5 Poglavlje: TEORIJA FUNKCIJA KOM-

PLEKSNE PROMJENLJIVE
Zadaci
11.Odrediti tačke prekida sljedećih funkcija:
2
◦ z +8 ◦ 1
1 f (z) = 3 , 2 f (z) = e . z
z +1
Rješenje:
1◦ Prekidne tačke su nule polinoma z 3 + 1 (naime,
f (z) je racionalna funkcija i ona je neprekidna
izuzev u nulama imenioca):
√
z +1 = 0 ⇒ z = −1 ⇒ −1 = cos π+i sin π,
3 3

π + 2kπ π + 2kπ
zk = cos +i sin (k = 0, 1, 2).
3 3 √
π π 1 3
z0 = cos + i sin = + i
3 3 2 2
z1 = cos π + i sin π = −1
√
5π 5π 1 3
z2 = cos + i sin = −i
3 3 2 2
2◦ z = 0
12. Pokazati da funkcija f (z) = |z| nema izvod
′ f (z) − f (z0)
f (z0) = lim u tački z = 0.
z→z0 z − z0
Rješenje:
′ |z| − 0 z = ρeiφ ρ
f (0) = lim = = lim iφ = e−iφ
z→0 z − 0 z→0⇔ρ→0 ρ→0 ρe

Pošto ovaj limes zavisi od φ (tj. za dvije različite vri-

jednosti od φ mogu se dobiti dvije različite vrijednosti

i
 |z| − 0
limesa), to on ne postoji, tj. ne postoji lim .
z→0 z − 0

U sljedećim zadacima ispitati diferencijabilnost funk-

cije koristeći definiciju
Definicija. Ako uvedemo polarne koordinate tada
je

z − a = ρ(cos α + i sin α) = ρcisα

′ f (a + ρcisα) − f (a)
fa(a) = lim
ρ→0+ ρ cisα
ako ova granična vrjednost postoji.
13. Ispitati diferencijabilnost funkcije f (z) = z̄.

Rješenje:

f (z) − f (a) z̄ − ā ρcis(−α) + ā − ā

lim = lim = lim =
z→a z−a z→a z − a ρ→0 ρcisα
cis(−2α). Ovaj izvod zavisi od α u svakoj tački z-
ravni, prema tome funkcija z̄ nema izvod ni u jednoj
tački.
14. Ispitati diferencijabilnost funkcije f (z) = |z|2 =
z · z̄.

Rješenje:

f (z) − f (a) z · z̄ − a · ā
lim = lim =
z→0 z−a z→a z−a
(ρcisα + a)(ρcis(−α) + ā) − aā
lim =
ρ→0 ρcisα
ρ + ρcisαā + aρcis(−α) + aā − aā
2
lim =
ρ→0 ρcisα
ii
 ρ + cisαā + acis(−α)
lim =
ρ→0 cisα
= ā + acis(−2α)
Funkcija nije diferencijabilna ni u jednoj tački kom-
f (z) − f (0)
pleksne ravni osim u z = 0, tj. a = 0, lim =
z→0 z−0
0.
15. Ispitati diferencijabilnost funkcije f (z) = Re(z)
Rješenje:

Re(z) − Re(a) ρ cos α + Re(a) − Re(a)

lim = lim =
z→a z−a ρ→0 ρcisα
cos α cos α
lim =
ρ→0 cisα cisα
16. Odrediti izvod funkcije f (z) = z n po definiciji.
Rješenje:
z n − an n−1 0 n−2 0 n−1


lim = lim z a + z a + ... + z a = n·an−1.
z→a z − a z→a

Funkcija je diferencijabilna u svakoj tački kompleksne

ravni i vrijedi
(z n)′ = n · z n−1.

17. Ispitati da li je funkcija f (z) = z 2 · z̄ analitička u

bar jednoj tački.
Rješenje:
f (z) = z 2z̄ = (x + iy)2 · (x − iy) = (x + iy)(x − iy)(x + iy) =
= (x2 + y 2)(x + iy) = (x3 + xy 2) + i(x2y + y 3).
Neka je u(x, y) = x3 + xy 2, v(x, y) = x2y + y 3.
Interesuje nas u kojoj tački vrijede K.R. jednakosti:

iii
 ∂u ∂v
= 3x2 + y 2, = x2 + 3y 2,
∂x ∂y
∂u ∂v
= 2xy, = 2xy
∂y ∂x
3x2 + y 2 = x2 + 3y 2
2xy = −2xy
3x2 + y 2 = x2 + 3y 2
xy = 0
x=0 ∨ y = 0 i prva jednačina impliciraju jedino
rješenje:
x = 0, y = 0.
Koši-Rimanovi uslovi su zadovoljeni samo u z = 0,
(a ni u jednoj drugoj tački), tj. ne postoji okolina te
tačke u kojoj su oni takoder zadovoljeni. Zato data
funkcija nije analitička ni u jednoj tački z ∈ C.
18. Naći analitičku funkciju f (z) = u(x, y) + iv(x, y)
ako je
u(x, y) = 2ex cos y.

Rješenje:
∂u ∂u
= 2ex cos y, = −2ex sin y,
∂x ∂y
∂u ∂v ∂v
= − , pa je = 2ex sin y.
∂y ∂x ∂x
Z
v = 2 ex sin ydx = 2ex sin y + φ(y).
∂v ′ ∂u
x
= 2e cos y+φ (y) = ⇔ φ′(y) = 0 ⇔ φ(y) = C,
∂y ∂x

iv
pa je v = 2ex sin y + C. Zato je
f (z) = u + iv = 2ex cos y + i(2ex sin y + C)
tj.
f (z) = 2ez + iC.

19. Odrediti analitičku funkciju f (z) = u(x, y) +

iv(x, y) čiji je dio
v(x, y) = 1 + x − 2xy tako da je u(0, 0) = 1.

Rješenje: Kako je funkcija analitička ona zadovo-

ljava K-R uslove:
∂u ∂v
=
∂x ∂y
∂u ∂v
= −
∂y ∂x
∂u ∂v
= = −2x
∂x ∂y
∂u ∂v
= − = −(1 − 2y) = −1 + 2y
∂y ∂x
Z Z
∂u
u(x, y) = dx + φ(y) = −2 xdx + φ(y) =
∂x
−x2 + φ(y)
∂u
= φ′(y) = −1 + 2y.
∂y Z
φ= (−1 + 2y)dy + C = −y + y 2 + C
u(x, y) = −x2 − y + y 2 + C
Iz u(0, 0) = 1 ⇒ u(0, 0) = C = 1 ⇒ C = 1.

v
 f (x + iy) = −x2 − y + y 2 + 1 + i(1 + x − 2xy) =
= −(x2 − y 2) − y + ix + (1 + i) − 2ixy =
= −(x2 − 2ixy + 2ixy + (iy)2) + i(x − 1i y) + (1 + i) −
= −(x + iy)2 + 2ixy + i(x + iy) + (1 + i) − 2ixy =
= −z 2 + iz + 1 + i
20. Odrediti analitičku funkciju f (z) = u(x, y) +
iv(x, y) čiji je dio u(x, y) = x2 − y 2 + 5x uz uslov
v(0, 0) = 0.

Rješenje:
∂u ∂u
= 2x + 5, = −2y.
∂x Z ∂y Z
∂v ∂u
v(x, y) = dx + φ(y) = dx + φ(y) =
∂x ∂y
2yx + φ(y)
∂v ∂u
= 2x + φ′(y), = 2x + 5.
∂y ∂x
Na osnovu C-R uslova slijedi φ′(y) = 5, φ(y) = 5y+C.
v(x, y) = 2xy + 5y + C. Kako je v(0, 0) = 0, tada je
C=0

⇒ v(x, y) = 2xy + 5y.

f (x, y) = u(x, y) + iv(x, y) = x2 − y 2 + 5x + i(2xy +
5y) =
= x2 + 2ixy + (iy)2 + 5(x + iy) = z 2 + 5z.
21. Funkcija f (z) = zRe(z) ima izvod u tački z = 0,
ali nije diferencijabilna u njenoj okolini.Dokazati.

Rješenje:

vi
 f (z) − f (z0) zRe(z) − z0Re(z0)
lim = lim =
z0 ̸=z→z0 z − z0 z0 ̸=z→z0 z − z0
S : z − z0 = ρeiφ
⇒ z = z0 + ρeiφ =
z → z0 ⇔ ρ → 0
(z0 + ρeiφ)(ρ cos φ + Re(z0)) − z0Re(z0)
= lim iφ
=
ρ→0 ρe
cos φ
= lim (ρ cos φ+Re(z0)+z0ρ iφ ) = Re(z0)+z0 cos φ·
ρ→0 ρe
e−iφ
⇒ @f ′(z0) za z0 ̸= 0.
Dakle, ova granična vrijednost zavisi od φ, izuzev u
slučaju z0 = 0 kada je f ′(0) = 0. Naime, taj slučaj
ispitajmo posebno:
zRe(z) − 0
lim = lim Re(z) = 0.
z→0 z−0 z→0

Napomena: I u skupu C vrijedi Lopitalovo pravilo.

21. Naći sljedeće granične vrijednosti koristeći Lopi-
talovo pravilo:
◦ z − sin z ◦ ez
1 lim , 2 lim (z − mπi) .
z→0 z3 z→mπi sin z
Rješenje: Na funkcije kompleksne promjenljive može
se po istim principima primjenjivati Lopitalovo pra-
vilo:
z − sin z 0 LP 1 − cos z 0 LP
1◦ lim 3
= ( ) = lim 2
= ( ) =
z→0 z 0 z→0 3z 0
sin z 0 LP cos z 1
lim = = ( ) = lim = .
z→0 6z 0 z→0 6 6

vii
 ◦ ez 0 LP ez
1 lim (z − mπi) = ( ) = lim eiz +e−iz =
z→mπi sin z 0 z→mπi
2
mπi mπi
e e
e−mπ +emπ
= .
2
ch(mπ)

viii