nešto slično (razlikuje se,
ovisno o postavkama računala)
4. U direktoriju koji sadrži direktorij datoteke pojavit će se datoteka datoteke.zip - to je ZIP
arhiva koja sadrži sve datoteke koje ste stavili u direktorij datoteke. Njen sadržaj možete
vidjeti dvostrukim klikom na datoteke.zip.
Zadatak 17: Čitanje ZIP datoteka
Datoteku datoteke.zip premjestite u neki direktorij (npr. u C:\Temp). Kliknite na nju desnim
gumbom miša i izaberite WinZip | Extract to folder C:\Temp\datoteke. Računalo će kreirati
poddirektorij datoteke i u njega smjestiti kopije svih datoteka koje ste u prethodnom zadatku
pospremili u arhivu.
U ZIP arhivi se nalaze kopije datoteka, što znači da proces komprimiranja (i, eventualno,
dekomprimiranja) treba ponoviti svaki put kad promijenite sadržaj datoteka!
Završni dio
Nastavna jedinica Rad sa podacima- sistematizacija
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz rada sa pogacima
Očekivani rezultati: Učenici treba samostalno da urade zadatak iz rada sa folgerima
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Šta je datoteka
 Šta je folder
 Kreirane i rad sa folderma
 kreiranje i rad sa datotekama
Zadatak: Kreirati folder prema šemisa diska- C
ŠKOLA
NAUKA
FIZIKA
MATEMATIKA
UPRAVA
DIREKTOR
PEDAGOG
1.Napisati tekst u Wordu a zatim ga pod imenom Tekst kopirati u folder DIREKTOR
2. Sa CD dokument Razlomak kopirati u folder MATEMATIKA
3. Premjestiti folder PEDAGOG u folder NAUKA
4. Napisati rad u Excelu i snimiti ga u folder FIZIKA
5.Promjeniti ime folderu DIrektor u PSIHOLOG
Završni dio
Nastavna oblast: : Obrada teksta
Nastavna jedinica Pokretanje ,funkcija, izgled i elementi prozora MS Word-a
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa programom za obradu teksta-MS Word
Očekivani rezultati: Učenici će znati pokrenuti program i elemente programskog prozora
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti podijelu softvera
 Nabrojati sistemske softvere
 Nabrojati aplikativne softvere
Word je program za obradu teksta koji se dobija u sklopu
programskog paketa za uredsko (kancelarijsko)
poslovanje Microsoft Office-a.Word će Vam omogućiti
potpunu poslovnu korespondenciju, kao i izradu i prelom
jednostavnijih pisanih formi. Kad ovladate tehnikama
zastupljenim u Word-u, uz malo truda moći ćete da
koristite i druge dijelove Office paketa.
Start Word-a: pokretanje aplikacije za unos teksta
Word se starta : Start/All Programs/Mirosoft Office / Mirosoft Office Word 2007

ili klikom na ikonu Word.
Element Word prozora
 Linija programa (Document-Microsoft Word i tri dugmeta)

 Linija alata za brzi pristup
 OFFICE dugme i meni- OFFICE BUTTON
 Traka-RIBBON
 Linijar-RULER
 Skrol traka SCROLL BAR
 Radni prostor
 Statusna linija STATUS BAR
 Uvećanje i umanjenje –ZOOM IN i ZOOM OUT
 Dugmad za prikaz dokumenata VIEW DOCUMENT
 Promjena aktivnog prozora- SWITCH WINDOWS
Završni dio

Nastavna jedinica Izbor i naglašavanje pisma.Selekcija , korigovanje i poravnaje teksta.
Tehnika Copy-Cut-Paste
a)obrada c) frontalni a)monološka a)tekst
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa izborom fonta i tehnikama kopiranja i isjecanja
Očekivani rezultati: Učenici će znati izabrati font ,izvršiti formatiranje teksta i primtehiti tehnike kopiranja
i isjecanja
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Ponoviti elemente programskog prozora MS Word
Na ribon traci nalazi se kartica Home i grupa alatki Font za oblikovanje znakova(izbor fonta ,
veličina,podebljanje, italik,podvučeno,boja ...)
-Podešavanje fonta (Font, Font style,Size)
Paragraf je dio teksta ograničen sa pritiskom tipke enter. Pritiskom

na tipku ENTER na tastaturi pojavljuje se znak koji ograničava
paragraf /PARAGRAPH/. je panel na vrhu dokumenta. Parametri
uređenja paragrafa
 Poravnanje /ALLIGNMET/;
 Uvlačenje /INDENTATION/;
 Razmak izeđu paragrafa /SPACING BEFORE/AFTER/;
 Komande /COMMANDS/
Poravnanje teksta
Premještanje i
kopiranje teksta
Tekst koji želimo premjestiti/kopirati potrebno je najprije označiti.Naredbe koje se koriste prilikom
premještanja/kopiranja nalaze na kartici Polazno (Home) u grupi Međuspremnik(Clipboard).
Nakon što smo tekst označili, odaberemo naredbu Izreži (Cut).
• Tekst će biti privremeno spremljen u Međuspremnik (Clipboard).
• Premjestimo pokazivač miša na mjesto kamo želimo
tekst premjestiti i odaberemo naredbu Zalijepi (Paste).
Tekst će biti premješten.
• Kad tekst premještamo unutar istog dokumenta na
maloj udaljenosti, korisno je upotrijebiti tehniku
“povuci i ispusti” (“drag-and-drop”).
• Označimo tekst i mišem ga odvučemo na
odgovarajuće mjesto.
Kopiranje teksta
• Označimo tekst i odaberemo naredbu Kopiraj (Copy).
• Premjestimo pokazivač miša na mjesto kamo želimo tekst kopirati i
odaberemo naredbu Zalijepi (Paste).
• Kopiranje tehnikom “povuci i ispusti” (“drag-and-drop”) slično je
premještanju, samo što prije povlačenja miša pritisnemo i držimo
tipku CTRL.
• Kad naredbom Zalijepi (Paste) kopiramo odabrani tekst ispod teksta
pojavi se dugme
Mogućnosti lijepljenja (Paste Options).
• Pomoću strelice dugmeta otvorimo meni i izaberemo potrebnu
opciju.
Unos i brisanje teksta
• Za brisanje znakova koristimo tipke na tastaturi: Backspace i Delete.
• Da bismo poništili unos, neku naredbu ili oblikovanje koristimo alate:
–Poništi – poništava zadnju radnju
–Ponovi – ponavlja zadnju radnju
Alati Poništi i Ponovi nalaze se na Alatnoj traci za brzi pristup (Quick Access Toolbar).
Završni dio
Nastavna jedinica Vježba:Izbor i naglašavanje pisma.Selektovanje , korigovanje i
poravnanje teksta,tehnika Copy/Cut/Paste
a)obrada d) frontalni a)monološka a)tekst
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz rada na tekstu
Očekivani rezultati: Učenici treba samostalno da urade zadatak iz obrade teksta
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Font i podešavane fonta
 Paragraf
 Kopiranja
 Isjecanje i brisanje tekstateksta
1.Podijeliti učenicima zadatak
2.Ispisati tekst
3.Izvršiti obradu teksta ,poravnaje,paragraf,premještanje teksta,kopiranje
Zadatak
Microsoft Office
Microsoft Office je programski paket namijenjen uredskoj obradi podataka razvijenih od
strane Microsofta za operativne sistave Microsoft Windows te Apple Mac OS i OS X.
Office
Microsoft Word
Program namijenjen obradi teksta. Omogućuje pisanje i oblikovanje teksta: oblikovanje stila i veličine
fonta, dodavanje tablica, slika, grafikona i ostalih dokumenata iz drugih Office programa
Microsoft PowerPoint
Program namijenjen izradi prezentacija. koristi se kao pomoćno sredstvo u predavanjima i
predstavljanjima nekih problema, proizvoda, usluga...
Microsoft Excel
Program namijenjen za izradu tabličnih proračuna. Uglavnom služi za rješavanje problema
matematičkog tipa (troškovnici, računi). Računa uz pomoć tablica koje mogu sadržavat veliki broj polja
Izgled dokumenta nakon obrade teksta
Microsoft Office
Microsoft Office je programski paket namijenjen uredskoj obradi podataka razvijenih od
strane Microsofta za operativne sisteme Microsoft Windows te Apple Mac OS i OS X
Microsoft Word
Program namijenjen obradi teksta. Omogućuje pisanje i oblikovanje teksta: oblikovanje stila i
veličine fonta, dodavanje tablica, slika, grafikona i ostalih dokumenata iz drugih Office programa
Microsoft Excel
Program namijenjen za izradu tabličnih proračuna. Uglavnom služi za rješavanje problema
matematičkog tipa (troškovnici, računi). Računa uz pomoć tablica koje mogu sadržavat veliki broj
polja
Microsoft Word WindowsWindows
Završni dio : Ponoviti vježbu i skrenuti pažnju na eventualne greške
Nastavna jedinica Tačke za nabrajanje,simboli i specijalni znaci,zaglavlje i podnožje ,
prelom dokumenta
a)obrada e) frontalni a)monološka a)tekst
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa nabrajanjima,unosom simbola i specijalnih znakova,
kreiranje zaglavlja i podnožja u Wordu
Očekivani rezultati:Učenici će znati unositi simbole,specijalne znakove,nabrajati,kreirati zag. i podnožje
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
-Ponoviti elemente programskog prozora
MS Word
Kreiranje lista tokom unosa
Ovo je naj jednostavniji način kreiranja lista
budući da Word ima ugrađena pravila
samooblikovanja koja određene
znakove (-, *, broj s točkom) na
počeku odlomka prepoznaju kao
početak liste i ostatak unosa, nakon
pritiska tipke Enter, automatski
kreiraju kao listu.
Kreiranje lista pomoću dugmeta
Bullets i Numbering
Novi oblici grafičkih oznaka i brojeva
Grafička oznaka mijenja se
odabirom neke druge oznake iz
dijaloškog okvira Bullet Library.
Ukoliko tu nema oznake koju tražite odaberite Define New Bullet…
Oblik broja mijenja se odabirom nekog od ponuđenih iz dijaloškog okvira Numbering Library.
Odabirom Define New NumberFormat… mogu se nadi i dodatni oblici brojeva.
Liste sa više nivoa

Simbolli
Postupak unošenje simbola
 Postaviti točku umetanja na mjesto gdje želimo umetnuti
simbol
 Izbornik Umetni (Insert) -grupa Simboli -dugme Simbol
 Ukoliko simbol nije prikazan u malom prozoru - Više simbola
Zaglavlje i podnožje (Header&Footer) - prostor unutar gornje i donje margine namijenjen upisu
podatka koji se prikazuju na svim stranicama dokumenta npr. brojevi
stranica, naziv poglavlja, ime autora, itd.
Insert –Header i Footer
Prelom stranice
Ribon traka-kartica Page Layout
Završni dio

Nastavna jedinica Vježba: Tačke za nabrajanje,simboli i specijalni znaci,zaglavlje i
podnožje i prelom dokumenta
a)obrada f) frontalni a)monološka a)tekst
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni:Provjera usvojenog znanja iz kreirnja zaglavlja i podnožja,nabrajanja i simbola
Očekivani rezultati: Učenici treba samostalno da urade zadatak iz obrade teksta
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
-Ponoviti elemente programskog prozora MS Word
-Ponoviti kreiranje lista,simbole,zaglavlje i podnožje
Kreiranje lista tokom unosa
α+β+γ+δ=360°
Završni dio :Ponoviti vježbu i skrenuti pažnju na eventualne greške.

Nastavna jedinica Snimanje dokumenta,otvaranje dokumenta,rad i izmjena dokumenta.
Pregled prije štampanja i štampanje dokumenta
a)obrada g) frontalni a)monološka a)tekst
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa snimanjem,otvaranjem i štampanjem dokumenta
Očekivani rezultati: Učenici će znati snimiti , otvoriti i štampati dokument
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
-Ponoviti elemente programskog prozora MS Word
-Ponoviti kreiranje lista,simbole,zaglavlje i podnožje
Snimanje dokumenta na disk
Kad počnemo s unosom dokumenta treba odmah pristupiti upisu: Office button/Save As u
polju Save in biramo mesto u fajl sistemu gde će biti upisan dokument, u polju File name upišemo naziv
dokumenta a u polju Save as type izaberemo Word
document(*.docx). Upis potvrdimo pritiskom
dugmeta Save.
Čuvanje dokumenta pod drugim imenom

Želimo li već sačuvan dokument ponovo sačuvati pod
drugim imenom ili u drugi folder,
pokrenut ćemo naredbu => Save as Pokretanjem ove
naredbe pojavljuje se isti dijaloški okvir
Save as. U njemu odredimo promjene koje želimo,
promijenimo folder, ime ili format dokumenta i
kliknemo na dugme Save.
Otvaranje postojećeg dokumenta
Office button/Open u polju Look in nañemo mesto
gde se dokument nalazi. Pritisnemo na
Open. Ukoliko se ne radi o Word dokumentu u polju Files of type definišemo vrstu zapisa.
Otvaranje novog dokumenta
Office / New
Štampanje dokumenta
Office button/Print/Print Preview (proveravamo kako će izgledati štampa). Word 2007

omogućava da vršimo izmene u ovoj opciji bez vraćanja u dokument. Zumiranje možemo vršiti do 500%
a za vizuelni izgled možemo prikazati do 40 strana odjednom, iz Print Preview izlazimo s Close.
Dokument štampamo sa Office button/Print u opciji Printer biramo naziv printera na kome ćemo
odštampati dokument, da bi podesili štampanje pritisnemo na Properties/Layout/Orientation –
odreñujemo orijentaciju papira. U polju Paper source odreñujemo način ulaganja papira u štampač
(Auto Select), Advanced podešavamo kvalitet štampe, OK, Page range (All, tekuća strana ili koje
strane), u opciji Copies unosimo Number of copies broj kopija), u polju Print možemo selektovati jednu
od tri mogućnosti – All pages in range (štampa svih strana), Odd pages (štampa samo neparnih
strana) i Even pages (štampa samo parnih strana), ako pritisnemo na Options, potvrdimo Allow
A4/Letter paper resizing (automatsko podešavanje dokumenta prema veličini papira), u opciji Options
for Duplex Printing podešavamo štampu dokumenta s obe strane.
Završni dio

Nastavna jedinica Vježba:Tačke za nabrajanje,simboli i specijalni znaci,zaglavlje ,podnožje
i obrada dokumenta
a)obrada h) frontalni a)monološka a)tekst
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz kreirnja zaglavlja i podnožja,nabrajanja, simboli i
obrada teksta
Očekivani rezultati: Učenici treba samostalno da urade zadatak
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
-Ponoviti snimanje dokumenta,otvaranje dokumenta i izmjene na dokumentu
 Uraditi u Wordu dokumentu prema zadatom primjeru
 Snimiti dokument u My Documentu pod imenom Informatika
 Otvorit dokument
Dokument
Završni dio Ponoviti vježbu i skrenuti pažnju na eventualne greške.

Nastavna jedinica : Vježba: Izrada i štampanje dokumenta
a)obrada i) frontalni a)monološka a)tekst
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz snimanja,otvaranja i štampanja dokumenta
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

-Ponoviti snimanje dokumenta,otvaranje dokumenta i,izmjene na dokumentu,pregled prije štampana i
štampanje dokumenta
 Pregled prije štampanja
 Štampanje dokumenta
Dokument
Programski jezik C++
Za razliku od C-a, programski jezik C++ je objektno orijentirani programski jezik.

Zamisao objektnog programiranja je da se složeni zadatak razdijeli na manje dijelove koji se onda mogu
međusobno neovisno rješavati. Jezik je nastao osamdesetih godina 20.tog stoljeća kao naprednija
verzija C-a. Postoji više verzija prevoditelja (kompajlera) za C++, a najpoznatiji su: Dev C++; Microsoft
Visual C++ i Borland C++ Builder.
Tipovi podataka
Računaru je važno s kakvim podacima radi. Ovisno o vrsti razlikujemo:
 Cjelobrojne tipovi podataka (int)
 Realne tipovi podataka (obične (float) i dvostruke preciznosti(double))
 Znakovne tipovi podataka (char i string)
 Korisničke definirane tipove (strukture)
Završni dio
Ponoviti vježbu i skrenuti pažnju na eventualne greške.

Nastavna jedinica : Obrada teksta -sistematizacija
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz kreirnja zaglavlja i podnožja,nabrajanja, simboli i
obrada teksta ,snimanje i štampanje dokumenta
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Font i podešavane fonta
 Paragraf
 Kopiranja
 Isjecanje i brisanje tekstateksta
 Ponoviti kreiranje lista,simbole,zaglavlje i pognožje
 Ponoviti snimanje dokumenta,otvaranje dokumenta i štampanje dokumenta
 Pregled prije štampanja
Dokument
Završni dio Ponoviti vježbu i skrenuti pažnju na eventualne greške.

Nastavna oblast: Osnovni intenet servisi
Nastavna jedinica : Internet –pojam,nastanak i pristup internetu. Internet servisi,Web
servisi ,pretraživanje podataka
a)obrada b)frontalni a)monološka a)tekst
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa nastankom ,pojmom i pristupom Internetu, Internet i
Web servisima
Očekivani rezultati: Učenici će znati šta je Internet,nastanak i Internet i Web servise
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Šta je računar ,hardver , softver
Nastanak,pojam i pistup internetu
Internet (engl. INTERnational NETwork) predstavlja svjetski fenomen razmjene informacija ili kako ga još
nazivaju „mreža nad mrežama“. Sam početak Interneta, datira iz 60-tih godina u SAD, kada je
uspostavljen sa ciljem da se poveže više udaljenih računara i uređaja putem telefonskih linija. Projekat
koji je započet 1969. god., pod nazivom ARPA, predviđao je povezivanje svih bitnijih vojnih, vladinih i
naučnih institucija u SAD-u, u cilju jačanja odbrambene moći. Realizacija projekta u potpunosti je
završena 1973 god., kada je nastala prva računarska mreža, pod nazivom ARPAnet. Poslije toga, prva
javna mreža počinje sa radom između dva računarska centra Yale i City 1981 god. Od tada, pa do
danas, ta mreža proširila se na sve kontinente svijeta.
Da bi vaš računar pristupio Internetu, potrebno je da se prvo poveže sa računarom – serverom Internet
provajdera(ISP) (kao što su MTEL, INECCO, BLIC, ELTA itd.), najčešće preko vaše telefonske linije, a
pomoću modema. Provajder je na sličan način (ali bržom vezom) povezan sa svojim provajderom i ta se
hijerarhija proteže naviše. Hijerarhija se završava na nekoliko velikih svijetskih provajdera, povezanim
moćnim vezama. Internet nema vlasnika.
Šta je Internet
 Najveći telekomunikacijski sistem otkad postoji ljudska
vrsta
 Sastoji se od:
 Servera,
 Routera,
 Klijenata i
 Konekcija
 Obuhvata akademske, korporacijske, državne mreže i
komercijalne ISP
Web servisi
Internet je “mreža svih mreža”, koja pruža različite usluge, tj. servise svojim korisnicima (pretraživanja
web stranica, slanja i primanja elektronske pošte, slušanja audio i video sadržaja, prenosa velikih fajlova,
itd.). WWW (World Wide Web) je jedan od servisa, tj. najpopularniji servis Interneta. On omogućava
pregledanje web stranica sa tekstovima, slikama, animacijama, itd. Web stranice su međusobno
povezane, vezama zvanim hipervezama (linkovima) koji podržavaju, tzv. HTTP protokol, za razmjenu
informacija (HTTP je protokol koji pretvara jezik za kreiranje web stranice u grafičku prezentaciju stranice
u web pregledniku).
WWW se definiše i kao skup mrežnih resursa, dostupnih svima. Pronalaženje određenog resursa se
ostvaruje unošenjem adrese (web adrese) u program za pregledanje web stranica (web preglednik).
Struktura web adrese

Web adresa se upisuje u adresno polje Internet Explorera (ili nekog drugo programa za
pregledanje web stranica – kao što je Mozilla Firefox, Google Chrome, itd.) i označava lokaciju
web stranice na Internetu. Kad upišete adresu kliknite mišem na dugme Go ili samo pritisnite Enter
na tastaturi. Ukoliko ste ispravno unijeli adresu, otvoriće vam se željena web stranica.
Neki primjeri Web adresa su:
www.inecco.net Internet provajder INECCO
www.lanaco.com Preduzeće LANACO
www.nezavisne.com Internet izdanje Nezavisnih novina
www.microsoft.com Microsoft korporacija
Web adresu morate tačno upisati da biste dobili željenu stranicu na Internetu.
Oznaka http:// ispred upisane adrese, predstavlja protokol preko kog se stranice prenose sa nekog
računara iz svijeta i prikazuju u vašem programu (Internet Explorer-u, Mozilla Firefox-u ili sl.) na
vašem računaru (nije obavezno da se unese ručno).
Web preglednici
Programi kojima se pregledaju web stranice, nazivaju se web preglednici. Najpoznatiji su: Internet
Explorer, Mozilla Firefox, Google Chrome, Opera...
Internet Explorer je jedan od najkorišćenijih web preglednika danas u svijetu. Naravno prije
pokretanja Internet Explorera (IE) potrebno je uspostaviti konekciju između računara i Internet
provajdera. Pokretanje IE-a vrši se na više načina: jedan je da kliknete dva puta na ikonicu IE na
desktopu, drugi je da kliknete na dugme Start - Programs i na izborniku odaberete opciju Internet
Explorer ili klikom na ikonicu na liniji zadataka. Na sljedećoj slici, prikazane su alatke koje možete vidjeti
u prozoru Internet Explorer-a, a koje imaju sljedeće značenje:
Naslovna linija
Tablovi (kartice) Adresna linija Komande

Izgled prozora Internet Explorer-a verzije 8
Mozilla Firefox 4.0

Web pretraživači
Pretraživanje podataka na Internetu, u današnje vrijeme, nezamislivo je bez upotrebe Internet
pretraživača. Internet pretraživač ili web pretraživač servis u obliku web stranice koji korisnicima
omogućava unošenje jedne ili više ključnih riječi na osnovu kojih prikazuje listu web stranica sa traženim
pojmovima.
Najpoznatiji internet pretraživači su:
Google – www.google.com
Yahoo – www.yahoo.com
Altavista – www.av.com
Bing – www.bing.com
Završni dio

Nastavna jedinica : Internet –pojam,nastanak i pristup internetu. Internet servisi,Web
servisi ,pretraživanje podataka
a)obrada j) frontalni a)monološka a)tekst
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Upoznavanje učenika sa pristupom Internetu, Web servisima i pretraživanjima
Očekivani rezultati: Učenici će znati koristiti Web pretraživače
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
Šta je Internet, Web pretraživači?

1.Pitagorina teorema
2.Romb
3. Newtonovi zakoni
4.Biografija Ivo Andrić
5.Kristijano Ronaldo
Pitagorina teorema
Kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbiru kvadrata nad obe
katete
c2 = a2 + b2
Romb
Newtonovi zakoni
1. zakon- Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu sve dok vanjske sile ne
uzrokuju promjenu tog stanja.
2. zakon- Tijelu ne mijenja masa tokom promjene brzine, što je moguće za brzine puno manje od brzine
svjetlosti
3. zakon-(Zakon akcije i reakcije): Ako jedno tijelo djeluje silom na drugo, tada i to drugo tijelo djeluje silom na
ono prvo tijelo
BIOGRAFIJA
Ivo Andrić je rođen 9.oktobra 1892. u Travniku.Majka ga je još u povoju odnela u
Sarajevo,gdje joj je muž službovao.Godine 1894.otac mu umire od
tuberkoloze.Majka ga je odnela sestri svoga muža u Višegrad,udatoj za
austrijskog žandarmerijskog narednjka sa kojim nije imala dece.Njih dvoje su
prihvatili mališana i brinuli se o njemu,u svojoj kući na samoj obali Drine,koja se
nalazila u neposrednoj blizini ćuprije Mehmedpaše Sokolovića.
U Višegradu Ivo Andrić pohađa osnovnu školu. U jesen 1903. godine upisuje se u
Veliku gimnaziju u Sarajevu, najstariju bosansko-hercegovačku srednju školu.
Stanuje s majkom koja radi kao tkalja u obližnjoj fabrici ćilima. Među
gimnazijalcima zapažen je kao pripadnik nacionalističke omladine. 24. juna u
Velikoj gimnaziji u Sarajevu položio je veliku maturu. Iste godine, 14. oktobra
upisuje se na Mudroslovni fakultet Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I u
Zagrebu. Dobio je stipendiju Napretka, hrvatskog kulturno-prosvetnog društva iz
Sarajeva
Najznačajnija djela
EX PONTO (1918)
NEMIRI (1920)
PRIPOVETKE (1924,1931,1936)
MOST NA ŽEPI (1925)
ANIKINA VREMENA (1931)
NA DRINI ĆUPRIJA (1945)
TRAVNIČKA HRONIKA (1945)
GOSPOĐICA (1947)
ZLOSTAVLJANJE (1950)
PROKLETA AVLIJA (1954)
ASKA I VUK (1960)
ŽENA NA KAMENU (1962)
JELENA, ŽENA KOJE NEMA (1962)
Cristiano Ronaldo
Puno ime Cristiano Ronaldo dos Santos Aveiro
Rođenje 5.februar 1985.
Funchal, Portugal
Visina 186 cm
Težina 78 kg
Klub
Trenutni klub Real Madrid
Broj 7
Pozicija Krilni napadač
Završni dio

Nastavna jedinica : E-mail servisi,razmjena elektronske pošte,ostali servisi interneta
a)obrada k) frontalni a)monološka a)tekst
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Učenici će biti upoznati sa E-mail servisima i razmjenom elektronske pošte
Očekivani rezultati: Učenici će znati koristiti e-mail servise za razmjenu elektronske pošte
TOK ČASA
Uvodni dio časa:
 Šta je Internet
 Web pretraživači
Šta je Internet
 Najveći telekomunikacijski sistem otkad postoji ljudska vrsta
 Sastoji se od:
 Servera,
 Routera,
 Klijenata i
 Konekcija
 Obuhvata akademske, korporacijske, državne mreže i komercijalne ISP
E-mail
 Sistem razmjene poruka
 Ispočetka su poruke mogle sadržati samo tekst; danas mogu prenositi sve druge
vrste podataka (zvuk, slika, video)
 Razmjena poruka se vrši pomoću e-mail adresa oblika:korisnik@server.domena
 Poruke se prenose asinhrono; pošiljalac i primalac ne moraju biti istovremeno u vezi
Kad imamo adresu poruke možemo slati i primati pomoću programa za tu namjenu (MS Outlook, Mozilla
Thunderbird, i sl.)
Princip rada elektronske pošte
 Asinhrona komunikacija – korisnici nisu istovremeno prisutni tokom komunikacije
 Poslana poruka se pohranjuje na serveru dok je primalac ne obriše
 Potrebno je imati:
 Vezu na Internet
 E-mail adresu primaoca
 E-mail account (korisnički račun)
 Postoje POP3 E-mail i Web-mail
 POP3 zahtijeva poseban klijentski software
 Web mail se koristi iz browsera; kompletan interfejs je realizovan u vidu web stranice
 Razlikuju se samo u interfejsu, što ne utječe na razmjenu poruka
Browser – program pomoću kojega pretražujemo sadržaje na Internetu (npr. Internet Explorer, Natscape
i dr.)
E-mail servisi
1. Gmail.com -
2. Hotmail.com
3. Yahoo! Mail
4. Aim mail
5. Mail.com -
6. Zoho mail
7. Imbox.com -
8. GMX mail
 Paziti na veličinu attachmenta

 Veličina se nekad može smanjiti kompresijom (Winzip, Winrar)
 Veličina slike zavisi od rezolucije i dubine boje Send / Receive
 Outbox – sadrži poruke pripremljene za slanje, koje još nisu otpremljene
 Inbox – primljene poruke
 Sent Items – otpremljene poruke
 Deleted Items – obrisane poruke
 Reply
 Forward
 Print
 Delete
 Add sender to address book
 Kod kreiranja besplatnog korisničkog računa, traži se upis ličnih podataka
 Na osnovu tih podataka, onaj koji pruža usluge šalje reklamne poruke koje mogu
zanimati korisnika
 Prostor za smještaj poruka je ograničen: Gmail: 2 GB; 10-25 GB
 Plaćeni webmail – više opcija
Završni dio
Nastavna jedinica : Vježba: E-mail servisi,razmjena elektronske pošte
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz srazmjene elektronske pošte
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

 Šta je Internet
 Web pretraživači
 E-mail servisi
Slanje elektroničke pošte
Da bismo poslali elektronički poštu, prvo moramo napisati poruku tako da u prozoru programa Outlook Express
kliknemo na dugme Stvori novu poruku (Create Mail) (ili File  New Mail Message ili Message  New
Message)Bez obzira koji način izaberemo uvijek se pojavi isti
prozor Nova poruka (New Message).U polje Prima (To)
upišemo e-mail adresu primaoca.U polje Kopija (Cc) možemo
upisati adrese na koje želimo slati kopije poruke.U polje
Predmet (Subject) upišemo kratak opis poruke.Zatim
kliknemo na donji okvir ili pritisnemo tipku Tab i napišemo
tekst poruke. Pomoću trake iznad okvira možemo urediti
tekst.Ako uz poruku želimo postali privitak, tako da kliknemo
na dugme Attach ili UmetanjePrivitak ili prilog (Insert
File Attachment).Otvori se dijaloški okvir Umetanje privitka
(Insert Attachment) gdje je prvo potrebno otvoriti mapu u
kojoj se datoteka nalazi, zatim dva puta kliknuti na ime
datoteke ili označiti datoteku klikom na nju, a zatim kliknuti na
dugme Priloži (Attach).
Primanje elektroničke pošte:
Da bismo preuzeli e-poštu potrebno je kliknuti na dugme Šalji/Primaj (Send/Receive) ili na strelicu pored, a zatim u
popisu na račun za koji očekujemo poštu.
Outlook Express uspostavi modemsku vezu, preuzme poštu i spremi je u mapu Ulazna pošta (Inbox).
Klikom na mapu Ulazna pošta (Inbox) pojavi se popis poruka.Ako dva puta kliknemo na poruku, njen sadržaj će
se pojaviti u zasebnom prozoru. Nepročitana poruka ispred svog imena ima sliku zatvorene kuverte, a poruka čiji
smo sadržaj pročitali, ima otvorenu kuvertu.Ako želimo neku poruku spremiti na disku, kliknemo na izbornik
Datoteka Snimi kao (FileSave As) a ako želimo spremiti privitak, izaberemo naredbu Snimi privitak (Save
Attachments).Ako poruke želimo izbrisati, odvučemo ih u mapu Izbrisane stavke (Deleted Items) ili kliknemo na
poruku desnom tipkom miša, a zatim na naredbu Izbriši (Delete).
Odgovaranje na poruku:
Ako na poruku želimo odgovoriti, prvo je označimo, a zatim kliknemo na dugme Odgovori (Reply) te odgovorimo
na poruku.
Prosljeđivanje poruke nekom drugom
kliknemo na dugme Proslijedi (Forward) a u polje Prima (To) upišemo adresu primatelja. U prozoru poruke
napišemo tekst odgovora i kliknemo na dugme Pošalji (Send).
Završni dio
Nastavna jedinica : Sistematizacija gradiva
Zadaci nastave:
а) Obrazovno-vaspitni: Provjera usvojenog znanja iz gradiva predavanog tokom školske godine
Očekivani rezultati: Učenici treba da pokažu određeni nivo znanja
TOK ČASA
Uvodni dio časa:

Zaključivanje ocjena

 Ponoviti pojam podatak,informacija informatika,računarstvo
 Hardver i jedinice hardvera
 Softveri i podijela softvera
 Vrste memorija
 Vrste magistrala
 Procesor
 Font i podešavane fonta
 Paragraf
 Kopiranja
 Isjecanje i brisanje tekstateksta
 Ponoviti kreiranje lista,simbole,zaglavlje i pognožje
 Ponoviti snimanje dokumenta,otvaranje dokumenta i štampanje dokumenta
 Šta je Internet
 Web pretraživači
 E-mail servisi
 Elektronska pošta
Završni dio : Analiza ostvarenog u školskoj godini

6 Razred Informatika Pripreme

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

6 Razred Informatika Pripreme

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PREDMET : OSNOVI INFORMATIKE

Razred i odjeljene: VI Datum: Redni br. časa:1

Uvodni dio časa:

Razred i odjeljene: VI Datum: Redni br. časa:3

Centralni dio časa:

Centralni dio časa:

2.Izlazne periferne jedinice

3.Ulazno izlazne periferne jedinice

Modem Mrežna karta

Grafička karta Zvučna karta

4.Kućište ili centralna jedinica

5.Spoljna ili sekundarna memorija

Softver (software) je skup kompjuterskih programa i pratećih podataka koji zajedno daju instrukcije

Uvodni dio časa:

Džojstik ima pokretnu palicu čijim se

Mikrofon je ulazni uređaj i koristi se za snimanje

Čitač bar koda je ulazni uređaj i koristi se za

sl. Bar kod sl. Čitač bar koda

Monitor sa LCD Monitor LED Monitor Plazma monitori

Ploter Zvučnici Projektor

Uvodni dio časa:

Centralni dio časa:

Jedinice spoljne memorije su realizovane na četiri načina:

Kompakt diskovi CD i DVD

Fleš disk ili SSD

Razred i odjeljene: VI Datum: Redni br. časa:8

Uvodni dio časa:

Centralni dio časa:

sl. Izgled procesora

Aritmetičko – logička jedinica (engl. Aritmetic-Logic Unit - ALU):

Upravljačka jedinica (engl. Control Unit – CU ):

Razred i odjeljene: VI Datum: Redni br. časa:9

Uvodni dio časa:

1. Prvo uključujemo monitor

- Prozor za pravilno isključivanje računara

Stand By – odabirom ove naredbe računar se uspavljuje.

Turn Off – odabirom ove naredbe počinje pravilno

Restart – odabirom ove naredbe računar će se pravilno

Razred i odjeljene: VI Datum: Redni br. časa:10

1.Traka menija , 2.Naslovna traka

Dugme programske trake

Razred i odjeljene: VI Datum: Redni br. časa:12

Podešavanje Taskbara(Traka zadataka)

Podešavanje miša Podešavanje tastatue

Razred i odjeljene: VI Datum: Redni br. časa:13

Centralni dio časa:

2.Otvoriti programski prozor Notepad

3.Izvršiti podešavanje Taskbara i startnog menija

5.Podešavanje pozadine i zaštite ekrana

Razred i odjeljene: VI Datum: Redni br. časa:14

Uvodni dio časa:

Centralni dio časa:

Virusi i antivirusna zaštita

Antivirusni program se sastoji iz dva dijela :

Kasperski antivirusni program

Razred i odjeljene: VI Datum: Redni br. časa:15

Centralni dio časa:

Iz menija Wiew se mogu birati opcije:

Pokretanje programa:Start-All Programs-

Elementi programskog prozora:

Elementi programskog prozora:

Razred i odjeljene: VI Datum: Redni br. časa:16

 Ponoviti pojam i vrste softvera.