Elementarne funkcije

Ponovimo:
• Svaka strogo monotona funkcija je
injekcija.

• Za svaku funkciju f : A  ,
suženje f : A  f(A) je surjekcija.

• Ako je f : A   strogo monotona

na nekom intervalu I  A, onda je
suženje f : I  f(I) bijekcija.
Ako je f : A  B bijekcija onda vrijedi:

• Postoji funkcija g : B  A tako da

vrijedi g  f = iA i f  g = iB .
Funkcija g : B  A je jedinstvena,
označavamo je g = f -1 i nazivamo
inverzna funkcija funkcije f.

• Graf inverzne funkcije f -1 je

simetričan grafu funkcije f s obzirom
na pravac y = x.
Osnovne elementarne funkcije:
i) Konstantna funkcija
ii) Opća potencija
iii) Eksponencijalna funkcija
iv) Logaritamska funkcija
v) Trigonometrijske funkcije
vi) Ciklometrijske funkcije
Konstantna funkcija
f(x) = c, c  
3 y

2
c y=c

0 x
-3 -2 -1 1 2 3

-1

f:   
f() = {c}
 Opća potencija
f(x) = xr, r   \
{0}
Razlikujemo slučajeve:
1. r = n  
2. r = -n   \ 
3. r = m/n   \ 
4. r   \ 

Napomena: ako je r = 0, onda je x0 = 1, za x  0,

pa dobivamo suženje konstantne funkcije f(x) = 1.
Potencije s prirodnim eksponentom
f(x) = xn, n  

y
y=x
y = x2 4

0 x
-4 -2 2 4

-2

-4

y = x3
f :   , f() =  za n
neparan, f() = [0, ) za n paran
Potencije s cijelobrojnim eksponentom
oblika f(x) = x-n, n  
y
3

1
y= 1/x2 y= 1/x

-3 -2 -1 0 1 2 3x
-1

-2
y= 1/x3
-3

1
Budući je x-n = n, onda je f:  \ {0}   i vrijedi:
x
f(  \ {0}) =  \ {0}, za n neparan,
f(  \ {0}) = (0,), za n paran.
 Potencije s racionalnim eksponentom
oblika f(x) = x1/n, n   \
{1}.

Budući je x1/n = n
x onda je:
f :    i f() =  za n neparan,

f: [0, )   i f([0, )) = [0, ) za n paran.

Nadalje, vrijedi:
za svaki x  D(f) je (x 1/n )n = (n x )n = x,
te za svaki y  f(D(f) ) je (yn )1/n =n y = y.
n
 Neka je funkcija
Primjeri: g1 : [0, )  [0, ) suženje
1. n = 2 funkcije g(x) = x2.

y y=x2 Funkcja g1 je bijekcija.

y=x
3
Definirajmo funkciju
y=x1/2
1
f1: [0, )  [0, ) tako da je

0 x
f1(x) = x1/2.
-2 -1 1 2 3

Za svaki x  [0, ) vrijedi

-1

f(x) = x1/2 f1(g1(x)) = (x2 )1/2 = |x| = x,

f: [0, )   te za svaki y  [0, )

vrijedi
f( [0, ) ) = [0, )
g1(f1 (y)) = (y1/2-1
)2 = y.
Dakle, f1 = g1
Uočimo:
Suženje g2 : (-,0]  [0, )
y=x2
3
y y=x funkcije g(x) = x2 je bijekcija.
2 Definirajmo funkciju

f2: [0, )  (-,0] tako da je

1

f2(x) =-x1/2 .
0 x
-2 -1 1 2 3

-1

-2 y=-x1/2 Za svaki x  (-,0] vrijedi

f(x) = -x 1/2 f2 (g2(x)) = - (x2 )1/2 = -|x| = x,

f: [0, )   te za svaki y  [0, ) vrijedi

g2(f2 (y)) = (-y1/2)2 = y.
f( [0, ) ) = (-,0]
Dakle, f2 = g2-1
2. n=3 Promatrajmo funkciju
g(x) = x3 .
y y=x3
3
y=x Funkcija g:    je
2
y=x1/3
bijekcija.
1

Ako je f:    tako da je
-3 -2 -1
0
1 2 3 x
-1

-2 f(x) = x1/3
onda za svaki x   vrijedi
-3

f (g(x)) = (x3 )1/3 = x,

f(x) = x1/3
te za svaki y   vrijedi
f:   
g(f (y)) = (y1/3)3 = y.
f() = 
Dakle, f = g-1
 Potencije s racionalnim eksponentom
oblika f(x) = xm/n, m/n   \ .

Uz pretpostavku m  , n  , te M(m,n) = 1

razlikujemo slučajeve:

• n neparan i m > 0, onda je D(f) = ,

• n neparan i m < 0, onda je D(f) = \ {0},
• n paran i m > 0, onda je D(f) = [0, ),
• n paran i m < 0, onda je D(f) = (0, ).

Napomena: xm/n := n x m
 Graf od f1(x) = x2/3 se naziva “galeb”.
Primjeri:
y 5
y
5
y= x-3/2 y = x3/2

3 3
y=x 2/3
y
2 2

y = x-2/3 1 1

0 x
-4 -2 2 4 0 x
-1 1 2 x 3 4 5
-1
-1

f1(x) = x2/3, D(f1) = , f3(x) = x3/2, D(f3) = [0,),

f1() = [0,). f3([0,)) = [0,).
f2(x) = x-2/3, D(f2) =  \ {0},
f4(x) = x-3/2, D(f4)= (0,),
f2( \ {0} ) =
(0,). f4((0,)) = (0,).
 Potencije s realnim eksponentom
oblika f(x) = xr, r   \  .
Vrijedi:
• za r > 0 je D(f) = [0,),
• za r < 0 je D(f) = (0,).
r= 3
4 r=- 2
y r= 2

y2

0 x
-1 1 x 2 3

-1
Vrijedi općenito:
Inverzna funkcija (suženja) opće potencije je opet
opća potencija. Preciznije, ako je f(x) = xr onda je
f–1 (y) = y1/r , “kad god ti izrazi imaju smisla”.

3
y
y = x1/r y=x

2 y = xr
y

0 x
-1 1 x 2 3

-1
 Eksponencijalna funkcija
1<a 0<a<1
5 y
y 5
4
4
y = ax
3
3

2 2

1 1 y = ax

-3 -2 -1 0 1 2 x -2 -1 0 1 2 3 4 x
-1 -1

f(x) = ax, a > 0 i a  1,

f:   ,
f() = (0, ).
 Funkcija f(x) = ax , f:    je strogo monotona i
f() = (0, ). Dakle, suženje f1 :   (0, ) je
bijekcija.
y y
a>1 y= ax y = ax
0<a<1
4 4

y=x y=x

y = logax
x
-2 0 2 4
-2 0 2 4 x
-2
-2 y = logax

Definirajmo funkciju: g  loga : (0, )  , tako da vrijedi:

g(f1(x)) = loga (ax) = x, za svaki x  ,

f1(g(y)) = a loga (y) = y, za svaki y  (0, ).

Dakle, f1-1 = g.
 Logaritamska funkcija
1<a 0<a<1
4 y
y 3
2
y = logax 2
1

-1 1 2 3 4 5
0 x
-1 0 1 2 3 4 5 x
-1 -1
y = logax
-2 -2

-3
-3

f(x) = logax, a > 0 i a  1,

f: (0, )  .
f ((0, )) = .
U primjeni su važne eksponencialne funkcije s
bazom 10 - dekadska i s bazom e – prirodna,
gdje je e  2.71828... transcendentan broj, te
logaritamske po bazi 10, tzv. dekadski ili
Briggsov logaritam i po bazi e, tzv. prirodni
logaritam. Definiramo:

log10x := log x i logex := ln x .

Uočimo: 10, e > 1 (graf!!)

 Trigonometrijske funkcije

Trigonometrijske funkcije su:

• sinus
• kosinus
• tangens
• kotangens
Namatanje pravca na kružnicu

T’
1

1
T
O’ 0 x

O O’
T T’
 Namatanje pravca na kružnicu
Uočimo: sve točke oblika x+2k , k  , se
namatanjem preslikaju u istu točku.

O O’
1
T’ = S’
T T’
O’ S S’
1

x x+2π
0 T S
Trigonometrijska kružnica

1
sinx T (cosx,sinx)

cosx 1

pT
 Trigonometrijske funkcije

sinus kosinus

y y
1 1
-  x -/2 /2
 2 2 x
-1  -1

f(x) = sinx, f(x) = cosx,

f:    f:   

f() = [-1,1] f() = [-1,1]

 tangens

Definiramo:

3π/2
sin x
- -/2 /2 x

tg x :=
-3π/2  2
cos x

y = tgx

f(x) = tg x, f: A  , f(A) = , gdje je

A = D(f) =  \ { x   | cos (x) = 0},
π
tj. A=\{ x  |x = 2
+ kπ, k   }.
 kotangens

Definiramo:
- -/2 /2 3π/2 x
-3π/2  
cos x
2

ctg x :=
sin x

y = ctgx

f(x) = ctg x, f: A  , f(A) = , gdje je

A = D(f) =  \ { x   | sin (x) = 0},
tj. A =  \ { x   | x = kπ, k   }.
 Trigonometrijska kružnica
tgx

1
Os kotangensa
x

ctgx 1

Os tangensa
Uočimo: Za x = /2 os pT
tangensa i pravac pT nemaju
presjek, što znači da tanges
nije definiran!
Slično za kotanges u x = 0.
 Svojstva trigonometrijskih funkcija

sin cos tg ctg

Područje  \ {π /2 + kπ,  \ { kπ, k 
definicije Df
  k  } }

Slika f(Df) [-1,1] [-1,1]  

x = kπ, x = π /2 + kπ, x = kπ, x = π /2 + kπ,
Nul-točke
k k k k

Parnost neparna parna neparna neparna

Osnovni
period 2π 2π π π
Predznak po
kvadrantima +,+,-,- +,-,-,+ +,-,+,- +,-,+,-
I, II, III, IV
Neke važnije veze između trigonometrijskih
funkcija

sin2x + cos2 x = 1,
sin2x = 2 sinx cosx, cos2x = sin2x - cos2 x ,
sin2x = 1/2·(1 - cos2x), cos2x = 1/2·(1 + cos2x),
ctgx = 1/tgx
tg2x = 2tgx/(1-tg2x), ctg2x = (ctg2x-1)/2ctgx
sin2x = tg2x/(tg2x+1), cos2x = ctg2x/(ctg2x+1).
 Ciklometrijske ili arkus funkcije

Ciklometrijske ili arkus funkcije su inverzne

funkcije suženja trigonometrijskih funkcija.

Ciklometrijske funkcije su :
• arkus-sinus
• arkus-kosinus
• arkus-tangens
• arkus-kotangens
 Neka je Sin: [-π/2, π /2]  [-1,1] suženje funkcije sin.
Dakle, za svaki x є [-π /2, π /2], vrijedi sin x = Sin x.
Funkcija Sin je bijekcija.

y
y=x
2

-/2 /2
0 x
-3 -2 -1 1 2 3
y = sinx
-1

-2

Definirajmo: Arcsin: [-1,1]  [- π /2, π /2] ,

tako da vrijedi: x є [-π /2, π /2], Arcsin(Sin x) =
x,  y є [-1,1], Sin(Arcsin y) = y.
Dakle, Sin-1 = Arcsin.
Neka je Cos: [0, π ]  [-1,1] suženje funkcije cos.
Dakle, za svaki x є [0, π], vrijedi cos x = Cos x.
Funkcija Cos je bijekcija.
y y=x
2


-3 -2 -1 0 1 2 3 x
y = cosx
-1

-2

Definirajmo: Arccos: [-1,1]  [0, π] ,

tako da vrijedi: x є [0, π], Arccos(Cos x) = x,
 y є [-1,1], Cos(Arccos y) = y.
Dakle, Cos-1 = Arccos.
 arcsin arccos
2
y 4 y
π /2 π
1

2
x π /2
0
-2 -1 1 2
1
-1
x
0
-π /2 -2 -1 1 2
-2
-1

arcsin: [-1,1]  , arccos: [-1,1]  ,

arcsin x = Arcsin x, arccos x = Arccos x,

arcsin([-1,1]) = [-π /2, π /2]. arcos([-1,1]) = [0, π].

Vrijedi:
y
1.5

f1(x) = sin(arcsin x), 1

y = sin(arcsin x)

f1:[-1,1]  ,
0.5
x
0
f1([-1,1]) = [-1,1],
-1.5 -1 -0.5 0.5 1 1.5
-0.5

sin(arcsin x) = x.
-1

-1.5

f2(x) = arcsin(sin x),

y

f2:   , 2 π /2
1
-π /2 π /2 x
0

f2() = [-π /2, π /2].

-6 -4 -2 2 4 6
-1
-π /2
-2

y = arcsin(sin x)
Za x є [-π /2, π /2] je
arcsin(sin x) = x.
Vrijedi:
y
1.5

f1(x) = cos(arccos x), 1

y = cos(arccos x)

f1:[-1,1]  ,
0.5
x
0
f1([-1,1]) = [-1,1],
-1.5 -1 -0.5 0.5 1 1.5
-0.5

cos(arccos x) = x.
-1

-1.5

f2(x) = arccos(cos x), 4 y

π

f2:   , 2
1
π x

f2() = [0, π].

0
-6 -4 -2 2 4 6
-1

y = arccos(cos x)
Za x є [0, π] je
arccos(cos x) = x.
Neka je Tg : (-π/2, π /2)   suženje funkcije tg.
Dakle, za svaki x є (-π /2, π /2), vrijedi tg x = Tg x.
Funkcija Tg je bijekcija.
y
y=x
2
π /2

-π /2 π /2 x
-3 -2 -1 0 1 2 3

-1

-π /2
-2
y = tg x

Definirajmo: Arctg:   (-π/2, π /2) ,

tako da vrijedi: x є (-π /2, π /2), Arctg(Tg x) = x,
 y є , Tg(Arctg y) = y
Dakle, Tg-1 = Arctg.
Neka je Ctg : (0, π)   suženje funkcije ctg.
Dakle, za svaki x є (0, π), vrijedi ctg x = Ctg x.
Funkcija Ctg je bijekcija.
y
4 y=x
π
3

y = ctg x 1

-2 0 2 π 4 x
-1

-2

Definirajmo: Arcctg:   (0, π) ,

tako da vrijedi: x є (0, π ), Arcctg(Ctg x) =
x,  y є , Ctg(Arcctg y) = y.
Dakle, Ctg-1 = Arcctg.
 arctg arcctg

y y
4
2 π /2 π
1
2
0 x
-6 -4 -2 2 4 6 1
-1
-2 -π /2
0 x
-6 -4 -2 2 4 6
-1

arctg:   , arcctg:   ,
arctg x = Arctg x, arcctg x = Arcctg x,

arctg () = (-π /2, π /2). arcctg () = (0, π).

Uočimo: Svako suženje
Sink: [-/2 + k, /2 + k] [-1,1] , k є , funkcije
sin je bijekcija, pa ima inveznu funkciju.
y

y=x

1
-1 1 x

-1 y = sinx

Oprez: “Okomita zmijica” nije funkcija!

Slično, budući su funkcije cos, tg, ctg po djelovima
strogo monotone, postoje suženja tih funkcija koja
su bijekcije, pa postoje inverzne funkcije tih
suženja.
y
Primjer: y=x

y = ctgx
Definicija:
Elementarnom funkcijom smatramo svaku
funkciju koja se može konstruirati od osnovnih
elementarnih funkcija i njihovih suženja
primijenjujući (konačno puta) zbrajanje,
oduzimanje, množenje, dijeljenje i komponiranje.
 Osnovna podjela elementarnih
funkcija:

1. Polinomi
2. Racionalne funkcije
3. Algebarske funkcije
4. Transcendentne funkcije
1. Polinomi

Polinom n-tog stupnja, n    {0}, je funkcija

Pn :   , Pn (x) = anxn + an-1xn-1 + . . . + a1x + a0,
pri čemu su an, an-1, . . . , a1, a0   i an  0 za n 
.

Napomena: Ako je n = 0, onda je P0 (x) = a0 konstantna funkcija.

2. Racionalne funkcije

Racionalna funkcija je funkcija oblika

Pn ( x )
R(x) =
Qm ( x )
gdje su Pn(x) i Qm(x) polinomi n-tog, odnosno m-tog
stupnja, redom.

Dakle, R : X  , gdje je
X = D(R) =  \ { x   | Qm(x) = 0}.

Napomena: Polinome još nazivamo cijele racionalne funkcije ( Qm(x) = 1 ),

a sve ostale racionalne, razlomljene racionalne funkcije.
• Ako oba polinoma Pn(x) i Qm(x) imaju koeficijente
iz skupa racionalnih brojeva  onda kažemo da
je R = Pn/Qm racionalna funkcija s racionalnim
koeficijentima.

• Ako je Pn polinom n-tog stupnja, a Qm polinom

m-tog stupnja i ako je n < m, onda kažemo da je
R = Pn/Qm prava racionalna funkcija, a ako je
m  n onda kažemo da je neprava racionalna
funkcija. U ovom slučaju se R(x) može prikazati
kao
R(x) = St(x) + Tk(x)/Qm(x),
gdje su St i Tk polinomi t-tog, odnosno k-tog
stupnja, redom, tako da je k < m.
 Primjeri:
2 x5 3 x 1
1. f(x) =  4 x7  2 x4

je racionalna funkcija s racionalnim koeficijentima,

dok racionalna funkcija
2 x3  3x2  1 to nije.
g(x) =
x4  π

2 x 3  3 x  1
2. f1(x) = je prava racionalna funkcija.
4 x4  x

2 x 4  x2  1 je neprava racionalna funkcija.

f2(x) =
x2  2

Dijeljenjem dobivamo: f2(x) = 2x2  3  5

x2 2
3. Algebarske funkcije

Algebarske funkcije su elementarne funkcije koje

se mogu dobiti komponiranjem općih potencija s
racionalnim eksponentima i racionalnih funkcija s
racionalnim koeficijentima.

Primjeri:

f(x) = 5 ( ) je algebarska funkcija.

x2  x 3
2x  7

g(x) = (x5  2x  1) 3
nije algebarska funkcija.
4. Transcendentne funkcije

Elementarne funkcije koje nisu algebarske

nazivamo transcendentne.

Dakle, među ove funkcije ubrajamo

eksponencijalne, logaritamske, trigonometrijske i
ciklometrijske, kao i većinu racionalnih (sve one
koje imaju neki koeficijent iracionalan).

Važne transcendentne funkcije su i tzv.

hiperbolne funkcije i area-funkcije.
 Hiperbolne funkcije
sinus hiperbolni kosinus hiperbolni
x x x x
Definiramo: sh x := e  e Definiramo: ch x := e  e
2 2
y 4 y

4 3

2
y = shx y = chx
2
x
0 1
-4 -2 2 4
x
-2
0
-2 -1 1 2

Napomena: Graf f(x) = chx

-4 -1

nazivamo “lančanica”.

f(x) = sh x, f(x) = ch x,

f:   , f() = . f:   , f() = [1,].

 tangens hiperbolni kotangens hiperbolni

Definiramo: th x := shx Definiramo: cth x := chx

chx shx
2x 2x
th x = 2 x 1
e e
cth x = 2 x  1
e 1 e 1
y
y 3
2

y = thx 2
y = cthx
1
1
x
0 0 x
-3 -2 -1 1 2 3 -3 -2 -1 1 2 3
-1
-1
-2

-2
-3

f(x) = cth x,
f(x) = th x,
f:  \ {0}  ,
f:   , f() = (-
1,1). f() = (-,-1)  (1,).
 Neke važnije veze između hiperbolnih
funkcija

ch2 x - sh2x = 1,
sh2x = 2 shx chx, ch2x = sh2x + ch2 x ,
sh2x =1/2·(ch2x-1), ch2x =1/2·(1 + ch2x),
cthx =1/thx
th2x = 2thx/(1+th2x), ch2x =(cth2x+1)/2cthx
sh2x = th2x/(1-th2x), ch2x = cth2x/(cth2x-1),

Ove relacije ukazuju na sličnost s trigonometrijskim funkcijama!

 Area-funkcije
area-sinus hiperbolni
Funkcija sh:    je bijekcija. Inveznu funkciju funkcije sh
nazivamo area-sinus hiperbolni i označavamo arsh.

y y=x
4

2
y = arshx

-4 -2
0
2 4 x

-2

-4

y = shx

f(x) = arsh x, Može se pokazati da vrijedi

f:   , f() =  
arsh x = ln x  x2  1 
 area-kosinus hiperbolni

Neka je Ch: [0,)[1,) suženje funkcije ch. Funkcija Ch je

bijekcija. Inveznu funkciju funkcije Ch označimo s Arch.Dakle,
Arch : [1,)  [0,).

y
4
y=x
3

2
y = chx
y = archx
1

-2 -1
0
1 2 3 4 x
-1

arch: [1,)  ,
arch x = Arch x, Može se pokazati da je

arch ([1,)) = [0,).


arch x = ln x  x2  1 
 area-tangens hiperbolni

Neka je Th:   (-1,1) suženje funkcije th. Funkcija Th je

bijekcija. Inveznu funkciju funkcije Th nazivamo area-tangens
hiperbolni i označavamo arth.
y
2 y=x

y = thx
1

-3 -2 -1
0
1 2 3 x

-1

y = arthx -2

f(x) = arth x, Može se pokazati da vrijedi

1 x 1
f: (-1,1)  , f ((-1,1)) = . arth x = 2 ln 1  x
 area-kotangens hiperbolni

Neka je Cth:  \ {0}  (-,-1)  (1,), suženje funkcije cth.

Funkcija Cth je bijekcija. Inveznu funkciju funkcije Cth označimo
s Arcth. Dakle, Arcth: (-,-1)  (1,)   \ {0}.
y
3
y=x
2
y = cthx
1
y = arcthx
0 x
-3 -2 -1 1 2 3
-1

-2

-3

arcth: (-,-1)  (1,)  ,

Može se pokazati da vrijedi
arcth x = Arcth x, 1 ln x  1
arcth x = 2 x 1
arcth ( (-,-1)  (1,) ) =  \
{0}.
Još neke važnije elementarne funkcije
Apsolutna vrijednost Predznak
 X, X  0,  1, X  0,
|x| =  sgn(x) = 
 X, X  0.  1, X  0.
Vrijedi: sgn(x) = x
x
y y
y = |x|
5
2
4

3 1

2 x
0
1 -3 -2 -1 1 2 3

y = sgn(x)
0 -1
-4 -2 2 4 x
-1
-2

f(x) = |x|, f(x) = sgn(x),

f :   , f() = f :  \ {0}  , f() = {1,-
[0,). 1}.
Svaka sugestija ili primjedba je dobrodošla.