Pripreme Informatika73-2

Daliborka Vilić i Amela Kazazić
Pismene pripreme
za nastavni čas
INFORMATIKE
za 7. razred
devetogodišnje
osnovne škole
1

Cijenjene kolegice i kolege!

U priloženim modelima prikazana je specifična struktura unutrašnje organizacije,

koja podrazumijeva sistematičan i racionalan raspored nastavnih sadržaja i metodičkih
postupaka kojima će se oni ostvariti. Model dnevne pripreme je podijeljen na dijelove ili
faze (uvodni, glavni i završni). Svaki od ovih dijelova čini zasebnu cijelinu sa
karakterističnim sadržajima, zadacima i okvirnom dužinom trajanja.
Ciljevi nastave informatike su sticanje znanja koje je otkriveno i prerađeno, a treba

ga prenijeti na učenike. Osim znanja učenici stiču vještine, navike, razvijaju mišljenje i
izgrađjuju znanstveni pogled na svijet. U nauci se do spoznaje dolazi sporo. U nastavi se do
znanja dolazi relativno brzo uz primjenu odgovarajućih metoda i oblika rada te uz
korištenje sredstava i pomagala.
Pripreme za nastavni čas informatike imaju za cilj da prije svega olakšaju rad
nastavnicima/cama kao glavnim realizatorima nastavnog procesa. Izrađene su uz udžbenik
informatike za 7. razred devetogodišnje osnovne škole u izdanju izdavačke kuće Nam Tuzla
i Vrijeme Zenica.
S obzirom da nam je poznato koliko vremena je potrebno za izradu pripreme za

jedan čas i nastavnog materijala za isti, odlučili smo se da Vam ponudimo ove pripreme
koje će barem malo skratiti vrijeme potrebno za pripremanje realizacije nastavnih časova i
omogućiti vam da svoju kreativnost usmjerite na dodatne aktivnosti za čas. Ističemo da
nisu napisane kao pripreme za ogledno-ugledne časove, ali se nadamo se će posebno
olakšati rad početnicima.
Ovi modeli nastavne pripreme su samo prijedlog mogućih aktivnosti na času, a svaki
nastavnik ih prema svojim potrebama i određenom odjeljenju može dodatno oblikovati ili
izmijeniti.
Želimo Vam puno uspjeha u radu i još jednom izražavamo svoju zahvalnost što ste
odabrali naš udžbenik, a mi ćemo nastojati da kvalitetom i sadržajem opravdamo Vaše
povjerenje i u narednim izdanjima.
S poštovanjem!

Autori

2
PRIJEDLOG
moguće razrade po nastavnim jedinicama (satima, časovima)
VII razred devetogodišnje osnovne škole
(2 sata/časa sedmično/tjedno, 70 sati/časova godišnje)
I POLUGODIŠTE
I OSNOVE INFORMATIKE
Br.
Nastavna jedinica Tip časa Mjesec Obrazovna postignuća
časa
Definicija informatike obrada
1. Naučiti osnovne pojmove u
Informacija i podatak i
informatici.
Obrada informacija ponavljanje
2. Brojni (numerički) sistemi
i prikaz podataka u računaru
Pretvaranje binarnog broja u oktalni i Naučiti šta su brojni sistemi i čime
je svaki određen,razviti osnovna
heksadecimalni i obrnuto obrada
matematička načela u radu sa
3.
Pretvaranje decimalnog broja u i IX binarnim brojevima i pravilima
vježba
oktalni i heksadecimalni broj i izvođenja osnovnih matematičkih
obrnuto operacija sa istim.
4.
Binarna aritmetika
obrada Naučiti koje pozitivne i negativne
5. Uticaj računara na okolinu i
i posljedice ima upotreba računara na
pojedinca. vježba pojedinca i okolinu.
II ARHITEKTURA RAČUNARA
Br.
časa
6. ponavljanje
Ponavljanje gradiva i provjera
Osnove informatike i
znanja.
utvrđivanje
Upoznati učenike s historijskim
7. razvojem računara kroz generacije
Historijski razvoj računara (od pojave prvog elektronskog
IX računara).
8. John Von Neumannova struktura obrada Upoznati učenike s John Von
računara Neumannovom strukturom računara.
Upoznati učenike s pojavom,
9.
Pojava mikroprocesora građom, vrstama i ulogom
mikroprocesora.
10. Upoznati učenike s vrstama PC
Podjela (vrste) računara računara.
Uvesti, usvojiti i koristiti pojmove
Hardverska struktura PC računara vezane uz osnovne unutrašnje i
11.
(periferni i središnji dio računara) vanjske dijelove računara.
Ulazni i izlazni vezni portovi Upoznavanje sa karakteristikama
najpoznatijih veznih sklopova.
obrada
Razvijanje sposobnosti da se uoči
12.
Memorija X značaj, mogućnosti i osnovne
karakteristike memorije.
Upoznati vrste programske opreme;
13. sistemsku i korisničku programsku
Softver za PC računare opremu, kao i sve prisutnije štetne
programe.
ponavljanje
14. Ponavljanje gradiva i provjera
Arhitektura računara i
znanja.
utvrđivanje
3
III OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA
Br.
časa
15. Mjere bezbijednosti pri radu sa Upoznati i naučiti kako instalirati
računarima hardver i softver računara, te koje
16. Instaliranje računara. Startup proces su mjere hardverske i softverske
(uključivanje i pokretanje) računara obrada X bezbijednosti pri radu sa njim.
Naučiti koja je minimalna
17. Minimalna hardverska i softverska
hardverska i softverska
konfiguracija PC računara konfiguracija računara.
ponavljanje
Pismena provjera znanja i
znanja.
utvrđivanje
19.
Komunikacija korisnika sa računarom
Komuniciranje grafičkim korisničkim Upoznati vrste komunikacija -
tekstualna, grafička i napredne
20. interfejsom obrada metode komunikacije.
Napredne metode komunikacije vježba XI
čovjek - računar
Upoznavanje ergometrijske
21.
Računarska ergonomija organizacije radnog mjesta, opreme
i radne okoline.
ponavljanje
22. i Ponavljanje gradiva i provjera
Projektni zadatak utvrđivanje znanja.
vježba
IVPRIMJENARAČUNARA
Br.
časa
23. Programi za obradu teksta - MS Word
Vježba 1. Rad sa File menijem
Naučiti upotrebljavati program MS
24. Vježba 2. Rad sa Edit menijem Word u rješavanju problema
Vježba 3. Rad sa View menijem obrada svakodnevnog života. Upoznati
25. Vježba 4. Rad sa Insert menijem vježba XI dijelove Wordovog prozora.
Umetanje slika u dokument Naučiti koristiti osnovne naredbe iz
FILE, EDIT, VIEW i INSERT menija.
26. Umetanje gotovih grafičkih oblika i
dijagrama
ponavljanje
27. i XII Ponavljanje gradiva i provjera
MS WORD utvrđivanje znanja.
vježba
28. Vježba 5. Rad sa Format menijem
Vježba 6. Rad sa Tools menijem
Naučiti koristiti osnovne naredbe iz
29. obrada
Vježba 7. Rad sa Table menijem vježba
FORMAT, TOOLS, WINDOW i HELP
menija.
30. Vježba 8. Rad sa Window menijem
Vježba 9. Rad sa Help menijem
ponavljanje
MS WORD utvrđivanje znanja.
vježba
32. Proračunske tablice - MS Excel obrada Naučiti upotrebljavati program MS
vježba Excel u rješavanju problema
Vježba 1. Rad sa File menijem svakodnevnog života. Upoznati
33.
Vježba 2. Rad sa Edit menijem dijelove Excelovog prozora. Uvesti,
usvojiti i koristiti pojmove radna
34. Vježba 3. Rad sa View menijem knjiga, radni list, tablica i ćelija.
4
Vježba 4. Rad sa Insert menijem Naučiti koristiti osnovne naredbe iz
35.
Sistematizacija gradiva ponavljanje Ponavlj. gradiva i provjera znanja.
II POLUGODIŠTE
36.
Vježba 5. Rad sa Format menijem
Naučiti koristiti osnovne naredbe iz
Vježba 6. Rad sa Tools menijem obrada
37. Vježba 7. Rad sa Data menijem vježba II TOOLS, DATA, WINDOW , HELP I
FORMAT menija.
Vježba 8. Rad sa Window menijem
Baze podataka - MS Access Upoznati program za rad s bazama
38. podataka. Uvesti, usvojiti i koristiti
Vježba 1. - Rad sa tabelom
pojmove baza, slog, polje, ključ
Vježba 2. - Rad sa obrascima sloga.
39. Vježba 3. - Rad sa filterima Naučiti manipulirati s podacima u
Vježba 4. - Rad sa izvještajima bazi podataka.
ponavljanje
MS Excel utvrđivanje znanja.
vježba
Upoznati i uočiti razlike između
41.
II programa za crtanje, programa za
Grafički programi slikanje i programa za dizajniranje.
Naučiti kako raditi sa slikovnim
zapisima na računaru.
Naučiti da komunikacioni programi
42. obrada
Komunikacioni programi upravljaju prijenosom podataka
između više povezanih računara.
43. Usvojiti pojam hiperteksta i
Hipertekst i hipermedija hipermedije
44. Primjena računara u raznim Naučiti u kojim djelatnostima se
djelatnostima može koristiti računar.
ponavljanje
Primjena računara i III znanja.
utvrđivanje
V RAČUNARSKE MREŽE
Br.
časa
46.
Osnovni principi prijenosa podataka
Naučiti pojam i vrste mreža,
47. prednost i svrhovitost umrežavanja.
Internet — svjetska mreža obrada Naučiti raditi u školskoj mreži
48. vježba računara.
Servisi i usluge na Internetu III Upoznati razne mrežne usluge i
načine komuniciranja na Internetu.
49.
Ostali Internet servisi
ponavljanje
Računarske mreže i
znanja.
utvrđivanje
VI UVOD UPROGRAMIRANJE
Br. Nastavna jedinica Tip časa Mjesec Obrazovna postignuća
5
časa
Rješavanje problema uz pomoć Naučiti postaviti i riješiti problem.
51. Razvijati vještinu osmišljavanja
računara obrada III rješenja problema kroz upotrebu
Od ideje do programa osnovnih algoritamskih struktura.
6
VII PROGRAMIRANJE
Br.
časa
52. Osnovne karakteristike programskih Usvojiti osnovne činjenice o
programskim jezicima, te razlike
jezika među njima. Uočiti potrebu za
obrada III uvođenjem program prevodioca i
53. njihovom ulogom. Uvesti i usvojiti
Metodologija programiranja
pojam programiranja.
ponavljanje
Uvod u programiranje i
znanja.
utvrđivanje
55. Naučiti šta je BASIC, način rada,
Programski jezik BASIC obrada alfabet BASIC-a, tipove podataka,
56. vježba promjenljivih, izraza i koje su
Osnovne naredbe BASIC-a osnovne BASIC naredbe
57.
ponavljanje IV
Programski jezik BASIC i Uvježbavanje naučenih naredbi.
utvrđivanje
58. Programske strukture: Razvijati vještinu razumijevanja i
Linijska i razgranata struktura obrada izrade pseudokoda algoritma i
59. Programske strukture: vježba grafičkog prikaza algoritama
prema zadanom pseudokodu.
Ciklička struktura - FOR petlja
ponavljanje
60. Ponavljanje gradiva i uvježbavanje
Programske strukture i
naučenih naredbi. Provjera znanja.
utvrđivanje
IV Razvijati vještinu razumijevanja i
61. Ciklička struktura: WHILE...WEND i obrada izrade pseudokoda algoritma i
DO...LOOP petlje vježba grafičkog prikaza algoritama
prema zadanom pseudokodu.
Usvojiti pojam niza i upoznati
62. obrada
Složene strukture podataka vježba
njegove karakteristike i primjenu
kroz zadatke.
ponavljanje
63. Ponavljanje gradiva i uvježbavanje
Složene strukture podataka i
utvrđivanje
Upoznati pojam potprograma i
64. obrada
Potprogrami i funkcije vježba
funkcija u programiranju i njihovu
primjenu.
Upoznati se s mogućnošću crtanja u
65. obrada QBasic-u, te vrstama grafičkih
Grafika i zvuk vježba V ekrana.
Naučiti naredbe za crtanje i zvuk.
ponavljanje
66. Potprogrami i funkcije Ponavljanje gradiva i uvježbavanje
i
Grafika i zvuk naučenih naredbi. Provjera znanja.
utvrđivanje
67. obrada Upoznati naredbe za rad sa

Rad sa podacima vježba podacima.
68.
Rad sa podacima
ponavljanje
Ponavljanje gradiva i uvježbavanje
i
69. utvrđivanje
Programiranje
VI
70.
Sistematizacija gradiva ponavljanje Ponavljanje gradiva
7
I POLUGODIŠTE
8
Nastavnik: Datum:
PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE
Razred: VII(grupa A i B)
Redni broj časa: 1.
Nastavna jedinica: Definicija informatike. Informacija i podatak. Obrada informacija.
Zadaci časa:
1. obrazovni: ponoviti i upotrebljavati dosad stečena znanja iz informatike. Naučiti povezivati
znanja iz različitih predmeta te ih obraditi pomoću informacijsko-komunikacijske
tehnologije; ponoviti osnovne pojmove u informatici - podatak, informacija, tok obrade
podataka (ulaz – obrada – izlaz)
2. odgojni: razvoj kulture rada, radnih navika, njegovanje sposobnosti uočavanja,
disciplinovanosti, odgovornosti
3. funkcionalni: razvijanje samostalnog logičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje,
inicijative i intuicije
Tip časa: kombinovani čas - upoznavanje sa novim gradivom i ponavljanje
Oblik rada: frontalni
Nastavne metode: razgovor, izlaganje i demonstracije
Nastavna sredstva i pomagala: računari, osnovna nastavna sredstva, udžbenik, projektor, nast.
listići
METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA:
Uvodni dio časa: (oko 10 min.)
- Upoznavanje sa učenicima i davanje uputa za nabavku udžbenika i drugog pribora za rad.

- Skrenuti pažnju na važnost discipline, kao i rada da bi časovi bili uspješni.
- Učenicima podijeliti nast. listiće sa tezama novog gradiva (naveden naziv udžbenika i
autori, te potreban pribor) da bi njihova pažnja bila usmjerena na razgovor. Dati upute da
listiće zalijepe u sveske do slijedećeg puta.
Pitanja za uvod:
1. Šta je informatika?
2. Šta je podatak?
3. Šta je informacija?
- Pokretanje pripremljene prezentacije.

Glavni dio časa: (oko 30 min.)
9
Da li svaki podatak ima isto značenje za različite
primaoce?
- Navesti primjer iz udžbenika - kakvo
značenje predstavlja određeni podatak
(u udžbeniku broj 5) nekom primaocu.
- Dati učenicima zadatak da i oni navedu
neke primjere iz života (npr. neki datum).
- Objasniti šta predstavlja obradu podataka
(informacija).
- Objasniti šta predstavlja ulazne, a šta
izlazne informacije.
- Objasniti i nacrtati šemu procesa obrade
podataka u sveske.
- Razgovarati o pojmovima: činjenice,
mišljenja i vjerovanja i navesti primjere.
- Dati učenicima zadatak da i oni navedu
neke primjere.
- Objasniti i nacrtati šemu međusobne povezanosti okoline, podatka, informacije, znanja i
mudrosti.
Završni dio časa: (oko 5 min.)
Uz prezentaciju izvršiti ponavljanje gradiva.
Pitanja za ponavljanje:
1. Šta je to informatika?
2. Od kojih je riječi nastao pojam informatika?
3. Šta je podatak?
4. Šta je informacije?
5. Šta predstavlja obradu informacija?
Sumirati utiske učenika nakon prvog časa.

Napomena: Nakon svakih 5-10 min izlaganja gradiva praviti psihološke pauze i opustiti učenike
ubacivanjem pošalica ili pitanja koja će im pažnju na trenutak odvući od gradiva koje se
trenutno izlaže.
10
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Brojni (numerički) sistemi i prikaz podataka u računaru
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika s predstavljanjem podataka u obliku razumljivom računaru,
odnosno brojnim sistemima: decimalnim, binarnim, oktalnim i heksadecimalnim,
upoznavanje učenika s osnovnim karakteristikama brojnih sistema, te zapisivanjem i
pravilnim čitanjem binarnog broja
2. odgojni: razvoj radnih navika, kulture rada, disciplinovanosti, urednosti, tačnosti
3. funkcionalni: razvoj logičko-matematičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje, razvijati
smisao za uočavanje analogija, osposobljavanje za samostalno rješavanje zadataka
Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom
Oblik rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: razgovor, monološka, metoda demonstacije
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, računar, projektor
- Pitanja za uvod:
- Šta je podatak, a šta informacija?
- Kakvo mišljenje o npr. jednom crtežu može da ima više osoba?
- U kojem sve obliku mogu biti informacije?
Najava cilja časa: Da bi računar prihvatio unesene podatke, morao se osmisliti skup znakova koji su
razumljivi i računaru i čovjeku. Sve što unesemo u računar pretvara se u njemu razumljivi jezik -
binarne brojeve, a taj postupak pripisivanja binarnih brojeva znakovima nazivamo KODIRANJE.
Sada ćemo pojasniti predstavljanje brojeva u računaru.
S razvojem znakova za tekst, razvijali su se i znakovi za prikaz brojeva.
Prisjetimo se kako su ljudi u starom vijeku zapisivali brojeve! – Prezentacija „Brojni sistemi starih
naroda“. - 5-7 min.
Ovakav način zapisivanja nije omogućavao zapis velikih brojeva, decimalnih, nule i sl.
Uslijedio je razvoj brojnih sistema (način prikazivanja bilo kog broja pomoću niza simbola - cifri
brojnog sistema): pozicijski i nepozicijski. - karakteristike ponoviti sa sl. na str. 7. pod oznakom
Ponovimo!
Postoji više brojnih sistema: dekadni (decimalni), binarni, oktalni i heksadecimalni brojni sistem.
(Pogledati tabelu 1. na strani 12 u udžbeniku).
Svaki brojni sistem određen je sljedećim veličinama: skupom cifara i bazom (osnovom) br. sist.
Decimalni svima dobro poznat. Svakodnevno ga koristimo. Porijeklom iz Indije, a u Evropi se
pojavljuje u X vijeku.
- Navesti cifre i bazu dekadnog br. sistema.
- Objasniti težinsku vrijednost cifri dekadnog broja, npr. 713. 713=7100+110+31
Dati učenicima da sami na sličan način razlože npr. br.: 357 i 1204.
Pošto elektronske komponente računara razlikuju dva stanja: ima struje ili nema uvodi se novi
sistem poznat pod nazivom binarni brojni sistem (cifre: 0 i 1, baza: 2).
- Objasniti težinsku vrijednost cifara binarnog broja npr. 1101 i naglasiti kako pravilno
čitamo binarne brojeve). 1101 (čitamo: jedan, jedan, nula, jedan binarno)
- Ispod posljednje cifre napišemo broj 1, predposljednje 2 (12) i tako dalje pomjerajući se u
lijevo 4 (22), te 8 (42). Objasniti da bi za sljedeću poziciju težinska vrijednost bila
prethodni broj puta 2, odnosno 16 (uvijek množimo sa 2, jer je baza binarnog brojnog
sistema broj 2).
- Prodiskutirati sa učenicima pitanje sa str. 7. (pod oznakom glavolomke - dječak se udara
upitnikom po glavi).
- Na osnovu prethodnog objasniti učenicima oktalni i heksadecimalni brojni sistem.
- Objasniti učenicima zašto se uvode slova u zapisu heksadecimalnog brojnog sistema.
11
Koristeći samo cifre 0 i 1, to jest dva bita, možemo njihovom kombinacijom napisati samo četiri
različita zapisa:
00, 01, 10, 11
Razmislite…
Kako bismo mogli prikazati više stanja?
Koristeći tri bita, možemo napraviti osam kombinacija bitova:
000, 001, 010, 011, 100, 101, 110, 111
Koristeći četiri bita, možemo napraviti šesnaest kombinacija bitova:

0000, 0001, 0010, 0011, 0100, 0101, 0110, 0111
1000, 1001, 1010, 1011, 1100, 1101, 1110, 1111
Analizirati tabelu 2. na strani 12 u udžbeniku.
Pitanja za provjeru znanja:

1. Nacrtaj neboder koji ima po četiri prozora na svakom spratu, oboji prozore tako da prikažeš
sve mogućnosti za osvijetljene i zamračene prozore.
2. Koliko spratova treba imati taj neboder?
3. Koliko zapisa možemo zapisati pomoću četiri bita?
4. Koliko slova ima abeceda?
5. Koliko binarnih zapisa bismo trebali da svakom slovu abecede možemo pridružiti jedan zapis?
6. Zadati da učenici samostalno predstave težinske vrijednosti brojeva:
a) 5621
b) 1001
- Pregledati urađeno kod dva učenika (slučajnim odabirom) i na taj način dobiti povratnu
informaciju o uspješnosti usvojenog. Ukoliko učenici nisu stigli uraditi zadato onda im zadati da
urade za zadaću.
Upute za učenje ove lekcije iz udžbenika: Za ovu temu učit ćete sa str. 7. i 8. Posebno obratiti
pažnju na slike pod nazivom Ponovimo!.
Plan table ili prezentacije:
Brojni (numerički) sistemi

i prikaz podataka u računaru
Brojni sistemi - način prikazivanja bilo kog broja pomoću niza simbola (cifri brojnog sistema).
nepozicijski pozicijski
(npr. rimski) (svi savremeni br. sist.)
Decimalni: skup cifara - 0,1,...,9, baza - 10 Primjer: 231510

Binarni: skup cifara-0,1, baza - 2 Primjer: 10011102
Oktalni: skup cifara – 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 baza – 8 Primjer: 12768
Heksadecimalni: skup cifara - 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, baza – 16 Primjer: BE1916
8, 9, A, B, C, D, E, F
713=7100+110+31 1101=18+14+02+11
7 1 3 1 1 0 1
100 10 1 8 4 2 1
1024=11000+0100+210+41 100=14+02+01
110 0 10 2 4 1222 0 0
1000 100 10 1 4 2 1
12
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Pretvaranje binarnog broja u oktalni i heksadecimalni i obrnuto
Pretvaranje decimalnog broja u oktalni i heksadecimalni broj i obrnuto
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika s metodom pretvaranja broja iz jednog sistema u drugi,
odnosno matematičkim osnovama rada računara
2. odgojni: razvijanje interesa, sklonosti, sposobnosti, kulture rada i disciplinovanosti
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, koncentracije, takmičarskog duha
Tip časa: kombinovani čas (čas ponavljanja i upoznavanja sa novim gradivom)
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, samostalni radovi
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik
- Analiza domaćeg rada.
- Ponovimo:
1. Koji brojni sistemi se smatraju najvažnijim (s aspekta rada računara)?
2. Kako predstavljamo brojeve u računaru?
3. A kako tekst?
4. Šta je kodiranje, a šta kôd?
Najava cilja časa: Na jednom od prethodnih časova naučili smo kako se binarni broj pretvara u
decimalni, a danas ćemo naučiti kako ga pretvoriti u oktalni i heksadecimalni
broj i obratno.
- na primjeru broja 101112 ponoviti pretvaranje binarnog broja u decimalni .

1 0 1 1 1 Iz tabele prikaza težinskih vrijednosti cifara broja 10111 imamo:
101112=116+08+14+12+11=16+0+4+2+1=2310
16 8 4 2 1 Prije nego što objasnimo postupak pretvaranja decimalnog broja u oktalni i
heksadecimalni ponovimo:
2 2 2 2 Ponoviti postupak pretvaranja decimalnog broja u binarni:
1. dekadni zapis broja podijelimo sa brojem 2
2. ako dijeljenjem nastaje ostatak upisujemo cifru 1, a ko nema ostatka upisujemo cifru 0
3. postupak dijeljenja je završen kada rezultat dijeljenja bude jednak 0 (nuli).
4. zapis u binarnom sistemu dobija se ispisom ostataka odozdo prema gore.
Prema opisanom postupku pretvorimo decimalni broj 23 u binarni.
23:2=11 (1)
Dakle, 2310=101112 .
11:2=5 (1)
Zadaci za samostalu izradu na času (po 5 min za svaki zadatak):
5:2=2 (1) 1. 710=?2 (Rezultat: 1112)
2:2=1 (0) 2. 1410=?2 (Rezultat: 11102)
1:2=0 (1) Pregledati urađeno i prozvati učenika da rješenje zapiše na tablu .
Pokazati učenicima kako da na osnovu tabele 1., date u

udžbeniku na strani 8., uradimo ovaj primjer.
Pretvaranje binarnog broja u oktalni

Primjer 1: Pretvorimo binarni broj 11110111011012 u oktalni.
Pretvaranje oktalnog broja u binarni

Primjer 2: Pretvorimo oktalni broj 105378 u binarni.
13
Pretvaranje decimalnog broja u oktalni i heksadecimalni broj
Primjer 3: Pretvorimo decimalni broj 14710 u oktalni.
147 : 8 = 18 Ostatak 3
18 : 8 = 2Ostatak 2 14710 = 2238
2 : 8 = 0 Ostatak 2
Primjer 4: Pretvorimo decimalni broj 239610 u heksadecimalni.
2396 : 16 = 149 Ostatak 12=C

149 : 16 = 9 Ostatak 5 239610= 95C16
9 : 16 = 0 Ostatak 9
Pretvaranje oktalnog i heksadecimalnog broja u decimalni broj
Primjer 5: Pretvorimo oktalni broj 537 u decimalni.
5378 = 5 • 64 + 3 • 8 + 7 • 1 = 320 + 24 + 7 = 35110
Primjer 6: Pretvorimo heksadecimalni broj 2A5 u decimalni.
2A516 = 2 • 256 + A • 16 + 5 • 1 = 2 • 256 + 10 • 16 + 5 • 1= 512+ 160 + 5 = 67710
Ponovimo:
- Uraditi zadatke iz udžbenika na str.9 i 10.
Pitati učenike ima li šta nejasno u do sada pređenom gradivu i eventualno dati potrebna
objašnjenja.
14
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Binarna aritmetika
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa osnovnim matematičkim pravilima pri sabiranju, oduzimanju,
množenju i dijeljenju binarnih brojeva i uvježbavanje istih
2. odgojni: njegovanje sposobnosti uočavanja, razvijanje interesa, sklonosti, sposobnosti,
kulture rada, disciplinovanosti
3. funkcionalni: razvijanje koncentracije, pažnje, volje, takmičarskog duha, osposobljavanje
za samostalan rad
Oblik rada: frontalni
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, CD, računar, projektor
- Ponovimo:
- Koje brojne sisteme poznajete?
- Šta je baza binarnog brojnog sistema i koje cifre ga čine?
- Zašto je važno poznavati binarni brojni sistem?
Najava cilja časa: Danas ćemo govoriti o pravilima koja vrijede u binarnoj aritmetici, odnosno
sabiranju, oduzimanju, množenju i dijeljenju binarnih brojeva.
- Najprije upoznati učenike sa osnovnim matematičkim pravilima pri operacijama sa dva

bita:
0+0=0 0-0=0 Posebno naglasiti da kod

1+0=1 1-0=1 sabiranja 1+1 rezultat je 10
1 + 1 = 10 1-1=0 (jedan nula), gdje nulu pišemo, a
1 + 1 + 1 = 11 10 - 1 = 1 jedan pamtimo i prenosimo u
1 + 1 + 1 + 1= 100 prvu narednu kolonu lijevo.
Primjer 1.: Saberimo binarne brojeve 101 i 111! Uraditi provjeru pretvaranjem u decimalni brojni
sistem.
Provjera (pretvaranje u decimalni broj):
101  1012=14+02+11=4+0+1=510
+111  1112=14+12+11=4+2+1=710 5 + 7 = 12
1100  11002=18+14+02+01=8+4+0+0=1210
Zadatak za samostalan rad učenika (5 min): Saberi 1101 i 11. (Rezultat: 10000)
Primjer 2.: Oduzmi binarne brojeve 110 i 101! Uraditi provjeru pretvaranjem u decimalni brojni
sistem.
Provjera (pretvaranje u decimalni broj):
110  1102=610
-101  1012=510 6-5=1
1  12=110
Zadatak za samostalan rad učenika (5 min): Oduzmi 1010 i 101. (Rezultat: 101)
15
- U binarnom sistemu postupak množenja je isti kao u dekadskom sistemu samo pri sabiranju
koristimo pravila sabiranja binarnih brojeva.
Primjer 3: Pomnožimo binarne brojeve 101 i 111!
101·111
101
101__
100011 1000112=1·32+1·2+1·1=32+2+2=3510 5 · 7 = 35
U binarnom sistemu postupak dijeljenja je isti kao u dekadskom sistemu samo pri oduzimanju koristimo
pravila oduzimanja binarnih brojeva.
Primjer 4: 100011 : 111=101 35 : 7 = 5

- 111
0011
- 000
111
- 111
000
- Uraditi zadatke iz udžbenika na str.14. i 15.

- NAPOMENA: Zadatak 4. na str. 14. – naglasiti da je greška u udžbeniku:
umjesto 101111002-110001102 treba da piše 101111002-11000112
Pitati učenike ima li šta nejasno u do sada pređenom gradivu i eventualno dati potrebna
objašnjenja.
Zadaća:
- uraditi zadatke na str.16.
- učenici koji imaju pristup Internetu: istražiti o e-otpadu, kako bi za slijedeći čas pripremili
materijale (tekst i slike) o ovoj nastavnoj jedinici, a ostali učenici mogu naći sadržaj na
CD-u – ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE - ŠTA ZNAMO O UTJECAJU RAČUNARA NA OKOLINU i
ostale sadržaje iz Poglavlja 1.
- Na osnovu iskazanih interesovanja, formirajte parove (grupe) i podijelite zadatke.
- Zaduženi učenici treba da donesu materijale na sticku ili CD-u i da podijele ostalim
učenicima kako bi ostali napravili prezentacije na času.
16
Nastavnik: Datum:
Razred: VII (grupa A i B)

Nastavna jedinica: Uticaj računara na okolinu i pojedinca
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika s pozitivnim i negativnim uticajem računara na okolinu i
čovjeka, te omogućiti učenicima da dođu do pravih informacija i usvoje kritički stav o
računarima i zdravlju
2. odgojni:sticati naviku korištenja različitih izvora znanja; primijeniti stečeno znanje u
svakodnevnom životu
3. funkcionalni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, kulture rada;uočiti važnost postojanja
računara; poticati pravilno korištenje datih podataka i pojmova
Tip časa: (kombinovani čas) - čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, usmeno izlaganje, samostalni radovi
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računar, projektor
Ponovimo:
Zadatak:
Brojeve dekadnog sistema 63 i 9 pretvoriti u binarne brojeve, a zatim izračunati njihov zbir,
razliku, proizvod i količnik.
Učenici koji su pripremili čas, u dogovoru i prema uputama nastavnika izložiti naučeno i kroz
dijalog uključiti ostale učenike u razgovor o današnjoj temi.
Podstaknuti učenike na korelaciju sa ostalim nastavnim predmetima (biologija, hemija...)
Izrada prezentacija na osnovu pripremljenog materijala.
- Naslov – ime teme
- Tekst i slike
- Izvori informacija: nabrojati adrese korišćenih sajtova
- Navesti ime učenika odeljenje, razred i školu, datum
Minimalan broj slajdova u prezentaciji treba da bude 7, sa obaveznim korištenjem animacija.
Na kraju časa analiza, izlaganja prezentacija, međusobno ocjenjivanje i samoocjenjivanje,

obrazloženje ocjena.
OCJENA iz informatike svakog pojedinačnog učenika zavisiće od njegovog angažovanja u radu!
Zadaća:
Na str. 19 uraditi zadatke za vježbu.
Za vježbu koristiti MATERIJAL ZA VJEŽBU – VJEŽBANKE – BROJNI SISTEMI kako bi se pripremili za
slijedeći čas ponavljanja i utvrđivanja.
17
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Osnove informatike
Zadaci časa:
1. obrazovni: ponoviti, utvrditi te ispitati naučenost gradiva ispitnim praktičnim vježbama i
provjeriti do sada naučena znanja i vještine, koje su učenici stekli u radu na računarima
2. odgojni: razvijanje interesa, sklonosti, sposobnosti, kulture rada i disciplinovanosti
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, koncentracije, takmičarskog duha
Tip časa: čas ponavljanja i utvrđivanja (pismena provjera znanja)
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, metoda pisanih radova
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, nastavni listići
- Usmena analiza domaćeg rada.

- U ovom dijelu časa učenici 20 min. rade pismenu provjeru znanja.
- Podijeliti nastavne listiće.

- Nastavni listići u prilogu pripreme.
- Nadgledati njihov rad i eventualno pojasniti nejasnoće.
- Dati pobliža objašnjenja šta se od njih traži.
- Nakon predviđenog vremena pokupiti radove.
- Analizirati zadatke na tabli. (15 min.)
- Vrednovati znanje učenika uz obrazloženje date ocjene.
Ponovimo:
- Na CD-u pronaći UMNE MAPE – Poglavlje 1. – Osnove informatike
Zadaća:
- Na CD-u pronaći i uraditi TESTOVI ZNANJA – Test 1. – Osnove informatike
18
Nastavni listić br. 1.
1. Koji su ciljevi informatike?
2. Šta je podatak? Navedi primjer!
3. Šta je brojni sistem i kako ih dijelimo?
4. Pretvori decimalni broj 14 u binarni!
5. Oduzmi sljedeće binarne brojeve: 1011 i 101!
6. Pretvori decimalni broj 24680 u heksadecimalni!

1. Šta je informatika?
2. Kada podatak postaje informacija?
3. Koji su brojni sistemi najvažniji s aspekta rada računara? Navedi im cifre i bazu!
4. Pretvori binarni broj 101101 u oktalni!
5. Saberi sljedeće binarne brojeve: 10101 i 1011!
6. Pretvori decimalni broj 139 u oktalni!

1. Ko je osmislio naziv informatika i od kojih riječi?
2. Šta je to informacija? Navedi primjer!
3. Šta je brojni sistem?
4. Pretvori oktalni broj 10671 u binarni!
5. Pomnoži sljedeće binarne brojeve: 1111 i 1110!
6. Pretvori oktalni broj 447 u decimalni!

1. Koja je razlika između podatka i informacije?
2. Kako nastaje informacija? Kakva ona može biti?
3. Koje su dvije osnovne vrste brojnih sistema?
4. Pretvori binarni broj 1011001100 u heksadecimalni!
5. Podijeli sljedeće binarne brojeve: 1010 i 10!
6. Pretvori heksadecimalni broj 49C u decimalni!

1. Šta podrazumjevamo pod obradom podataka?
2. Navedi jedan podatak i jednu informaciju!
3. Šta je baza brojnog sistema?
4. Pretvori heksadecimalni broj B150D u binarni!
5. Saberi sljedeće binarne brojeve: 1010101 i 111111!
6. Pretvori decimalni broj 127609 u heksadecimalni!
19
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Historijski razvoj računara
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika s razvojem računara kroz stoljeća (s obzirom na vrstu
obrade) i njen uticaj na ljudski razvoj
2. odgojni: razvoj radnih navika, pravilnog odnosa prema radu, voljnih napora, njegovanje
disciplinovanosti, odgovornosti
3. funkcionalni: razvijanje samostalnog logičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje
Nastavne metode: razgovor, izlaganje, demonstracija
Pitanja za uvod:
- Šta je računar?
- Šta sve možemo uraditi pomoću njega?
- Na koje načine su sve ljudi vršili npr. sabiranje?
- Kako je izgledala prva sprava na kojoj ste vi učili sabiranje?
Uz pripremljenu prezentaciju ponoviti naučeno i naučiti novo gradivo.
PONOVITI:
Tehnološki razvoj računara pratile su sljedeće obrade:
Ručna obrada
- ABAKUS
Mehanička obrada
- PASKALINA
- LAJBNICOV KALKULATOR- poboljšana PASKALINA
- ČARLS BEBIDŽ- otac računara
- Herman Holerit
Elektromehanička obrada
Z2 - mašina "nulte generacije". Prva mašina koja je mogla vršiti pohranjivanje podataka.
Z3 - elektromehanički digitalni računar
Z1, Z2 i Z3 konstruisao je KONRAD CUZE.
Elektronička obrada
ENIAC - prvi elektronski računar opće namjene (velikih dimenzija, trošio puno struje, oko 18000 el.
cijevi, oko 30 tona,...)
UNIVAC - prvi komercijalni elektronski računar.
NAUČITI:
Računarske generacije: (objasniti glavne karakteristike)
Prva generacija računara - elektronske (vakuumske) cijevi
Druga generacija računara - tranzistori
Treća generacija računara – integralna kola (čipovi)
Četvrta generacija računara - mikroprocesor
Peta generacija računara - umjetne (vještačke) inteligencije
Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva.

Zadaća: pitanja iz udžbenika str. 23.
20
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: John von Neumannova struktura računara
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika od kojih se dijelova sastoji računar i koji je princip rada
računara po John von Neumannova struktura računara
2. odgojni:razvijanje pozitivnog odnosa i odgovornosti učenika prema radu te nastavnim i
materijalnim sredstvima; razvijanje sposobnosti suočavanja s novim situacijama;
izgrađivanje individualnog interesa i motivacije
3. funkcionalni: znati prepoznati vrste i sastavne dijelove računara, razumjeti svrhu i ulogu
pojedinog hardverskog dijela te principa rada računara
Pitanja za uvod:
- Šta je računar?
- Šta predstavlja tok obrade informacije?
- Šta je hardver?
- Šta je softver?
Napraviti poređenje čovjeka i čovjekovog uma sa hardverom i softverom. (Posmatrati sliku u

udžbeniku na str. 24.)
Učenicima objasniti koje dijelove mora imati svaki računar (po von Neumannovom modelu)
- Ulazni dio preko kojeg se u memoriju unose podaci i instrukcije programa iz okoline;
(ponoviti ulazne uređaje)
- Memoriju u koju se memorišu svi podaci i instrukcije programa uneseni izvana, kao i
rezultati djelovanja instrukcija; (ponoviti vrste memorije)
- Procesor koji se sastoji od:
Aritmetičko-logičke jedinice koja izvodi osnovne operacije:
• aritmetičke: +, –, *, /,
• logičke: and, or, not,
• upoređivanja: >,=,<,≥,≠,≤.
Upravljačke jedinice koja prima instrukcije iz radne memorije, te na osnovu toga upravlja
aritmetičko-logičkom jedinicom, kao i ulaznim i izlaznim dijelovima.
- Izlazni dio preko kojeg se iz memorije u okolinu prenose rezultati programa. (ponoviti
izlazne uređaje)
Prikazati šemu i preko nje objasniti princip rada računara.

21
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Pojava mikroprocesora
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike s pojavom, građom, vrstama i ulogom mikroprocesora
2. odgojni: razvijanje logičkog mišljenja i samostalnog donošenja zaključaka te povezivanje
činjenica pri radu
3. funkcionalni: razvijanje kulture rukovanja računarom
Pitanje za uvod:
- Šta je mikroprocesor?
- Koja je osnovna funkcija mikroprocesora?

- Prvi mikroprocesor — Intel 4004 – 1971. godine

- Građa mikroprocesora – pločica, načinjena od silicija. S donje strane imaju mnogo nožica,
preko kojih su povezani s matičnom pločom, a s gornje strane se nalazi jezgra, s desecima
miliona tranzistora.
- Hlađenje se vrši pomoću hladnjaka i ventilatora.
Osnovne karakteristike: tip i brzina.

- Poznatiji tipovi procesora su: 80286 (kraće 286), 386, 486, Pentium I, Pentium II, Pentium
III i Pentium IV, Core2duo, Core i3, i5, i7, AMD x2, x4...
- Brzina procesora izražava se frekvencijom na kojoj radi procesor — danas u MHz
(megahercima) i GHz (gigahercima).
1 MHz = 1 milion titraja u sekundi (1MHz = 1 000 000 Hz).
Jednostavno, što je veći broj megaherca, u sekundi je moguće obaviti više radnji.
Pojasniti da brzina procesora nije presudni faktor za brz i učinkovit rad računara (kao što se to
obično misli). Veze između procesora i ostalih komponenti u računaru ostvaruju se preko sabirnica
(eng. bus). Sabirnice, zavisno od namjene, dijelimo na:
• upravljačke;
• adresne i
• sabirnice podataka.
Objasniti da i kod procesora vrijede slične zakonitosti kao i kod usporedbe serijskog i paralelnog
prijenosa – što je arhitektura procesora naprednija (npr. širi 64-bitni registri), to će procesor moći
obraditi više podataka u jedinici vremena.
Navesti primjer trenutačnog razvoja procesora gdje se procesor izgrađuje od 2 ili čak 4 jezgre koje
rade istovremeno.

Na CD-u pogledati video zapis:
ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE – Poglavlje 2. – Arhitektura računara – Video zapisi - Proces
proizvodnje mikroprocesora
22
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Podjela (vrste) računara
Zadaci časa:
1. obrazovni: razlikovati osnovne vrste i podjele računara; razumjeti koje su osobine
hardverske opreme važne za učinkovit rad računara
2. odgojni: razvijati pozitivan odnos i odgovornost učenika prema radu te nastavnim i
materijalnim sredstvima; razvijati sposobnost suočavanja s novim situacijama; izgrađivati
individualan interes i motivaciju
3. funkcionalni: razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja, te ispravnog zaključivanja
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, usmeno izlaganje
Ponovimo:
Savremene računare možemo podijeliti u tri grupe:
− osobne (PC i Mac) računare (računari koji se koriste za kućnu upotrebu i za obradu poslovnih
podataka),
− radne stanice - workstation (računari namijenjeni obradi veće količine podataka, odnosno za
zahtjevnije zadatke) i
− velike računare (mainframe) (računari koje odlikuje velika pouzdanost, kao i mogućnost obrade
velike količine podataka i istovremenog opsluživanja velikog broja korisnika).
Najava cilja časa: Na ovom času ćemo se upoznati sa ostalim podjelama računara i njihovom
ulogom.
Pokretanje pripremljene prezentacije na datu temu (obogatiti prezentaciju slikama vrsta
računara).
Podjela računara s obzirom na prenosivost:
- Stolni računari — predviđeni za smještaj na jednom mjestu.
- Prijenosni računari — predviđeni za prenošenje, pa su malih dimenzija i lagani su.
 Računari veličine knjige:
 laptop / notebook;
 subnotebook;
 netbook.
 Ručni računari:
 Palmtop;
 Pocket PC;
 PDA;
 Smartphone (iPhone, Nokia Communicator, BlackBerry...).
Podjela računara prema namjeni:
- Računari specijalne namjene
- Računari opće namjene
Podjela računara prema proizvođaču računara:
- HP, IBM, Apple, Dell, Toshiba...
Podjela računara prema proizvođaču procesora:
- Intel i AMD.

23
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Hardverska struktura PC računara (periferni i središnji dio
računara)
Ulazni i izlazni vezni portovi
Zadaci časa:
1. obrazovni: : razumjeti šta je periferni dio (ulaz i izlaz) računara, a šta središnji dio
računara,upoznati ulogu ulazno/izlaznih priključaka, naučiti otvoriti računar, upoznati
detaljnije dijelove PC računara
2. odgojni: razvijati pozitivan odnos i odgovornost učenika prema radu te nastavnim i
materijalnim sredstvima; razvijati sposobnost suočavanja s novim situacijama; izgrađivati
individualan interes i motivaciju
3. funkcionalni: razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja, te ispravnog zaključivanja;
poticati pravilno korištenje danih podataka i pojmova.
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, usmeno izlaganje
Ponovimo:
- Šta je hardver?
- Koji su osnovni dijelovi računara?
- Koji su ulazni uređaji i za što služe?
- Koji su izlazni uređaji i zašto služe?
Pokretanje pripremljene prezentacije na datu temu.

PC računar se sastoji od:
- standardne opreme (centralna jedinica, tastatura, miš i monitor)
- dodatne opreme (zvučnik, skener, štampač, mikrofon,...)
Hardversku opremu računara možemo podijeliti na:
- središnju (centralnu) jedinicu i
- periferne uređaje (ulazni i izlazni uređaji i ulazno/izlazni uređaji – objasniti razliku.)
Svaki dio objasniti pojedinačno.

Unutar računara nalaze se vezni
sklopovi, na koje je moguće priključiti
različite vrste
vanjskih uređaja. Najpoznatiji vezni sklopovi su
paralelni i serijski portovi (vrata).
Kartice (adapteri): grafička kartica, zvučna
kartica, mrežna kartica, TV kartica, FM
kartica.
VJEŽBA 1.: Pokušajte uz pomoć nastavnika

imenovati i pokazati periferne uređaje
(standardne i dodatne). Ako pojedinog nema pokušajte na Internetu uz pomoć nastavnika pronaći
njihove slike ili u nekim od informatičkih časopisa koji su ti dostupni.
24
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Memorija
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika s predstavljanjem podataka u obliku razumljivom računaru,
te razvijanje sposobnosti da se uoči značaj, mogućnosti i osnovne karakteristike memorije u
računaru
2. odgojni: razvoj radnih navika, pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, urednosti,
kulture rada
3. funkcionalni: razvijanje sposobnosti za posmatranje, opažanje, kreativno i apstraktno
mišljenje, razvoj percepcije, logičkog mišljenja, rasuđivanja, zaključivanja i pamćenja
Nastavne metode: razgovor, monološka, metoda demonstacije
Pitanja za uvod:
 Koje su osnovne komponente savremenih računara?
 Da li računar može sam da obrađuje podatke?
 Ko obavlja osnovni posao u radu sa računarom: računar ili korisnik?
 Gdje se čuvaju podaci u računaru?
Najava cilja časa: Ponovili smo osnovne činjenice s kojima ste se upoznali u prethodnom
razredu, a danas ćemo naučiti kako i koliko računar pamti.
(Lekcija: Memorija - kako i koliko računar pamti? - udžbenik, str. 35.)
Putem računara i projektora pokrenuti pripremljenu prezentaciju.
Obrada podataka zahtijeva da se podaci moraju smjestiti na neko mjesto u računaru. Dijelovi
računara koji se koriste za smještanje tj. pamćenje podataka, ali i programa u računaru se zove
memorija. Memorija omogućava:
•pisanje (čuvanje) podataka u memoriju i
•čitanje (uzimanje) podataka iz memorije.
Svi podaci koji se unose u računar moraju biti pretvoreni u oblik koji će računar »razumjeti«.
Elementarni fizički dijelovi računara, mogu da budu u dva diskretna stanja:
•protiče struja (ima struje, namagnetisano)
•ne protiče struja (nema struje, nije namagnetisano),tj. može da "registruje" binarnu cifru 0 ili 1 i
to se dešava u ćeliji.
U ćeliji se može prikazati jedna binarna cifra tj. jedan bit informacije (engl. "binary digit" –
binarna cifra).
Najmanja količina informacija koju računar može obraditi je bit. Za bit često kažemo da je i
najmanja jedinica memorije koja omogućava smještanje jedne binarne cifre (0 ili 1). - ponoviti iz
prethodnog razreda šta su zapamtili o 0 i 1, kao binarnim ciframa.
Biti se grupišu u veće jedinice bajte (engl. Byte) koji se sastoje od 8 bita, a omogućava smještanje
jednog znaka, cifre i manjeg broja. Navesti primjer za slovo A - 01000001 ili sl. Pogledati i
prodiskutirati Tabelu br. 2. sa str. 12. - broj mogućih stanja zavisno o broju bita.
Bajte grupišemo u veće jedinice riječi koji se sastoje od 2, 4 ili 8 bajta. Može se smjestiti jedna
instrukcija ili jedan realan višecifren broj.
Kapacitet memorije nam govori koliko se najviše podataka može smjestiti u tu memoriju. U
početku je kapacitet bio dosta mali, a danas je on vrlo veliki.
25
Jedinice za kapacitet su:
1 KB Kilobajt - 1024 Bajta
1 MB Megabajt- 1024 KBili 1024 * 1024 Bajta
1 GB Gigabajt- 1024 MB ili 1024*1024*1024 Bajta (analizirati sliku 2.35., str. 35. iz udžbenika).
Pored veličine memorije, važan faktor je i vrijeme pristupa memoriji, a to je vrijeme koje je
potrebno da se jedan podatak zapiše u memoriju ili da se pročita iz nje. Takođe važna
karakteristika je i brzina rada memorije - vrijeme koje je potrebno da se pronađe neki sadržaj u
memoriji i prenese do željenog mjesta.
Globalno se sve memorije mogu klasificirati u dvije klase, a to su:
 internu (centralnu) memorije i
 eksternu (periferne) memorije.
Interna memorija se još zove radna ili operativna, primarna memorija koja nije velika, ali je
veoma brza, dok se eksterna memorija zove još periferna ili masovna memorija koja je znatno
sporija, ali zato ima mogućnost trajnog čuvanja podataka, ne zavisi od napajanja i ima veći
kapacitet.
S obzirom na mogućnost čuvanja podataka nakon nestaka napajanja, memoriju možemo podijeliti
na: privremenu, trajnu i polutrajnu. - ukratko objasniti razlike (udžbenik, str. 36.) Kad je u pitanju
ROM memorija, s obzirom na mogućost brisanja podataka, možemo pratiti sljedeći razvoj: ROM,
PROM, EPROM i EEPROM (objasniti svaku pojedinačno).
Interna memorija služi za prihvat ulaznih podataka, smještanje rezultata obrade, smještanje
korisnikovih programa i dijela programa operativnog sistema računara.
Eksterne memorije podatke čuvaju trajno, pa ne zavise od napajanja računara.
Medij je nositelj podataka (disk, traka ili neki drugi nositelj podataka na kojeg se zapisuju podaci),
a pomoću posebnih uređaja i programa vrše se pogon, pokretanje, čitanje, zapisivanje i brisanje
medija.
ZADAĆA: U udžbeniku str. 38. pitanja za provjeru znanja.
MEMORIJA
za smiještanje podataka i programa
ZADATAK: UPISIVANJE I ČITANJE PODATAKA KAPACITET - količina pod. koji se mogu upisati u tu memoriju
Podijeljena u niz ćelija :
BIT - 0 ili 1 Jedinice:
BAJT (8 bita) - kodirano slovo ili 1 KB - 1024 bajta
manji broj (1 –256) 1 MB - 1024 KB
1 GB - 1024 MB
Vrijeme pristupa – vrijeme za upis ili čitanje
podataka iz memorije
Obavezno pretvaranje podataka u niz 0 i 1

(slika, slova, brojeva)
Podjela memorija na:

 Interna (centralna ili radna) - brži pristup, ograničen kapacitet i blizu procesora: ROM i RAM
 Eksterna (periferna ili masovna) - sporiji pristup, veliki kapacitet i nisu blizu procesora
26
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Softver za PC računare
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati vrste programske opreme; sistemsku i korisničku programsku
opremu, kao i sve prisutnije štetne programe
2. odgojni: razvijati volju i potrebu za sticanjem novih spoznaja, sticati naviku
korištenja stečenih saznanja
3. funkcionalni: razvijanje intelektualnih sposobnosti, misaonih operacija, samostalnog
zaključivanja
Tip časa: čas upoznavanje sa novim gradivom
Oblik rada: frontalni i individualni
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor
 Ponoviti:
1. Šta čini računarski sistem?
2. Šta podrazumijevamo pod pojmom hardver?
3. Šta je softver?
4. Koje vrste softvera postoje?
- Najava cilja časa: Bez softvera čovjek ne bi mogao komunicirati s računarom, niti dati naredbu
da izvrši bilo kakvu radnju. Danas ćemo govoriti o karakteristikama i vrstama softvera.
Pokrenuti pripremljenu prezentaciju. Usmjeriti učenike na udžbenik na str.42.- 46.da obrate
pažnju na sl.1. i sl 2. Prema načinu korištenja softver možemo podjeliti na licencirani (legalni,
originalni), nelicencirani (nelegalni, piratski) i slobodni softver (besplatni).
freeware – besplatno koristimo neograničeno, open source – izvorni kod možemo mijenjati,
shareware slobodno možemo koristiti određeno vrijeme, poznatiji pod nazivom Trial ili Demo.
Pronađite na CD-u dodatni sadržaj: ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE – Poglavlje 2. – Arhitektura
računara – Karakteristike najpoznatijih OS-a; Kako instalirati Windows; Kako instaliramo driver za
novi hardver.
sl.1. sl.2. sl.3.

Anti-aplikativni (zlonamjerni, štetni,malware) softver su posebno pisani programi, čija je jedina
svrha da nanesu štetu računarskom sistemu, a samim tim i korisniku. Najpoznatiji štetni programi
su računarski virusi. Najrasprostranjeniji štetni programi su: crvi (Worms), trojanski konji,
kameleoni, vremenske bombe, softverske bombe, logičke bombe. Osim ovih programa, postoje i
druge neželjene pojave kojima može biti „zaražen“ vaš računar: hoax, spyware, dialer i sl.(na CD-
u) ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE – Poglavlje 2. – Arhitektura računara – Šta je to hoax, spyware,
dialer…? Od virusa se štitimo pomoću antivirusa. To su programi čija je jedina svrha otkrivanje i
uništavanje računarskih virusa sl.3.
ZADAĆA: str. 46. pitanja za provjeru znanja
27
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Arhitektura računara
Zadaci časa:
provjeriti do sada naučena znanja i vještine, koje su učenici stekli u radu na računarima u
programu MS POWER POINT
2. odgojni: sticanje radnih i estetskih navika, razvijanje pozitivanog odnosa prema
zajedničkom radu i saradnji, sticanje navike predanog i smirenog rada
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, povezivanje sličnih činjenica radi donošenja
generalnog zaključka, razvijanje sposobnosti usredotočenja na problem, uočavanja i
izdvajanja
Tip časa: čas ponavljanja, uvježbavanja i provjere znanja
Oblik rada: individualni oblik rada, metoda razgovora, praktičan rad
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, nastavni listići, računar
- Nastavnik preporučuje učenicima da otvore sveske i udžbenike kako bi se prisjetili
naučenog gradiva.
Najava časa:
- Učenici će samostalno izrađivati zadatke prema nastavnikovim uputama.
Vježba (izrada prezentacije u MS Power Point) – (25 min.)
- Sa nastavnih listića otkucati u MS Power Point – u i pokušati što tačnije odgovoriti na 15
postavljenih pitanja, uvježbavajući pri tom do sada stečena znanja.
- Podijeliti nastavne listiće.
- Nastavni listići u prilogu pripreme.
- Učenici samostalno izrađuju vježbe na računaru.
- Nastavnik im pomaže kada im pomoć bude potrebna i kontrolira izvode li vježbe pravilno.
- Analizirati zadatke. (10 min.)
- Nastavnik će voditi brigu o tome da svi učenici ne mogu rješavati zadatke istim tempom te
će im pomagati.
- Objasnit će im da je ocjena koju dobiju na kraju časa SAMO pokazatelj naučenog gradiva i
pokazatelj koji se dio gradiva još mora uvježbavati.
Na kraju časa učenicima se, prema elementima ocjenjivanja, vrednuje znanje.

Najaviti nastavnu jedinicu „Mjere bezbijednosti pri radu sa računarima“za slijedeći čas i odabrati
grupu učenika koji će unaprijed pripremiti ovu lekciju uz upute nastavnika.
Voditi računa o izboru učenika (ako učenik ima pristup Internetu kod kuće da obavezno istražuje o
datoj temi).
Ponovimo:
- Na CD-u pronaći UMNE MAPE – Poglavlje 2. – Arhitektura računara
Zadaća:
- Na CD-u pronaći i uraditi TESTOVI ZNANJA – Test 2. – Arhitektura računara
28
PLAN nastavnog listića
(I grupa)
Vježba 1. Izrada i spremanje prezentacije u datoteku – vježba na tastaturi
- Napiši u programu MS Power Point odgovore na pitanja:
1) Šta je zadatak ulaznih uređaja?
2) Koja su dva osnovna dijela procesora?
3) Zašto služi aritmetičko-logička jedinica?
4) Kako dijelimo prijenosne računare, s obzirom na dimenzije?
5) Šta je zadatak matične ploče računara?
6) Kako dijelimo memoriju?
7) Koje su prednosti eksterne memorije?
8) Nabroj neke periferne memorije!
9) Za šta služi interna memorija?
10) Šta je bajt?
11) Gdje se vrši obrada podataka, a gdje se čuvaju podaci?
12) Koja vrsta veznog sklopa je grafička kartica i šta je njena uloga?
13) Preko koje vrste porta se periferni uređaji danas najčešće spajaju na računar?
14) Šta je softver?
15) Šta su drajveri?
- Odgovor spremi u datoteku naziva ime_prezime.ppt(.pptx) na radnu površinu (Desktop)

računara.
(II grupa)
Vježba 1. Izrada i spremanje prezentacije u datoteku – vježba na tastaturi
- Napiši u programu MS Power Point odgovore na pitanja:
1) Šta je uloga izlaznih uređaja?
2) Koja su dva osnovna dijela procesora?
3) Šta su vezni portovi?
4) Zašto služi upravljačka jedinica?
5) Zašto služi memorija?
6) Šta je medij?
7) Šta je bit?
8) Nabroj neke periferne memorije!
9) Šta predstavlja kapacitet memorije?
10) Centralnu memoriju dijilima na: _____________ i _____________.
11) Koje su razlike između RAM, ROM, PROM, EPROM i EEPROM memorije?
12) Koja je razlika između serijskih i paralelnih vrata?
13) Za šta služi zvučna kartica? Da li je ona obavezan hardverski diou računaru?
14) Kakva je razlika između sistemskog i aplikativnog softvera?
15) Šta su računarski virusi i kako se možemo boriti protiv njih?
- Odgovor spremi u datoteku naziva ime_prezime.ppt(.pptx) na radnu površinu (Desktop)

računara.
29
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Mjere bezbijednosti pri radu sa računarima
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati i naučiti koje su mjere hardverske i softverske bezbijednosti pri radu sa
računarom
2. odgojni: razvijati volju i potrebu za sticanjem novih spoznaja, sticati naviku korištenja
stečenih saznanja
3. funkcionalni: razvijanje intelektualnih sposobnosti, misaonih operacija, samostalnog
zaključivanja

Najava cilja časa:

Pri radu sa računarom potrebno je voditi računa o hardverskoj i softverskoj bezbijednosti.
Danas ćemo govoriti o mjerama bezbijednosti, kojih se treba pridržavati pri radu sa računarom.
Učenici koji su pripremili prezentaciju i čas uvode ostale učenike u diskusiju o današnjoj temi.
Pokrenuti pripremljenu prezentaciju.

Razgovarati sa učenicima o pojmu bezbijednost.
Šta se podrazumjeva pod pojmom bezbijednost?
Objasniti šta znači hardverska, a šta softverska bezbijednost.
Objasniti koje su osnovne, a koje dodatne mjere bezbijednosti i šta je to UPS uređaj.
UPS uređaj prati mrežni napon, pa, u slučaju nestanka električne energije, automatski prebacuje
sistem na pomoćno napajanje.
Uputiti učenike na lekciju u udžbeniku na str.47 i 48.
Razgovarati sa učenicima koje mjere od danas naučenih oni sprovode kod kuće.

30
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Instaliranje
računara
Startup proces (uključivanje i pokretanje) računara
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati i naučiti kako instalirati hardver i softver računara
2. odgojni: usvajati postupnost u sticanju znanja; primijeniti stečeno znanje u
3. funkcionalni: poticati pravilno korištenje datih podataka i pojmova; potaknuti učenike
da uvide značajnu ulogu pravilnog instaliranja softvera i hardvera
Ponoviti gradivo sa prethodnog časa.
Šta je računarska bezbijednost?
Šta je hardverska, a šta softverska bezbijednost?
Koje mjere bezbijednosti su osnovne, a koje dodatne?
Najava cilja časa:
Da bismo mogli uopće raditi na računaru potrebno ga je pripremiti za rad.
Danas ćemo govoriti o instaliranju računara i njegovom uključivanju i pokretanju.
Razgovarati sa učenicima o pojmu instaliranje. (Kako instaliraju igricu?)
Objasniti šta znači instaliranje hardvera, a šta instaliranje softvera ?
Prilikom rastavljanja računara poštujemo
računarsko pravilo LIFO (Last in first out) —
računarsko pravilo da se onaj uređaj koji se
posljednji uključi prvi isključuje.Prije nego što
uključimo računar u struju, sve dijelove računara
moramo propisno povezati. Na kućištu je
zalijepljena garancijska naljepnica. Njeno
uklanjanje, u garantnom roku, od strane
neovlaštene osobe, povlači za sobom gubitak
garancije.
Česte instalacije i deinstalacije programa
Instalacioni programi obično nude barem tri ugrožavaju stabilnost operativnog sistema.
vrste instalacije: Dodatna opasnost sistemu je nelegalni
(nelicencirani, piratski) softver.
Instalacija hardvera i instalacija softvera uzajamno
su povezane, jer instalacija novog hardverskog
uređaja zahtijeva i instalaciju određenog softvera
za podršku. Drajveri su upravljački programi,
neophodni za ispravan rad novoinstaliranog
uređaja u računaru.
Najaviti nastavnu jedinicu „Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara“ za
slijedeći čas i odabrati grupu učenika koji će unaprijed pripremiti ovu lekciju uz upute nastavnika.
datoj temi). Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva.
Nastavnik: Datum:
31
Nastavna jedinica: Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati i naučiti koja je minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC
računara
2. odgojni: usvajati postupnost u sticanju znanja; primijeniti stečeno znanje u svakodnevnom
životu
3. funkcionalni: poticati pravilno korištenje datih podataka i pojmova; potaknuti učenike da
uvide značajnu ulogu odabira konfiguracije prilikom kupovine računara
Ponoviti gradivo sa prethodnog časa (pitanja za zadaću - str. 53. pitanja za provjeru znanja).
Najava cilja časa:
Naučili smo da pri radu sa računarom potrebno je voditi računa o hardverskoj i softverskoj
bezbijednosti, te da bismo mogli uopće raditi na računaru potrebno ga je pripremiti za rad.
Danas ćemo govoriti o tome koja je minimalna hardverska konfiguracija potrebna da bi računar
izvršavao zadate zadatke.

Razgovarati sa učenicima o pojmu konfiguracija. Na što oni obraćaju pažnju prilikom kupovine
računara. Zašto su važne karakteristike procesora, memorije, grafičke karte?
Minimalna softverska konfiguracija je operativni

Da bi računar mogao raditi, potrebna je sistem bez kojeg računar uopće nebi mogao raditi.
minimalna hardverska konfiguracija, koja Operativni sistem sam po sebi ima nekoliko osnovnih
se sastoji od: aplikacija opće namjene — za obradu
procesora, matične ploče, RAM i ROM teksta, ili grafike — ali nedovoljno kvalitetnih za
memorije, grafičke kartice, napojne ozbiljnije svrhe.
jedinice, priključnih uređaja i kablova,
barem jednog ulaznog uređaja (npr. Dodatna softverska komunikacija koja nam služi za
tastatura), izlaznog uređaja (npr. monitor) i te svrhe je Microsoft Office programski paket za
eksterne memorije (npr. hard disk). uredski rad.
Program za obradu teksta — MS Word, tablični kalkulator — MS Excel, uredsku bazu podataka — MS
Access, program za izradu prezentacija — MS PowerPoint, program za primanje i slanje e-pošte —
MS Outlook, program namijenjen za izradu različitih publikacija (pozivnica, podsjetnica, letaka,
časopisa) — MS Publisher, program za izradu elektronskih obrazaca — MS InfoPath, program za
vođenje i oblikovanje bilješki — MS OneNote.
Besplatna varijanta uredskog softverskog paketa je OpenOffice.org.

Najaviti test za slijedeći čas. Utvrđivanje gradiva (15. – 17. časa)
32
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Pismena provjera znanja
Zadaci časa:
1. obrazovni: da učenici kroz pismeni oblik iskažu do sada stečeno znanje
2. odgojni: razvoj radnih navika, kulture rada, pravilnog odnosa prema radu
3. funkcionalni: razvoj pažnje, mišljenja, koncentracije, volje
Tip časa: čas pismene provjere znanja
Oblik rada: individualni
Nastavne metode: razgovor, pismeni radovi
Nastavna sredstva i pomagala: računari, listići sa pitanjima
Dati upute učenicima da se pripreme za već najavljeni test (izvaditi list papira i olovku).
Objasniti učenicima šta se od njih traži: kratki i precizni odgovori.
Podjela listića sa pitanjima po grupama.

U ovom dijelu časa učenici 20 min. rade test.
Nadgledati njihov rad i eventualno pojasniti nejasnoće. Dati pobliža objašnjenja šta se od njih
traži.
Pitanja po grupama priložena uz pripremu.
Nakon predviđenog vremena pokupiti radove.
Najaviti za sljedeći put analizu testa i odgovoriti na eventualna pitanja učenika.
PRILOG: (listići sa pitanjima za pismenu provjeru znanja) GRUPA A
GRUPA
Pitanja za pismenu provjeru znanja:
A
Koja je razlika između podatka i
Koja je razlika između podatka i
informacije?
informacije?
Šta je bit?
Šta je bit?karakteristike
Navedi binarnog
Navedi karakteristike binarnog
brojnog sistema?
brojnog sistema?
Pretvori dekadni broj 35 u binarni
broj.
broj. oduzmi i podijeli binarne
Saberi,
Saberi,1010001
oduzmi ii podijeli
brojeve 1001. binarne
brojeve 1010001 iprvu
1001. generaciju
Šta karakteriše
Šta karakteriše prvu generaciju
računara?
računara?
Objasni koji elementi sačinjavaju
Objasni koji elementi sačinjavaju
Nojmanovu strukturu računara?
Nojmanovu
Nabroj ulazne strukturu
uređaje? računara?
Nabroj ulazne uređaje?
Objasni ulogu sabirnice?
Objasni ulogu sabirnice?
Šta je BIOS?
Šta je BIOS?
33
GRUPA B
GRUPA B
Šta je informatika?
Štajejememorijska
informatika?
Šta ćelija?
Šta je brojni sistem?ćelija?
Šta je memorijska
Šta je brojni sistem?
Pretvori binarni broj 10101 u dekadni
Pretvori
broj. binarni broj 10101 u dekadni
Saberi,broj. oduzmi i pomnoži binarne
Saberi, oduzmi
11011 ii 1001.
pomnoži binarne
brojeve
brojeve 11011 i 1001.
Koja generacija računara se povezuje
Kojasa izumom tranzistora? se povezuje
generacija računara
sa izumomobavlja
tranzistora?
Koje instrukcije procesor?
Koje instrukcije obavlja
Koji dijelovi računara suprocesor?
smješteni u
Kojikućištu?
dijelovi računara su smješteni u
kućištu?grafičke kartice?
Šta je funkcija
Šta jejefunkcija
Koja razlika grafičke
izmeđukartice?
freeware iC
GRUPA
Koja je razlika između freeware iC
GRUPA
shareware?
shareware?
Nacrtaj i objasni blok šemu procesa
Nacrtaj i objasni blok šemu procesa
obrade informacija!
obrade informacija!
Šta je bajt?
Šta je bajt?
Koje vrste brojnih sistema postoje?
Koje vrste brojnihbroj
sistema
Pretvori dekadni 54 postoje?
u binarni
broj.
broj.
Saberi, oduzmi i podijeli binarne
Saberi, oduzmi i podijeli
brojeve 1100111 i 101.binarne
Navedibrojeve 1100111 i III101.generacije
karakteristike
Navedi karakteristike III generacije
računara.
računara.
Opiši ulogu matične ploče u računaru.
Opiši ulogu matičnezadatak
ploče u računaru.
Šta je osnovni izlaznih
Štauređaja?
je osnovni zadatak izlaznih
Čemu uređaja?
služi memorija računara?
Čemu služiumemorija GRUPA D
računara?
Šta spada minimalnu GRUPA D
hardversku
Pitanja
Šta spadaza pismenu
u provjeru
minimalnu znanja:
hardversku
konfiguraciju?
konfiguraciju?
Objasni pojam podatka?
ObjasniKojipojam je podatka?
osnovni princip rada
računara? osnovni princip rada
Koji je
računara?
Navedi šta svaki pozicijski brojni
Navedi šta svaki pozicijski brojni
sistem ima.
Pretvori sistem ima.broj 1001001 u
binarni
Pretvori
dekadni binarni broj 1001001 u
broj.
dekadni broj.
Saberi, oduzmi i pomnoži
Saberi,brojeve
oduzmi11111
i pomnoži
binarne i 111.
Opiši računare IV generacije. i 111.
binarne brojeve 11111
Opiši računare
vrste IV generacije.
Nabroji radne memorije u
Nabroji vrste radne memorije u
računaru.
Nabrojračunaru.
izlazne uređaje.
Koje suizlazne
Nabroj uređaje.
najčešće vrste instalacije
Koje su najčešće vrste instalacije
programa?
Šta programa?
je minimalna softverska
Štakonfiguracija?
je minimalna softverska
konfiguracija?
34
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Analiza pismene provjere znanja;
Komunikacija korisnika sa računarom
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika s pojmom komunikacija, te sa vrstama i ulogom korisničkih
interfejsa
2. odgojni: formiranje stavova i svjesnosti o značaju organizacije rada i podataka, razlikovati
važne i manje važne podatke, izražavati se usmeno jasno i jednostavno, razvoj kulture rada
3. funkcionalni: razvoj pažnje, pamćenja, mišljenja i zaključivanja; primjena naučenog u
Tip časa: čas analize i upoznavanje sa novim gradivom (kombinovani)

Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstracije
 U ovom dijelu časa podijeliti ispravljene radove iz pismene provjere znanja, unijeti ocjene uz
obrazloženje svake. Analizirati na kojim pitanjima su učenici najviše pravili greške u okviru date
grupe, a potom istaknuti na koje pitanje su u najvećem procentu tačno odgovorili.
 Nakon analize, najava cilja časa: Danas ćemo naučiti kako komuniciramo sa računarom i šta nam
je potrebno za to.

Proces razmjene informacija između dva ili više učesnika naziva se komunikacija.
Da bi se komunikacija uopće dogodila, potrebni su:
Shannonov model procesa komunikacije:

Korisnički interfejs: Komandna linija
Disk operativni sistem MS-DOS - interakcija
korisnika obavlja se karakternim znacima.
Interfejs kroz komandnu liniju - Unos
komande sa tastature
Prompt – sistem čeka da korisnik započne
aktivnost.
Graphical User Interface – grafički korisnički interfejs dio operativnog sistema (olakšava pristup OS-u)
prikazuje korisniku:
-prozore (dio ekrana u kojem se izvršava program)
-menije (kolekcija komandi koje korisnik može da zada aplikaciji)
-omogućava upravljanje računarom uz pomoć miša.
Prednosti korištenja GUI:
-sve aplikacije izgledaju slično,
-pri korištenju programa različitih proizvođača, prelaz sa jednog na drugi je jednostavan,
-aplikativni programi rade na sličan način kao i OS.
35
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Komuniciranje grafičkim korisničkim interfejsom
Napredne metode komunikacije čovjek - računar
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznavanje učenika sa ulogom GUI, naučiti njegove funkcije, prednosti i način
rada
2. odgojni:formiranje stavova i svjesnosti o značaju organizacije rada i podataka, razlikovati
važne i manje važne podatke, izražavati se usmeno jasno i jednostavno, razvoj kulture rada
3. funkcionalni: razvijanje sposobnosti promatranja i opisivanja, te formuliranja zapažanja;
poticati pravilno korištenje datih podataka i pojmova
Tip časa: čas analize i upoznavanje sa novim gradivom (kombinovani)
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstracije
Ponoviti gradivo sa prethodnog časa:
 Opiši Shannonov model komunikacionog procesa.
 Šta je interfejs?
 Koja je razlika između hardverskog i softverskog interfejsa?
Najava cilja časa: Danas ćemo naučiti koji je najčešće korišten oblik komunikacije čovjek-računar i
koje su napredne metode komunikacije.
 Najčešće korišten oblik komunikacije čovjek-računar.
 WIMP — Windows (prozori), Icons(ikone), Menus (meniji), Pointers(pokazivači).
 Prozor je okvir u kojem se izvršavaju programi, ili procesi,u sistemu, ali i obavlja komunikacija
između korisnika i računara.
 Ikone su male sličice koje predstavljaju datoteku, mapu, program, ili uređaj u operativnom
sistemu. U udžbeniku na str.61. obratiti pažnju na sliku 3.26. Tipovi ikona.
 Meni je skup naredbi vezanih za odabrani objekat, na koji se odnose i iz kojih korisnik može
izabrati i izvesti željenu radnju.Windows ima četiri tipa menija:
o padajući meni
o iskočni (kontekstni) meni
o start meni
o kontrolni meni.
 Pokazivač (kursor) je element ekrana čija se lokacija mijenja zavisno od toga kako korisnik
pomjera pokazivački uređaj, a to je najčešće miš.
 Windows objekti – udžbenik, str.62. sl. 3.29.
Napredne metode komunikacije čovjek — računar
 Komuniciranje glasovnim korisničkim interfejsom (Voice User Interface — VUI)
 Komuniciranje dodirnim korisničkim interfejsom (Touch User Interface — TUI)
Najaviti nastavnu jedinicu „Računarska ergonomija“ za slijedeći čas i odabrati grupu učenika koji
će unaprijed pripremiti ovu lekciju uz upute nastavnika. Voditi računa o izboru učenika (ako učenik
ima pristup Internetu kod kuće da obavezno istražuje o datoj temi).
36
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Računarska ergonomija
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa pojmom i ulogom računarska ergonomija, te kako ispravno
rukovati sa IT-om i upoznati učenike sa vježbama za istezanje i razgibavanje nakon dugog
rada za računarom
2. odgojni: razvijati kreativnost učenika, interes i stvaralačku sposobnost; razvijati smisao za
rad po određenom planu, smisao za red, upornost i ustrajnost u radu; jačati osjećaj
odgovornosti pri samostalnom obavljanju zadataka
3. funkcionalni: izgrađivati pozitivne osobine ličnosti, samostalnog, stvaralačkog i kritičkog
duha; izgrađivati sposobnost ocjenjivanja rezultata i samokontrole; usavršiti sposobnost
prezentiranja i govorništva
Najava cilja časa:
Dok radite za računarom važno je da znate i pravilno sjediti kako svojim radom ne bi naškodili i
zdravlju. Iako će mnogi samo odmahnuti rukom i reći „baš me briga kako sjedim“, ipak znajte da
to ne bi trebali samo tako odbaciti jer čuvanjem zdravlja čuvate i svoj život. Danas ćemo naučiti
šta je računarska ergonomija, kako pravilno rukovati sa računarom i koje vježbe koristiti za
razgibavanje i istezanje nakon dugog sjedenja za računarom.
Razgovarati sa učenicima o pojmu ergonomija.
Šta se podrazumijeva pod pojmom računarska ergonomija?
 Ekran monitora mora biti pozicioniran na udaljenosti najmanje 50 cm od vaših očiju.
 Vaši ručni zglobovi kod rada na tastaturi tokom cijelog vremena moraju biti isključivo u
ravnom položaju, odnosno zglob ne smije biti savijen.
 Miš mora biti položen ispred vas i odmah do tastature, a ruka odnosno podlaktica treba biti
paralelna sa stolom.
 Radna sredina posve je nezamisliva bez radnog stola koji također mora biti prilagođen
ljudskom tijelu. Visina stola mora biti približno blizu nivoa ljudskog stomaka, ali tako da su
oba lakta nešto viša od površine stola.
 Kada je u pitanju naša kičma najučinkovitiji način da ju očuvamo tokom rada za računarom
jest da pravilno sjedimo. Osnovno pravilo jest da trup držimo uspravno, a ne pognutim
prema naprijed. Figura trupa mora biti prislonjena na čvrsti naslonjač stolice, tako da leđa
i ramena stoje uspravno i ravno. Stolica mora biti nagnuta prema naprijed tako da su
koljena pod uglom minimalno od 20 i maksimalno do 45 stepeni niže od vaših kukova.
 Tokom sjedenja za računarom bitno je da se povremeno ustanemo i rastegnemo tijelo,
kako bi se cirkulacija ravnomjerno odvijala. Na taj način rješavamo se neugodnog utrnjenja
mišića. Kako se u stopalima nalaze čvorišta velikog broja živaca važno je da povremeno
mijenjate položaj stopala, jer tako povećavate tjelesnu temperaturu koja vam pomaže da
lakše savladate umor. Uputiti učenike na lekciju u udžbeniku na str.64 i 65.
Razgovarati sa učenicima koje vježbe od danas naučenih oni sprovode kod kuće.
ZADAĆA: Pronađite na CD-u dodatni sadržaj i pročitajte: Kako vam ergonomija može pomoći?;
Vježbe istezanja; Workrave - besplatan program upozorenja.
37
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Projektni zadatak
Zadaci časa:
1. obrazovni: ponoviti sa učenicima gradivo „Komunikacija korisnika sa računarom“ i „Računarska
ergonomija“, te kroz prezentaciju u MS PowerPoint-u i uređivanje slika u MS Paint–u uočiti
Widows objekte i dijelove Desktopa
2. odgojni: razvijati kreativnost učenika, interes i stvaralačku sposobnost; razvijati smisao za rad
po određenom planu; razvijati smisao za red, upornost i ustrajnost u radu
3. funkcionalni: izgrađivati pozitivne osobine ličnosti, samostalnog, stvaralačkog i kritičkog duha;
izgrađivati sposobnost ocjenjivanja rezultata i samokontrole; usavršiti sposobnost prezentiranja
i govorništva
Tip časa: čas provjere znanja
Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje i praktičan rad
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari
Ukratko ponoviti šta je računarska ergonomija i kako sačuvati zdravlje kao korisnik ergonomskih
uređaja.
Cilj časa: Ponoviti naučeno gradivo kroz praktičnu primjenu.
Najava cilja časa:Danas ćemo praktičnim radom u MS Paint i MS PowerPoint programima napraviti
prezentaciju nastavne jedinice „Komuniciranje grafičkim korisničkim interfejsom“. Vaš zadatak je
da slikate radnu površinu, ikone, prozore, menije,... i da napravite prezentaciju na zadanu temu.
Prvi slajd: Drugi slajd:
Učenici trebaju pomoću tipke na tastaturi PrtSc Isjeći uslikani prozor My Computer u MS Paint-u i
slikati desktop računara (sl. 3.24. u udžbeniku zalijepiti ga u MS Word. Objasniti dijelove
na str. 60.) i objasniti pomoću Shapes WIMP. prozora kao na sl. 3.25. u udžbeniku na str. 61.
Treći slajd: Četvrti slajd:

Sl. 3.27. u udžbeniku na str. 62. Napredne metode komunikacije računar – čovjek
 Komuniciranje glasovnim korisničkim
interfejsom (Voice User Interface — VUI)
 Komuniciranje dodirnim korisničkim
interfejsom (Touch User Interface — TUI)

Ponovimo: na CD-u pronaći UMNE MAPE – Poglavlje 3. – Osnovni princip rada računara
Zadaća: na CD-u pronaći i uraditi TESTOVI ZNANJA – Test 3. – Osnovni princip rada računara
Nastavnik: Datum:
38
Nastavna jedinica: Programi za obradu teksta - MS Word
Zadaci časa:
1. obrazovni: naučiti i usvojiti način pokretanja MS Word-a; dijelove Word-ovog prozora,
upoznati učenike s alatima osnovnih Word alatnih traka, upoznati učenike s osnovama
pisanja teksta na računaru, naučiti osnovne naredbe u FILE meniju
2. odgojni: razvijanje kulture rada učenika, njihov pozitivan i odgovarajući odnos prema
radu; razvijanje smisla za suočavanje s novim situacijama; izgrađivanje individualnog
interesa i motivacije; formiranje spretnosti i brzine
3. funkcionalni: izgrađivati sposobnost povezivanja svakidašnjice i informatike, razvijati
sposobnost promatranja i uočavanja, korištenja dobivenih podataka i zapažanja,
privikavati na informatičko izražavanje
Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba (kombinovani)
Nastavne metode: razgovor, samostalni radovi
Za šta su namjenjeni tekst procesori?
Koje tekst procesore poznajete?
Najava cilja časa:
• Od svih programa najviše se koriste tekstprocesori - programi za obradu teksta.
• Omogućavaju nam da tekst kreiramo, čuvamo, mijenjamo i štampamo.
• Tekst možemo ilustrovati slikama, tabelama, grafikonima itd.
• Moguće je povezivati dokumente kreirane različitim programima.
• Da bismo iskoristili mogućnosti tekstprocesora Word potrebno je da ponovimo kako se pokreće,
a potom se upoznamo sa njegovim radnim okruženjem.
Naslovna traka(Title bar)- Sadrži ime dokumenta (ako nije imenovan piše Document1) i na desnom
kraju tri dugmeta:
 Smanjuje prozor na veličinu dugmeta na traci zadataka.

 Omogućava izbor između dve različite veličine prozora.
 Zatvara prozor uz pitanje želite li da sačuvate dokument.
Traka menija (Menu bar)
• Traka menija (Menu bar) sastoji se od devet opcija. Svaka od ponuđenih opcija može se izabrati
pomoću miša ili istovremenim pritiskom na tipku Alt i podvučeno slovo.
Tako se dobijaju padajući meniji koji sadrže naredbe za rad sa dokumentom.
U toku rada upoznaćemo značenje pojedinih naredbi i uočiti njihovu logičnu pripadnost pojedinačnim
menijima.
Trake alata (tools bar) omogućavaju brži pristup naredbama koje se često koriste. Obično su
uključene trake Standard i Formating (View→Toolbars→selektovanje željene opcije).
Trake možete postaviti na bilo koji dio prozora jednostavnim odvlačenjem.
Ostali elementi radnog okruženja:
Okomiti i vodoravni linijar (Ruler)
Okomiti i vodoravni klizač (Scrool bar)
Traka stanja - ili statusna traka (Status bar)
Radna površina dokumenta
39
- Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija FILE pojedinačno:
FILE - DATOTEKA
Zadatak: U udžbeniku na str. 68. uraditi vježbu 1.

- Priprema računara za isključenje.
- Pitati učenike ima li šta nejasno u gradivu koje je obrađeno i eventualno dati potrebna
objašnjenja.
40
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 2. Rad sa Edit menijem
Vježba 3. Rad sa View menijem
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa EDIT i VIEW menijem i njihovim naredbama vezanim za
uređivanje i pregled
2. odgojni: razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja, te ispravnog zaključivanja;pravilno
koristiti i primjenjivati prethodno stečena znanja
3. funkcionalni: razvijati volju i potrebu za sticanjem novih znanja, razvijati pozitivan odnos
prema zajedničkom radu i saradnji, sticati naviku predanog i smirenog rada
Ponoviti sa učenicima o programu Word, naučeno na prethodnim časovima, File meni i njegove
naredbe - New, Open, Save, Save As, Page Setup, Print Preview, Print, Close, Exit.
NAJAVA CILJA: Prošli čas smo naučili koje naredbe koristimo u FILE meniju. Danas ćemo naučiti
menije Edit i View i njihove naredbe.
- Da bi mogli uređivati tekst, tj. raditi na njemu svakojake promjene, najprije ga moramo
označiti (selektirati).
- Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija EDIT i VIEW pojedinačno:
EDIT – UREĐIVANJE
U udžbeniku na str. 69. uraditi vježbu 2.
41
VIEW - POGLED

objašnjenja.
42
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 4. Rad sa Insert menijem
Umetanje slika u dokument
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa INSERT menijem i njihovim naredbama vezanim za
umetanje slika u dokument
2. odgojni: razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja, te ispravnog zaključivanja;
pravilno koristiti i primjenjivati prethodno stečena znanja
Ponoviti gradivo sa prethodnog časa.
NAJAVA CILJA: Danas ćemo naučiti:
- šta sve i kako možemo insertovati u programu MS Word,
- napraviti prelome stranica, kolona, numerisati stranice, ubaciti fusnote, slike, ilustracije,
umetnuti drugu datoteku, grafik, dijagram, crtež...
- Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija INSERT pojedinačno:
INSERT - UMETANJE
Uraditi vježbu 4. iz udžbenika na str.70-72.: Rad sa Insert menijem, umetanje slika u dokument, rad sa
slikom, kopiranje i premještanje slike, uređivanje slike, oblikovanje slike (Format Picture)
Za zadaću: Na CD potražiti Materijal za vježbu - Zadaci za samostalnu vježbu (sa uputstvima) - MS
Word – Zadatak 1.
43
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Vježba 4. Rad sa Insert menijem
Umetanje gotovih grafičkih oblika i dijagrama
Zadaci časa:
1. obrazovni: usvojiti i naučiti kako u dokument umetnuti gotove grafičke oblike, te dodavanje
teksta u iste, umetanje dijagrama
2. odgojni: razvijanje interesa za rješavanje zadatka, sticanje navika za samostalan rad,
razvijanje upornosti, preciznosti, urednosti i sistematičnosti u radu
3. funkcionalni: razvijanje logičkog povezivanja i zaključivanja, razvijanje pamćenja,
posmatranja i razumijevanja
Tip časa: čas vježbe

Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, samostalni radovi
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor, udžbenik + CD
Ponoviti sa učenicima o programu Word, naučeno na prethodnim časovima i naredbe iz menija

INSERT naučene u VI razredu.
Najava cilja časa: Danas ćemo naučiti još neke mogućnosti koje nam nudi MS Word u meniju INSERT
(umetanje gotovih oblika – AutoShapes i dodavanje teksta u isti, umetanje dijagrama).
Priprema računara za rad.
Uputiti učenike na udžbenik – str. 72., 73. i 74.

- U ovom dijelu časa učenici samostalno rade zadatke sa str. 73.- sl. 4.18, 74. – sl.4.21.
- Nastavnik nadgleda rad učenika.
- Nastavnik nakon predviđenog vremena i pregleda učeničkih programa može prikazati
jedno od mogućih rješenja (za svaki zadatak) koje unaprijed pripremi, pa potom zajedno sa učenicima
analizira korištene naredbe iz menija INSERT.
U ovom dijelu časa zadati učenicima zadatke predviđene za samostalan rad – str. 73. Zastava
BiH i str. 74. Umetanje radijalnog i piramidalnog dijagrama.
Na CD potražiti Materijal za vježbu -Zadaci za samostalnu vježbu (sa uputstvima)-MS Word–Zadatak 3.
Priprema računara za isključenje.
44
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: MS WORD

provjeriti do sada naučena znanja i vještine, koje su učenici stekli u radu na računarima u
programu MS WORD
2. odgojni: sticanje radnih i estetskih navika, razvijanje pozitivanog odnosa prema
zajedničkom radu i saradnji, sticanje navike predanog i smirenog rada
3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, povezivanje sličnih činjenica radi donošenja
generalnog zaključka, razvijanje sposobnosti usredotočenja na problem, uočavanja i
izdvajanja
Tip časa: čas ponavljanja, uvježbavanja i provjere znanja
Oblik rada: individualni oblik rada, metoda razgovora, praktičan rad
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, samostalni radovi,
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, nastavni listići, računar
- Nastavnik preporučuje učenicima da otvore udžbenike kako bi se prisjetili naučenog

gradiva.
Najava časa:
- Učenici će samostalno izrađivati zadatke prema nastavnikovim uputama.
Vježba (sa CD-a) Materijali za vježbu – Vježbanke – MS Word – Zadaci (od 1. do 21.)
- Pokušati što tačnije uraditi zadane zadatke, uvježbavajući pri tom do sada stečena znanja.
- Učenici samostalno izrađuju vježbe na računaru.
- Nastavnik im pomaže kada im pomoć bude potrebna i kontrolira izvode li vježbe pravilno.
- Analizirati zadatke.
- Nastavnik će voditi brigu o tome da svi učenici ne mogu rješavati zadatke istim tempom te
će im pomagati.
- Objasnit će im da je ocjena koju dobiju na kraju časa SAMO pokazatelj naučenog gradiva i
pokazatelj koji se dio gradiva još mora uvježbavati.
Zadaća:
- Vježbe koje učenici ne završe na času (1. – 21. zadatak) uraditi za domaću zadaću.
45
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 5. Rad sa Format menijem
Vježba 6. Rad sa Tools menijem
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa FORMAT i TOOLS menijem i njihovim naredbama
Ponoviti sa učenicima o programu Word, naučeno na prethodnim časovima.
NAJAVA CILJA: Do sada smo naučili dosta toga o programu MS Word. Danas ćemo da naučimo koje
naredbe se nalaze u menijima Format i Tools i zašto su nam one korisne.
- Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija FORMAT i TOOLS pojedinačno:
FORMAT - OBLIKOVANJE
TOOLS - ALATI
46

objašnjenja.
47
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 7. Rad sa Table menijem
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa TABLE menijem i njegovim naredbama
2. odgojni: razvijanje interesa za usvajanje novih saznanja i praktične primjene, sticanje
navika za samostalan rad, urednosti, sistematičnosti, marljivosti i tačnosti u rješavanju
zadataka
3. funkcionalni: razvijati funkcionalno mišljenje, razvijati smisao za uočavanje analogija,
razvijati pamćenje i uočavanje
Tip časa: čas vježbe
Nastavne metode: razgovor, demonstriranje, samostalni radovi
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor, udžbenik + CD
 Najava cilja časa: Danas ćemo pokazati i naučiti kako u Word umetnuti, brisati, selektovati tabelu i
njenih dijelova, promijeniti širinu i visinu kolone i reda, kretati se tabelom, poravnati sadržaj u njoj,
spajati i dijeliti ćelije, obrubiti i osjenčiti dijelove tabele.
 Priprema računara za rad.

- Uputiti učenike da otvore udžbenike na str. 77., a potom dalje prate instrukcije nastavnika.
TABLE - TABELA
Na CD potražiti Materijal za vježbu -Zadaci za samostalnu vježbu (sa uputstvima) - MS Word – Zadatak
2.
48
Uključiti alatnu traku Tables and Borders.
Objasniti učenicima:
• na koje sve načine mogu napraviti tabelu u svom dokumentu,
• kako se označava (selektuje) cijela tabela, red, kolona, ćelija i grupa ćelija (susjedne i
nesusjedne),
• kako mijenjaju širinu kolone i visinu reda,
• kako se kretati kroz tabelu,
• kako umetnuti red (iznad ili ispod), kolonu (lijevo ili desno), ćeliju,
• izbrisati i selektovati tabelu, red, kolonu ili ćeliju,
• kako poravnati sadržaj tabele (vertikalno, horizontalno, dvostruko),
• kako spojiti i podijeliti ćelije,
• kako promijeniti okvir tabele i obojiti ćelije.

 Ponoviti naučeno gradivo kroz prethodne teze
 Priprema računara za isključenje.
Zadaća: Na CD-u potražiti: Materijali za vježbu – Vježbanke – MS Word i uraditi zadatke 22. – 26.
49
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Vježba 8. Rad sa Window menijem
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa WINDOW i HELP menijem i njihovim naredbama
Ponoviti sa učenicima o programu Word, naučeno na prethodnim časovima.

- Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija WINDOW i HELP pojedinačno:
WINDOW - PROZOR

HELP - POMOĆ

objašnjenja.
- Zadaća: Odgovoriti na pitanja u udžbeniku na str. 82.
50
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: MS WORD
Zadaci časa:
1. obrazovni: ponoviti gradivo iz nastavnih cjelina o tekst procesorima, njihovom radnom
okruženju i osnovnim alatima, te osnovnim radnjama sa istima
2. odgojni: usavršavanje radnih navika, upornosti, marljivosti i ustrajnosti u rješavanju
zadataka
3. funkcionalni: razvoj sposobnosti promatranja, zaključivanja i primjenjivanja znanja,
razvijanje percepcije, logičkog mišljenja i rasuđivanja
Tip časa: čas ponavljanja i utvrđivanja nastavnog sadržaja

Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računar, projektor, nast. listići

Cilj časa: Ponoviti sa učenicima gradivo naučeno na prethodnim časovima.
Nastavnik/ca najavljuje ispitivanje i motivira učenike koji su naučili da se sami jave za odgovaranje.
Podijeliti učenicima nastavne listove sa vježbom za današnji čas.
Nastavnik/ca proziva učenike koji će odgovarati ili usmeno ispituje učenike koji se dobrovoljno
javljaju.
Učenik na računaru objašnjava šta ga nastavnik/ca ispituje.
Ostali učenici slušaju i na svojim radnim mjestima rješavaju isti zadatak.
Zadaci za vježbanje nalaze se na nastavnim listovima.
Učenici do kraja časa uvježbavaju zadane zadatke.
Analiza urađenih zadataka.
Nastavnik/ca na kraju časa unosi ocjene učeničkih radova u dnevnik.
51
VJEŽBA: FILE, EDIT,VIEW, INSERT, FORMAT, TABLE meni
1. Okrenuti list vodoravno.

2. Postaviti sve margine( gore, dolje, lijevo i desno) na 1,5 cm.
3. Ubaciti HEADER(ime i prezime) i FOOTER (datum).
4. Numerisati stranicu - gornji lijevi ugao.
5. Napraviti okvir oko cijele stranice (po želji).
6. Podijeliti stranicu na tri kolone.
7. U prvoj koloni napisati slijedeće izraze:
c2=a2+b2
Pkvadrata=a*a
Okvadrata=4*a
8. Na svakoj jednakosti ubaciti FOOTNOTE (Pitagorina teorema, Površina kvadrata, Obim

kvadrata).
9. Ubaciti sliku iz bilo kog foldera, formatirati je i preko ubaciti TEXTBOX sa odgovarajućim
textom (slika ne smije prelaziti rubove prve kolone).
10. Ubaciti 5 simbola (font ARIAL, veličina 24, boja plava).
11. Kopirati te simbole još jednom i obojiti ih u crveno.
12. U drugoj koloni nabrojati 7 naziva filmova( font ARIAL, veličina 11, BOJA zelena), 7 naziva
pjesama ( font COMIC SANS MS, veličina 13, BOJA crvena, podvući dvostrukom linijom zelene
boje).
13. Napisati pjesmu od tri strofe, prvo slovo svake strofe DROPCAP, formatirati pjesmu po želji,
prva i treća strofa malim slovima, a druga strofa velikim štampanim.
14. Napraviti okvir oko pjesme, boja plava, linija dvostruka debljine 1½.
15. Osjenčiti sivom bojom 35%.
16. Napraviti slijedeću tabelu 4x4
Desanka Maksimović
STREPNJA
ponedjeljak
Ne, nemoj mi prići! Hoću izdaleka
da volim i želim tvoja oka dva.
Jer sreća je lijepa samo dok se čeka,
Za završnu ocjenu iz WORD-aStepenasta tabela
utorak
dok od sebe samo nagoveštaj da.
Ne nemoj mi prići! Ima više draži

srijeda petak ova slatka strepnja, cekanje i stra'.
Sve je mnogo ljepše donde dok se traži,
o čemu se samo tek po slutnji zna.
četvrtak subota nedjelja
Ne nemoj mi prići! Našta to i čemu?
Izdaleka samo sve ko zvijezda sja;
izdaleka samo divimo se svemu.
Ne, nek mi ne priđu oka tvoja dva!
52
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Proračunske tablice - MS Excel
Zadaci časa:
1. obrazovni: naučiti i usvojiti način pokretanja MS Excel-a; dijelove Excel -ovog prozora,
upoznati učenike s alatima osnovnih Excel alatnih traka, naučiti osnovne naredbe u FILE
meniju
2. odgojni: razvijanje kulture rada učenika, njihov pozitivan i odgovarajući odnos prema radu;
razvijanje smisla za suočavanje s novim situacijama; izgrađivanje individualnog interesa i
motivacije; formiranje spretnosti i brzine
sposobnost promatranja i uočavanja, korištenja dobivenih podataka i zapažanja, privikavati
na informatičko izražavanje
Potaknuti učenike na razgovor sljedećim pitanjima:

- Kako se zove program pomoću kojeg obrađujemo tekst?
- Microsoft Word je dio jednog programskog paketa. Znate li kojeg?
- Da li znate još neke programe iz paketa MS Office?
Najava cilja časa:
Želimo li upotrijebiti računar za proračune i obrade brojčanih podataka smještenim u tabele

moramo naučiti raditi sa nekim programom za tablično računanje. Jedan od takvih programa je
MS Excel koji ćemo bolje upoznati na narednim časovima.
 Zajedno sa učenicima analizirati sliku 4.44.- dijelovi prozora MS Excel-a (2003 i 2007) koja se
nalazi u udžbeniku na str.84.
 Obratiti posebnu pažnju na nove pojmove:
 Traka formule, sastoji se od adrese aktivne ćelije, a adresa ćelije određuje se slovom kolone i
brojem reda u kojem se nalazi (npr. D8), zatim dugme s znakom jednakosti (uređivanje
formule) i treći dio gdje dolazi sadržaj aktivne ćelije (ono što upisujemo u ćeliju)
 Radna tabela s ćelijama, u dnu tabele nalaze seradni listovi.Svaka nova radna knjiga sadrži tri
lista, a može ih sadržavati do 255.
 Svaka radna tabela sadrži 256 kolona (slova od A do IV) i 65536 redova (preko 16 miliona ćelija).
 Traka stanja s područjem za automatsko računanje.
- Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija FILE pojedinačno:

FILE - DATOTEKA
53
Zadatak: U udžbeniku na str. 85. uraditi vježbu 1.
objašnjenja.
54
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Vježba 2. Rad sa Edit menijem
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa EDIT menijem i njegovim naredbama
Ponoviti sa učenicima o programu Excel, naučeno na prethodnim časovima, File meni i njegove
naredbe.
meni Edit i njegove naredbe.
- Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija EDIT pojedinačno:
EDIT – UREĐIVANJE

objašnjenja.
55
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Vježba 3. Rad sa View menijem
Vježba 4. Rad sa Insert menijem
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa VIEW i INSERT menijem i njihovim naredbama
menije View i Insert i njihove naredbe.

- Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija VIEW i INSERT pojedinačno:
VIEW - POGLED
INSERT - UMETNI
56

objašnjenja.
57
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Sistematizacija gradiva
Zadaci časa:
1. obrazovni: da učenici uvide povezanost nastavnih jedinica kao i da kroz ponavljanje gradiva
učvrste već postojeće znanje ili prošire isto
2. odgojni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, marljivosti, urednosti
3. funkcionalni: razvijanje logičkog povezivanja i zaključivanja, razvijanje pažnje, mišljenja,
koncentracije, volje
Tip časa: čas ponavljanja

- Najaviti šta ćemo raditi na ovom času: jedan dio časa ponavljanje već obrađenog gradiva (uz
unaprijed pripremljenu prezentaciju), a drugi dio slobodan rad na računaru.
- Učenici u okviru Word-ovog fajla pišu svoje odgovore na postavljeno pitanje (15 pitanja).
- Nakon završetka postavljanja pitanja nastavnik u okviru prezentacije prezentira tačne odgovore.
Učenik tačan odgovor boji plavom bojom, a netačan crvenom bojom. Ukoliko učenik nije siguran
u tačnost odgovora poziva nastavnika da da svoje mišljenje.
- Nakon završene korekcije napisanih odgovora nastavnik predlaže skalu po kojoj učenici sami sebi
daju ocjenu.
- Skala:
Ocjene neće biti unijete u dnevnik.
Služe za procjenu i prikaz trenutnog
nivoa znanja učenika/ca. Doprinosi
realnijoj prestavi učeniku/ci o
uspješnosti savladavanja gradiva I
polugodišta. Dobijaju uvid u to šta nisu
savladali i u šta nisu bili sigurni.
Ostatak časa nastavnik/ca zajedno sa svakim učenikom pregledava i komentira

bilješke i ocjene iz imenika učenika, te donosi zaključnu ocjenu koja će se upisati u
učeničke knjižice. Ako učenik ima pitanja, nastavnik/ca će obrazložiti koje je sve
elemente ocjenjivao tokom prvog polugodišta, i zašto se odlučio baš za takvu ocjenu.

 U ovom dijelu časa porazgovarati sa učenicima o proteklom času.
58
II POLUGODIŠTE
59
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Vježba 5. Rad sa Format menijem
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa FORMAT menijem i njegovim naredbama
Ponoviti sa učenicima o programu Excel, naučeno na prethodnim časovima: File, EDIT, VIEW,
INSERT meni i njihove naredbe.
- Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija FORMAT pojedinačno:
FORMAT – OBLIKOVANJE

objašnjenja.
60
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Vježba 6.,7.,8.i 9. - Rad sa Tools, Data, Window i Help
menijima
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa TOOLS, DATA, WINDOW i HELP menijima i njihovim
naredbama
NAJAVA CILJA: Prošli čas smo naučili koje naredbe koristimo u FORMAT meniju. Danas ćemo
upoznati menije Tools, Data, Window i Help i njihove naredbe.

- Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija Tools, Data, Window i Help pojedinačno:
TOOLS - ALATI
61
DATA - PODACI

WINDOW - PROZOR

HELP – POMOĆ

objašnjenja.
62
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Baze podataka - MS Access
Vježba 1.i 2. - Rad sa tabelom i sa obrascima
Zadaci časa:
1. obrazovni: razumjeti pojam baze podataka, naučiti od čega se sastoji baza podataka i
kako se organiziraju i evidentiraju podaci u bazi, razumjeti pojmove: podatak, atribut,
tablica, polje, slog, shvatiti princip potrebnih i nepotrebnih podataka
2. odgojni: prepoznati korisnost primjene baze podataka u svakidašnjem životu, sticati
naviku preciznog opisivanja i bilježenja podataka, razvijati ustrajnost i sistematičnost
pri rješavanju dugotrajnijih i motorički zahtjevnijih zadataka
Priču o bazama podataka započeti pričom iz života.

Najava cilja časa:
Zasigurno ste već i prije čuli za izraz baza podataka. Npr. baza podataka učenika u školi,
bolesnika u bolnici, članova biblioteke itd.
 Uputiti učenike na udžbenik – str.93.

 Objasniti pojmove: baza podataka, relaciona baza potadaka, tabele, slogovi, atributi
(polja),programi za upravljanje bazama podataka, organizatori ličnih informacija
 Zajedno sa učenicima analizirati slike 4.68., 4.70 i 4.71. u udžbeniku na str.95. i 96.
Praktičan rad: Izrada baze podataka kroz mini strip
 Otvoriti na CD-u MATERIJAL ZA VJEŽBU – Zadaci za samostalnu (vježbu sa uputstvima) – MS

Access (kroz slike) – Vježba 1 – Rad sa tabelom
 Zadatak u ovoj vježbi je da učenici naprave adresar sa osnovnim podacima o svojim
prijateljima i poznanicima (npr. ime, prezime, adresa, grad, zemlja, e-mail adresa,kućni
telefon, mobitel, datum rođenja, fotografija) uz pomoć čarobnjaka (wizard) i kroz slike, korak
po korak.
Access (kroz slike) – Vježba 2 – Rad sa obrascima
 U tabelu, kreiranu u vježbi 1., podaci se mogu unositi direktno, ali puno je bolje to učiniti
putem obrazaca. Inače, kod baza se mora paziti da se podaci bespotrebno ne dupliraju (npr.
ukoliko je neko od prijatelja/prijateljica preselio u drugi grad, nepravilno bi bilo da
njegove/njene podatke ponovo unosimo bez brisanja prethodnih).
objašnjenja.
63
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Vježba 3.i 4. - Rad sa filterima i sa izvještajima
Zadaci časa:
1. obrazovni: razumjeti važnost dobrog planiranja pri izradi baze podataka, shvatiti da je
učinkovita nadgradnja moguća samo nakon dobrog planiranja, shvatiti faze izrade plana
izgradnje
2. odgojni: prepoznati korisnost primjene baze podataka u svakidašnjem životu, sticati
naviku preciznog opisivanja i bilježenja podataka, razvijati ustrajnost i sistematičnost
pri rješavanju dugotrajnijih i motorički zahtjevnijih zadataka
Ponoviti gradivo iz prethodne nastavne jedinice.

Šta je baza podataka? Po čemu se baza podataka razlikuje od proračunske tablice?
Nabroji osnovne funkcije Accesa. Opiši osnovne elemente (objekte) u Accessu.
Koji su sve načini na koje možemo kreirati novu tablicu?
Najava cilja časa: Nastavljamo s prikazom Microsoft Access-a, programa za izradu baza podataka i
vježbama koje smo započeli na prethodnom času.
Praktičan rad: Izrada baze podataka kroz mini strip

Access (kroz slike) – Vježba 3 – Rad sa filterima
 Zadatak u ovoj vježbi je da učenici nauče kako da pronađu određeni podatak u bazi - korištenje
Forms-a i filtera (najbrži i najjednostavniji način).

Access (kroz slike) – Vježba 4 – Rad sa izvještajima
 Zadatak u ovoj vježbi je da učenici nauče kako da rade sa izvještajima koristeći čarobnjak.

 Pitati učenike ima li šta nejasno u gradivu koje je obrađeno i eventualno dati potrebna
objašnjenja.
64
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: MS Excel
Zadaci časa:
1. obrazovni: ponoviti gradivo iz nastavnih cjelina o tabličnim proračunima, njihovom
random okruženju i osnovnim alatima, te osnovnim radnjama sa istima
2. odgojni:usavršavanje radnih navika, upornosti, marljivosti i ustrajnosti u rješavanju
zadataka


Cilj časa: Ponoviti sa učenicima gradivo naučeno na prethodnim časovima o tabličnim proračunima.
javljaju.
Učenik na računaru objašnjava šta ga nastavnik/ca ispituje.
Ostali učenici slušaju i na svojim radnim mjestima rješavaju zadatake sa CD-a.
Na CD-u pronaći MATERIJAL ZA VJEŽBU – Zadaci za samostalnu vježbu (sa uputstvima) – MS Excel –
Zadatak 1.,2.,3. i 4.
Učenici do kraja časa uvježbavaju zadane zadatke.
Nastavnik/ca na kraju časa unosi ocjene učeničkih radova u dnevnik.
Najaviti nastavnu jedinicu „Grafički programi“ za slijedeći čas i odabrati grupu učenika koji će
unaprijed pripremiti ovu lekciju uz upute nastavnika.
datoj temi).
65
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Grafički programi
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa pojmom i ulogom grafičkih programa
2. odgojni: razvijati kreativnost učenika, interes i stvaralačku sposobnost; razvijati
smisao za rad po određenom planu; razvijati smisao za red, upornost i ustrajnost u
radu; jačati osjećaj odgovornosti pri samostalnom obavljanju zadataka
3. funkcionalni: izgrađivati pozitivne osobine ličnosti, samostalnog, stvaralačkog i
kritičkog duha; izgrađivati sposobnost ocjenjivanja rezultata i samokontrole; usavršiti
sposobnost prezentiranja i govorništva
Pitanja za ponavljenje gradiva:
- Šta je multimedija?
- Šta je piksel?
- Šta je rezolucija?
Najava cilja časa:Kada crtamo i bojimo, potrebni su nam: materijal na kojem crtamo, pribor
(kistovi, olovke, boje), krpa za brisanje, gumica, mjesto na kojem možemo crtati… Na računaru je
to puno jednostavnije. Danas ćemo da vidimo koji programi nam to omogućavaju.

Grafika predstavlja prikaz informacija pomoću slika, boja i oblika, računarska grafika je vid grafike
u kojoj se za kreiranje i prezentaciju slikovnih informacija koristi računar.
Postoje dvije vrste programa za kreiranje slika:

• programi za slikanje (engl. paint) i
• programi za crtanje (engl. drawing).
Računarsku grafiku možemo podijeliti na više načina. Prema:
interakciji načinu stvaranja slike: broju dimenzija slike:
• interaktivna računarska grafika; • vektorska grafika; • dvodimenzionalna (2D) grafika;

• neinteraktivna računarska grafika. • rasterska grafika. • trodimenzionalna (3D) grafika.
Vektorsku grafiku koriste grafički dizajneri i DTP uređivači (prelamači). DTP je računarska
priprema za štampu i izdavanje — novina, časopisa, knjiga, brošura, kataloga i ostalog.
Pronađite na CD-u dodatni sadržaj: Matična ploča FOI CORE 2008 - 3D animacija.
 Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva.
 Analiza urađenih zadataka.
 Nastavnik/ca na kraju časa unosi ocjene učeničkih radova u dnevnik.
 Najaviti nastavnu jedinicu „Komunikacioni programi“ za slijedeći čas i odabrati grupu
učenika koji će unaprijed pripremiti ovu lekciju uz upute nastavnika.
 Voditi računa o izboru učenika (ako učenik ima pristup Internetu kod kuće da obavezno
istražuje o datoj temi).
 ZADAĆA: Odgovoriti na pitanja iz udžbenika na str.99.
Nastavnik: Datum:
66
Nastavna jedinica: Komunikacioni programi
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa pojmom i ulogom komunikacionih programa
2. odgojni: razvijati kreativnost učenika, interes i stvaralačku sposobnost; razvijati smisao
za rad po određenom planu; razvijati smisao za red, upornost i ustrajnost u radu; jačati
osjećaj odgovornosti pri samostalnom obavljanju zadataka
duha. Izgrađivati sposobnost ocjenjivanja rezultata i samokontrole; usavršiti sposobnost
 Šta je komunikacija?
 Opisati proces komunikacije?
 Da li poznajete neke programe sa kojima komunicirate preko računara?
Najava cilja časa:Između ostalih korisnih namjena, računar je danas postao i sredstvo za
komunikaciju. Putem teksta, glasa, zvuka, slike – ma sve moguće! A zahvaljujući Internetu, sa svog
kućnog „ljubimca“ u djeliću sekunde postajemo sudionici sveopćeg svjetskog druženja. Jedan od
elemenata koji su nam neophodni za pristup informacijama su komunikacioni programi.
Komuniciranje pomoću računara zahtijeva određenu hardversku i softversku podršku.
Za razmjenu informacija između dva ili više računara potreban nam je hardverski uređaj - modem
i programi za komunikaciju i razmjenu datoteka i elektronskih poruka.
Poznatiji su: MediaRing Talk, Skype, MSN Messenger, ICQ, WinFax, Crosstalk, QuickLink i dr.
Multimedijskim obrazovnim programima nazivamo programe koji su isključivo namijenjeni za
obrazovnu primjenu, a koji za prezentaciju sadržaja koriste različite vrste medija (tekst,
animacije, grafiku, muziku, govor, video zapise). Multimedijalna tehnologija je tehnologija koja
omogućava prikaz informacija u obliku teksta, grafike (nepokretnih slika), animacija (pokretnih
slika), video zapisa, muzike i govora. Pošto ovi programi korisniku omogućavaju da upravlja
prikazom informacija, nazivamo ih i interaktivni.
Vrsta obrazovnog programa:(Uputiti učenike na udžbenik – str.101.)
 TUTORIALS ● ELEKTRONSKE ENCIKLOPEDIJE
 ELEKTRONSKI ATLASI ● ELEKTRONSKI RJEČNICI
 ELEKTRONSKE KNJIGE ● PROGRAMI SIMULACIJE
 OBRAZOVNE IGRE
Uputiti učenike na udžbenik str. 102 .sl. 4.82. Hardverska i softverska podrška multimedijalnom
sistemima.
 Najaviti nastavnu jedinicu „Hipertekst i hipermedija“ za slijedeći čas i odabrati grupu
učenika koji će unaprijed pripremiti ovu lekciju uz upute nastavnika.
• ZADAĆA: Odgovoriti na pitanja iz udžbenika na str.102.
67
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Hipertekst i hipermedija
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa pojmom hipertekst i hipermedija
duha. Izgrađivati sposobnost ocjenjivanja rezultata i samokontrole; usavršiti sposobnost
Tip časa: kombinovani čas - čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba
1. Šta je multimedija?- složenica je od dvije riječi multi
(mnoge/mnoga) i medija.
2. Koji su osnovni elementi multimedije?
Učenici koji su pripremili prezentaciju i čas uvode ostale učenike u
diskusiju o današnjoj temi.
- Hipertekst (tekst +linkovi) je tekst prikazan na računaru, koji sadrži hiperlinkove (linkove) koji
omogućuju proizvoljno povezivanje bilo kojih dijelova dokumenata. Hiperlinkovi su označeni
(obično plavom bojom i podvučeni) tekstovi, ili slike, koji, kada na njih kliknemo, otvaraju
druge dokumente.
- Hipermedija (hipertekst + medija)nastaje kada se u hipertekst dodaju slike, animacija, zvuk i
video.
- WWW je sistem koji omogućava da stranice koje sadrže hipermedijalni dokument budu
objavljene i pročitane od strane računara koji je povezan na Internet.
Hipertekstualni i hipermedijski dokumenti imaju dva značajna i zanimljiva obilježja:
 Ne pretpostavljaju nikakav specifičan redoslijed ili hijerahiju obuhvaćenih informacija,
odnosno omogućuju proizvoljno povezivanje bilo kojih dijelova dokumenata.
 Omogućuju da neke informacije budu u višestrukim odnosima prema nekim drugim
informacijama,tj. da jedna informacija upućuje na više drugih informacija, odnosno da više
različitih informacija upućuje na istu informaciju.
U internetskom žargonu hipermedijski se dokumenti nazivaju Web stranicama.
Zadatak: U udžbeniku na str. 103
Vježba: Učenici treba da naprave kviz u MS Power Pointu od pitanja na kraju lekcije (udžbenik,
str.104.). Pitanja napraviti u vidu hiperlinkova na slajdove koji sadrže odgovore na zadata pitanja.
 Najaviti nastavnu jedinicu „Primjena računara u raznim djelatnostima“ za slijedeći čas i
odabrati grupu učenika koji će unaprijed pripremiti ovu lekciju uz upute nastavnika.
68
Nastavnik: Mujo Šahinović Datum: 06.11.2013.
Razred: IX (grupa A i B)
Nastavna jedinica: Mjere bezbjednosti pri radu s računarima
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa mogućnosti primjene računara u svakodnevnom životu,
putem konkretnih slučajeva
duha; izgrađivati sposobnost ocjenjivanja rezultata i samokontrole; usavršiti sposobnost
Šta je računar?
Gdje se koriste računari? – odgovor na ovo pitanje treba uključiti što veći broj učenika.
Današnji računari se koriste u mnogim oblastima života od projektovanja, proizvodnje, medicine,
komunikacija i poslovne primjene pa do igre i zabave. Zbog ovako velikog spektra primjene
računara, veliki je i značaj računarske tehnike i arhitekture računara, a on se ogleda u slijedećim
prednostima i karakteristikama primjene računara:
 Velika brzina obrade podataka
 Velika tačnost obrade podataka
 Memorisanje velikih količina podataka
 Univerzalnost - univerzalnost primjene i mogućnost prilagodjavanja zahtjevima primjene
 Mogućnost upravljanja pomoću računara
 Mogućnost komunikacije pomoću računara
 Relativno niska cijena.
Danas su računari prodrli u gotovo svaku oblast života, tako da bi nabrajanje svih mogućih
primjena računara oduzelo previše prostora – zbog toga ćemo ovdje nabrojati samo najvažnije
oblasti primjene računara:
 Naučno - tehnička primjena, primjena u naučno - tehničkim sistemima
 Poslovna primjena, primjena u poslovnim sistemima
 Primjena u upravljanju
 Primjena u komunikacijama
Učenici trebaju navesti primjere za svaku oblast.
 Najaviti nastavnu jedinicu „Utvrđivanje gradiva 41. – 44.“ za slijedeći čas kako bi učenici
ponovili naučeno gradivo.
69
Nastavnik: Mujo Šahinović Datum: 13.11.2013.
Razred: IX 1,2,3 (grupa A i B)

Nastavna jedinica: Instaliranje i primjena računara
Zadaci časa:
1. obrazovni: ponoviti gradivo iz nastavnih cjelina o grafičkim i komunikacionim
programima, hipertekstu i hipermediji i primjeni računara u svakodnevnom životu
2. odgojni: usavršavanje radnih navika, upornosti, marljivosti i ustrajnosti u rješavanju
zadataka


Cilj časa: Ponoviti sa učenicima gradivo naučeno na prethodnim časovima o grafičkim i
komunikacionim programima, hipertekstu i hipermediji i primjeni računara u svakodnevnom životu.
Nastavnik/ca najavljuje ispitivanje i motivira učenike, koji su naučili, da se sami jave za odgovaranje.
javljaju.
Na CD-u pronaći UMNE MAPE – Poglavlje 4. – Primjena računarai pomoću nje prisjetiti se dosad
naučenog gradiva iz ovog poglavlja.
Na CD-u pronaći TESTOVI ZNANJA – Test 4. – Primjena računara i odgovoriti na postavljena pitanja.
(prijedlog autora: ostavlja se nastavniku na izbor da li ocjene iz testa koje će učenik dobiti u
elektronskom izdanju unosi u dnevnik ili ne)
Zadaća: U svesku nacrtati umnu mapu.
70
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Osnovni principi prijenosa podataka
Zadaci časa:
1. obrazovni: naučiti osnovne prednosti mreža; upoznati vrste računarskih mreža obzirom
na veličinu i obzirom na raspodjelu uloga
2. odgojni: razvijati smišljen i planski pristup radu; sticati naviku štednje i poticati želju za
nalaženjem novim spoznaja
3. funkcionalni: razvijati sposobnost misaonog povezivanja; poticati komunikaciju, uštedu
vremena, te optimalno korištenje raspoložive opreme
Potaknuti učenike na razgovor o upotrebi računara za komunikaciju i razmjenu podataka.
Da li ste ikada koristili računar kao sredstvo za komunikaciju?
Koje programe ste koristili za razmjenu podataka i komunikaciju?
Kakvu opremu (hardver) ste trebali?
Šta je mreža računara?
Najava cilja časa:

Danas ćemo naučiti zašto i kako računare spajamo u mrežu?
Učenicima dati potpun odgovor: (Pokrenuti pripremljenu prezentaciju)
 dijeljenje raspoloživih uređaja (resursa) – štampači, hard disk te na taj način svi umreženi
računari mogu imati pristup istim podacima
 komunikacija među korisnicima
 raspodijeljena obrada podataka na više računara istovremeno
 zajednički pristupaju drugim mrežama.
Zadatak: Ako kabinet posjeduje mrežu, kroz praktičan primjer pokazati učenicima prednosti
mreže (razmjeniti neki dokument učenik – nastavnik ili štampati urađeni dokument sa učenikovog
računara).
Vrste računarskih mreža obzirom na veličinu, tj. međusobnu udaljenost računara:

 lokalna mreža (LAN - Local Area Network ili još i Intranet)
 srednja (gradska) mreža (MAN - Metropolitan Area Network)
 velika (globalna) mreža (WAN - Wide Area Network).
Vrste računarskih mreža obzirom na raspodjelu uloga:

 korisničko/poslužiteljski model (Client/Server)
 mreža ravnopravnih računara (Peer-To-Peer).
Dodatni uređaji:
 koncentrator ili razvodnik (engl. Hub)
 preklopnik ili skretnica (engl. Switch)
 usmjerivač (engl. Router)
71
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Internet — svjetska mreža
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike ulogom Interneta, načinom organizacije i karakteristikama te
mrežne strukture; objasniti im za što sve mogu koristiti Internet (za učenje, zabavu i sl.)
2. odgojni: razvijati kreativnost učenika, interes i stvaralačku sposobnost; razvijati smisao za
rad po određenom planu; razvijati naviku korištenja različitih izvora znanja, primijeniti
stečeno znanje u svakodnevnom životu
3. funkcionalni: razvijati sposobnost kod učenika da stečeno teorijsko i praktično znanje
primjene svakodnevno i na taj način pristupe rješavanju problema; razvijati naviku
korištenja Interneta kao izvora znanja; razvijati sposobnost izdvajanja bitnog od nebitnog,
snalaženja u samostalnom radu
Ponoviti naučeno o Internetu.
Orijentaciona pitanja za ponavljenje gradiva:
 Šta su računarske mreže?
 Koja je namjena računarskih mreža?
 Šta je Internet?
Najava cilja časa:
Pošto smo već naučili šta predstavlja Internet, na ovom času ćemo saznati šta sve možete raditi na
Internetu i kako radi Internet.
1. Internet omogućava pristup sljedećim servisima:
• World Wide Web (www);
• slanje i primanje elektronske pošte (e-mail);
• prijenos datoteka korištenjem protokola za prijenos datoteka (FTP);
• povezivanje s udaljenim računarima (telnet);
• sudjelovanje u sobama za ćaskanje (chat).
2. Arhitektura Interneta - kako je sve to povezano?
(ISP — Internet Service Provider) - Internet provajder je firma koja vam obezbjeđuje spajanje na
Internet.
3. Šta je to protokol, i koji protokoli se koriste?
TCP / IP (eng. Transmission Control Protocol / Internet Protocol) jedan je od najkorištenijih
protokola koje koriste skoro sve računarske mreže koje su na Internetu. Koristi se i u lokalnim
mrežama za prenos podataka između računara ili servera. Takođe ovaj protokol omogućava
konekciju različitih operativnih sistema ili različitih vrsta računara, servera ili ostalih perifernih
uređaja kao što su štampači. Ovo je protokol na kojem se zasniva Internet. Kada se konektujete na
Internet vaš računar dobija unikatnu IP adresu koja vam omogućava da jednostavno komunicirate
sa ostalim računarima na Internetu.TCP / IP protokol omogućava da protokoli poput HTTP, FTP,
SMTP... koji se nadograđuju na njega budu jednostavniji jer o njima ne ovisi sama datoteka koja se
šalje nad tim protokolima.
 HTTP - (eng. Hyper-Text Transfer Protocol) za Worl Wide Web
 FTP - (eng. File Transfer Protocol) za prenos datoteka
 SMTP - (eng. Simple Mail Transfer Protocol) za prenos email poruka
 NNTP - (eng. Network News Transfer Protocol) za prenos news poruka
 Telnet - za rad na udaljenim serverima / računarima
72
Objasniti učenicima :
4. Šta je to korisnički račun, čemu on služi, šta je to lozinka / šifra i čemu ona služi?
Korisnički račun i korisnička lozinka idu uvijek u paru. To je način na koji vas vaš internet
provajder prepoznaje. Bez korisničke lozinke svako bi mogao da se uloguje kao vi i da troši
vaše dragocjeno internet vrijeme. Iz tog razloga mi vam preporučujemo da vaše lozinke
uvijek budu kombinacija slova i brojeva, koje ne podsjećaju na imena vaših sestara, braće
ili prijatelja, kao i da brojevi koje koristite nikako ne budu datum npr. vašeg rođendana, i
sl. Najčešća greška koju korisnik može da napravi jeste da postavi "slabu" lozinku koju je
lako pretpostaviti. Dakle lozinku treba pažljivo odabrati, i prije svega pamtiti. Nije dobro
da lozinka bude napisana tamo gdje neko može da je pročita.
5. Šta je to internet adresa, da li to nama treba?
Kada krenete u grad, da nađete vašeg prijatelja, potrebna vam je adresa na koju treba da
stignete. Vrlo je slična situacija i na Internetu. Svaki računar mora da ima svoju unikatnu adresu,
da bi drugi računar uspio da ga pronađe. Uspešno korištenje Interneta podrazumijeva
razumijevanje nekoliko različitih vrsta internet adresa.
1) IP adrese su jednostavne brojčane adrese računara spojenih na Internet. Adresa je 32-

bitna adresa, koja se dodjeljuje svakom računaru na Internetu. Sastoji se od 4 broja,
izmedju 0 i 255, koji su odvojeni tačkom.IP adresa sastoji se iz dva dijela. Prvi dio
prepoznaje mrežu, a drugi dio prepoznaje računar u mreži.
2) Simboličke adrese - ime domena (DNS-Domain Name System). U imenu domene,
razlikuju se glavna domena i osnovna domena. Postoji ograničen broj oznaka za glavnu
domenu i to:
 .edu — obrazovne ustanove;
 .info — informativni internet resursi;
 .com — komercijalne organizacije;
 .net — mrežne organizacije;
 .gov — državne i vladine ustanove;
 .biz — poslovne organizacije;
 .org — ostale organizacije (udruženja građana, kulturne ustanove, muzeji, pozorišta i
druge).
Postoje i oznake država, npr. .ba (Bosna i Hercegovina), .hr (Hrvatska), .si (Slovenija), .rs (Srbija),
.me (Crna Gora), .hu (Mađarska),.mk (Makedonija), .de (Njemačka), .it (Italija),.uk (Velika
Britanija), itd.
3) URL O njima ćemo govoriti na slijedećim časovima...
4) E-mail adrese

 Najaviti nastavnu jedinicu „Servisi i usluge na Internetu“ za slijedeći čas.
 ZADAĆA: Uraditi zadatke 1. i 2. iz udžbenika na str.112.
73
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Servisi i usluge na Internetu
Zadaci časa:
1) obrazovni: upoznati učenike s najčešće korištenim uslugama i servisima Interneta;
naučiti koristiti web-preglednik i njegove alate
2) odgojni: razvijati kreativnost učenika, interes i stvaralačku sposobnost; razvijati smisao
za rad po određenom planu; razvijati naviku korištenja različitih izvora znanja,
primijeniti stečeno znanje u svakodnevnom životu
3) funkcionalni: razvijati sposobnost kod učenika da stečeno teorijsko i praktično znanje
primjene svakodnevno i na taj način pristupe rješavanju problema; razvijati naviku
korištenja Interneta kao izvora znanja; razvijati sposobnost izdvajanja bitnog od
nebitnog, snalaženja u samostalnom radu
Uz kvizove i prezentacije koje je nastavnik pripremio ponoviti do sad stečeno znanje.
Najava cilja časa:
Kada smo sada upoznali neke osobine Interneta vrijeme je da počnemo i s upoznavanjem usluga i
sadržaja koje možemo na njemu pronaći.
- Upoznati učenike s osnovnim uslugama i servisima Interneta.
- Porazgovarati koji servis bi upotrijebili za neke određene, njima bliske, zadatke, npr. traženje
podataka za referat iz historije, biologije, slanje slika i muzike prijatelju itd.
- Objašnjavanje usluga ispreplesti sa pravilima pristojnog ponašanja na Internetu te spomenuti
opasnosti koje mogu susresti prilikom korištenja Interneta.
- Svaku od usluga ilustrirati konkretnom ilustracijom pomoću računara i projektora.
- Ne insistirati na učenju napamet definicija usluga na internetu nego njihovom prepoznavanju,
razlikovanju i poznavanju njihovih mogućnosti upotrebe.
Kroz vježbe date u udžbeniku:
- Naučiti kako se otvara i zatvara web - preglednik, a zatim na primjeru neke konkretne adrese
ponoviti kako se upisuje adresa i kako se prepoznaju pojedini elementi hipertekstovnih
dokumenata.
- Prilikom otvaranja web-preglednika objasniti učenicima pojam početna stranica.
- Objasniti alate u alatnoj traci web-preglednika.
- Upoznati učenike s menijem Favoriti i njegovim prednostima prilikom surfanja, kao i prilikom
izvanmrežnog rada.
- Naučiti učenike dodavati web-stranice u meni Favoriti.
- Naučiti učenike kako se šalje e-mail.
Vježbanje
Rješavanje zadataka u užbeniku:
 zadatak 3. str. 115.,
 zadatak 4. str. 116.,
 zadatak 5. str. 117.
 Najaviti nastavnu jedinicu „Ostali Internet servisi“ za slijedeći čas.
Nastavnik: Datum:
74
Nastavna jedinica: Ostali Internet servisi
Zadaci časa:
1) obrazovni: upoznati učenike s servisom i uslugama na Internetu, objasniti ulogu
pojedinih servisa, objasniti učenicima korištenje pojedinih usluga Interneta
2) odgojni: razvoj kulture rada, odnosa prema radu, motivacije, inicijative, lijepog
ponašanja
3) funkcionalni: uočiti razlike između pojedinih usluga; poticati pravilno korištenje datih
podataka i pojmova; naučiti u pravilne svrhe koristiti određenu uslugu

Nastavne metode: metoda razgovora, usmeno izlaganje, demonstriranje
Uz kvizove i prezentacije koje je nastavnik pripremio ponoviti dosad stečeno znanje.
Ponoviti kako se otvara i zatvara web- preglednik, kako se upisuje adresa i kako se prepoznaju
pojedini elementi hipertekstovnih dokumenata. Ponoviti alate u alatnoj traci web-preglednika.
Najava cilja časa:
Krenuli smo s upoznavanjem Interneta i onim što nam on nudi. Pa ćemo se samo prisjetiti koje su
to usluge i servisi koje smo do sada spomenuli. Upoznali smo se s WWW i e-mailom. Sada ćemo
krenuti dalje i vidjeti koji servisi (usluge) interneta su nam još ostali.

- Upoznati učenike sa servisima:
 Webmail - usluga za razmjenu elektronske pošte.
Objasniti razliku između Webmail-a i E-mail-a.
 FTP ( File Transfer Protocol) – za prijenos datoteka među računarima na mreži.
 IRC (Internet Relay Chat) - Pričaonica
 VoIP (Voice over Internet Protocol) – za obavljanje telefonskih razgovora.
 Telnet (Teletype Network) – za pristup udaljenim računarima putem komandne linije.
- Svaku od usluga ilustrirati konkretnom ilustracijom pomoću računara i projektora.
- Ne insistirati na učenju napamet definicija usluga na internetu nego njihovom prepoznavanju,
razlikovanju i poznavanju njihovih mogućnosti upotrebe.
Vježbanje (oko 15 min.)
 Zadatak 1: Otvaranje web stranica i kretanje po njima.

- Izaberite File > Open Location... ili pritisnite CTRL+L. Kursor će se pozicionirati u tzv. Location
(ili Address) bar – mjesto u koje upisujete adresu stranice koju želite posjetiti, te tokom
pregledavanja stranice vidite adresu stranice koju pregledavate. Unesite adresu stranice vaše
škole i kliknite Go ili pritisnite tipku <ENTER>.
 Zadatak 2: Kretanje natrag i naprijed po posjećenim stranicama

- U Navigation toolbaru (traci za navigaciju) nalaze se standardna dugmad. Prvi je “Back” i služi
za povratak na prethodno posjećenu stranicu. Kliknite na njega da se vratite na uvodnu
stranicu weba. Slično opciji undo, i ovaj “povratak” možete izvesti nekoliko puta, skroz do
stranice koju ste prvu otvorili.
- Iduće dugme je “Forward” i služi za povratak na stranicu s koje ste došli klikom na “Back”.
Isprobajte kretanje po već posjećenim stranicama.
75
 Zadatak 3: Otvaranje dodatnih stranica (tabovi)
- Tabovi služe otvaranju većeg broja stranica bez zagušivanja radnog prostora velikim brojem
prozora. Novi tab otvorite pomoću File > New Tab ili pritiskom na Ctrl+T.
- Otvorite novi tab i u njemu otvorite stranicu http://www.portal.skola.ba
- U Location baru u svakom trenutku možete vidjeti punu adresu web stranice koju trenutno
čitate.
- Kliknite na prvi tab: prikazat će se stranica koja je tamo učitana, a u Location baru ćete
ponovno vidjeti njenu adresu.
- Linkove možete otvoriti u novom tabu tako da na njih kliknete desnim dugmetom miša i
izaberete “Open Link in New Tab”.
 Zadatak 4: Otvaranje više web stranica (u više prozora)

- Izaberite File > New Window. Otvara se novi prozor, bez učitane stranice (ovo se može
promijeniti u opcijama). U tom prozoru možete pregledavati web stranice neovisno o stranici u
starom prozoru. Također, bilo koji prozor možete zatvoriti kad želite i to neće zatvoriti ostale
prozore.
- Posjetite stranice http://www.matematika.ba/
- Linkove možete otvoriti u novom prozoru tako da na njih kliknete desnim dugmetom miša i
izaberete “Open in Link New Window”
 Zadatak 5: Snimanje slike s weba

- Posjetite stranicu http://www.matematika.ba/osnovna-skola
- Kliknite desnim dugmetom miša na neku od slika. Iskočit će menu. Izaberite “Save Image As”.
- Ako te opcije nema, znači da niste kliknuli na sliku.
- U prozoru koji se otvori izaberite direktorij koji ste prethodno napravili ili ga trenutno
napravite (npr. c:\sedmi_razred) i upišite naziv datoteke, te kliknite “Save”.
 Zadatak 6: Preuzimanje teksta s weba
- Posjetite stranicu http://enter.bug.hr/vijesti/film_o_facebooku_104031
- Postavite pokazivač miša neposredno ispred “Film o Facebooku”. Pritisnite lijevo dugme miša i
bez puštanja ga povucite do kraja teksta. Pozadina i tekst će promijeniti boju, što znači da je
taj tekst označen.
- Izaberite Edit | Copy. Sada je taj tekst kopiran (kao kad smo u Wordu kopirali tekst).
- Otvorite Word i “zalijepite” kopirani tekst.
- Cijeli tekst možete označiti izborom Edit | Select All.
 Zadatak 7: Snimanje cijele web stranice

- Posjetite stranicu http://engleski-jezik.com/
- Izaberite File | Save Page As. Pojavit će se uobičajeni prozor za snimanje. Ispod imena
datoteke možete izabrati tip snimanja. Izaberite “Web Page, complete”. Klikom na Ok snimit
ćete cijelu stranicu, zajedno sa svim slikama. U direktoriju gdje ste snimili stranicu pojavit će
se datoteka sa zadanim imenom, ali i direktorij sličnog imena. Datoteka sadrži sam tekst, a
direktorij popratne slike.
- Na sličan način možete snimiti i samo tekst, bez upotrebe Worda. Potrebno je za tip snimanja
postaviti Text Files (što će snimiti neformatirani tekst) ili Web Page, HTML only (što će snimiti
stranicu, ali bez slika i nekih drugih ukrasnih elemenata).
 Najaviti nastavnu jedinicu „Ostali Internet servisi“ za slijedeći čas.
76
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Računarske mreže
Zadaci časa:
1. obrazovni: ponoviti gradivo iz nastavnih cjelina o računarskim mrežama
2. odgojni:usavršavanje radnih navika, upornosti, marljivosti i ustrajnosti u rješavanju
zadataka


Cilj časa: Ponoviti sa učenicima gradivo naučeno na prethodnim časovima o grafičkim i
komunikacionim programima, hipertekstu i hipermediji i primjeni računara u svakodnevnom životu.
javljaju.
Na CD-u pronaći UMNE MAPE – Poglavlje 5. – Računarske mrežei pomoću nje prisjetiti se dosad
naučenog gradiva iz ovog poglavlja.
Na CD-u pronaći TESTOVI ZNANJA – Test 5. – Računarske mreže i odgovoriti na postavljena pitanja.
(prijedlog autora: ostavlja se nastavniku na izbor da li ocjene iz testa koje će učenik dobiti u
elektronskom izdanju unosi u dnevnik ili ne)
Zadaća: U svesku nacrtati umnu mapu.
77
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Rješavanje problema pomoću računara. Od ideje do programa
(prijedlog autora: zbog obimnosti nast. jedinice pogodno bi je bilo raditi 2
nast. časa - 51. i 52., a umjesto Metodologije programiranja kao 53. čas
uraditi Osnovne karakteristike prog. jezika)
Zadaci časa:
1. obrazovni: osposobljavanje učenika za postavljanje i rješavanje problema; razvijanje
vještine osmišljavanja rješenja problema kroz upotrebu osnovnih algoritamskih
struktura
2. odgojni: razvoj radnih navika i disciplinovanosti, razvoj tačnosti i istrajnosti u radu,
osposobljavanje za samostalan i organizovan rad
3. funkcionalni: razvijati logičko zaključivanje, argumentovano iznošenja činjenica,
povezivati s ranije naučenim gradivom, osposobljavati za procjenu odnosa između
algoritamskih struktura, usavršavati tačnost izražavanja, jasnoću i urednost pisanja,
podsticati za daljnje napredovanje
Oblik rada: frontalni, individualni, rad u parovima ili grupni rad
Nastavne metode: razgovor, demonstracija, ilustracija, metode praktičnog rada na računaru
- Ponovimo:
1. Ko obavlja osnovni posao u radu sa računarom?
2. Može li računar izvršiti zadatak bez unaprijed zadatih uputa?
3. Koji je osnovni princip rada računara?
4. Možete li na osnovu navedenog osnovnog principa rada računara zaključiti koje su
osnovne operacije koje računar izvodi? Prisjetite se John von Neumannove strukture
računara!
Najava cilja časa: Na narednim časovima govorit ćemo o temama koje su vezane za rješavanje
problema uz pomoć računara i načina zadavanja postupaka rješenja.
- Pokretanje unaprijed pripremljene prezentacije.
U životu se svakodnevno suočavamo s različitim problemima i s odlukama koje moramo
donijeti. U otkrivanju i rješenju problema važno je isti u potpunosti razumjeti, kako bismo
potom bili u mogućnosti i razraditi odgovarajući metod za njegovo razrješenje. Načini
rješavanja problema su različiti (korištenje knjiga i računara, dobijanje savjeta od nastavnika,
prijatelja, članova obitelji itd.). Mi ćemo na narednim časovima pojasniti kako se računar
može iskoristiti u rješavanju određenih problema.
Prvo ćemo definirati šta je to program (s obzirom da se računar ponaša u skladu sa uputama
definiranim u programu). Iz ranijeg gradiva poznato nam je da je program postupak rješenja
nekog problema. Mi ćemo ipak zapisati malo precizniju definiciju:
Program je niz naredbi napisanih određenim redoslijedom, tako da kao cjelina izvršavaju neki
zadatak pretvaranjem ulaznih podataka u izlazne rezultate.
Kroz igru npr. "oponašanje robota", objasniti šta znači programirati. Dati uputu učenicima da
na komadu papira napišu kratke instrukcije o tome kako premjestiti nastavnika na tačno
definirano mjesto u učionici. Nastavnik glumi robota strogo se pridržavajući instrukcija s
papira (npr. 3 koraka lijevo, 2 koraka pravo i sl.).
U toku kretanja po instrukcijama namjerno se sudarajte sa stolovima, ispuštajte zvuk
upozorenja "beep" ili sl. Dozvolite djeci da se smiju u takvim situacijama. Cilj je pokazati
učenicima da računar (robot) ne može sam predviđati i ispravljati pogrešno napisan program.
Nastojite ovaj čas provesti i završiti veselo. Možete dati drugim učenicima da "odglume" robote
po ostalim instrukcijama s papira (u zavisnosti od raspoloživog vremena).
78
Pitanja za nastavak diskusije:
- Kako se zove zanimanje osoba koje se bave kreiranjem programa?
- Šta koriste od „alata“ u svom radu?
Definirati šta se podrazumijeva pod nazivom „programski jezik“.
Programski jezik je set naredbi koje računar može da razumije i koje može da izvrši.
Programiranje možemo definirati kao prilagođavanje problema rješavanju na računaru.
Objasniti na čest propust - izjednačavanje programiranja i kodiranja.
Pojasniti kodiranje, te poslove koje treba obaviti prije i nakon kodiranja (udžbenik, str. 120.).
Pojasniti i analizirati faze rješavanja problema uz pomoć računara - podijeliti učenike u
parove ili grupe (6 grupa) prema navedeni fazama. Prvo će pročitati tekst iz udžbenika str.
121. i pokušati da shvate, a potom i da pojasne korake faze. - oko 7-8 min.
Prisjetimo se sada šta je to algoritam (učenici su sa ovim pojmom upoznati u VI razredu).
- Navesti definiciju.
- Dati primjer rješenja problema matematičara George Polya - „zadatak sa medvjedom“.
- Navesti njegov „recept“ za rješenje zadataka općenito.
- Naglasiti kojih 6 zakonitosti moramo ispoštovati kod svakog algoritma.
Prozvati učenika/cu da navede osnovne algoritamske strukture koje su učili u VI razredu, a
drugog učenika/cu da ukratko pojasni razlike među njima.
- Analiza primjera u udžbeniku str. 123.
Ponoviti šta je dijagram toka i njegove osnovne simbole.
Ponovimo:
- Koje 4 osnovne operacije izvodi računar?
- Šta je programiranje, a šta kodiranje?
- Šta je algoritam i koji 6 osnovni zakonitosti mora ispoštovati svaki algoritam?
- Koje su osnovne algoritamske strukture i kako ih zapisujemo?
Zadaća: udžbenik str. 124., zad. 8.
79
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Osnovne karakteristike programskih jezika
Zadaci časa:
1. obrazovni: usvojiti osnovne činjenice o programskim jezicima, te razlike među njima;
uočiti potrebu za uvođenjem program prevodioca i njihovom ulogom
2. odgojni:sticanje radnih navika i kulture rada, razvijanje sposobnosti uočavanja i
procjenjivanja, disciplinovanosti
3. funkcionalni: razvijati vještine slušanja, posmatranja, zaključivanja, uopštavanja
Nastavne metode: razgovor, metoda usmenog izlaganja
- Ponovimo:
1. Od davnina ljudi komuniciraju na razne načine. Navedite neke od načina
komuniciranja.
Jedan od načina sporazumijevanja je jezik, odnosno govor. U svijetu postoje hiljade jezika,
pomoću kojih pripadnici različitih naroda komuniciraju. Ove jezike nazivamo govorni jezici.
2. Navedi bar 10 govornih jezika.
3. Može li neko bar na 5 jezika da kaže „Zdravo!“ ili „Dobar dan“?
Najava cilja časa: Na ovom času objasnit ćemo kako računaru saopštiti da uradi ono što želimo.
- Pokretanje unaprijed pripremljene prezentacije.
Objasniti šta podrazumjevamo pod pojmom „jezik“.
GOVORNI JEZIK - skup riječi koji razumije skupina ljudi i popis određenih pravila koje ti ljudi
poštuju u svakodnevnom govoru.
- Navesti nedostatke govornih jezika.
RAČUNARSKI JEZIK - jezik kojim se komunicira s računarom.
PROGRAMSKI JEZIK - podvrsta računarskih jezika, sastoji se od naredbi.
Naglasiti neophodnost poznavanja leksičke strukture, sintakse i semantike jezika.
- Pojasniti šta se podrazumijeva pod leksičkom strukturom, sintaksom i semantikom.
- Ukratko opisati razvoj programskih jezika kroz generacije.
Međutim, da bi računar razumio program uvode se program prevodioci, koji obavljaju
pretvaranje programskog jezika u mašinski jezik.
KOMPAJLER - program koji prevodi naredbe jednog jezika u naredbe drugog.
INTERPRETER - program koji čita program napisan u jednom jeziku i „u letu“ ga pretvara u
naredbe drugog jezika te ih pritom izvršava.
- Analizirati sliku 7.7. sa str. 128.

- Za ponavljanje iskoristiti pitanja za ponavljanje iz udžbenika (Provjerimo šta smo
naučili!) - str. 128.
80
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Metodologija programiranja
Zadaci časa:
1. obrazovni: usvojiti osnovne činjenice o metodologiji programiranja, te razlikama
između proceduralnog i neproceduralnog komuniciranja, uz poseban osvrt na
proceduralno komuniciranje; naučiti da je struktuirano programiranje podskup
(poddisciplina) proceduralnog programiranja
2. odgojni:izgraditi pozitivne osobine ličnosti: volju, upornost, tačnost, odgovornost,
istrajnost u radu, humanost
3. funkcionalni: razvoj koncentracije, pažnje, osposobljavanje za samostalan rad,
razvijanje uočavanja, mišljenja, razvoj motorike, spretnosti i preciznosti,
podsticanje kreativnosti u radu
- Ponovimo:
1. Pojasnite razliku između proceduralnih i neproceduralnih jezika.
2. Koje jezike svrstavamo u proceduralne, odnosno u neproceduralne jezike?
Najava cilja časa: Danas ćemo se upoznati sa tehnikama i metodama razvoja elemenata koji se
pojavljuju u programiranju.
- Pojasniti šta podrazumijevamo pod pojmom „metodologija programiranja“.
- Podjela metodologije programiranja na proceduralnu i neproceduralnu komunikaciju.
- Proceduralno komuniciranje - neophodno računaru navesti kako nešto uraditi.
- Neproceduralno komuniciranje - dovoljno navesi šta želimo.
- Pitanje:
• Koji vid komunikacije je lakši za čovjeka?
- Ipak, proceduralno komuniciranje je zastupljenije. Kod ove metodologije na svaki se
posao gleda da se razloži na manje dijelove tako da budu što jednostavniji.
Ove dijelove nazivamo procedure. Obično se program sastoji od niza procedura koje
učestvuju u rješavanju zadataka.
- Navesti 3 glavne etape u metodologiji razvoja proceduralnog komuniciranja (udžbenik
str. 129.).
- Rješavanje zadatka iz udžbenika sa str.129 po navedenim etapama proceduralnog
komuniciranja. - oko 10 min.
Poseban vid proceduralnog programiranja je struktuirano programiranje.
Struktuirano programiranje sa svojim konstrukcijama (linijskom, razgranatom i cikličkom
strukturom) omogućava da programer uvede i određeni red unutar programa, i tako omogućava
lakše održavanje i pisanje.
Struktuirano programiranje se zalaže za algoritme i programe sa jasno definisanom i lako
razumljivom strukturom. Osnovni cilj je ušteda programskog truda u sastavljanju, ispitivanju i
prepravljanju programa. U programima nema povratka ni preskakanja. Nastalo nakon
softverske krize. Osnovni problem je taj što je algoritamski orijentisano.
81
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Uvod u programiranje
Zadaci časa:
1. obrazovni: da učenici utvrde znanje o postavljanju i rješavanju problema, osnovnim
algoritamskim strukturama, programskim jezicima, te metodologiji programiranja
2. odgojni:razvoj kulture rada, odnosa prema radu, motivacije, inicijative, lijepog
ponašanja
3. funkcionalni: razvijati izražajne, umne i praktične sposobnosti učenika
Nastavne metode: razgovor
- Najava cilja časa: Danas ćemo ponoviti sadržaje koje smo učili iz oblasti Uvod u
programiranje.
- Pitati imali učenika koji se samostalno javljaju da ponove do sada obrađeno iz navedene
oblasti.
 Pojedini učenici usmeno izlažu sadržaje: program, kodiranje, osnovne faze u procesu
rješavanje problema pomoću računara, algoritam, pseudokod, dijagram toka, osnovne
algoritamske strukture, nedostaci govornih jezika, programski jezici, program prevodioci,
metodologija programiranja, struktuirano programiranje. Tom prilikom ocjeniti njihovo
znanje i pregledati urednost učeničkih sveski.
 Učenicima putem računara i projektora prikazati 3 - 4 unaprijed pripremljene algoritamske
sheme, a njihov zadatak je da prepoznaju sheme razgranate strukture i objasne po čemu su
one prepoznatljive.
 Prozvati učenike da na tabli napiše pseudokod i dijagram toka za sljedeće zadatke:
- Nacrtaj dijagram toka za program koji će osobi starijoj od 13 godina pokrenuti igru, dok
će mlađima vratiti poruku „Premladi ste“. Broj godina osoba unosi sama.
- Nacrtaj dijaagram toka za program koji će izračunati obim i površinu kruga na osnovu
unijetog poluprečnika.
POČETAK
POČETAK
π=3.14159
brojgodina
r
NE
NE DA r>0
brojgodina>13
DA
O=2 r π
„Premladi ste“ Pokreni igru
P=r2π
O, P
KRAJ KRAJ
82
- Za zadaću zadati zadatak:
1. Nacrtaj blok dijagram koji će omogućiti unos stranice kvadrata a te ispisivati obim i
površinu kvadrata.
83
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Programski jezik BASIC
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike razvojem programskog jezika QBASIC i njegovim
alfabetom, sa vrstama i načinom pisanja podataka i promjenljivih, te upoznavanje sa
vrstama izraza i iskaza, naučiti njihove operatore i pravila pisanja
2. odgojni:razvoj kulture rada, odgovornosti, urednosti, preciznosti, disciplinovanosti
3. funkcionalni: razvoj samostalnog logičkog zaključivanja, sposobnosti pamćenja,
pažnje
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik + pripadni CD, računar,
projektor
- Ponovimo:
1. Šta svaki programski jezik ima?
2. Kakvi su jezici visokog nivoa?
3. Koji su najpoznatiji jezici visokog nivoa?
Najava cilja časa: Danas ćemo se upoznati sa jednim od programskih jezika visokog nivoa, koji je
namjenjen početnicima.
- Pokrenuti pripremljenu prezentaciju.
BASIC – Beginner's All-purpose Symbolic Instruction Code.
- Programski jezik opće namjene za početnike.
- 1963. g. razvijaju ga dva profesora Tom Kurtz i John Kemeny.
- Varijante: BASIC, BASICA, XBASIC, GWBASIC, QBASIC, POWER BASIC, TURBO BASIC, VISUAL
BASIC,...
- Instrukcije slične rečenicama engleskog jezika.
- Sa učenicima prodiskutirati o glavolomki ( ) iz udžbenika sa str. 131.

- Dva načina rada: direktni i indirektni - ukratko pojasniti.
- Navesti alfabet BASIC-a i naglasiti nužnost njegovog poznavanja zbog izbjegavanja
sintaksičkih greški.
- Podaci su znakovi (slova, brojevi i ostali
- Tipovi podataka:
simboli).
Pojasniti razlike na primjerima.

- Promjenljive objasniti na principu „kutije“ kao što je predstavljeno sl. 7.16. u udžbeniku.
- Karakteriše ih ime i vrijednost. Npr., temp=37.
- Izrazi predstavljaju ili računaju neku vrijednost. Vrste: aritmetički, znakovni, logički.
- Navesti operatore svake vrste izraza.
- Prozvati učenike da na tabli zapišu rješenja zadatka sa str. 135. pod 1.,2. i 3., te zadatka
sa str.136. 1. i 2.
- Za ponavljanje iskoristiti pitanja za ponavljanje iz udžbenika (Provjerimo šta smo naučili!)
- str. 136 i to 6., 7. i 8.
- Zadaća: str. 135., zad.4.,5.,6., str. 136. zad. 3. i 4.
84
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Osnovne naredbe BASIC-a
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa općom sintaksom osnovnih naredbi i njihovom
primjenom, naučiti ih da samostalno sastavljaju programe algoritamske linijske
strukture
2. odgojni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, kulture rada, formiranje osobina
pozitivnog karaktera, poticati želju za nalaženjem novih spoznaja, razvijati volju za
međusobno pomaganje
3. funkcionalni: razvijati sposobnosti povezivanja s ranije naučenim gradivom, razvijati
vještinu raščlanjivanja problema na jednostavnije dijelove, poticati na pravilnu
upotrebu predhodno stečenog znanja
Tip časa: kombinovani čas (čas upoznavanja sa novim gradivom i čas vježbe)
Nastavne metode: razgovor, metoda usmenog izlaganja, demonstracije, metode praktičnog rada
na računaru
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik + pripadni CD, računari
- Ponovimo:
1. Šta je kodiranje?
2. Šta je BASIC?
3. Šta čini alfabet BASIC-a?
Najava cilja časa: Danas ćemo se upoznati sa osnovnim naredbama BASIC-a i kreirat ćemo vaš
prvi program.
- Priprema računara za rad.
- Na početku ovog dijela časa prvo ćemo uraditi dijagram toka za
sabiranje i oduzimanje dva broja sa ulaza. Početa
Da bi ovaj algoritam mogli zapisati u računaru razumljivom obliku k
moramo ovo prevesti u odgovajući kôd, a za to je potrebno da
x, y
poznajemo naredbe bar jednog programskog jezika.
- BASIC naredbe koje obično stavljamo u svaki program su REM,
CLS i END, mada nisu njegov obavezni dio, ali doprinose njegovoj
a=x+y
većoj razumljivosti/čitljivosti - ukratko ih pojasniti. b=x-y
- Komentar: REM_tekst (nije izvršni dio programa)
- END - naredba za kraj programa
a, b
- CLS - za brisanje sadržaja ekrana
- Naredba izlaza: PRINT_lista promjenljivih, izraza i konstanti
- Npr., 10 PRINT „Hello“, a$ Kraj
- Objasniti zonu štampanja i upotrebu ;.
- 10 PRINT - rezultat 1 prazan red. Analizirati ostale primjere iz udžbenika str. 137.
- COLOR _broj - za određivanje boje teksta, (broj od 0 do 15)
- Učenici u QBASIC-u ukucavaju sljedeći kod:
REM moj prvi program - ovo pišemo osobi koja će čitati kod da razumije
šta se radi u programu
CLS
COLOR 4
PRINT ″Hello World!“
COLOR 11
PRINT:PRINT:PRINT
PRINT ″Ovaj program je napisao/la --------″
END (za pokretanje programa tipka F5)
85
- Naredba ulaza: INPUT_lista promjenljivih
- Objasniti značenje znaka ? na ekranu.
- Podaci po tipu moraju odgovarati po tipu promjenljivim u listi.
- Npr. 10 INPUT a, b, a$. Analizirati i date primjere u udžbeniku na str. 138.
- Program treba da bude dobro opisan, čitljiv, razumljiv.
- bn_promjenljiva = izraz - naredba pridruživanja
- Npr. a=a+1. Analizirati i date primjere u udžbeniku na str. 139.
- Uraditi program na računaru za primjer sa početnog dijela ovog časa (u QBASIC-u).
REM program za izračunavanje zbira i razlike 2 broja
CLS
INPUT ″Unesi dva broja: “, x, y
a=x+y Nakon prvog testiranja programa, reći učenicima da
b=x-y umjesto , na ovom mjestu stave ; i prate šta će se
COLOR 4 dobiti kao rezultat ove promjene.
PRINT "Zbir dva unijeta broja je ″;a
PRINT ″Razlika dva unijeta broja je ″;b
END
- Zadaća: str. 139., zad. 2. i 3.
86
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Programski jezik BASIC
Zadaci časa:
1. obrazovni: utvrditi naučene sintakse, uvježbati primjenu osnovnih naredbi kroz
konkretne zadatke
2. odgojni:razvijanje tačnosti, urednosti i sistematičnost u radu, osposobljavanje za
samostalno procjenjivanje, izgrađivanje sposobnosti ocjenjivanja rezultata
3. funkcionalni: razvijati logičko zaključivanje, argumentovano iznošenja činjenica,
povezivati s ranije naučenim gradivom, osposobljavati za prosuđivanje i obrazlaganje,
usavršavati tačnost izražavanja, jasnoću i urednost pisanja, podsticati za daljnje
napredovanje
Nastavne metode: razgovor, metode praktičnog rada na računaru
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik + pripadni CD,računari,
projektor
- Pitati učenike ima li šta nejasno u do sada obrađenom gradivu i dati eventualno
potrebna objašnjenja.
Najava cilja časa: Danas ćemo ponoviti sve do sada naučeno o BASIC-u, te kroz zadatke
primjeniti naučene naredbe.
- Na početku ovog dijela časa prvo kroz asocijacije pripremljene pomoću kartica ili u vidu
prezentacije ponoviti osnovno o BASIC-u. (Primjer izgleda pripremljene prezentacije
dat je ispod.)
- Primjer programa u QBASIC-u (zadatak iz zadaće - udžbenik, str. 139., zad.2.). Kroz
ovaj primjer ponoviti sa učenicima osnovne naredbe i njihove karakteristike.
Početak
REM 2. zadatak iz zadaće
CLS
x
INPUT ″Unesi jedan broj: ″, x
a=2*x
a=2*x PRINT ″Dvostruka vrijednost unijetog broja je ″;a
END
a
Kraj
87
- Za samostalnu vježbu zadati iz udžbenika zadatak broj 3. sa str. 162.
- Za naprednije učenike zadati zadatak broj 1. sa str. 162.
- Planirano vrijeme za samostalan rad 8-10 min.
- 5 min. ovog dijela časa ostaviti za analizu zadatka.
- Zadaća: str. 162., zad. 2.
88
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Programske strukture: Linijska i razgranata struktura
Zadaci časa:
1. obrazovni: usvojiti nova znanja o programskim strukturama: linijskoj i razgranatoj
strukturi, te njihove osnovne karakteristike, učvrstiti postojeće znanje o grupama
algoritamskih struktura
2. odgojni:razvijanje urednosti, tačnosti, preciznosti, smisla za rješavanje problemskih
zadataka, značaja matematike u svakodnevnom životu
3. funkcionalni: razvijanje misaonih aktivnosti i voljnih karakteristika učenika,
sposobnost zaključivanja, uočavanja i rasuđivanja, razvijanje dara zapažanja i
verbalnog izražavanja na bazi misaonih operacija i mišljenja
Nastavne metode: razgovor, metoda usmenog izlaganja, demonstracije, ilustracije, metode
praktičnog rada na računaru
projektor, papirići u bojama (crveni, zeleni i žuti)
- Ponovimo:
1. Šta je algoritam?
2. Kako dijelimo algoritamske strukture?
3. Koje su karakteristike linijske strukture?
4. Koje su karakteristike razgranate strukture?
Najava cilja časa: Uz ponavljanje o algoritamskim strukturama upoznat ćemo se sa njima
odgovarajućim programskim strukturama.
Svakom učeniku dati tri papirića u različitim bojama (crveni, zeleni i žuti).
Putem računara i projektora prikazati par unaprijed pripremljenih algoritamskih struktura.
Pri prikazu određene algoritamske strukture učenici podižu odgovarajući papir u boji strukture
za koju misle da je tačna. Npr. crvena - linijska, zelena - razgranata i žuta - ciklička.
- Analizirati tačnost učeničkih odgovora.
- Još jednom pokušati zaključiti po ćemu učenici mogu da prepoznaju određene
strukture.
Shodno prethodno ponovljenim algoritamskim strukturama postoje i odgovarajuće programske
strukture.
Zadati da učenici pročitaju o linijskoj strukturi - 5 min., a potom jedan od učenika/ca na tabli
zapisuje 3 osnovne karakteristike ove strukture.
Zajedno sa učenicima kroz dijalog riješiti zadatak iz udžbenika (str. 140.).
Razgranata struktura: naredbe prelaska - naredbe uslovnog prelaska (IF THEN, IF THEN ELSE,
SELECT CASE) i naredba bezuslovnog prelaska (GOTO).
- Kroz diskusiju analizirati zadatke iz udžbenika, str. 141.,142., 143., 144.

- Učenici prekucavaju program sa str. 142. u QBASIC i testiraju ga (uvježbavanje
korištenja editora BASIC-a).
- Zadaća: zadatak na str. 143. i zadatak na str. 144.
89
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Programske strukture: Ciklička struktura - FOR petlja
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa primjenom FOR petlje, te sa sintaksom FOR petlje,
pomoći učenicima da sistematiziraju gradivo o cikličkim algoritamskim strukturama
2. odgojni:razvijanje osjećaja zadovoljstva i vlastite vrijednosti nakon uspješno riješenog
zadatka, motiviranje učenika za daljnje programiranje u QBASIC-u, razvijanje radnih
navika i kulture rada, poticanje i razvijanje kulture komuniciranja i saradnje
3. funkcionalni: razvijanje senzorne, praktične i intelekualne sposobnosti, razvoj u vidu
sposobnosti usvajanja znanja, razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja, smisao za
preglednost i postupnost, poticanje učenika na aktivno sudjelovanje na času
Nastavne metode: razgovor, metoda usmenog izlaganja, demonstracije i metode praktičnog rada
na računaru
projektor
Ponavljanje usvojenih pojmova o algoritamskim cikličkim strukturama kroz pitanja npr.:
1. Kada primjenjujemo cikličku strukturu?
2. Šta je tijelo petlje?
3. Koje dvije vrste petlji razlikujemo?
- Upoznavanje učenika sa ciljevima nastavnog časa: upoznavanje sa petljom koja se izvršava
tačno određeni broj puta (obrada FOR
naredbe).
- Ako moramo rješavati problem kod kojeg znamo koliko će se puta tijelo petlje ponoviti,
onda je najjednostavnije koristiti FOR petlju. Kod nje se automatski vodi računa o broju
ponavljanja. Dovoljno je da kažemo kolika je početna, a kolika konačna vrijednost
brojača (promjenljiva koja drži pod kontrolom petlju i broji broj ponavljanja), te da li
se povećava ili smanjuje za jedan (ili neku drugu vrijednost).
- Prodiskutirati sintaksu ove naredbe navedenu u udžbeniku na str. 145.
- Primjer: Ispisati tekst „Ovo je proba“ 20 puta.
Početa REM program sa FOR petljom
k CLS
FOR i=1 to 20
brojač = 1...20
PRINT ″Ovo je proba!“
NEXT i
END
„Ovo
je - Objasniti način izvođenja ovog programa:
Kraj
proba“ - Brojač se postavlja na početnu vrijednost i
mijenja se do konačne vrijednosti, poprimajući
brojač=brojač+1 u svakom koraku vrijednost svog sljedbenika ili
prethodnika.
- Petlja će se prvi put izvesti za početnu
vrijednost brojača, a posljednji put za konačnu
vrijednost.
90
- Ako su početna i konačna vrijednost jedanke, onda će se petlja izvesti jednom.
Pitanja za učenike (projicirati putem računara i projektora ili pripremiti na nastavnim
listićima, koje poslije možemo pokupiti i analizirati uspješnost usvajanja novog gradiva):
1. Koliko će se puta izvršiti tijelo petlje ako je
a) FOR i=-1 TO 1 ______________
b) FOR i=10 to 20 ______________
c) x=5: y=15
FOR i=x+1 TO y-1 _____________
d) FOR j= 10 TO 1 STEP -1 ______________
2. Šta se ispisuje ako dio programa glasi:

INPUT n a) ako je n = 5 ______________
FOR i=5 TO n STEP -1 b) ako je n = 3 ______________
PRINT i; c) ako je n = 8 ______________
NEXT i
- Nakon što učenici odgovore (ili napišu), demonstrirati tačnost odgovora.
- Sa učenicima prodiskutirati zadatak iz udžbenika str. 145. i str. 146.
- Učenici prekucavaju program sa str. 145.
- Nakon što učenici napišu program, demonstrirati rad programa.
- Promijeniti krajnju vrijednost brojača te demonstrirati promjenu.
- Učenike ukratko upoznati sa ugnježdenim petljama kroz primjer na str. 146.

- Ponoviti obrađeno gradivo, s naglaskom na situacije kada se primjenjuje FOR petlja i
način izvođenja.
- Pitati učenike ima li šta nejasno, te eventualno dati potrebna objašnjenja.
- Zadaća: zadatak na str. 145.
91
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Programske strukture
Zadaci časa:
1. obrazovni: njegovanje stečenog znanja i eventualno proširivanje istog iz oblasti
programskih struktura, povezivanje stečenih znanja kroz zadatke i uvježbavanje
primjene naučenih naredbi
2. odgojni:razvoj radnih navika, pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti,
urednosti, kulture rada
razvijanje percepcije, logičkog mišljenja i rasuđivanja, želje za isticanjem
Nastavne metode: razgovor i metode praktičnog rada na računaru
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik + pripadni CD, računari,
projektor, nastavni listići
Ponavljanje usvojenih pojmova o programskim strukturama kroz metodu spajanja
odgovarajućih parova.
Podjela nastavnih listića za uvodno ponavljanje - oko 2 min.
INPUT, PRINT, Ciklička
naredba struktura
pridruživanja
Linijska
FOR petlja
struktura
GOTO, IF THEN, Razgranata

IF THEN ELSE, struktura
SELECT CASE
Spajanje vrše strelicama ili odgovarajuće pojmove boje istom bojom.

Uputa (za učenike): zalijepiti listiće u sveske.
- U ovom dijelu časa zadati učenicima da samostalno urade zadatak 4. sa str. 162. i
zadatak 9. sa str. 163. - oko 20 min.
- POČETAK Nadgledati njihov rad.
- Ocjeniti pola grupe.
- Analizirati rješenja (po mogućnosti pripremiti na računaru
tačne dijagrame i programe, te ih putem računara i
a, b projektora prikazati i analizirati zajedno sa učenicima).
1. 10 REM kalkulator
NE 20 CLS
b0 30 INPUT ″Unesi dva broja: ″, a, b
40 IF b<>0 THEN 50 ELSE PRINT ″Dijeljenje 0 nije
DA
definisano″: GOTO 30
Dijeljenje 0 nije z=a+b
definisano 50 z=a+b: r=a-b: p=a*b: k=a/b
r=a-b
p=a*b 60 PRINT a; ″+″;b; ″=″;z
k=a/b 70 PRINT a; ″-″;b; ″=″;r
80 PRINT a; ″*″;b; ″=″;p
z, r, p, k 90 PRINT a; ″:″;b; ″=″;k
100 END
KRAJ
92
2.
Početa
k REM zadatak 9.
CLS
i = 5...100 FOR i = 5 TO 100 STEP 5
PRINT i;
NEXT i
i END
Kraj
i=i+5

- Pitati učenike ima li šta nejasno, te eventualno dati potrebna objašnjenja.
- Zadaća: zadatak na str. 162., zad. 6. i str. 163., zad. 8.
93
Nastavnik: Datum:
Nastavna jedinica: Ciklička struktura: WHILE...WEND i DO...LOOP petlje
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa primjenom WHILE...WEND i DO...LOOP petlji, te
njihovim sintaksama
2. odgojni: razvijanje mišljenja, kritičkog duha, radnih navika, disciplinovanosti, poticati
saradnju, marljivost, upornost i urednost
3. funkcionalni: razvijanje intelektualnih, komunikativnih i psihofizičkih sposobnosti
učenika
na računaru
projektor
Ponavljanje usvojenih pojmova o algoritamskim cikličkim strukturama kroz pitanja npr.:
1. Kada primjenjujemo cikličku strukturu?
2. Šta je tijelo petlje?
3. Koje dvije vrste petlji razlikujemo?
4. Koju petlju koristimo za realizaciju ponavljanja tačno određeni broj puta?
- Upoznavanje učenika sa ciljevima nastavnog časa: upoznavanje sa petljama koje se
izvršavaju dok se ne ispuni određeni uslov.
- Ako moramo rješavati problem kod kojeg ne znamo koliko će se puta tijelo petlje ponoviti,
ali znamo da je ponavljanje potrebno izvršiti onda koristimo WHILE...WEND ili DO...LOOP
petlju.
- Objasniti na jednostavnim primjerima upotrebu ovih naredbi: npr. danas ću ispitivati 15
min. (koliko će učenika odgovarati je nepoznato,...), ili kažete učenicima da zamisle da
rade kao blagajnik/blagajnica u prodavnici. Dolaze vam kupci, vi unosite cijene i kad
dođete do zadnjeg artikla pritiskom na jednu tipku dobijete zbir svih cijena, dakle cijenu
koju morate naplatiti. Ne možete na početku znati koliko je kupac kupio artikala. Znači
mora postojati mogućnost da se u računaru ponavlja neki postupak, a da ne moramo uvijek
tačno znati početnu i završnu vrijednost petlje. Pojasniti razliku između WHILE...WEND i
DO...LOOP petlji.
- Prodiskutirati primjere upotrebe ovih naredbi navedenih u udžbeniku na str. 147.
- Učenici u QBASIC prekucavaju, a potom i testiraju primjer programa sa str. 147. sa
WHILE...WEND petljom.
- Zadatak za samostalnu vježbu (oko 10 min.): Napisati program koji ispisuje riječ
„informatika“ na potvrdu ispisa tipkom D (po mogućnosti malo ili veliko slovo D - na
narednim časovima objasniti da su se ovdje mogle iskoristiti funkcije lcase$ ili ucase$), a
negaciju odluke o ispisu postižemo tipkom N ili bilo kojom drugom - osim tipke D.
Primjer jednog od rješenja:
94
- Ponovimo koje dvije vrste petlji imamo, te kako prepoznajemo kada ćemo koristiti
određenu vrstu.
- Zadaća: udžbenik, str. 148., zad. 4.
95
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Složene strukture podataka
Zadaci časa:
1. obrazovni: usvojiti pojam niza i upoznati njegove karakteristike i primjenu kroz
zadatke, uvježbavanje korištenja računara pri rješavanju konkretnih zadataka
2. odgojni:razvoj radnih navika, kulture rada, disciplinovanosti, pravilnog odnosa prema
radu
3. funkcionalni:razvijanje volje, pažnje, intuicije, mišljenja, koncentracije
na računaru
projektor
Ponavljanje usvojenih pojmova kroz pitanja npr.:
1. Koje vrste promjenljivih poznaješ?
2. Kako ih razlikujemo?
3. Kako možemo određene radnje ponoviti više puta?
4. Koju petlju koristimo za realizaciju ponavljanja tačno određeni broj puta?
- Upoznavanje učenika sa ciljevima nastavnog časa: upoznavanje sa strukturama koje
koristimo kada unosimo veći broj promjenljivih.
Šta uraditi kada trebamo omogućiti unos i rad sa više promjenljivih?
Lahko je definirati desetak promjenljivih, međutim problem nastaje kada treba definirati
nekoliko stotina ili, pak hiljada promjenljivih.
Promjenljiva koja u memoriji obezbjeđuje prostor za više vrijednosti od kojih svaka ima
svoj redni broj naziva se indeksirana promjenljiva - NIZ. Ova vrsta promjenljivih ne
omogućava trajnu pohranu podataka. Za to koristimo drugu vrstu složene strukture
podataka - datoteke (rad sa njima učenici će upoznati u okviru dodatne nastave).
Svaki element niza određuje njegovo ime i redni broj (index), npr. A(10).
Objasniti sintaksu, te dati primjer 10 DIM a(20), b$(10), c(50).
Da bi unijeli elemente u niz koristimo FOR – petlje.
Petlje koristimo za unos podataka, obradu, prikaz rezultata, a možemo ih unositi i
pojedinačno.
Imamo jednodimenzionalne i višedimenzionalne nizove.
Sintaksa za jednodim. nizove: bn_DIM_imeniza(broj članova)
Sintaksa za dvodim. nizove: bn_DIM_imeniza(n,m)
Sintaksa za trodim. nizove: bn_DIM_imeniza(p,r,q)
Putem računara i projektora prikazati program sa str. 150. (ili da učenici prate u
udžbenicima), a potom sa učenicima analizirati navedene naredbe.
Učenici prekucavaju i testiraju analizirani program.
Takođe prikazati i program da CD-a (primjer dvodimenzionalnog niza) - skrenuti pažnju
na broj FOR petlji korištenih za unos podataka i prikaz rezultata kod ove vrste niza.
- Zadaća: udžbenik, str. 150., zadatak vezan za sl.7.28.
96
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Složene strukture podataka
Zadaci časa:
1. obrazovni: učvrstiti i eventualno proširiti postojeće znanje o složenim strukturama
podataka, uvježbati primjenu naredbi vezanih za ovu vrstu podataka
2. odgojni: poticati želju za primjenu novih spoznaja, razvijati volju za međusobno
pomaganje, razvoj kulture rada, inicijative, volje, disciplinovanosti
3. funkcionalni:razvijati vještinu raščlanjivanja problema na jednostavnije dijelove,
poticati na pravilnu upotrebu prethodno stečenog znanja
nastavni listići
Ponavljanje:
1. Kada koristimo indeksirane promjenljive/nizove?
2. Kojom naredbom rezervišemo prostor za niz?
3. Koja je razlika između niza i datoteke?
4. Kako unosimo elemente u niz?
- Upoznavanje učenika sa ciljevima nastavnog časa: Na ovom času ponovit ćemo i uvježbati
kreiranje programa sa nizovima, te dodatno i primjenu cikličkih struktura.
- Uradimo prvo primjer u kojem ćemo koristiti naredbe koje omogućavaju unos članova u
niz (npr. 10 čl. niza).
REM unos elem. u niz
CLS Učenici ovaj dio rade na
DIM x(10) računarima.
FOR i=1 TO 10 U ovom dijelu naglasiti šta bi morali
INPUT x(i) izmijeniti da smo u niz željeli
NEXT i unijeti npr. 10 imena.
END
 Napisati program koji će od 20 unijetih brojeva ispisati samo negativne.
REM neg. br. iz niza

CLS Objasniti načine sortiranja niza:
DIM a(20) PRIV=a(i)
PRINT ″Unesi 20 brojeva!″ a(i)=a(j)
FOR i=1 TO 20 a(j)=PRIV
INPUT a(i)
NEXT i i
PRINT ″Negativni brojevi su: ″; SWAP a(i),a(j)
FOR i=1 TO 20
IF a(i)<0 THEN PRINT a(i);
NEXT i
END
 Zadati učenicima da prethodni program „preprave“ tako da korigovani program
bude rješenje zadatka 10. sa str. 163. iz udžbenika. - 10 min.
- Analizirati rješenje i ocijeniti najuspješnije.
97
Obilježi greške u sljedećem
- Za završno ponavljanje iskoristiti nastavne listiće. programskom kodu:
Poveži odgovarajuće pojmove! CSL
INPUT ″Unesi broj″ x
Ciklička str. niz FOR i=1 - x
COLOR
FOR...NEXT PRINT i
DIM WHILE...WEND
XT NEXT x
SELECT...CASE Razgranata str. IF THEN ELSE END
98
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Potprogrami i funkcije
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike sa upotrebom i ulogom potprograma u QBASIC-u, naučiti
ih način pisanja potprograma i pozivanje potprograma iz glavnog programa, te upoznati
učenike sa vrstama funkcija i upotrebom funkcija u rješavanju problemskih zadataka
2. odgojni:poticati želju za nalaženjem novih spoznaja, razvijati volju za međusobno
pomaganje, razvijati samostalnost pri rješavanju problema
3. funkcionalni:razvijati problemsko mišljenje, te sposobnosti razlaganja problema na
manje dijelove, poticati razvoj logičkog zaključivanja, te sposobnosti uočavanja
zakonitosti i donošenja generalizacije
Nastavne metode: razgovor, metoda usmenog izlaganja i metoda praktičnog rada na računaru
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik + pripadni CD,računari
Postavljanje problemske situacije:
pretpostavimo da treba napraviti program koji će raditi analizu postignutog uspjeha na nivou
škole. U okviru potrebnih analiza vjerovatno ćemo morati po različitim osnovama računati
prosjek ocjena (po predmetima, po razredima i sl.). Razgovorom navodimo učenike da
razmisle o složenosti algoritma i mogućnostima njegovog rastavljanja na manje dijelove. Po
mogućnosti za demonstraciju u glavnom dijelu časa možemo iskoristiti izvođenje unaprijed
pripremljenog gotovog programa.
- Upoznavanje učenika sa ciljevima nastavnog časa: Danas ćemo naučiti kako u QBASIC-u
možemo postavljeni problem rastaviti na manje dijelove, svaki dio posebno kodirati, dati ime
svakom dijelu programa, a poslije u glavnom programu samo povezati sve ranije napisane
dijelove. Takođe ćemo naučiti kako sastavljati još jednu vrstu potprograma u QBASIC-u, koje
zovemo funkcijski potprogrami ili funkcije.
Rad s udžbenikom: proučavanje načina pisanja potprograma i pisanje prvog potprograma

(primjer iz udžbenika, str. 151.). - oko 10 min.
Pripaziti da učenici pravilno otvaraju i zatvaraju prozor potprograma. Često se zna dogoditi da
učenik pokuša dvaput zadati potprogram s istim imenom što će javiti grešku. Tada učenika
uputimo da popis potprograma koji su definirani u nekom glavnom programu pogleda u popisu
kojeg otvaramo tipkom F2.
Iz matematike učenici su učili o linearnim funkcijama. Podsjetimo ih na tom primjeru šta je

funkcija, naglasivši da za svaku ulaznu vrijednost x, dobijemo tačno jedan rezultat y, tj. f(x).
Naglasiti osnovnu razliku funkcijskog potprograma u odnosu na SUBROUTINE potprogram, a to
je da vraća jednu vrijednost u pozivni potprogram ili glavni program.
Ukratko pojasniti razlike između ove dvije vrste funkcija.
- Uputiti učenike da pročitaju iz udžbenika na str. 152.
karakteristike najčešće korištenih standardnih funkcija.
- Dati im uputu da probaju da urade zadatak sa str. 152.
uz korištenje navedenih funkcija.
- Ukratko objasniti definiranje korisničkih funkcija.
- Analizirati primjer na str. 154.
- Učenici prekucavaju i testiraju navedeni primjer.
99
- Za završno ponavljanje iskoristiti pitanja na str. 155. (Provjerimo šta smo naučili?).
- Zadaća: pročitati i analizirati primjere sa str. 153. (ne pismeno, više za razmišljanje),
igra detektiv sa str. 155. (oba slučaja) - prepisati i uraditi u radnoj svesci.
100
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Grafika i zvuk
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike s mogućnošću crtanja u QBASIC-u, te vrstama grafičkih
načina rada ekrana, naredbama za crtanje i njihovim primjena u izradi jednostavnijih
crteža zadanih koordinatama, upoznati učenike s mogućnošću reprodukcije zvuka u
QBASIC-u i naredbama za zvuk, te naučiti ih primjenu istih kroz jednostavnije
programime
2. odgojni:razvijanje savjesnosti i samostalnosti u radu, razvijanje smisla za red,
urednost, upornost i istrajnost u radu,poticati želju za nalaženjem novih spoznaja,
razvijati volju za međusobno pomaganje
3. funkcionalni:razvijati logičko zaključivanje, te sposobnosti izrade programa na osnovu
zadanih koordinata tačaka, sposobnosti uočavanja i generalizacije
Nastavne metode: razgovor, metoda demonstracije i metode praktičnog rada na računaru
projektor
-Analiza domaćeg rada.
Postavljanje problemske situacije:
Promotrimo sliku (putem projektora prikazati rezultat bilo kojeg unaprijed pripremljenog
programa sa naredbama za crtanje u QBASIC-u ili sa CD-a pokrenuti u okviru QBASIC-a iz
menija Za one koji žele znati više → Poglavlje 6. i 7. → Gotovi programi → Program koji crta
kokošku ili jedan od drugih odgovarajućih programa sa CD-a). Što mislite možemo li to nacrtati
u QBASIC-u? Sigurno bi voljeli znati sami izrađivati najrazličitije crteže.
Posmatrajte dobro sliku pa recite od kojih se osnovnih geometrijskih likova sastoji (ukoliko ste
prikazali jedan od jednostavnijih programa sa osnovnim naredbama za crtanje).
- Najava cilja časa: Danas ćemo naučiti uključiti grafički način rada ekrana, te crtati
kružnice, ravne linije, zatvorene konture i sl., te ćemo se još upoznati i sa naredbama za rad
sa zvukom. Ipak, veći dio današnjeg časa crtat ćemo upravo kućicu kao što vidite u udžbeniku
na str. 157. uz njeno dodatno ukrašavanje.
Naredba SCREEN
Sa CD-a pokrenite program koji crta kružnice. Pomoću njega ćemo upoznati različite grafičke
zaslone (demonstrirati kako promjena naredbe SCREEN utiče na rezoluciju, odnosno na kvalitet
crteža).
Kasnije ćemo i sami izrađivati takve programe. Danas želimo samo upoznati različite
mogućnosti grafičkih načina rada ekrana. Upišite jedan od brojeva: 1,2, 7, 8, 9, 10, 11, 12 ili
13. (učenici izmjene rade direktno na svojim računarima u okviru otvorenog programa ili
nastavnik demonstrira putem računara i projektora).
Diskusija: Koji način rada ekrana odabrati? Trebamo li mnogo boja, tada je SCREEN 13
najbolji, ali ima premalenu rezoluciju, pa će nam crteži biti pregrubi. SCREEN 12 ima
rezoluciju 640 x 480 i 16 boja pa ćemo od sada sve grafičke zadatke rješavati u njemu. Više o
niskoj i visokoj rezoluciji u QBASIC-u možete ih uputiti da pročitaju u udžbeniku na str. 156. -
oko 5-7 min.
Grafičke naredbe LINE (x1,y1)-(x2,y2),boja za crtanje linije, te LINE (x1,y1)-(x2,y2), boja, B za
crtanje pravougaonika i LINE (x1,y1)-(x2,y2), boja, BF za crtanje ispunjenog pravougaonika,
učenici će upoznati postupno crtajući kućicu, kao i naredbu PAINT (x,y), boja1, boja2 za
bojenje.
Koristeći primjer u udžbeniku (str. 157.), postupno crtamo kućicu.
101
Prateći upute u okviru zadatka sa str. 157. dorađuju započeti program.
Uvodimo naredbu za pravougaonik (prvo neobojeni - prozori, pa obojeni - nebo). Napomena:
prozore mogu uraditi i pomoću naredbe LINE, što je i preporučljivije zbog korištenja što više
novih naredbi u programu. Naglasiti da prateći koordinate date sl. 7.33. na str. 156. lakše se
snalaze i crtaju u SCREEN 12.
Nakon završenog rada sa programom za crtanje kućice u zavisnosti od raspoloživog vremena

dati im da prekucaju i testiraju primjer predstavljen sl. 7.37. na str. 158. (naglasiti da je
greška u udžbeniku dvije iste slike!; trebala su biti 2 različita programa).
- Ukratko ih upoznati sa naredbama za zvuk.
Probati jedan od dva data primjera na str. 158. ili pokrenuti u QBASIC-u program sa CD-a koji
svira melodiju pjesmice „Satić kuca“.
- Za završno ponavljanje iskoristiti pitanja na str. 159. (Provjerimo šta smo naučili?).
- Zadaća: igra detektiv sa str. 159. (oba slučaja) - prepisati i uraditi u radnoj svesci.
102
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Potprogrami i funkcije.Grafika i zvuk
Zadaci časa:
1. obrazovni: primjenjivati stečeno znanje o potprogramima i grafici u rješavanju datih
zadataka, naučiti izrađivati grafičke programe pomoću varijabli i petlje,
osposobljavanje učenika za samostalno kodiranje programa u QBASIC-u
2. odgojni:razvijanje smisla za rad po određenom planu, izgrađivanje pozitivnih osobina
ličnosti: samostalni i stvaralački duh, razvoj inicijative, volje i disciplinovanosti
3. funkcionalni:razvijati pamćenje, te stvaralačko i logičko razmišljanje, poticati na
daljnje napredovanje
Nastavne metode: metode praktičnog rada na računaru, razgovora, pismenih radova,demonstracije
nastavni listić
-Analiza domaćeg rada.
Za ponavljanje iskoristiti nastavni listić u prilogu pripreme ili putem računara i projektora
prikazati pitanja na koja učenici onda usmeno daju odgovor. Učenici u toku analize odgovora sami
koriguju netačne tvrdnje u okviru svojih odgovora. Uputa: nast. listić zalijepiti u radnu svesku.
Eventualno ocjeniti par učenika.
Najava cilja časa:Danas ćemo primjeniti znanje programiranja pomoću potprograma na
zanimljive grafičke zadatke.
Produktivno ponavljanje:
Nacrtajmo mrežu kosih linija unutar kvadrata stranice 400. Širinu
pruga, odnosno udaljenost između linija treba unijeti. Boje linija treba
mijenjati od plave do bijele, pa ispočetka.
Prvo nacrtamo sheme:
Rješenje:
SCREEN 12
boja = 1
INPUT "Širina pruge", n
CLS
FOR i = 0 TO 400 STEP n
LINE (0, i)-(400 - i, 400), boja
LINE (i, 0)-(400, 400 - i), boja
LINE (0, i)-(i, 0), boja
LINE (i, 400)-(400, i), boja
boja = boja + 1
IF boja = 15 THEN boja = 1
NEXT i
103
Sada ćemo ponoviti naredbe za zvuk i standardne funcije.
Primjer programa sa zvukom:
PLAY "L8 O3 g f f2."

PLAY "L8 p4 a b O4 c+ d e f e. d16 d2."
PLAY "L8 p4 d d c O3 b- a g b- a a2"
PLAY "L4 g f a g. d8 f a8 a2 p8"
PLAY "L4 a2 a2 O4 d e f e8 d8 e."
PLAY "L4 d8 c d O3 a1"
PLAY "L4 d8 c e f c b- a"
PLAY "L4 g f a g. d8 f a a1"
- Ponoviti naredbe BEEP i SOUND.

Za ponavljanje funkcija (standardnih) za samostalan rad učenika zadati 13.-ti zadatak iz
udžbenika, str. 163.
- Analiza zadatka.
- Pitati učenike ima li šta nejasno i eventualno dati potrebna objašnjenja.
- Zadaća: str. 163., zad. 14. i 15.
104
Ime i prezime učenika: _______________________________ Datum:
____________________
Pitanja: Odgovori:
1. Za šta koristimo potprograme?
2. Kako pozivamo potprograme?
3. Za šta koristimo funkcije?
4. Kojom ključnom riječi počinje funkcija, a

kojom završava?
5. Možemo li pomoću funkcije nešto nacrtati?
Obrazloži.
6. Što radi sljedeći program:

CLS
INPUT "a=", a
PRINT RIGTH$(STR$
(a),1);CINT(a);SQR(a)
7. Koliko boja ima SCREEN 12?
8. Koja je rezolucija grafičkog načina rada
SCREEN 12?
9. Šta će nacrtati ovaj program:
SCREEN 12
LINE (320,160)-(240,160),10
LINE –(360,320),10
LINE -(320,160),10
PAINT (280,280),14,10
10. Napiši naredbu za crtanje crvenog
pravougaonika kome su dva nasuprotna
vrha (100,200) i (360,400).
Ponovimo!
Listić za učenike
105
Listić za nastavnike
Pitanja: Odgovori:
1. Za šta koristimo potprograme? Koristimo ih najčešće kada iste nizove naredbi
moramo u programu više puta ponoviti samo s
različitim ulaznim vrijednostima. Zadatak im je
pojednostaviti, odnosno učiniti pregledniji glavni
program ili potprogram u kojem se poziva.
2. Kako pozivamo potprograme? Navodeći ime potprograma i onoliko ulaznih
vrijednosti odvojenih zarezom koliko potprogram ima
ulaznih varijabli.
3. Za šta koristimo funkcije? Funkcije služe za rješavanje određenog problema čije
je riješenje jedna vrijednost, npr. broj.
4. Kojom ključnom riječi počinje funkcija, a
Počinje s FUNCTION, a završava s END FUNCTION.
kojom završava?
5. Možemo li pomoću funkcije nešto nacrtati? Ne, jer funkcija mora u dio programa koji ju je pozvao
Obrazloži. vratiti tačno jednu vrijednost, npr. broj.
6. Što radi sljedeći program:
CLS Ispisuje posljednju cifru, zaokruženu vrijednost i
INPUT "a=", a
PRINT RIGTH$(STR$ vrijednost kvadratnog korijena unijetog broja.
(a),1);CINT(a);SQR(a)
7. Koliko boja ima SCREEN 12? 16 boja.
8. Koja je rezolucija grafičkog načina rada
640x480
SCREEN 12?
9. Šta će nacrtati ovaj program:
SCREEN 12
LINE (320,160)-(240,160),10
Trougao sa zelenim stranicama na žutoj podlozi.
LINE –(360,320),10
LINE -(320,160),10
PAINT (280,280),14,10
10. Napiši naredbu za crtanje crvenog
pravougaonika kome su dva nasuprotna LINE (100,200)-(360,400),4,BF
vrha (100,200) i (360,400).
106
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Rad sa podacima
Zadaci časa:
1. obrazovni: upoznati učenike s naredbama READ, DATA i RESTORE i njihovom
primjenom, naučiti osnovne radnje s konstantama u programima
2. odgojni:razvijati vještinu raščlanjivanja problema na jednostavnije dijelove, poticati
na pravilnu upotrebu prethodno stečenog znanja, razvijati sposobnost promatranja i
uočavanja, razvijanje upornosti i istrajnosti u radu
3. funkcionalni:razviti volju za sticanje novih spoznaja, razviti pozitivan stav prema
oblasti izučavanja
na računaru
projektor
Ponavljanje usvojenih pojmova o indeksiranim promjenljivim kroz pitanja npr.:
1. Kada primjenjujemo indeksiranje promjenljive - nizove?
2. Čime je svaki element niza određen?
3. Kakve nizove možemo kreirati u BASIC-u?
4. Kako najčešće unosimo i ispisujemo elemente niza?
- Upoznavanje učenika sa ciljevima nastavnog časa: upoznavanje sa naredbama koje
omogućavaju da se više fiksirani vrijednosti definira kao sastavni dio programa.
Ponovili smo šta treba uraditi da bi omogućili unos i rad sa više promjenljivih. Međutim,
postavlja se pitanje šta uraditi u programu kada unaprijed imamo određene fiksirane
vrijednosti koje treba učiniti dostupnim za manipulaciju unutar programa.
- Uvođenje naredbi DATA, READ i RESTORE uz njihovo pojašnjenje.
- Uputiti učenike da na str. 160. pogledaju kako možemo preko niza definirati fiksirane
vrijednosti (na početku lekcije), a kako pomoću novih naredbi.
Pitati ih:
 Od koliko programskih linija bi se sastojao program u prvom slučaju, a koliko u
drugom?
 Šta je po njihovom mišljenju lakše, jednostavnije i razumljivije?
 Šta bi bio rezultat programa navedenog u primjeru na str. 160.?
 Prozvati učenika da objasni liniju po liniju programskog koda iz primjera.
- Prekucavanje i testiranje navedenog primjera.
- Testiranje programa sa CD-a (program koji crta kokošku).
- Učenici samostalno, po uzoru na upravo testirani primjer, pokušavaju da urade zadatak
sa str. 161.
- Prvo učenici 1 min. čitaju dio Zapamti!, a potom za ponavljanje iskoristiti pitanja za
ponavljanje iz udžbenika (Provjerimo šta smo naučili!) - str. 161.
- Zadaća: pokušati napraviti program - „mali kviz znanja“, gdje tačne odgovore u
programu navodimo pomoću naredbe DATA.
107
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Rad sa podacima
Zadaci časa:
1. obrazovni: utvrđivanje naučenog o naredbama READ, DATA i RESTORE i primjena
naučenih naredbi u rješavanju zadataka, proširivanje stečenog znanja
2. odgojni:razvijanje savjesnosti i samostalnosti u radu, razvijanje smisla za red,
urednost, upornost i istrajnost u radu, izgrađivati sposobnosti procjenjivanja i provjere
rezultata
3. funkcionalni: usavršavati sposobnosti samostalnog rada, usavršavati tačnost
izražavanja, jasnoću i urednost, osposobljavati učenike za primjenu usvojenih znanja,
vještina i sposobnosti
Tip časa: čas ponavljanja i utvrđivanja
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik + pripadni CD,računari

Ponavljanje usvojenih pojmova o radu sa podacima kroz pitanja npr.:
1. Kada koristimo DATA i READ naredbu?
2. Šta nam omogućava naredba RESTORE?
- Upoznavanje učenika sa ciljevima nastavnog časa: uvježbavanje zadataka sa naredbama za

rad sa podacima i ostalim naredbama BASIC-a.

- U ovom dijelu časa učenici samostalno rade zadatke sa str. 164. (zad. 15., 19. i 21.).
- Prva dva zadatka po 10 min. (uz analizu), a drugi zadatak 15 min. (kviz od npr. 5 pitanja).
- Podsjetiti učenike da se u donjem desnom uglu zadatka, kao olakšica, nalaze navedene
ključne naredbe za taj zadatak.
- Nastavnik nadgleda rad učenika.
- Nastavnik nakon predviđenog vremena i pregleda učeničkih programa može prikazati jedno
od mogućih rješenja (za svaki zadatak) koje unaprijed pripremi, pa potom zajedno sa
učenicima analizira korištene naredbe.

objašnjenja.
108
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Programiranje
Zadaci časa:
1. obrazovni: ukazati na najvažnije iz oblasti programiranja, te sistematičnim
ponavljanjem proširiti već postojeće znanje iz ove oblasti
2. odgojni:razvijanje savjesnosti i samostalnosti u radu, radnih navika, pravilnog odnosa
prema radu, disciplinovanosti, odgovornosti, izgrađivati sposobnosti procjenjivanja
3. funkcionalni:razvijanje koncentracije, pažnje, mišljenja, preciznosti i intuicije
Tip časa: čas sistematizacije gradiva
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, udžbenik + pripadni CD
 U ovom dijelu časa najaviti da ćemo na ovom času ponoviti sve ono što smo do sada
učili vezano za programiranje.
Napomenuti: da budu pažljivi, jer svaki čas ponavljanja može biti i čas učenja za one koji
se nisu dovoljno spremili.
- Sa učenicima analizirati umne mape sa CD-a (umne mape za poglavlje 6. - Rješavanje

problema pomoću računara i poglavlje 7. - Programiranje) - max. 10 min.
- U ovom dijelu časa učenici pokreću TEST 6. sa CD-a i samostalno daju odgovore (max. 10
min.).
- Dati uputu da još jednom ponove test. - učenje na greškama.
- Ukoliko ostane vremena eventualno dati jedan kraći zadatak sa str. 162. - 164. koji do
sada nisu radili.
- Uraditi analizu zadatka, odnosno korištenih naredbi.
- Vrednovati rad učenika.

objašnjenja.
109
Nastavnik: Datum:

Nastavna jedinica: Sistematizacija gradiva na kraju školske godine
Zadaci časa:
1. obrazovni: da učenici uvide povezanost nastavnih jedinica kao i da sistematizacijom
učvrste već postojeće znanje ili prošire isto
2. odgojni:razvoj pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, marljivosti, urednosti
3. funkcionalni: razvijanje pažnje, logičkog mišljenja, koncentracije, volje
Tip časa: čas sistematizacije gradiva
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, udžbenik + pripadni CD
 Objasniti učenicima da će se na jednom dijelu časa izvršiti sistematizacija gradiva, a 10
min. pred kraj časa nastavnik će zaključiti ocjene.
 Zaključivanje ocjena će biti javno uz obrazloženje da zaključna ocjena ne mora biti
aritmetička sredina svih ocjena.
Varijanta 1.
Pitanja za sistematizaciju napraviti u vidu listića u bojama po poglavljima, koje je
moguće iskoristiti tako da budu raspoređeni u džepićima na plakatu ili u posebno
uređenim kutijama (sa naznačenim nazivima poglavlja) iz kojih učenici jedano po jedno
izvlače listić i daju odgovor na postavljena pitanja. Prvo odgovaraju na listiće iste boje ili
iz iste kutije.
U posebnoj tabeli nastavnik evidentira uspješnost njihovih odgovora.
Učenici izlaze i izvlače pitanja sve dok ima listića.
Za pitanja iskoristiti pitanja za ponavljanje na kraju lekcija ili pitanja iz testova na CD-u.
Određeni učenici po procjeni nastavnika rade vježbu u MS Word-u, MS Excel-u ili QBASIC-u (npr.
iskoristiti vježbanke sa CD-a).
Varijanta 2.
Ovaj vid sistematizacije moguće je zamijeniti pokretanjem i samostalnim radom učenika
na testovima sa CD-a po poglavljima (u zavisnosti od toga koliko su ih puta do sada
rješavali).
U ovom slučaju učenici po jednom rade svaki od testova, a ocjene na kraju testa po
poglavljima za svakog učenika evidentira nastavnik.
Na kraju izračunati prosječnu ocjenu testa i uraditi analizu na nivou grupe ili razreda.
- Prijedlog zaključnih ocjena uz obrazloženje svake ocjene.

- Preporučiti učenicima permanentno održavanje znanja.
- Druga preporuka: čitanje informatičke literature.
- Zaželjeti ugodan raspust.
110
111

Pripreme Informatika73-2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pripreme Informatika73-2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Daliborka Vilić i Amela Kazazić

Cijenjene kolegice i kolege!

U priloženim modelima prikazana je specifična struktura unutrašnje organizacije,

Ciljevi nastave informatike su sticanje znanja koje je otkriveno i prerađeno, a treba

S obzirom da nam je poznato koliko vremena je potrebno za izradu pripreme za

67. obrada Upoznati naredbe za rad sa

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

- Upoznavanje sa učenicima i davanje uputa za nabavku udžbenika i drugog pribora za rad.

- Pokretanje pripremljene prezentacije.

Završni dio časa: (oko 5 min.)

Uz prezentaciju izvršiti ponavljanje gradiva.

Sumirati utiske učenika nakon prvog časa.

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Koristeći četiri bita, možemo napraviti šesnaest kombinacija bitova:

Završni dio časa: (oko 8 min.)

Pitanja za provjeru znanja:

Brojni (numerički) sistemi

Decimalni: skup cifara - 0,1,...,9, baza - 10 Primjer: 231510

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

- na primjeru broja 101112 ponoviti pretvaranje binarnog broja u decimalni .

Pokazati učenicima kako da na osnovu tabele 1., date u

Pretvaranje binarnog broja u oktalni

Pretvaranje oktalnog broja u binarni

Primjer 3: Pretvorimo decimalni broj 14710 u oktalni.

Primjer 4: Pretvorimo decimalni broj 239610 u heksadecimalni.

2396 : 16 = 149 Ostatak 12=C

Pretvaranje oktalnog i heksadecimalnog broja u decimalni broj

Primjer 5: Pretvorimo oktalni broj 537 u decimalni.

5378 = 5 • 64 + 3 • 8 + 7 • 1 = 320 + 24 + 7 = 35110

Primjer 6: Pretvorimo heksadecimalni broj 2A5 u decimalni.

2A516 = 2 • 256 + A • 16 + 5 • 1 = 2 • 256 + 10 • 16 + 5 • 1= 512+ 160 + 5 = 67710

Završni dio časa: (oko 5 min.)

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

- Najprije upoznati učenike sa osnovnim matematičkim pravilima pri operacijama sa dva

0+0=0 0-0=0 Posebno naglasiti da kod

Primjer 4: 100011 : 111=101 35 : 7 = 5

Završni dio časa: (oko 5 min.)

- Uraditi zadatke iz udžbenika na str.14. i 15.

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Razred: VII (grupa A i B)

Glavni dio časa: (oko 30 min.)

Minimalan broj slajdova u prezentaciji treba da bude 7, sa obaveznim korištenjem animacija.

Završni dio časa: (oko 10 min.)

Na kraju časa analiza, izlaganja prezentacija, međusobno ocjenjivanje i samoocjenjivanje,

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Razred: VII (grupa A i B)

- Usmena analiza domaćeg rada.

- U ovom dijelu časa učenici 20 min. rade pismenu provjeru znanja.

- Podijeliti nastavne listiće.

- Vrednovati znanje učenika uz obrazloženje date ocjene.

Završni dio časa: (oko 5 min.)

Nastavni listić br. 2.

Nastavni listić br. 3.

Nastavni listić br. 4.

Nastavni listić br. 5.

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva.

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Napraviti poređenje čovjeka i čovjekovog uma sa hardverom i softverom. (Posmatrati sliku u

Završni dio časa: (oko 5 min.)

Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva.

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Glavni dio časa: (oko 35 min.)