Funkcije

Definicija i osnovni pojmovi

Funkcije se označavaju latiničnim (f, g, h, ..., F, G, H, ...) ili grčkim (ϕ, ψ, ...) slovima.
Neka su A i B dva neprazna skupa.
Kaže se da je f funkcija ili preslikavanje iz skupa A u skup B i označava s f : A → B ako je f
pravilo koje svakom elementu skupa A pridružuje točno jedan element skupa B.
Činjenica da funkcija f elementu x pridružuje element f (x) označava se s
f : x ↦ f (x) ili x ↦ f (x).
f (x) se zove vrijednost funkcije f na elementu x, a x argument od f (x).
Pritom je x nezavisna varijabla, dok je y = f (x) zavisna varijabla.
Skup A zove se područje definicije ili domena funkcije f i označava s D (f).
Skup B zove se područje vrijednosti ili kodomena funkcije f.
Skup svih slika označava se s S (f) i vrijedi S (f) = {f (x) : x ∈ D (f)} ⊆ B.

Funkcija f : R → R zove se realna funkcija realne varijable.

Funkcije se, ovisno o raspoloživim podacima, zadaju tablično, grafički i analitički (pomoću
jedne ili više formula). Poželjan je analitički oblik.

Primjer 1. Sljedeće funkcije zadane su analitički:

(a) f (x) = x2, x ∈ R,
(b) g (x) = , x ∈ 〈1,3〉,
, ako je 0
, x ∈ R.
, ako je 0
(c) h (x) =

Prema obliku analitičkog izraza funkcije se dijele na

algebarske i
nealgebarske (transcendentne).
Algebarske funkcije su takve funkcije čiji analitički izraz sadrži konačno mnogo aritmetičkih
operacija (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, potenciranje i korjenovanje). To su
polinomi,
razlomljene racionalne funkcije,
iracionalne funkcije.
Funkcije čija se vrijednost ne može izračunati pomoću konačno mnogo aritmetičkih operacija
zovu se transcendentne funkcije. To su
eksponencijalne,
logaritamske,
trigonometrijske.

Matematika u ekonomiji 1 Danijela Rabar

Klasifikacija funkcija
Funkcija može imati mnogo svojstava, ali neka od važnijih su surjektivnost, injektivnost i
bijektivnost.
Neka je f : A → B.
Preslikavanje f je
surjekcija (ili preslikavanje na) ako je f (A) = B, tj. svaki element
iz skupa B funkcijska vrijednost nekog elementa iz skupa A:
∀ y ∈ B ∃ x ∈ A tako da je f(x) = y;
injekcija (ili preslikavanje 1–1) ako se različiti elementi
iz skupa A preslikavaju u različite elemente iz skupa B:
∀ x1, x2 ∈ A (x1 x2 ⇒ f (x1) f (x2)) ili
∀ x1, x2 ∈ A (f (x1) = f (x2) ⇒ x1 = x2);
bijekcija (obostrano jednoznačno preslikavanje)
ako je istodobno surjekcija i injekcija.

Jednakost funkcija
Funkcije f i g su jednake ako i samo ako imaju istu domenu A, i za svaki x ∈ A je f (x) = g (x).

Primjer 2.
(a) f (x) = x2, x ∈ {0, 1, –1}
g (x) = |x|, x ∈ {0, 1, –1}

f=g
Dakle, ista funkcija može se zadati na više načina, tj. s više različitih formula.
(b) f (x) = 2x, x ∈ R
g(x) = 2x, x ∈ [0, 1]

f≠g
Kaže se da je g suženje funkcije f (ili da je f proširenje od g) ako je D (g) ⊆ D (f) i
g (x) = f (x) ∀x ∈ D (g).

Kod zadavanja funkcija često se izostavlja domena. U takvim se slučajevima podrazumijeva da

se D (f) sastoji od svih x ∈ R za koje izraz kojim je f (x) zadano ima smisla i za koje će f (x)
također biti realan broj. Takva se domena zove (prirodno) područje definicije.

Primjer 3.
(a) f (x) = 2x – 1 ⇒ D (f) = R,
(b) f (x) = ⇒ D (f) = ⧵ ,

(c) f (x) = √ 1 ⇒ D (f) = [–1,∞〉.

Matematika u ekonomiji 2 Danijela Rabar
Broj ! " √ zove se n-ti korijen iz x i jedinstven je.
#

n se zove eksponent korijena, a x radikand korijena.

Neparni korijen (n je neparan broj) definiran je za svaki realni radikand (x ∈ R), a predznak mu
je jednak predznaku radikanda. Npr. √8 " 2 jer je 2' " 8, a √ 8 " 2 jer je ( 2)' " 8.
% %

Parni korijen (n je paran broj) definiran je samo za nenegativne radikande (x ≥ 0), a predznak
* *
mu nikada nije negativan. Npr. √81 " 3 jer je 3, " 81, dok √ 81 ∉ ..
Potencije s racionalnim eksponentom:
/ 2 #
" 0√ 1 " √ 2, 3 ∈ 5, 6 ∈ 7.
#
#

Specijalno,
8
" √ , 6 ∈ 7.
#
#
9
%
Npr. % "√ , pri čemu je 3 " 2, 6 " 3.

Zadatak 1. Odredite prirodno područje definicije funkcija

(a) f (x) = ,
(b) g (x) = 9
,

(c) h (x) = √2 ,
8
*
(d) y (x) = 01 √ 11 . %

Rješenje: (a) :(;) " . ∖ =0>, (b) :(;) " . ∖ = 1,1>,

(c) :(;) " ? 2,1@, (d) :(;) " ?1, ∞B ∖ =2>

Graf funkcije
Neka je f funkcija realne varijable. Skup točaka ravnine
Γf = {(x,y) : x ∈ D (f), y = f (x)}
zove se graf od f i prikazuje se u pravokutnom koordinatnom sustavu.

Zadatak 2. Nacrtajte grafove funkcija

(a) f (x) = 1, (b) f (x) = 1, x ∈ [–1,1〉, (c) f (x) = 1, x ∈ Z.
' ' '

Graf funkcije omogućava lakše uočavanje nekih temeljnih osobina funkcije.

Za f se kaže da je parna funkcija ako je f (–x) = f (x) ∀x ∈ D (f).
Za f se kaže da je neparna funkcija ako je f (–x) = –f (x) ∀x ∈ D (f).

Primjer 4.
(a) Parne funkcije: x2, x4, 9 , |x|, ...
(b) Neparne funkcije: x3, x5, , ...

Graf parne funkcije simetričan je s obzirom na y-os.

Graf neparne funkcije simetričan je s obzirom na ishodište.

Matematika u ekonomiji 3 Danijela Rabar

Graf kvadratne funkcije f (x) = ax2 + bx + c, (a ≠ 0)
(1) parametar a pokazuje kako je parabola okrenuta: a > 0 (∪) ili a < 0 (∩),
(2) nultočke pokazuju u kojim točkama parabola siječe os x;
općenito se nultočke funkcije f dobiju rješavanjem jednadžbe f (x) = 0, tj.
x0 je nultočka od f ⇔ f (x0) = 0, pa ovdje vrijedi
H±√H 9 ,JK
D E F"0⟹ , = ,
J

∆ = b2 – 4ac je diskriminanta:
∆>0 ⇒ postoje dvije različite realne nultočke,
∆=0 ⇒ postoji jedinstvena (dvostruka) realna nultočka,
∆<0 ⇒ ne postoje realne nultočke,
ax2 + bx + c = a (x – x1) (x – x2) , gdje su x1, x2 rješenja jednadžbe ax2 + bx + c = 0,
H ,JK H 9
= =− , !L = ;( L) =
8 9
(3) tjeme parabole: T (xT, yT), L .
J ,J

Ako je g(x) = f (x) + b, onda se graf od g dobije iz grafa od f translatiranjem po y-osi za b.

Ako je h(x) = f (x+d), onda se graf od h dobije iz grafa od f translatiranjem po x-osi za –d.
Graf funkcije x ↦ – f (x) dobije se zrcaljenjem (simetrijom) grafa funkcije f u odnosu na x-os.
Graf funkcije x ↦ a f (x), a > 0, dobije se rastezanjem (a > 1) ili stezanjem (0 < a < 1) grafa od
f po osi y za faktor a.

Zadatak 3. Nacrtajte grafove funkcija

(a) f (x) = x2, (b) g (x) = x2 + 1, (c) h (x) = (x – 2)2, (d) y (x) = –x2, (e) x ↦ .

Da bismo nacrtali graf neke od zadanih funkcija, najprije nacrtamo nekoliko točaka koje
pripadaju grafu i zatim ih spojimo glatkom krivuljom, koristeći uz to ranije navedena svojstva.

Zadatak 4. Odredite domene i slike, te nacrtajte grafove funkcija

(a) ;( ) = , (b) M( ) = , (c) ℎ( ) = .
Rješenje: (a) :(;) = ℝ ∖ =0>, O(;) = ℝ ∖ =0>,
(b) :(M) = ℝ ∖ =−1>, O(M) = ℝ ∖ =0>, (c) :(ℎ) = ℝ ∖ =−1>, O(ℎ) = ℝ ∖ =1>

Graf od x ↦ | f (x)| dobije se tako da se dijelovi grafa od f koji su ispod osi x zrcale u odnosu
na tu os.

Zadatak 5. Odredite prirodno područje definicije i parnost, te nacrtajte grafove funkcija

(a) y (x) = x3, (b) y (x) = 9
, (c) y (x) = |x|, (d) y (x) = |x2 – 1|.
Rješenje: (a) :(!) = ℝ, neparna, (b) :(!) = ℝ ∖ =0>, parna,
(c) :(!) = ℝ, parna, (d) :(!) = ℝ, parna

Matematika u ekonomiji 4 Danijela Rabar

Operacije s funkcijama
Neka su f, g : A → R.
Algebarske operacije
Algebarske operacije izvode se na vrijednostima funkcija, tj. funkcije f i g mogu se
međusobno zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, te množiti realnim brojem:
zbroj funkcija (f + g)(x) = f (x) + g(x),

razlika funkcija (f – g)(x) = f (x) – g(x),

umnožak funkcija (f . g)(x) = f (x) . g(x),

R R( )
kvocijent funkcija QST ( ) = S( ), g(x) ≠ 0,

umnožak broja c∈R i funkcije f (cf )(x) = c . f (x).

Među najvažnije operacije s funkcijama spadaju kompozicija funkcija i inverz funkcije.

Kompozicija funkcija (složena funkcija)

Neka su f, g funkcije.
Kompozicija funkcija h = g o f
(g o f )(x) = g(f (x)), x ∈ D (f) i f (x) ∈ D (g)
Vrijednost od g o f na x je g (f (x)).
Domena od g o f sastoji se od svih x ∈ D (f) za koje dodatno vrijedi f (x) ∈ D (g).
Dakle, ∈ :(;) ⟼ ! = ;( ) ∈ :(M) ⟼ V = M(!) = M0;( )1.

Zadatak 6. Odredite domenu i vrijednost kompozicije funkcija

(a) f (x) = 3x – 2, g (x) = 9 ,

(b) f (x) = √ , g (x) = 9

,

(c) f (x) = , g (x) = 1, x ∈ 〈0,1〉.

'
Rješenje: (a) (M ∘ ;)( ) " '(' 9 )
, :(M ∘ ;) " . ∖ ,1 ;
, '

(b) (M ∘ ;)( ) " , :(M ∘ ;) " ?0,1B ∪ 〈1, ∞〉; (c) (M ∘ ;)( ) " 1, :(M ∘ ;) " 〈1, ∞〉

Zadatak 7. Sljedeće funkcije prikažite kao kompoziciju dviju funkcija:

%
(a) ! " (4 5) \ , (b) ! " 9 , (c) ! " √8 .
Rješenje: (a) ;( ) " 4 5, M( ) " \
,
(b) ;( ) " 1, M( ) " , (c) ;( ) " 8 , M( ) " √
%

Napomena: Ova rješenja nisu jedinstvena. Npr. (b) ;( ) " , M( ) " , ...

Matematika u ekonomiji 5 Danijela Rabar

Kompozicija nije komutativna operacija, tj. ne mora uvijek vrijediti f o g = g o f.

Primjer 5.
f (x) = 2x, g (x) = x – 1
(f o g)(x) = f (g (x)) = f (x – 1) = 2 (x – 1) = 2x – 2
(g o f )(x) = g(f (x)) = g (2x) = 2x – 1
⇒ (f o g)(x) ≠ (g o f )(x)

Kompozicija je asocijativna, tj. (f o g) o h = f o (g o h).

Inverz funkcije
Primjer 6.
f (x) = ⇒ D (f) = R\{1}, S (f) = R\{0}
Promotrimo funkciju g (x) = 1 .
1. D (g) = R\{0} = S (f),
2. (g o f )(x) = g(f (x)) = M Q T=1 8 = x, x ∈ D (f).
]^8
Neka je f funkcija. Ako je funkcija g takva da
(1) D (g) = S (f) i
(2) (g o f )(x) = x, x ∈ D (f),
onda se kaže da je g inverzna funkcija funkcije f. Inverzna funkcija od f označava se s f –1.
Dakle, ako je f (x) = , onda f ima inverznu funkciju f –1(x) = 1 .
Ako je g inverzna od f, onda je i f inverzna od g.
Ako postoji, inverzna funkcija je jedinstvena i vrijedi
(1) D (f –1) = S (f),
(2) (f –1 o f )(x) = x, x ∈ D (f),
(3) (f o f –1)(y) = y, y ∈ D (f –1).

Zadatak 8. Odredite domenu i vrijednost inverzne funkcije od

(a) f (x) = 2x – 1, (c) f (x) = √ , (e) f (x) = ' .
,
(b) f (x) = 3, (d) f (x) = (x – 1)3,
,
Rješenje: (a) :(; ) " ., ; ( )" ; (b) :(; ) " ., ; ( )"4 12;
(c) :(; ) " ?0, ∞B, ; ( )" ; (d) :(; ) " ., ; ( ) " %√ 1;
,
(e) :(; )".∖ ,; ( )"
' '

Funkcija f ima inverznu funkciju

ako i samo ako je f injekcija
(ili injektivna funkcija).

Matematika u ekonomiji 6 Danijela Rabar

Primjer 7.
f (x) = 2x – 1 je injekcija, dok g(x) = x2 to nije.
Dokaz: ;( ) = 2 − 1 M( ) =
;( ) = ;( ) M( ) = M( )
2 −1=2 −1 = /√
2 = 2 /: 2 ( ) = , ( ) =−
= ⟹ g nije injekcija
⟹ f jest injekcija Napomena: ℎ( ) = , > 0 jest injekcija.

Funkcija f je injekcija ako i samo ako svaki pravac paralelan s osi x siječe graf od f u najviše
jednoj točki.
Funkcije x ↦ ax + b, x ↦ , x ↦ x3 su injekcije. Niti jedna kvadratna funkcija nije injekcija.
Graf od f –1 dobije se iz grafa od f simetrijom s obzirom na pravac y = x.
Naime, bc )"
;(cdc
ce!⟺; (!) = , a točke ( , !) i (!, ) su simetrične s obzirom na pravac ! = .
bccdcce
( ,f) ∈ gh (f, ) ∈ gh^8

Polinomi i racionalne funkcije

Neka je n ∈ N ∪ {0}, a0, a1, a2, ..., an–1, an ∈ R, an ≠ 0. Funkcija oblika

f (x) = anxn + an–1xn–1 + ... + a2x2 + a1x + a0, x ∈ R
zove se polinom n-tog stupnja (nad skupom R), a često se označava s Pn (x).
Prirodni broj n zove se stupanj polinoma, oznaka st(f) = n ili deg(f) = n.
Polinom prvog stupnja (f (x) = a1x + a0) zove se linearna ili afina funkcija.
Polinom drugog (f (x) = a2x2 + a1x + a0) stupnja zove se kvadratna funkcija.
Realni brojevi a0, a1, a2, ..., an–1, an zovu se koeficijenti polinoma.

Primjer 8.

(D) ;( ) = + , st(;) = 1, D\ = ,D =
√' √'
, , r
(E) M( ) = 2 + − 1, st(M) = 2, D\ = −1, D = 1, D = 2 p
p
(F) ℎ( ) = 4 + 3, st(ℎ) = 5, D\ = 3, D = D = D' = D, = 0, D = 4 polinomi
q
(j) k( ) = −3 + 1, st(k) = 1, D\ = 1, D = −3
p
p
(l) !( )= + − √3, st(!) = 2, D\ = −√3, D = 1, D = o
(;) ;( ) = √ + 1,
y nisu polinomi
(M) !( )= .

Ako je an = 0 za svaki n, onda se f zove nulpolinom. To znači da je f (x) = 0 za svaki x ∈ R.

Polinom oblika f(x)=c, gdje je c∈R neki fiksan broj, zove se konstanta ili konstantna funkcija.
Graf konstantne funkcije ;( ) = F je pravac paralelan s osi x koji os y siječe u točki F ∈ ℝ.

Matematika u ekonomiji 7 Danijela Rabar

Međusobnim zbrajanjem, oduzimanjem i množenjem polinoma, te množenjem polinoma
realnim brojem opet se dobije polinom. To međutim ne mora biti slučaj kod dijeljenja polinoma.
Ako su P, Q polinomi, onda se funkcija oblika
{( )
|( )
f (x) =
zove (razlomljena) racionalna funkcija.
Prirodno područje definicije racionalne funkcije f je R\{x ∈ R : Q(x) = 0}.
{( )
|( )
Neka su P, Q polinomi. Racionalna funkcija f (x) = zove se prava ako je st(P) < st(Q).

U protivnom, tj. ako je st(P) ≥ st(Q), kaže se da je f neprava.

Svaka neprava racionalna funkcija može se prikazati kao zbroj polinoma i prave racionalne
funkcije i takav prikaz često olakšava rad s nepravim racionalnim funkcijama.
Valja uočiti analogiju s razlomcima, gdje se svaki nepravi razlomak može prikazati kao

Pravi razlomak je razlomak čija je apsolutna vrijednost manja od 1, npr. ili − , dok je
miješani broj, odnosno zbroj cijelog broja (različitog od nule) i pravog razlomka.
'
apsolutna vrijednost nepravog razlomka veća ili jednaka 1, npr. ili − .
}

= 9 ,, gdje je nepravi razlomak a 9 , miješani broj koji predstavlja zbroj

'} ' '} '
, ,
Tako je npr.
cijeloga broja 9 i pravoga razlomka ,. Cijeli broj (9) se još zove kvocijent brojeva 39 i 4, dok
'

se brojnik pravoga razlomka (3) zove ostatak pri dijeljenju brojeva 39 i 4.

Zadatak 9. Odredite prirodno područje definicije racionalnih funkcija

*
9 ' % • '
(a) f (x) = , (b) g (x) = , (c) h (x) = .
Koje su od zadanih funkcija prave, a koje neprave?
Rješenje: (a) :(;) = ℝ ∖ − , 3 , prava, (b) :(;) = ℝ ∖ =2>, neprava, (c) :(;) = ℝ ∖ − ' , neprava

Djeljivost polinoma
Ako su P i Q polinomi, takvi da je st(P) ≥ st(Q) i Q nije nulpolinom, onda postoje jedinstveni
polinomi q i r takvi da je
= €( ) + |(
{( ) •( )
) )
P = Qq + r ⇔ |( i st(r) < st(Q)
za svaki x za koji je Q(x) ≠ 0.
Polinom q(x) zove se kvocijent polinoma P i Q, a polinom r(x) ostatak pri dijeljenju P s Q.

Zadatak 10. Neprave racionalne funkcije

* ‚ ' %
9 9 ,
(a) , (b) , (c) .
prikažite kao zbroj polinoma i prave racionalne funkcije.
Rješenje: (a) €( ) = 2 − 2, ƒ( ) = + 3,
(b) €( ) = + − 3 − 4, ƒ( ) = −6 + 4, (c) €( ) = , ƒ( ) = −7
' ,

Matematika u ekonomiji 8 Danijela Rabar

Jednakost polinoma
Domena svakog polinoma je R, pa su dva polinoma f, g : R → R jednaka ako i samo ako za
svaki x∈R vrijedi f (x) = g (x).
Preciznije, polinomi f (x) = a0 + a1 x + a2 x2 + ... i g (x) = b0 + b1 x + b2 x2 + ... su jednaki ako i
samo ako imaju jednake koeficijente, tj. f = g ⇔ (∀k) (ak = bk).

mnogo njih različito od nule. Npr. ;( ) = 3 − 2 + =3−2 + +0∙ '+0∙ ,+⋯

Možemo smatrati da svaki polinom ima beskonačan broj koeficijenata, ali je samo konačno

Nultočke funkcije
Neka je f realna funkcija. Točka x0∈D(f) je nultočka ili korijen od f ako je f (x0)=0, tj. nultočka
je onaj element domene u kojem f poprima vrijednost 0. U toj točki njezin graf siječe x-os.
Traženje nultočaka svodi se na rješavanje jednadžbe f (x) = 0.
Funkcija može imati jednu ili više nultočaka ili ih uopće ne imati.

Zadatak 11. Nađite sve nultočke funkcija

− −3 , (b) g (x) = 2ˆ − 8 + 7,75 − 1.

9

√'
(a) f (x) =

= − 2, = + 2, (b) = 1, = 15
√' √'
Rješenje: (a)

Zadatak 12. Navedite nekoliko funkcija koje nemaju nultočaka.

Rješenje: ;( ) = 5, M( ) = + 4, ℎ( ) =
'
, ...

Nultočke polinoma
Polinom n-tog stupnja ima n nultočaka. Pritom, neke od njih mogu biti (konjugirano)
kompleksne, a neke i višestruke.
Neka je f polinom. Broj x0 je nultočka od f ako i samo ako je f djeljiv polinomom x – x0.
Poznavanje jedne nultočke može nas dovesti do ostalih nultočaka i tako omogućiti faktorizaciju
polinoma nad R:
f (x) = D‰ ( − D )Š8 ( − D )Š9 … ( − DŒ )Š• ( + Ž + € )•8 ( + Ž + € )•9 … ( + Ž• + €• )•‘ ,
gdje je (α1 + α2 + … + αk) + 2(“1 + “2 + … + “s) = n.
Pritom je svaki od faktora ireducibilan nad R, tj. nijedan od njih se ne može prikazati u obliku
umnoška dvaju polinoma nad R takvih da je stupanj svakog od njih barem 1.

Primjer 9.
f (x) = 2x3 – 6x2 – 12x + 16, x0 = 1
(2x3 – 6x2 – 12x + 16) : (x – 1) = 2x2 – 4x – 16
⇒ 2x3 – 6x2 – 12x + 16 = (x – 1)(2x2 – 4x – 16)
⇒ druga i treća nultočka od f dobiju se rješavanjem kvadratne jednadžbe 2x2 – 4x – 16 = 0
⇒ x1 = –2, x2 = 4 ⇒ 2x3 – 6x2 – 12x + 16 = 2(x – 1)(x – (–2))(x – 4) = 2(x – 1)(x + 2)(x – 4)

Matematika u ekonomiji 9 Danijela Rabar

Zadatak 13. Faktorizirajte i odredite sve nultočke polinoma
(a) f (x) = x3 – 12x2 + 47x – 60, ako je poznato da je f (3) = 0,
(b) f (x) = 24x3 – 14x2 – 11x + 6, ako je poznato da je f Q T = 0.
Rješenje: (a) = 4, " 5, ;( ) " ( 3)( 4)( 5),
' '
(b) " , " , ;( ) " 24 Q TQ TQ T
' , ' ,

Ako je ; polinom 6-tog stupnja, onda jednadžbu oblika ;( ) " 0 zovemo algebarska
jednadžba 6-tog stupnja.

Nejednadžbe se rješavaju bilo pomoću grafa, bilo rastavljanjem polinoma na linearne faktore.

Zadatak 14. Riješite nejednadžbe

( )( ) ' 9
(a) 2x2 + 9x – 5 > 0, (b) ≤ 0, (c) ≥ 0.
' , 9

Rješenje: (a) ∈ 〈 ∞, 5〉 ∪ 〈 , ∞〉,

(b) ∈ ” 3, 1@ ∪ ?2, ∞B, (c) ∈ ” ∞, 2@⋃ – , '— ⋃ 〈 , ∞〉

Monotone funkcije
Funkcija f raste na skupu A ⊆ D (f) ako x1 < x2 povlači f (x1) ≤ f (x2).
Funkcija f pada na skupu A ⊆ D (f) ako x1 < x2 povlači f (x1) ≥ f (x2).
Funkcija f strogo raste na skupu A ⊆ D (f) ako x1 < x2 povlači f (x1) < f (x2).
Funkcija f strogo pada na skupu A ⊆ D (f) ako x1 < x2 povlači f (x1) > f (x2).

Ako f raste ili pada, onda se f zove monotona.

Ako f strogo raste ili strogo pada, onda se f zove strogo monotona.
Svaka strogo monotona funkcija f je injekcija i kao takva ima inverz f –1.
Ako f strogo raste, odnosno strogo pada,
onda f –1 također strogo raste, odnosno strogo pada.

Matematika u ekonomiji 10 Danijela Rabar

Primjena funkcija u ekonomiji
Funkcija ponude i funkcija potražnje
Opisuju zavisnost ponuđene i tražene količine robe ovisno o cijeni.
Funkcija ponude q = s(p) je rastuća. Funkcija potražnje q = d(p) je padajuća.
Tržišna cijena određuje se rješavanjem jednadžbe s(p) = d(p) i označava s p0.
Cijene i količine moraju uvijek biti veće od nule, pa funkcije ponude i potražnje imaju
ekonomskog smisla ako istovremeno vrijedi

p > 0,
s(p) > 0,
d(p) > 0.

Zadatak 15. Neka su funkcija ponude i potražnje dane sa

s(p) = 2,3p + 1, d(p) = –0,7p + 10.
(a) Za koje cijene te funkcije imaju ekonomskog smisla?
(b) Pri kojoj cijeni prestaje potražnja?
(c) Odredite tržišnu cijenu i količinu robe koja se u tom slučaju nudi i traži na tržištu.
(d) Kolika treba biti cijena da bi potražnja iznosila najmanje 3?
(e) Nacrtajte grafove tih funkcija.
Rješenje: (a) Ž ∈ 〈0,14 〉, (b) Ž " 14 , (c) Ž\ " 3, €\ " 7,9, (d) Ž ˜ 10

Matematika u ekonomiji 11 Danijela Rabar