6 Potencijalna polja

Za neprekidno vektorsko polje ~a vrijedi da integral

Z
~a d~r
_
AB

ne ovisi o putu integracije, već samo o početnoj i završnoj točki puta, onda i samo onda
ako je polje ~a konzervativno (potencijalno).

U tom slučaju postoji skalarno polje u za koje vrijedi

~a = grad u,

te je Z Z
~a d~r = grad u d~r = u(B) − u(A).
_ _
AB AB

Skalarno polje u(x, y, z) se naziva potencijalom vektorskog polja ~a.

Potencijal konzervativnog vektorskog polja može se odrediti pomoću sljedeće formule

Zx Zy Zz
u(x, y, z) = P (x, y, z)dx + Q(x0 , y, z)dy + R(x0 , y0 , z)dz,
x0 y0 z0

ili na osnovu relacija

∂u ∂u ∂u
= P, = Q, = R.
∂x ∂y ∂z

Za dva puta derivabilno vektorsko polje ~a vrijedi da je potencijalno onda i samo onda
ako je
rot ~a = 0.
76 6. POTENCIJALNA POLJA

Direktno iz Stokesovog teorema potom slijedi da je cirkulacija konzervativnog vektorskog

polja ~a po jednostavno zatvorenoj krivulji K jednaka nuli tj.
I
~a d~r = 0.
K

Zadatak 6.1. Odredite potencijal u konzervativnog polja ~v = 2yz ~i + 2z(x + 3y) ~j +

[y(2x + 3y) + 2z] ~k.

Rješenje. Potencijal u ćemo odrediti tako da je

∂u ~ ∂u ~ ∂u ~
~v = grad u = i+ j+ k.
∂x ∂y ∂z

Usporedbom možemo zaključiti da vrijedi:

∂u ∂u ∂u
= 2yz, = 2z(x + 3y), = y(2x + 3y) + 2z.
∂x ∂y ∂z

Počevši od prve jednakosti, naizmjeničnim integriranjem i deriviranjem, redom dobivamo:

Z Z 
∂u ∂
= 2yz dx ⇒ u = 2yz dx = 2xyz + g(y, z)
∂x ∂y
∂u ∂g
= 2xz +
∂y ∂y
Z Z
∂g ∂g
2xz + = 2z(x + 3y) ⇒ = 6yz dy ⇒ g(y, z) = 6yzdy = 3y 2 z + h(z)
∂y ∂y

∂
⇒ u = 2xyz + 3y 2 z + h(z)
∂z
∂u
= 2xy + 3y 2 + h0 (z)
∂z
2xy + 3y 2 + h0 (z) = y(2x + 3y) + 2z ⇒ h0 (z) = 2z ⇒ h(z) = z 2 + C
⇒ u = 2xyz + 3y 2 z + z 2 + C.
Z
Zadatak 6.2. Izračunati (y + z)dx + (x + z)dy + (x + y)dz od točke A = (1, 0, 3) do
točke B = (1, −1, 2).

Rješenje. Pokažimo da je polje ~a = (y + z) ~i + (x + z) ~j + (x + y) ~k potencijalno.

Rotor zadnog vektorskog polja je jednak:

 ~i ~j ~k
 

 = (1 − 1) ~i − (1 − 1) ~j + (1 − 1) ~k = ~0,
 ∂ ∂ ∂

rot ~a =  ∂x ∂y ∂z 
 y+z x+z x+y 
 77

što znači da je polje potencijalno. Odredimo potencijal u takav da je

∂u ~ ∂u ~ ∂u ~
~a = grad u = i+ j+ k.
∂x ∂y ∂z
Usporedbom možemo zaključiti da vrijedi:
∂u ∂u ∂u
= y + z, = x + z, = x + y.
∂x ∂y ∂z
Počevši od prve jednakosti, naizmjeničnim integriranjem i deriviranjem, redom dobivamo:
Z Z 
∂u ∂
= y+z dx ⇒ u = (y + z)dx = (y + z)x + g(y, z)
∂x ∂y
∂u ∂g
= x+
∂y ∂y
Z Z
∂g ∂g
x+ =x+z ⇒ =z dy ⇒ g(y, z) = zdy = zy + h(z)
∂y ∂y

∂
⇒ u = xy + xz + yz + h(z)
∂z
∂u
= x + y + h0 (z)
∂z
x + y + h0 (z) = x + y ⇒ h0 (z) = 0 ⇒ h(z) = C
⇒ u = xy + xz + yz + C.
Tražen integral je jednak
Z ZB ZB
(y + z)dx + (x + z)dy + (x + y)dz = ~a d~r = grad u d~r = u(B) − u(A) =
A A
= 1 · (−1) + 1 · 2 + (−1) · 2 + C − (1 · 0 + 1 · 3 + 0 · 3 + C) =
= −1 + 2 − 2 + C − 3 − C = −4.
Zadatak 6.3. Odrediti realne konstante a, b i c takve da polje
~a = ayz ~i + (xz + z 3 ) ~j + (bxy + 3cyz 2 ) ~k
bude bezvrtložno, a zatim odredite potencijal u za tako dobiveno vektorsko polje ~a.
Rješenje. Vektorsko polje ~a je bezvrtložno ako je rot ~a = ~0. Rotor zadnog vektorskog
polja ~a je jednak:
 ~i ~j ~k
 

 ∂ ∂ ∂

rot ~a =  ∂x

∂y ∂z
=

 ayz xz + z 3 bxy + 3cyz 2 

= (bx + 3cz 2 − (x + 3z 2 )) ~i − (by − ay) ~j + (z − az) ~k =

= ((b − 1)x + 3(c − 1)z 2 ) ~i − (b − a)y ~j + (1 − a)z ~k,
78 6. POTENCIJALNA POLJA

i pri izjednačavanju s nul vektorom redom dobivamo:

(b − 1)x + 3(c − 1)z 2 = 0, (b − a)y = 0, (1 − a)z = 0.
Iz treće jednakosti slijedi da je a = 1, iz druge b = a, odnosno b = 1, a iz prve imamo
c = 1. Dakle, polje
~a = yz ~i + (xz + z 3 ) ~j + (xy + 3yz 2 ) ~k
je bezvrtložo.
Odredimo potencijal u takav da je
∂u ~ ∂u ~ ∂u ~
~a = grad u = i+ j+ k.
∂x ∂y ∂z
Usporedbom možemo zaključiti da vrijedi:
∂u ∂u ∂u
= yz, = xz + z 3 , = xy + 3yz 2 .
∂x ∂y ∂z
Počevši od prve jednakosti, naizmjeničnim integriranjem i deriviranjem, redom dobivamo:
Z Z 
∂u ∂
= yz dx ⇒ u = yz dx = yzx + g(y, z)
∂x ∂y
∂u ∂g
= xz +
∂y ∂y
Z Z
∂g ∂g
xz + = xz + z 3 ⇒ = z3 dy ⇒ g(y, z) = z 3 dy = z 3 y + h(z)
∂y ∂y

∂
⇒ u = xyz + yz 3 + h(z)
∂z
∂u
= xy + 3yz 2 + h0 (z)
∂z
xy + 3yz 2 + h0 (z) = xy + 3yz 2 ⇒ h0 (z) = 0 ⇒ h(z) = C
⇒ u = xyz + yz 3 + C.
Zadatak 6.4. Pokazati da je polje
~a = eyz ~i + xzeyz ~j + xyeyz ~k
ZB
potencijalno, odrediti potencijal i izračunati ~a d~r od točke A = (2, 0, −3) do točke
A
B = (4, 1, 0).
Rješenje. Pokažimo da je polje ~a = eyz ~i + xzeyz ~j + xyeyz ~k potencijalno. Rotor
zadnog vektorskog polja je jednak:
 ~i ~j ~k 
 
 ∂ ∂ ∂

rot ~a =  ∂x ∂y ∂z
=

 eyz xzeyz xyeyz 

= (xeyz + xyeyz z − (xeyz + xzeyz y)) ~i − (yeyz − eyz y) ~j + (zeyz − eyz z) ~k = ~0,
 79

što znači da je polje potencijalno. Odredimo potencijal u takav da je

∂u ~ ∂u ~ ∂u ~
~a = grad u = i+ j+ k.
∂x ∂y ∂z
Usporedbom možemo zaključiti da vrijedi:
∂u ∂u ∂u
= eyz , = xzeyz , = xyeyz .
∂x ∂y ∂z
Počevši od prve jednakosti, naizmjeničnim integriranjem i deriviranjem, redom dobivamo:
Z Z 
∂u yz yz yz ∂
=e dx ⇒ u = e dx = e x + g(y, z)
∂x ∂y
∂u ∂g
= xeyz z +
∂y ∂y
Z
∂g ∂g
xzeyz + = xzeyz ⇒ =0 dy ⇒ g(y, z) = h(z)
∂y ∂y

∂
⇒ u = xeyz + h(z)
∂z
∂u
= xeyz y + h0 (z)
∂z
xyeyz + h0 (z) = xyeyz ⇒ h0 (z) = 0 ⇒ h(z) = C
⇒ u = xeyz + C.
Tražen integral je jednak
ZB ZB
~a d~r = grad u d~r = u(B) − u(A) = 4e1·0 + C − (2e0·(−3) + C) = 4 − 2 = 2.
A A

Zadatak 6.5. Pokazati da je polje

~a = yz cos(xy) ~i + xz cos(xy) ~j + sin(xy) ~k
ZB  π 
potencijalno, odrediti potencijal i izračunati ~a d~r od točke A = −2, , −3 do točke
4
π  A
B= , 2, 4 .
12
Rješenje. Pokažimo da je polje ~a = yz cos(xy) ~i + xz cos(xy) ~j + sin(xy) ~k potenci-
jalno. Rotor zadnog vektorskog polja je jednak:
~i ~j ~k
 
 
 ∂ ∂ ∂

rot ~a = 

∂x ∂y ∂z
=

 yz cos(xy) xz cos(xy) sin(xy) 

= (x cos(xy) − x cos(xy)) ~i − (y cos(xy) − y cos(xy)) ~j+

+ (z cos(xy) − xyz sin(xy) − (z cos(xy) − xyz sin(xy))) ~k = ~0,
80 6. POTENCIJALNA POLJA

što znači da je polje potencijalno. Odredimo potencijal u takav da je

∂u ~ ∂u ~ ∂u ~
~a = grad u = i+ j+ k.
∂x ∂y ∂z

Usporedbom možemo zaključiti da vrijedi:

∂u ∂u ∂u
= yz cos(xy), = xz cos(xy), = sin(xy).
∂x ∂y ∂z

Počevši od prve jednakosti, naizmjeničnim integriranjem i deriviranjem, redom dobivamo:

Z
∂u
= yz cos(xy) dx
∂x
Z 
yz ∂
⇒ u = yz cos(xy)dx = sin(xy) + g(y, z) = z sin(xy) + g(y, z)
y ∂y
∂u ∂g
= xz cos(xy) +
∂y ∂y
Z
∂g ∂g
xz cos(xy) + = xz cos(xy) ⇒ =0 dy ⇒ g(y, z) = h(z)
∂y ∂y

∂
⇒ u = z sin(xy) + h(z)
∂z
∂u
= sin(xy) + h0 (z)
∂z
sin(xy) + h0 (z) = sin(xy) ⇒ h0 (z) = 0 ⇒ h(z) = C
⇒ u = z sin(xy) + C.

Tražen integral je jednak

ZB ZB π   π
~a d~r = grad u d~r = u(B) − u(A) = 4 sin · 2 + C − (−3 sin −2 · + C) =
12 4
A A
π  π 1
= 4 sin + 3 sin − = 4 · − 3 · 1 = 2 − 3 = −1.
6 2 2

Zadaci za vježbu.
ZB
1. Pokazati da je zadano polje ~a potencijalno, odrediti potencijal i izračunati ~a d~r
A
od dane točke A do dane točke B ako je

a) ~a = 2x ~i + 3y ~j + 4z ~k, A = (−2, 1, 3), B = (1, 0, 4);

b) ~a = z 2 ~i + 2y ~j + 2xz ~k, A = (1, 2, 3), B = (2, 3, 4).
 81

2. Odrediti vrijednost realne konstante λ tako da polje

F~ = (x2 + 5λy + 3yz) ~i + (5x + 3λxz − 2) ~j + [(2 + λ)xy − 4z] ~k

bude konzervativno, a zatim odredite potencijal u za tako dobiveno vektorsko polje

F~ uz uvjet u(3, 1, −2) = 0.

Rješenja:
ZB
2 3 2 2
1. a) u = x + 2y + 2z + C, ~a d~r = −2;
A
ZB
2 2
b) u = xz + y + C, ~a d~r = 28.
A

1 3
2. λ = 1, u = x + 3xyz + 5xy − 2z 2 − 2y + 4.
3