Primijenjena matematička analiza

Prvi kolokvij, 1.12.2023.

1. [10] Dana je diferencijalna jednadžba

1
y ′ = (1 − )(x + 1).
y

Možemo li primijeniti Picardov teorem ako za početni uvjet uzmemo y(−1) = 1?

Napravite prve dvije Picardove iteracije uz taj početni uvjet.

2. [10] Odredite krivulje sa svojstvom da je površina trokuta kojega odsijecaju tan-

2
genta na tu krivulju, ordinata točke dirališta i os apscisa jednaka a2 , a > 0.

3. [10] Odredite opće rješenje diferencijalne jednadžbe:

x+y+3
y′ = .
2x + 2y + 1

4. [10] Odredite opće rješenje Riccatijeve jednadžbe:

2
y′ + y2 =
x2
c
ako se zna da je za neku konstantu c ∈ R funkcija x 7→ x
njeno partikularno
rješenje.

5. [10] Pronadite rješenje Cauchyjeve zadaće:

(
2ty
(2 − ln(t2 + 1))y ′ = −2t + t2 +1
,
y(0) = 3.

Napomena: Na ispitu je dopušteno imati samo pribor za pisanje i prazne papire. Broj
bodova koje nosi pojedini zadatak naveden je u uglatim zagradama pored broja zadatka.

M. Radulović
 Primijenjena matematička analiza
Prvi kolokvij, 1.12.2023.

1. [10] Dana je diferencijalna jednadžba

1
y ′ = (1 − )(x + 1).
y

Možemo li primijeniti Picardov teorem ako za početni uvjet uzmemo y(−2) = 1?

Napravite prve dvije Picardove iteracije uz taj početni uvjet.

2. [10] Odredite krivulje sa svojstvom da je površina trokuta kojega odsijecaju tan-

2
genta na tu krivulju, ordinata točke dirališta i os apscisa jednaka a2 , a > 0.

3. [10] Odredite opće rješenje diferencijalne jednadžbe:

(x + y + 3)dx − (2x + 2y + 1)dy = 0.

4. [10] Odredite opće rješenje Riccatijeve jednadžbe:

2
y′ + y2 − =0
x2
ako se zna da je za neku konstantu c ∈ R funkcija x 7→ cx−1 njeno partikularno
rješenje.

5. [10] Pronadite rješenje Cauchyjeve zadaće:

(
2ty
(2 − ln(t2 + 1))y ′ + 2t − t2 +1
= 0,
y(0) = 2.

Napomena: Na ispitu je dopušteno imati samo pribor za pisanje i prazne papire. Broj
bodova koje nosi pojedini zadatak naveden je u uglatim zagradama pored broja zadatka.

M. Radulović
Rješenje (1. zadatak):
Vrijedi f (x, y) = (1 − y1 )(x + 1) ∈ C(Ω; R). Odaberimo otvoren pravokutnik Ω koji sadrži
(−1, 1) (ili (−2, 1) u drugoj grupi) i ne dodiruje x–os. Preslikavanje (x, y) 7→ ∂f
∂y
= x+1
y2
je
neprekidna funkcija na zatvorenom pravokutniku Ω, pa poprima maksimum.
Dakle, parcijalna derivacija je po apsolutnoj vrijednosti ograničena, tj.
∂f ∂f
sup = max <∞
P ∂y P ∂u
te koristeći Napomenu s predavanja znamo da je f Lipschitz neprekidna po drugoj vari-
jabli. Možemo primijeniti Picardov teorem.
Picardove iteracije (analogno u drugoj grupi):
Z x Z x
1
u1 (x) = 1 + f (t, u0 (t)) = 1 + (t + 1)(1 − )dt = 1,
−1 −1 1
Z x Z x
1
u2 (x) = 1 + f (t, u1 (t)) = 1 + (t + 1)(1 − )dt = 1.
−1 −1 1
Rješenje (2. zadatak):
Neka je y = y(x) tražena krivulja te M (xM , yM ) točka dirališta krivulje i tangente.
Za točku N (xN , 0) na osi apscisa računamo:
yM
0 − yM = y ′ (xM )(xN − xM ) ⇒ xN = xM − ′
.
y (xM )
Iz uvjeta zadatka imamo |N P | · |M P | = a2 , gdje je P (0, yM ). Sada dobivamo diferenci-
jalnu jednadžbu:
y
′
· |y| = a2 .
y
2
1. slučaj. Promatramo a2 y ′ = y 2 . Dobivamo rješenje oblika: y = − x+C
a
.
y = 0 jest rješenje jednadžbe, ali nije rješenje problema jer geometrijski nema smisla.
a2
2. slučaj. Promatramo a2 y ′ = −y 2 . Dobivamo rješenje oblika: y = x+C
y = 0 jest rješenje jednadžbe, ali nije rješenje problema jer geometrijski nema smisla.
Rješenje (3. zadatak): Promatramo jednadžbu
x+y+3
y′ = .
2x + 2y + 1
Odredimo pripadnu determinantu:
1 1
∆= = 0.
2 2
dy dv
Uvodimo supstituciju v = x + y. Sada je 1 + dx
= dx
. Dobivamo
dv v+3
−1=
dx 2v + 1
te za v ̸= − 34 imamo
dv 3v + 4
= .
dx 2v + 1
Separacijom varijabli te integracijom dobivamo:
2 5
x + C = v − ln |3v + 4|, C ∈ R
3 9
te vraćanjem supstitucije imamo konačno rješenje:
2 5
x + C = (x + y) − ln |3x + 3y + 4|, C ∈ R
3 9
te y = −x − 34 .
c
Rješenje (4. zadatak): Tražimo rješenje u obliku y1 = x
. Uvrstimo li u jednadžbu
dobivamo
c2 − c − 2 = 0 ⇒ c = −1, 2.
Uzmimo npr. c = 2. Sada koristimo supstituciju y = z + x2 i dobivamo Bernoullijevu
jednadžbu:
4
z ′ + z = −z 2 .
x
1
Supstitucijom v = z dobivamo:
4
v ′ − v = 1.
x
x 4
Rješenje je dano u obliku v = − 3 + Cx . Napokon, dobivamo:

2 2Cx3 − 1
y=z+ = , C ∈ R.
x x(1 + Cx3 )

Rješenje (5. zadatak):

Imamo diferencijalnu formu:
2ty
( − 2t)dt − (2 − ln(t2 + 1))dy = 0.
t2+1

Definiramo f1 (t, y) = t22ty

+1
− 2t te f2 (t, y) = −(2 − ln(t2 + 1)). Očito je f1 , f2 ∈ C 1 (R2 ).
Vrijedi uvjet zatvorenosti ∂f∂y
1
= t22t+1 = ∂f
∂t
2
.
∂F ∂F
Jednadžba je egzaktna. Tražimo F takav da vrijedi ∂t
(t, y) = f1 (t, y) te ∂y
= f2 (t, y).
Dobivamo opće rješenje
y ln(t2 + 1) − t2 − 2y = C.

Iz početnog uvjeta dobivamo C = −6 (prva grupa) te C = −4 (druga grupa).