Funkcije u skupu realnih brojeva

J. Bektešević
November 23, 2022

1 Pojam funkcije, domen D (f ), kodomen Cd (f ), oblast vrijednosti

funkcije Im (f ), injekcija, sirjekcija, bijekcija, kompozicija, inverzna
funkcija
Ure†eni par µcija je prva koordinata a i druga koordinata b oznaµcavamo sa (a; b) i de…nišemo ovako:

(a; b) = ffag ; fa; bgg :

Teorem 1 (a; b) = (c; d) , a = c ^ b = d.

Dekartov (direktni) proizvod nepraznih skupova A i B oznaµcavamo sa A B i de…nišemo ovako

A B = f(a; b) : a 2 A ^ b 2 Bg :

Svaki podskup Dekartovog proizvoda A B nazivamo binarna relacija iz A u B. Pri tome je A polazni skup
binarne relacije , a B dolazni skup binarne relacije . Skupove

P1 ( ) = fa : (a; b) 2 g A;
P2 ( ) = fb : (a; b) 2 g B

nazivamo prva odnosno druga projekcija relacije , respektivno. Ako su A i B skupovi i A B onda
skup P1 ( ) nazivamo i oblast de…nisanosti (domen, podruµcje de…nisanosti) relacije , a skup P2 ( ) nazivamo
i oblast vrijednosti (slika, podruµcje vrijednosti) relacije , dok je skup B kodomen relacije .
Vaµznu vrstu binarnih relacija iz X u Y (X i Y dva neprazna skupa) µcine takozvane funkcionalne relacije odakle
proizlazi sljedeća de…nicija pojma funkcije:

De…nicija 2 Binarnu relaciju f A B nazivamo funkcionalnom relacijom ili funkcijom iz A u B ako ona
ima osobinu da ne sadrµzi nikoja dva razliµcita ure†ena para koji imaju iste prve koordinate, tj. ako za sve y1 ; y2 2 B
i sve x 2 A vrijedi
(x; y1 ) 2 f ^ (x; y2 ) 2 f ) y1 = y2 :

De…nicija 3 Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X (polazni skup) u skup Y (dolazni skup)
je pridruµzivanje (pravilo) koje svakom elementu x skupa X, koji pripada oblasti de…nisanosti funkcije f , pridruµzuje
f
taµcno jedan element y skupa Y . Tada pišemo f : X ! Y ili X ! Y odnosno y = f (x).

1
 Oblast de…nisanosti (domen) funkcije f dogovorno oznaµcavamo sa D (f ), a oblast vrijednosti te funkcije
oznaµcavamo sa Im (f ). Skup Y nazivamo kodomen funkcije f .

Ako funkcija f : X ! Y ima osobinu da je D (f ) = X, tj. ako je svuda de…nisana, onda je nazivamo funkcija f sa
skupa X u skup Y ili preslikavanje skupa X u skup Y . Ako funkcija f : X ! Y ima osobinu da je Im (f ) = Y
onda kaµzemo da je funkcija f iz skupa X na skup Y ili sirjekcija (drugim rijeµcima ako 8y 2 Y postoji bar jedan
x 2 X tako da je y = f (x)). Funkcija f : X ! Y (iz X u Y ) je injekcija (1-1 funkcija) ako ima osobinu

x1 ; x2 2 D (f ) ^ f (x1 ) = f (x2 ) ) x1 = x2 .

Za funkciju f : X ! Y kaµzemo da je bijektivna funkcija ako je ona istovremeno injekcija i sirjekcija. Za dvije
funkcije f i g kaµzemo da su jednake i pišemo f = g ako vrijedi

(i) f i g imaju iste polazne skupove i iste oblasti de…nisanosti,

(ii) f i g imaju iste dolazne skupove i iste oblasti vrijednosti,
(iii) f (x) = g (x) 8x 2 D (f ).

Primjer 1 Neka su a i b pozitivni realni brojevi. Odrediti domen, kodomen, oblast vrijednosti te ispitati da
li su sljede´ce funkcije "1 1" ili "na" :
a
(a) f : R ! R i f (x) = b+x2 ;
a
(b) f : R ! R i f (x) = b+jxj ;

x a
(c) f : R r fbg ! R i f (x) = x b;

(d) f : R ! R+ i f (x) = ea x
;
(e) f : R ! R i f (x) = ax2 + bx + 1, a > 0.

Rješenje.
a a 2 2
(a) Neka su x1 ; x2 2 D (f ) i f (x1 ) = f (x2 ). Tada je b+x 2 = b+x2 , x1 = x2 , (x1 x2 ) (x1 + x2 ) = 0, što
1 2
povlaµci x1 = x2 ili x1 = x2 pa funkcija f nije "1 1". Oµcito 0 2 R i ne postoji x 2 R tako da je f (x) = 0,
dakle, funkcija f nije "na". Kako moramo zadati dolazni skup pa da funkcija bude "na"?
a a
(b) Neka su x1 ; x2 2 D (f ) i f (x1 ) = f (x2 ). Tada je b+jx1j
= b+jx2j
, jx1 j = jx2 j, što povlaµci x1 = x2 ili
x1 = x2 pa funkcija f nije "1 1". Kao i maloprije, za 0 2 R ne postoji x 2 R takvo da je f (x) = 0 što
znaµci da funkcija f nije "na". Kako moramo zadati dolazni skup pa da funkcija bude sirjekcija?
(c) Neka su x1 ; x2 2 D (f ) i f (x1 ) = f (x2 ). Tada je xx11 ab = xx22 ab , (a b) (x1 x2 ) = 0, što povlaµci x1 = x2
jer je a 6= b pa funkcija f jeste "1 1". Jasno, 1 2 R, ali ne postoji x 2 R tako da je f (x) = 1. Zaista,
x a
x b = 1 , a = b što je nemoguće. Dakle, funkcija f nije "na". Kako moramo zadati dolazni skup pa da
funkcija bude bijekcija?

2
 (d) Neka su x1 ; x2 2 D (f ) i f (x1 ) = f (x2 ). Tada je ea x1 = ea x2 , x1 = x2 , a to znaµci funkcija f je "1 1".
Za svaki y 2 R+ moµzemo naći x 2 R tako da je y = f (x): y = ea x , ln y = a x , x = a ln y 2 R.
Zakljuµcujemo da je funkcija f preslikavanje "na". S obzirom da je funkcija f istovremeno injekcija i sirjekcija
to je ona bijekcija.

(e) Neka su x1 ; x2 2 D (f ) i f (x1 ) = f (x2 ). Tada iz ax21 +bx1 +1 = ax22 +bx2 +1 dobijamo (x1 x2 ) (ax1 + ax2 + b) =
b 2 b2 b2
0 tj. x1 = x2 ili ax1 + ax2 + b = 0 pa funkcija f nije "1 1". Kako je f (x) = a x + 2a + 1 4a 1 4a
2
b
to za svako y < 1 4a , ne postoji x 2 R tako da je y = f (x), odakle slijedi da funkcija f nije "na". Kako
moramo zadati dolazni skup pa da funkcija bude "na"?

1 x2
Primjer 2 Neka je f : R r 2 ! R i f (x) = 2x 1 . Odrediti skup Im (f ).

Rješenje. Problem odre†ivanja skupa vrijednosti Im (f ) funkcije f se svodi na nalaµzenje onih y 2 R za koje
jednaµcina f (x) = y ima bar jedno realno rješenje u skupu R r 21 . Vrijedi:

x2 p
= y , x2 2xy + y = 0 , x1;2 = y y2 y:
2x 1
1
Na osnovu posljednjeg zakljuµcujemo da jednaµcina f (x) = y ima bar jedno realno rješenje u skupu R r 2 ako je
y 2 y 0 tj. y 2 ( 1; 0] [ [1; +1). Najzad, Im (f ) = R r (0; 1).
x2 10x+7
Primjer 3 Odrediti oblast vrijednosti funkcije f (x) = 2x2 1 .
n p o
2
Rješenje. Kao i u prethodnom primjeru, potraµzimo sve vrijednosti y 2 R za koje postoji bar jedno x 2 Rr 2
2
p
2
tako da je x 2x10x+7
2 1 = y. Tada je (1 2y) x2 10x + y + 7 = 0 uz uslov 2x2 1 6= 0, tj. x 6= 2 . Ako je y = 2
1
3 1
dobijamo linearnu jednaµcinu µcije je rješenje x = 4 . Za y 6= 2 dobijamo kvadratnu jednaµcinu µcija je diskriminanta
D = 8 (y + 2) y + 29 0 za y 2 1; 92 [ [ 2; +1). Kako je vrijednost y = 21 ukljuµcena prethodnim
9
razmatranjem, to je Im (f ) = 1; 2 [ [ 2; +1).

Primjer 4 Ispitati da li su sljede´ce funkcije jednake

x2
(a) f (x) = x i g (x) = x ;
p
(b) f (x) = x i g (x) = x2 ;
p 2
(c) f (x) = x i g (x) = ( x) ;
p p 2
(d) f (x) = x2 i g (x) = ( x) ;
p 2
(e) f (x) = aloga x (a > 0) i g (x) = ( x) :
(f ) f (x) = sin2 x + cos2 x i g (x) = 1:

Rješenje.

(a) D (f ) = R, dok je D (g) = R r f0g. Dakle, D (f ) 6= D (g) pa zadane funkcije nisu jednake.
p
(b) Jasno, g (x) = x2 = jxj 0 za svako x 2 D (g) = R tj. Im (g) = [0; +1), dok su D (f ) = R i Im (f ) = R.
Dakle, Im (f ) 6= Im (g) što povlaµci da zadane funkcije nisu jednake.

(c) Oµcito je D (f ) = R, me†utim D (g) = [0; +1), a to znaµci da zadane funkcije nisu jednake.
(d) Kao i maloprije, D (f ) = R, dok je s druge strane D (g) = [0; +1) pa zadane funkcije nisu jednake.
(e) D (f ) = (0; +1) i D (g) = [0; +1) odakle slijedi da zadane funkcije nisu jednake.
(f ) D (f ) = D (g) = R i uz to Im (f ) = Im (g) = f1g pa su zadane funkcije jednake.

3
 Neka je f : X ! Y i g : Y ! Z. Kako je f (X) Y , to svaki element f (x) 2 f (X) Y funkcija g preslikava u
element g (f (x)) 2 Z. Tada se funkcija koja za svako x 2 X ima vrijednost g (f (x)) = (g f ) (x) naziva sloµzena
funkcija ili kompozicija (slog, superpozicija) funkcije g sa funkcijom f i oznaµcava se sa g f .
x+3
Primjer 5 Neka je f (x) = 2x 3 i g (x) = x2 +1 . Odrediti g f i f g.

Rješenje. Dakle,

f (x) + 3 (2x 3) + 3 2x x
(g f ) (x) = g (f (x)) = 2 = 2 = = 2 ;
(f (x)) + 1 (2x 3) + 1 4x2 12x + 10 2x 6x + 5
x+3 2 (x + 3) 3 x2 + 1 3x2 + 2x + 3
(f g) (x) = f (g (x)) = 2g (x) 3=2 3= = :
x2 + 1 x2 + 1 x2 + 1

De…nicija 4 Neka A; B R i neka je zadana funkcija f : A ! B. Ako postoji funkcija g : B ! A takva da

vrijedi

(i) g (f (x)) = x (8x 2 A) ;

(ii) f (g (y)) = y (8y 2 B) ;
1
kaµzemo da je funkcija g inverzna funkcija funkcije f i oznaµcavamo je sa f :

De…nicija 5 Neka je zadana funkcija f : A ! B. Skup f = f(x; f (x)) : x 2 Ag A B nazivamo gra…k

funkcije f .
1
Gra…k funkcije y = f (x) simetriµcan je gra…ku funkcije y = f (x) u odnosu na pravu y = x.

Primjer 6 Odrediti inverznu funkciju sljede´cih funkcija

(a) f (x) = x2 2ax de…nisane za x a (a 2 R) ;

(b) f (x) = x2 2ax de…nisane za x a (a 2 R) :

4
Rješenje. Jasno, taµcka T a; a2 predstavlja tjeme datih parabola pa su na zadanim intervalima kvadratne
funkcije bijekcije.

(a) Za x a funkcija y = f (x) je rastuća funkcija i y a2 pa će kod inverzne funkcije domen biti skup
a ; +1 , a oblast vrijednosti skup [a; +1). Sada kako bismo odredili inverznu funkciju f 1 , u polaznoj
2

funkciji y = x2 2ax umjesto x pišemo y i obratno, umjesto y pišemo x. Tada dobijamo x = y 2 2ay,
odnosno kvadratnu jednaµcinu po y
y 2 2ay x = 0:
p
Rješenja dobijene kvadratne jednaµcine su yp1;2 = a a2 + x. S obzirom
p da je oblast vrijednosti inverzne
funkcije skup [a; +1) to mora biti y = a + a2 + x, tj. f 1 (x) = a + a2 + x:
(b) Za x a funkcija y = f (x) je opadajuća funkcija i y a2 pa će kod inverzne funkcije domen biti skup
a2 ; +1 , a oblast vrijednosti skup ( 1; a]. Analogno kao pod (a) dobijamo kvadratnu y 2 2ay x = 0.
p
Rješenja dobijene kvadratne jednaµcine su y1;2 = a p a2 + x, ali zbog µcinjenice p da je oblast vrijednosti
inverzne funkcije skup ( 1; a] ; to mora biti y = a a2 + x, tj. f 1 (x) = a a2 + x:

2x 3
Primjer 7 Neka je zadana funkcija f : R r f1g ! B, gdje su f (x) = i B = R. Ispitati injektivnost i
x 1
sirjektivnost funkcije f (x). Šta uzeti za skup B kako bi zadana funkcija bila bijektivna i u tom sluµcaju odrediti
inverznu funkciju f 1 (x). Koliko je f 1 f (x) i f f 1 (x)?

Rješenje. Neka su x1 ; x2 2 D (f ) i f (x1 ) = f (x2 ). Tada je 2x 1 3 2x2 3

x1 1 = x2 1 , (2x1 3) (x2 1) = (2x2 3) (x1 1),
što povlaµci (nakon obavljenog mnoµzenja) x1 = x2 pa funkcija f jeste "1 1" (injektivna). Jasno, 2 2 B = R, ali
ne postoji x 2 R tako da je f (x) = 2. Zaista, 2x 3
x 1 = 2 , 3 = 2 što je nemoguće. Dakle funkcija f nije "na"
(sirjektivna). Prisjetimo se, funkcija f je sirjektivna ako je B = Im (f ). Problem odre†ivanja skupa vrijednosti
Im (f ) funkcije f se svodi na nalaµzenje onih y 2 B za koje jednaµcina f (x) = y ima bar jedno realno rješenje u
skupu R r f1g. Dakle,
2x 3 y 3
= y , 2x 3 = xy y , x = :
x 1 y 2
Na osnovu posljednjeg zakljuµcujemo da jednaµcina f (x) = y ima bar jedno realno rješenje x u skupu R r 21 ako
2x 3
je y 2 6= 0 tj. Im (f ) = R r f2g. Konaµcno, funkcija f : R r f1g ! R r f2g, gdje je f (x) = jeste bijekcija.
x 1
1
Odredimo njenu inverznu funkciju f (x) (ko malo bolje vidi to smo već uradili). U polaznoj funkciji zamijenimo

5
mjesta x i y, a zatim izrazimo y:
2x 3
y = ; x y;
x 1
2y 3
x = / (y 1)
y 1
xy x = 2y 3
xy 2y = x+3
y (x 2) = x+3
x+3
y =
x 2
1 x+3
f (x) = :
x 2
Dalje,
2x 3
1 1 f (x) + 3 x 1 +3
f f (x) = f (f (x)) = = 2x 3 = = x;
f (x) 2 x 1 2

1 1 2f 1
(x) 3 2 xx+32 3
f f (x) = f f (x) = 1 (x)
= x+3 = = x:
f 1 x 2 1

1.1 Dp, nule i znak funkcije

Oblast de…nisanosti elementarnih funkcija je dat sljedećom tabelom

f unkcija f (x) Def iniciono podrucje f unkcije

f (x) = polinom Dp : 8x 2 R
f (x) = p(x)
q(x) p Dp : q (x) 6= 0
f (x) = paran p g (x) Dp : g (x) 0
f (x) = neparan g (x) Dp : odredi Dp za g (x)
f (x) = ag(x) , a > 0, f (x) = eg(x) Dp : odredi Dp za g (x)
f (x) = logq(x) p (x) Dp : p (x) > 0, q (x) > 0, q (x) 6= 1
f (x) = ln g (x) Dp : g (x) > 0
f (x) = sin g (x), f (x) = cos g (x) Dp : odredi Dp za g (x)
f (x) = arcsin g (x), f (x) = arccos (x) Dp : 1 g (x) 1
r
x2 5x 1
Primjer 8 Odrediti de…niciono podruµcje funkcije y = 2
+ ln :
81 x 21 + 4x x2
Rješenje. Zbog razlomka treba da je 81 x2 6= 0 (x 6= 9 i x 6= 9), a zbog korijena

x2 5x
0;
81 x2
x (x 5)
0:
(9 x) (9 + x)
Posljednju nejednaµcinu riješimo tabelom i dobijemo R1 : x 2 ( 9; 0] [ [5; 9) : Logaritam je de…nisan ako mu je
argument pozitivan, dakle,
1
> 0;
21 + 4x x2
21 + 4x x2 > 0;

pa rješavajući posljednju kvadratnu nejednaµcinu nalazimo da je R2 : x 2 ( 3; 7) : Konaµcno, Dp. naše funkcije jeste
skup R1 \ R2 : x 2 ( 3; 0] [ [5; 7) :

6
 r
x2 + 5x + 6 1
Primjer 9 Odrediti de…niciono podruµcje funkcije y = :
x2 6x + 8 ln (x2 6x + 5)
Rješenje. Kako i u prethodnom zadatku zbog razlomka mora biti x2 6x + 8 6= 0 (x 6= 2 i x 6= 4), a zbog korijena
x2 + 5x + 6
0;
x2 6x + 8
(x + 1) (6 x)
0:
(x 2) (x 4)
Rješenje posljednje nejednaµcine (ne zaboraviti tabelu) je R1 : x 2 [ 1; 2) [ (4; 6] : Logaritam je de…nisan kada mu
je argument pozitivan tj.
x2 6x + 5 > 0
odakle dobijamo R2 : x 2 ( 1; 1) [ (5; +1) : Tako†er, razlomak je de…nisan ako mu je nazivnik razliµcit od nule
pa još mora biti
ln x2 6x + 5 6= 0;
2
x 6x + 5 =
6 e0 ;
x2 6x + 5 = 6 1;
x2 6x + 4 = 6 0;
tj. p p
x1 6= 3 5 i x2 6= 3 + 5:
p p p
Konaµcno, Dp. jeste skup R1 \ R2 r 3 5; 3 + 5 ; odnosno x 2 [ 1; 1) [ (5; 6] r 3 5 :
p p
Primjer 10 Odrediti de…niciono podruµcje funkcije f (x) = log 3 x2 2x :
Rješenje. Korijen je de…nisan ako je x2 2x 0, odakle slijedi (nacrtati odgovarajuću parabolu) R1 : x 2
( 1; 0] [ [2; +1). Logaritam je de…nisan ako mu je argument pozitivan tj.
p p
3 x2 2x > 0;
p p
3 > x2 2x 2
3 > x2 2x;
x2 + 2x + 3 > 0 / ( 1)
x2 2x 3 < 0.
Rješenje posljednje kvadratne nejednaµcine je R2 : x 2 ( 1; 3). Konaµcno, Dp. jeste skup R1 \ R2 , odnosno
x 2 ( 1; 0] [ [2; 3) :
q q
5
Primjer 11 Odrediti de…niciono podruµcje funkcije f (x) = log3 x x x4 :

Rješenje. Korijen je de…nisan ako su x5 0 tj. x > 0 i x x4 0 , (x 2)(x+2)

x 0, odakle slijedi (nacrtati
odgovarajuću tabelu te voditi raµcuna da je x > 0) R1 : x 2 [2; +1). Logaritam je de…nisan ako mu je argument
pozitivan tj.
r r
5 4
x > 0;
x x
r r
5 4 2
> x
x x
5 4
> x /x
x x
(zasto mozemo pomoziti sa x?)
5 > x2 4
x2 9 < 0.
Rješenje posljednje kvadratne nejednaµcine je R2 : x 2 ( 3; 3). Konaµcno, Dp. jeste skup R1 \R2 , odnosno x 2 [2; 3) :

7
Primjer 12 Odrediti de…niciono podruµcje funkcije y = log4x x2 x2 5x + 6 :

Rješenje. Logaritam je de…nisan kada vrijede sljedeće nejednaµcine:

x2 5x + 6 > 0 , R1 : x 2 ( 1; 2) [ (3; +1) ;

4x x2 > 0 , R2 : x 2 (0; 4) ;
p p
4x x2 6= 1 , x1 6= 2 + 3 i x2 6= 2 3:
p p p
Dp. jeste skup R1 \ R2 r 2 3; 2 + 3 ; odnosno x 2 (0; 2) [ (3; 4) r 2 3 :
s p
2 3 2 + 3 16 x2
Primjer 13 Odrediti de…niciono podruµcje funkcije y = ln ln x 2x 2 + :
2x 7

Rješenje. Prvi logaritam je de…nisan kada je

ln x2 2x 2 > 0;
2
x 2x 2 > e0 ;
x2 2x 2 > 1;
x2 2x 3 > 0 , R1 : x 2 ( 1; 1) [ (3; +1) :

Drugi logaritam je de…nisan ukoliko je x2 2x 2 > 0 što je odmah ispunjeno jer mora biti x2 2x 2 > 1: Što
se tiµce korijena dovoljno je odrediti oblast de…nisanosti potkorjenog izraza:

16 x2 0 , R2 : x 2 [ 4; 4] i
7
2x 7 6= 0 , x 6= :
2
7 7
Dp. je skup R1 \ R2 r 2 ; odnosno x 2 [ 4; 1) [ (3; 4] r 2 :
p
ln log 41 x2 4 2x + 10 + 1
Primjer 14 Odrediti de…niciono podruµcje funkcije y = p :
2x2 13x + 20
Rješenje. Funkcija ln () je de…nisana ako je
p
log 41 x2 4 2x + 10 + 1 > 0;
p
log 14 x2 4 2x + 10 > 1;
p 1
1
x2 4 2x + 10 < ;
4
p
x2 4 2x + 10 < 4;
p p p
x2 4 2x + 6 < 0 , R1 : x 2 2; 3 2 :

Funkcija log 14 () ako je

p
x2 4 2x + 10 > 0 , R2 : 8x 2 R;
i na kraju još mora biti 2x2 13x + 20 0 i 2x2 13x + 20 6= 0 tj.

5
2x2 13x + 20 > 0 , R3 : x 2 1; [ (4; +1) :
2
p p
Dp. je skup R1 \ R2 \ R3 ; odnosno x 2 2; 52 [ 4; 3 2 :

p
3 2 sin x x2 7
Primjer 15 Odrediti de…niciono podruµcje funkcije y = e arcsin :
x 5

8
 x2 7
Rješenje. Data funkcija je de…nisana kada je 3 2 sin x 0i 1 1 i x 6= 5:
x 5
3
3 2 sin x 0 , sin x što je taµcno R1 : 8x 2 R:
2
Dalje,

x2 7 x2 x 2
1, 0 : : : tabela : : : , R2 : x 2 ( 1; 1] [ [2; 5) ;
x 5 x 5
x2 7 x2 + x 12
1, 0 : : : tabela : : : , R3 : x 2 [ 4; 3] [ (5; +1) :
x 5 x 5
Dp. je skup R1 \ R2 \ R3 ; odnosno x 2 [ 4; 1] [ [2; 3] :

1 x2
Primjer 16 Odrediti de…niciono podruµcje funkcije y = ln arcsin :
x+2
1 x2
Rješenje. Logaritamska funkcija je de…nisana ukoliko je arcsin > 0. Ovo zajedno sa uslovom de…nisanosti
x+2
1 x2
funkcije arcsin daje sistem nejednaµcina
x+2
1 x2
0< 1 , : : : R : x 2 ( 1; 1) :
x+2