Pregled elementarnih funkcija

Pod elementarnim funkcijama najee emo podrazumijevati realne funkcije realne varijable, odnosno funkcije za koje su domena i kodomena sadrane u skupu realnih brojeva. esto se takve funkcije mogu zadati analitiki, odnosno formulom. f (x) = 2x2 + 3x 1, x R. U sluaju kada je funkcija f : R R zadana formulom, smatrat emo da njezino podruje definicije obuhvaa sve realne brojeve za koje se nakon naznaenih operacija dobiva realan broj. Takvo podruje definicije nazivamo prirodno podruje definicije. Svim funkcijama koje su zadane formulom potrebno je najprije odrediti prirodno podruje definicije. Realne funkcije najee dijelimo na: a) Algebarske funkcije, b) Transcendentne funkcije. 4.1 ALGEBARSKE FUNKCIJE Algebarske funkcije dobivaju se nizom algebarskih operacija (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje te potenciranje sa cijelim i razlomljenim eksponentom) koje se vre nad nezavisnom varijablom x. Dijelimo ih na: 1. Cijele racionalne funkcije ili polinome 2. Razlomljene racionalne funkcije 3. Iracionalne funkcije

4.1.1

CIJELE RACIONALNE FUNKCIJE ILI POLINOMI

Polinom je funkcija oblika: Pn(x) = a0 xn + a1 xn1 + ... + an1 x + an, n N {0} pri emu su ai R (i = 0, 1, 2, ..., n) koeficijenti polinoma. Ako je a0 0, onda Pn(x) nazivamo polinomom n-tog stupnja. Ako je a0 = 1, za polinom kaemo da je normiran. Polinom nultog stupnja P0(x) = a0, ustvari je konstanta, oblika f (x) = a0 = const

odnosno funkcija

a0 x 4.1
Polinom prvog stupnja P1(x) = a0x + a1, je linearna funkcija iji je graf pravac. To je, dakle, funkcija oblika f (x) = ax + b, gdje je a koeficijent smjera (nagib pravca), odnosno tangens kuta to ga pravac zatvara s pozitivnim smjerom osi x, a b odrezak pravca na osi y.

a = tg

y b -b/a 4.2
Polinom drugog stupnja P2(x) = a0x2 + a1x + a2, je poznata kvadratna funkcija f (x) = ax2 + bx + c, iji je graf parabola. Izjednaimo li polinom Pn(x) s nulom, dobit emo algebarsku jednadbu n-tog stupnja. Rjeenja algebarske jednadbe su nul-toke ili korijeni pripadnog polinoma.

Za polinome vrijede sljedee tvrdnje: a) Osnovni stavak algebre: svaki polinom stupnja n 1 ima u kompleksnom brojevnom podruju barem jednu nul-toku. b) Ako je kompleksni broj z = a + bi korijen polinoma Pn(x), tada je njemu konjugirano kompleksni broj z = a bi takoer korijen tog polinoma. c) Ako su x1, ..., xn korijeni polinoma Pn (x), tada se on moe prikazati u sljedeem obliku (faktorizacija polinoma): Pn (x) = a0 (x x1)(x x2) ... (x xn)
3

Pri tome, ako su korijeni viestruki, vrijedi: Pn (x) = a0 (x x1)k1(x x2)k2... (x xm)km gdje je k1 + k2 + ... + km = n; 4.1.2
RAZLOMLJENE RACIONALNE FUNKCIJE

Racionalna funkcija je kvocijent dvaju polinoma, dakle funkcija oblika: f (x) =

Pm ( x ) . Pn ( x )

Ako je polinom u brojniku manjeg stupnja nego polinom u nazivniku, odnosno

m < n, f(x) zovemo pravom racionalnom funkcijom. U protivnom, imamo

nepravu racionalnu funkciju. Nepravu racionalnu funkciju uvijek moemo prikazati u obliku zbroja polinoma i prave racionalne funkcije. Podruje definicije racionalne funkcije je skup svih realnih brojeva osim realnih nultoaka polinoma u nazivniku, tj.
Df = R \ {x1, x2, ..., xr}.

Ovisno o karakteru nul-toaka nazivnika, racionalnu funkciju moemo rastaviti na parcijalne razlomke, odnosno prikazati je u obliku zbroja razlomaka kod kojih su u nazivnicima faktori polinoma Pn(x). 4.1.3
IRACIONALNE FUNKCIJE

Kada se uz operacije koje vode do racionalne funkcije dopusti jo i konaan broj korijena bilo kojega stupnja, odnosno ako se kao eksponent varijable pojavljuje i racionalan broj (razlomak) govorimo o iracionalnim funkcijama. Kod takvih funkcija treba posebno obratiti panju na prirodno podruje definicije. Takve su funkcije npr.
4

x2 3 5
f (x) =

x4 x+2

x + 2 x7 + 3x 1

, g (x) = x ,

h (x) =

x4 . x+2

PRIMJER: Odredite prirodno podruje definicije i grafiki prikaite funkciju: f (x) = x . Df = R+ {0} = [0, +, a budui da je f (x) inverzna funkciji g (x) = x2, gdje je g definirana samo za nenegativne brojeve, tj. g : R+ {0} R+ {0}, njihovi grafovi su zrcalno simetrini u odnosu na pravac y = x (slika 4.3)

g ( x )= x 2 f ( x )= x x

4 .3

PRIMJER:

Odredite prirodno podruje definicije funkcije: f (x) = x 2 4 .

Da bismo odredili Df treba rijeiti kvadratnu nejednadbu: x2 4 0. Nejednadbu emo rijeiti tako da prikaemo graf funkcije y = x2 4 i odredimo u kojem se podruju (za koje vrijednosti varijable x) taj graf nalazi iznad osi x

y y = x2 4 [ 2

-2 4.4

Oito je x2 4 0 za x -, -2] [2, +, tj.

Df = -, -2] [2, +

4.2 TRANSCENDENTNE FUNKCIJE

Sve funkcije koje nisu algebarske zovemo transcendentnima. Najvanije transcendentne funkcije su:
a) Eksponencijalna funkcija, b) Logaritamska funkcija, c) Trigonometrijske funkcije, d) Ciklometrijske funkcije.
6

4.2.1

EKSPONENCIJALNA I LOGARITAMSKA FUNKCIJA

Neka je a > 0, a 1 zadani realni broj. Funkciju f : R R definiranu sa:

f (x) = ax, x R

nazivamo eksponencijalnom funkcijom baze a. Podruje definicije te funkcije oito su svi realni brojevi, a slika funkcije je skup R+. Primijetimo nadalje da za eksponencijalnu funkciju vrijedi:
1. f (x) = ax > 0, x R, a R+ \ {1}. 2. Ako je a > 1, onda je f strogo rastua, a ako je 0 < a < 1, onda je f strogo opadajua.

Eksponencijalne funkcije prikazane su na slici (4.6).

a>1

a<1 x

4.6

Budui da je eksponencijalna funkcija f (x) = ax, f : R R+, strogo monotona (rastua ili opadajua), postoji njezina inverzna funkcija zovemo logaritamskom funkcijom baze a, te oznaavamo:
y = loga x. f -1: R+ R koju

Podsjetimo se znaenja logaritma. Naime, logaritam nekog broja je eksponent kojim treba potencirati bazu (a) da bi se dobio taj broj, odnosno
a y = x.

Od posebnog interesa su dvije logaritamske funkcije. Jedna odgovara bazi a = 10 i tada se radi o dekadskim ili Briggsovim logaritmima. Tu logaritamsku funkciju najee piemo bez oznake baze, tj.
log10 x = log x. (4.7)

Vrlo se esto promatra i logaritamska funkcija s bazom e = 2,71828.... Tada govorimo o prirodnim ili Neperovim logaritmima. Tu logaritamsku funkciju oznaavamo sa ln x:
loge x = ln x. (4.8)

Funkcija y = log x je inverzna funkciji y = 10x, a funkcija y = ln x inverzna je funkciji y = ex. Sve etiri funkcije prikazane su na slici 4.7.

y = 10 x y = e x y 1 1 4.7

y=x y = ln x y = log x x

Logaritamska funkcija, ako joj je baza broj manji od 1, ima drukiji oblik. Naime, ta logaritamska funkcija je inverzna funkcija od funkcije f (x) = ax, gdje je a < 1.

y f (x) = logax (a < 1) 1 4.8 x

PRIMJER

Odredite prirodno podruje definicije sljedee funkcije:

2x 1 x2 5x + 4 f (x) = ln . + x+3 3 x
Da bi izraz za f (x) bio realan broj, oba korijena moraju biti realni. Prema tome moramo rijeiti dvije nejednadbe:

(*)

ln

2x 1 0, x+3

x2 5x + 4 (**) 0. 3 x
(*) Zaponimo s prvom: da bi logaritam nekog broja bio nenegativan ( 0), potrebno je da taj broj bude vei ili jednak 1 (vidi sliku 4.7). Dakle, imamo:

2x 1 1 x+3

(a)

Drugi uvjet koji mora biti ispunjen jest da argument logaritamske funkcije mora biti strogo pozitivan (domena funkcije y = ln x je skup R+), tj.

2x 1 > 0 (b) x+3

Meutim, uvjet (b) ovdje je oito suvian, jer smo ve postavili uvjet (a) koji je stroiji od njega.

2x 1 x 3 2x 1 2x 1 x4 1 1 0 0 0. x+3 x+3 x+3 x+3

Posljednju nejednadbu moemo rijeiti grafiki tako da na istoj slici (4.9) prikaemo brojnik i nazivnik (oba su linearne funkcije).
10

y N B [ 4

-3 4.9

Kvocijent tih dviju funkcija pozitivan je tamo gdje su obje pozitivne (grafovi iznad osi x) ili tamo gdje su obje negativne (grafovi ispod osi x). Pri tome toka x = -3 ne smije biti u domeni jer je za nju nazivnik jednak nuli, a toka x = 4 ulazi u domenu jer je za nju brojnik, pa time i cijeli razlomak, jednak nuli. Dakle, prvi izraz u funkciji f (x) definiran je za sve vrijednosti varijable x iz skupa -, -3 [4, +, tj.
D1 = -, -3 [4, +.

Domenu drugog izraza odreujemo rjeavajui nejednadbu (**). Pri tome se moemo opet posluiti grafikim prikazom. Brojnik je parabola (x2 5x + 4) s nul-tokama x1 = 1 i x2 = 4, a nazivnik je pravac, pa rjeenje te jednadbe moemo vidjeti iz slike (4.10).

y B

0 1 4.10

11

Oito je D2 = -, 1] 3, 4]. Domenu zadane funkcije tvore sve vrijednosti varijable x koje zadovoljavaju nejednadbe (*) i (**), dakle
Df = D1 D2 = -, -3 {4}.

Pri tome je Df lako odrediti ako se D1 i D2 prikau na brojevnim pravcima

ZADACI ZA VJEBU

1.

Odredite prirodnu domenu sljedeih funkcija: a) f (x) =

1 ; b) f (x) = ( x 1)

x2 1; 2x2 + x + 9 ;

c) f (x) = ln (1 x); d) f (x) =

12

e) f (x) = f) f (x) =

x + 1 3 x + e1 / x ;
4 x 2 8x + 5 ; g) f (x) = 2x + 4 1 x2 4x + 3
; i) f (x) =

9 x 2 12 x + 5 ; 4x + 5

h) f (x) =

x2 1 x + ; x+2 1+ x

5x x 2 j) f (x) = log ; 4
k) f (x) =

log

5 x 14 x 3x + 2
2

+ ln(3 x) ;

RJEENJE:

a) R \ {1}; b) R \ -1, 1; c) -, 1; d) R; e) [-1, 3] \ {0}; f) [- ,

5 2 1 ] 2

\ {-2}; g) [- ,

5 3

1 ] 3

\ {- };

5 4

h) R \ {1, 3}; i) ; j) [1, 4]; k) D1 = 1, 2 {4}, D2 = -, 3 Df = D1 D2 = 1, 2;

2.

Zadane su funkcije: f (x) =

3x + 4 , g (x) = -2x + 5, h (x) = ln x. 2 x

a) odredite prirodno podruje definicije funkcije y = h g f. b) odredite y-1(x).

RJEENJE:

a) y = ln

2 11x 2 x
13

Dy je skup svih x za koje je argument logaritamske funkcije pozitivan, pa imamo:

11x 2 > 0 , iz ega se lako dobije: Dy = -, x2

b) y (x) =
-1

2 11

2, +.

2e x 2 e x 11

3.

Zadana je funkcija f (x) = log 2

x+3 +1. 2x 4

a) odredite prirodno podruje definicije te funkcije, b) odredite f -1(x).

RJEENJE:

a) log 2

x+3 x+3 1 x+3 1 log 2 log 2 . + 1 0 ; log 2 2x 4 2x 4 2x 4 2

Budui da je logaritamska funkcija kojoj je baza vea od 1 rastua, slijedi:

x+3 1 x+3 1 5 0 0 , to je ispunjeno za 2x 4 2 2x 4 2 2x 4

x+3 >0 2x 4

x > 2, tj. Df = 2, . Napomenimo da je uvjet

(argument logaritma) ponovno suvian jer je slabiji od uvjeta

x+3 1 . 2x 4 2

14

b) Zamijenimo li varijable x i y, dobit emo log 2 odnosno

y+3 = 2y 4

y+3 = x2 1, 2y 4

2 2 2 x 1 = 2 x 2 1, iz ega slijedi

f -1(x) = y =

2 2x + 3 2
x2

4.

Odredite prirodno podruje definicije sljedee funkcije:

f(x) =
RJEENJE:

log

2x 1 x2 4

+ ln(3 + 2 x + x 2 )

D1 : log

2x 1

x 4

2x 1 x 4
2

D1 = -2, -1] 2, 3]; D2 : -3 + 2x + x2 > 0 D2 = -, -3 1, ; Df = D1 D2 = 2, 3].

5.

Zadana je funkcija f (x) =

3x 7 2 + 43
x

Odredite njenu inverznu funkciju f -1(x) i odredite podruje definicije inverzne funkcije.
RJEENJE:
-1

(x) = log 3

2x 2 + 7 1 4x
2

1 D f 1 = , 2

1 . 2

15