4

Integral funkcije kompleksne promjenjive

Ako su x (t) i y (t) realne funkcje neprekidne za a t b, tada je sa z (t) = x (t) + iy (t) , t [a, b]

denisana neprekidna kriva u kompleksnoj ravni koja spaja take z (a) = A i c z (b) = B. Ako je a 6= b, a z (a) = z (b) kriva se naziva zatvorena. Kriva koja samu sebe ne sijee naziva se prosta kriva. c Ako su x (t) i y (t) neprekidno diferencijabilne funkcije za a t b kriva se naziva glatka kriva. Kriva koja se sastoji iz konano mnogo glatkih dijelova naziva se dio po dio c glatka kriva. Pretpostavimo da je f (z) denisana u svim takama dio po dio glatke krive c L sa krajevima A i B. Neka je kriva AB takama z1 , . . . , zn1 podijeljena na n dijelova i z0 = A i c zn = B. Na luku z\ izaberimo taku zk i formiramo integralnu sumu: zk c k1 Sn =
n X f (zk ) 4zk ,

k=1

gdje je 4zk = zk zk1 .

Denicija. Ako postoji granina vrijednost sume Sn kada n i c max |4zk | 0, koja je nezavisna od naina podjele krive L i izbora taaka zk , c c onda se ta granina vrijednost naziva integral funkcije f (z) du krive L i c z obiljeava z Z Z f (z) dz ili f (z) dz
L d AB

Neka je f (z) = u (x, y) + iv (x, y )t Z f (z) dz = Z

tada je

Z udx vdy + i vdx + udy

L

Ako je L prosta kriva zadata parametarski sa z = z (t) , a t b tada je Z f (z) dz =

b Z

f (z (t)) z 0 (t) dt

Iz denicije integrala slijede osobine: Z Z Z (f (z) g (z)) dz = f (z) dz f (z) dz

L Z L Z L Z a f (z) dz = a f (z) dz L

f (z) dz =

d AB

Z Z f (z) dz |f (z)| dz L Z Z L Z f (z) dz + f (z) dz =

L1 L2

d BA

ZL

f (z) dz

f (z) dz

L1 +L2

Denicija. Nesvojstveni integral I reda funkcije kompleksne promjenjive f (z) po beskonanoj krivoj CR naziva se konvergentnim ako postoji granina c c c vrijednost niza integrala In = f (z) dz (n = 1, 2, ...) , pri emu su Cn dijelovi
Cn n

od C takvi da je lim Cn = C, i pri tome granina vrijednoct niza (In ) ne zavisi c

od izbora niza (Cn ) . Ako samo pri odreenom izboru niza (Cn ) postoji granina c vrijednost niza (In ) tada se nesvojstveni integral naziva konvergentnim u smislu glavne vrijednosti. Teorema (Cauchy-Goursatova integralna teorema). Ako je f (z) regularna funkcija u jednostruko povezanoj oblast G, tada je Z f (z) dz = 0 ,

gdje je proizvoljna zatvorena kontura koja lei u oblasti G. z Dokaz. Neka je proizvoljna zatvorena kontura koja lei u G. Tada za z regularnu funkciju f (z) = u (x, y) + iv (x, y) vrijedi Z Z Z f (z) dz = udx vdy + i vdx + udy ,

gdje je u = u (x, y) i v = v (x, y) . Kako je, po pretpostavci, f (z) regularna (iz regularnosti funkcije slijedi neprekidnost te funkcije i neprekidnost njenog prvog izvoda) u jednostruko povezanoj oblasti G, ona je regularna i na i u int, pa primjenjujui formulu Green-a imamo: c Z RR RR v v u v udx vdy = dxdy = + dxdy = 0 , x y x x D=int D=int Z RR RR u v u u vdx + udy = dxdy = dxdy = 0 , y x D=int x D=int x

jer parcijalni izvodi funkcija u (x, y) i v (x, y) zadovoljavaju Cauchy-Riemannove uvjete. Z Dakle, f (z) dz = 0 , to je i trebalo dokazati.

Teorema (Cauchyeva teorema za viestruko povezane oblasti). Neka je G viestruko povezana oblast ograniena spolja konturom C0 , a iznutra konc turama C1 , C2 , . . . , Cn . Neka je f (z) regularna na G i na C0 , C1 , . . . , Cn . Tada je Z f (z) dz = 0 , gdje je C = C0 + C + + Cn .
C

Dokaz. Neka su 1 , 2 , . . . , n krive koje spajaju konture C1 , . . . , Cn sa vanjskom konturom C0 . Oblast G je sada ograniena konturom C sastavljenom c c od krivih C0 , C1 , . . . , Cn , 1 , 2 , . . . , n pri emu se svaka od krivih i obilazi dva puta (idui od C0 do Ci i vraajui se od Ci do C0 ) pa je jednostruko c c c povezana. Zato je Z f (z) dz = 0 .
C+

Kako se integrali du krivih 1 , 2 , . . . , n uzimaju dva puta u suprotnom smz jeru, oni se potiru i imamo da je Z Z Z Z f (z) dz = f (z) dz + f (z) dz + + f (z) dz = 0.
C+ + C0 C1 Cn

Cauchyeva osnovna integralna formula

Teorema. Neka je f (z) regularna na zatvorenoj dio po dio glatkoj krivoj , kao i u oblasti G = int. Tada je Z 1 f (z) f (z0 ) = dz , gdje z0 int. 2i z z0

Ra cun ostataka
Denicija. Neka je f (z) regularna funkcija u okolini take a 6= osim, c moda, u samoj taki a. Pod ostatkom (reziduumom) funkcije f (z) u taki a z c c podrazumjeva se koecijent A1 u razvoju f (z) = i oznaava se Resf (z) . c
z=a + X

n=

An (z a)

Iz denicije neposredno slijedi da je A1 = Resf (z) =

z=a

1 H f (z) dz, 2i

gdje je krunica |z a| = r takva da na njoj i u njenoj unutranjosti nema z drugih singularnih taaka. c Denicija. Neka je f (z) regularna funkcija u nekoj okolini take , osim, c moda, u samoj taki . Pod ostatkom funkcije f (z) u beskonanosti podrazumz c c jeva se 1 H Res f (z) = f (z) dz, z= 2i gdje je dovoljno veliki krug |z| = r, orjentisan u smislu kretanja kazaljke na satu, tako da je eventualno taka izolovani singularitet funkcije f (z) . c

Cauchyeva Teorema o ostacima

Teorema. Ako je f (z) regularna funkcija na zatvorenoj konturi i u int osim u njenim polovima ili esencijalnim singularitetima z1 , . . . , zn in, tada vrijedi formula Z n X f (z) dz = 2i Res f (z) .
k=1 z=zk

Dokaz. Pretpostavimo da su z1 , . . . , zn polovi. Neka je zk pol reda p funkcije f (z) . U okolini take zk vrijedi Laurentov razvoj c f (z) = gk (z) + A1 Ap + + , (Ap 6= 0) , z zk (z zk )p

gdje je gk (z) regularna funkcija u okolini take z = zk . c Neka je k krunica |z zk | = r koja lei u int, takva da oblast |z zk | r z z sadri samo pol zk . Tada je z Z Z Z Z A1 Ap f (z) dz = gk (z) dz + dz + + dz, (19) z zk (z zk )p
k k k k

Prvi integral na desnoj strani je jednak nuli, jer je gk (z) regularna funkcija u okolini take z = zk . Kako je c Z 1 0 , za cio broj p 6= 1 , p dz = 2i , za p = 1 (z zk )
|zzk |=r

onda jednakost (19) postaje Z f (z) dz = A1 2i = 2iRes f (z) .

z=zk k

Na osnovu Cauchyeve teoreme za viestruko povezane oblasti je Z f (z) dz =

n XZ

f (z) dz = 2i

k=1 k

n X

k=1

z=zk

Res f (z) ,

to i jeste tvrenje teoreme.